Izdaje: Uprava Svetišta

Majke Božje Trsatske; izlazi 3 puta godišnje

Glavni i odgovorni urednik: fra Bernard Barbarić

List uredio: fra Igor Andrijević

Lektura i korektura: Ana Pelčić, Sara Lerga

Fotografija: Arhiva Svetišta, WEB,

fra Ervin JozićSlika na naslovnici:

Sveta Nazaretska ObiteljAdresa uredništva:

Frankopanski trg 12, HR-51 000 Rijeka; Tel. 051/452-900

Web stranica Svetišta: www.trsat-svetiste.com.hr

Facebook: Svetište Majke Božje

Trsatske - RijekaE-mail adresa:

franjevacki.samostan.trsat @gmail.com

ISSN 1331-703 BROJ: 3/2017

Godina izlaženja: L Božić 2017., Rijeka

2

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

U društvu koje je opijeno konzu-merizmom i hedonizmom, bogatstvom i ekstravagancijom, prividima i samo-dopadnošću, dijete Isus nas poziva da budemo trijezni, odnosno da budemo jednostavni, uravnoteženi, dosljedni i sposobni uočiti što je bitno – govori nam Papa. Naglasio je da rođenje Bož-jega Sina mijenja sve: više nismo sami ili napušteni. Nema mjesta sumnji, nema više mjesta ravnodušnosti. Sva je tuga raspršena, jer dijete Isus donosi istinsku utjehu svakome srcu. Istinsko svjetlo je došlo obasjati naše živote koje tako često obuzima tama grijeha. Sada nam je odložiti svaki strah i bojazan; ne smijemo okasniti ili biti besposleni; trebamo ići vidjeti našega Spasitelja u jaslicama i pokloniti se Kralju svega svijeta– kazao je papa Franjo.

Razmišljajući o obiteljima papa je istaknuo tri važne točke. Prva je: Obitelj koja moli, kazao je Papa Fra-njo. Evanđelje nam očituje dva načina molitve, jedan lažni – onaj farizejev – i drugi vjerodostojan način – onaj cari-nikov. Farizej utjelovljuje stav i ponaša-nje koje Bogu, za njegova dobročinstva i njegovo milosrđe, ne iskazuje zahval-nost, nego prije svega jedno zadovolj-stvo samim sobom. Farizej se osjeća pravednim, na svom mjestu te druge sudi s visoka, sa svoga pijedestala. Su-protno tome, carinik, ne umnaža riječi. Njegova je molitva ponizna, trijezna, prožeta sviješću o vlastitoj nedostoj-nosti, o vlastitoj bijedi: ovaj čovjek sebi priznaje potrebu za Božjim oprošte-njem. Molitva ovoga carinika jest moli-tva siromaha i molitva draga Bogu, dok je ona farizejeva opterećena taštinom. U tom smislu, htio bih vas pitati, drage obitelji: molite li koji put kao obitelj? Da, to je pitanje poniznosti; pitanje priznavanja svoje potrebe za Bogom,

kao što je činio i carinik! Moliti zajed-no Oče naš, oko stola se može. Moliti zajednički Krunicu, u obitelji, veoma je lijepo i daje toliko snage! I moliti jedni za druge! – kazao je Sveti Otac.

Drugi je vidik: obitelj koja čuva vjeru. Apostol Pavao, na zalazu svog života, pravi jednu rekapitulaciju sve-ga svoga djelovanja: Vjeru sačuvao (2 Tim 4,7). Ma kako ju je sačuvao? – pita i nas Papa – je li je pohranio u neki sef? Pavao je vjeru sačuvao, onakvom kavu je i primio; kakva mu bijaše darovana, hrleći na periferije ne vodeći računa o tome da se opravda ili brani pred napa-dima. I ovdje se možemo zapitati: kako mi čuvamo svoju vjeru? Držimo li je samo za sebe i unutar svoje obitelji, kao neko privatno dobro ili je znamo dije-liti i prenositi svjedočanstvom, prihva-ćanjem i otvorenošću prema drugima. Svi znamo da obitelji, na poseban način one mlade – kazao je Papa – žive u trci i užurbanosti; ali pomislite li katkad da ta trka može biti i trka vjere? Kršćan-ske su obitelji, misionarske obitelji, u svakodnevnom životu, čineći to u sve dane, začinjajući sve solju i kvascem vjere – kazao je Sveti Otac.

Treći vidik je – nastavio je Papa: Obitelj koja živi radost. U psalmu piše, Nek’ čuju ponizni i nek’ se raduju (Ps 34,3). Čitav je psalam zapravo himan upućen Gospodinu kao izvoru radosti i mira. No, koji je razlog takve radosti? – Ovaj: Gospodin je blizu, čuje vapaj malenih i oslobađa ih od zla. Pavao ta-kođer piše: Budite radosni… Gospodin je blizu (Fil 4, 4–5)! Drage obitelji, to vi dobro znate: istinska radost u obitelji nije nešto površno, niti dolazi od ma-terijalnih stvari niti od ugodnih okol-nosti. Istinska radost dolazi iz dubokog sklada među osobama, što svi osjećaju u srcu, što daje da u srcu osjetimo lje-

ISUSOVO ROĐENJE MIJENJA SVEpapa Franjo nam govori

potu onoga biti zajedno, biti potpora jedni drugima na životnom putu. Ali u temelju ovog osjećaja duboke radosti, Božja je prisutnost u obitelji; njegova ljubav koja prihvaća; koja je milosrdna; koja svakoga poštuje. Jedino nam Bog može darovati milost, uspostaviti sklad među razlikama. Ako Božja ljubav ne-dostaje, onda i obitelj gubi sklad te pre-vagne individualizam čime se gasi ra-dost. Ako pak obitelj živi radost vjere te je spontano priopćuje, biva sol zemlje i svjetlo svijeta; i kvasac je društva. Drage obitelji, živite uvijek s vjerom i jedno-stavnošću, poput Svete Nazaretske Obi-telji: Isusa, Marije i Josipa. Sveti je Otac zaključujučio svoje razmišljanje ovim riječima: „Svakodnevnom molitvom za-zovimo majčinsku zaštitu Marije, naše Majke, za obitelji cijeloga svijeta, pose-bice za one koje su u većim teškoćama. Marijo, Kraljice obitelji, moli za nas!”.

S NEBA SIĐE DOLJE RADI GRJEŠNIKAIsus se rodio da nas obnovi na sliku Očevu

Dragi čitate-lji Marijina Trsa-ta, dragi štovatelji Gospe Trsatske.

Iza nas je još jedna turbulentna godina koja nam je donijela radosti

i žalosti, novih nadanja i strahovanja, novih pitanja i ponekih odgovora. Ali iznad svega jedna godina Božjeg mi-losrđa ponuđena svima nama da je iskoristimo za dobro. Bila je to godina koju nam je Crkva na poseban način dala kao godinu oprosta i to posebno u našem svetištu za sve dobronamjer-nike i iskrene vjernike da mogu naći mir svojim traženjima, snagu svojim nadanjima i utjehu svojim dušama. Proslavili smo i 650 godina dolaska ikone Gospe Trsatske, koja svojim milosnim likom dočekuje i prati sve hodočasnike majčinskom ljubavlju i upućuje svome Sinu.

Čeka nas godina u kojoj se sjeća-mo petnaeste godišnjice dolaska sv. pape Ivana Pavla II. na Trsat. Njegov nastupni govor počeo je riječima: «Ne bojte se». Riječima Krista uskr-sloga. To nam je svima ohrabrenje da je Bog gospodar povijesti jer nas sve vodi konačnom spasenju. On nikada

ne škrtari kada daruje. Darovao nam se u svom Sinu koji je postao jednim od nas, da nas obnovi na sliku Očevu. Utjelovio se i rodio da bi navijestio mir. Onaj mir koji samo On može dati u svim nemirima, u svim strahovima u svim traženjima. «Ljubav Božja pre-velika, primi pravu put čovjeka: s neba siđe dolje radi grešnika, rodi se u štali radi čovjeka.» Kako kaže naša prediv-

na Božićna pjesma. S tim mislima svi-ma Vama, u ime trsatskih franjevaca, čestitam sretan i blagoslovljen Božić. Neka Vam Gospodin, koji se rodio radi nas i radi našega spasenja, umno-ži vjeru, neka Vas utvrdi u nadi i neka Vas usavrši u ljubavi.

fra Bernard Barbarić, gvardijan i čuvar Trsatskog svetišta

3

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Neka Vam Gospodin po zagovoru Majke Božje Trsatske svima udjeli obilje svojih milosti.

BOŽIĆ U BETLEHEMUU Isusovoj domovini na službi u franjevačkoj Kustodiji Svete Zemlje

I taj dan je došao! Poslije više od tri mjeseca u Isusovoj domovini, Sve-toj Zemlji, imao sam veliku milost biti ponovno u Betlehemu. I to sada – kao svećenik! Naime, prije četiri godine bio sam u Jeruzalemu gdje sam do-vršio studij teologije prije povratka u

Hrvatsku. Sada sam na službi u gradu gdje se Isus naš Gospodin rodio, zadu-žen sam za arapske kršćane, zajedno sa župnikom fra Ramijem i župnim vika-rom fra Eimadom. Ovaj prosinac pro-tekao je više nego intenzivno. Došašće je svakako drukčije nego kod nas u do-

movini, ali opet posebno na svoj način. Bilo se potrebno opet naviknuti na

to da nema naših adventskih pjesama i zornica. Mi imamo zaista bogatu tradiciju Adventskih i Božićnih pjesa-ma kojih često nismo ni svjesni. Iako nema spomenutih pjesama, ovdje je svaka adventska nedjelja posebna na svoj način. Puno procesija, mnoštvo hodočasnika iz cijelog svijeta koji žele biti u Betlehemu (Bet Lehem – grad kruha na hebrejski i grad mesa na arapski) u ovo Božićno vrijeme.

Ovdje je naša Gospa porodila živi kruh koji je s neba sišao, kojeg blagu-jemo svakodnevno u svetoj misi.

Kako se vrijeme Božića sve više i više bližilo, sve me je više obuzimala misao da ću biti u Betlehemu za Božić, iako je zapravo u Betlehemu svaki dan Božić. Toliko jaslica u našim crkvama na kojima je grad Betlehem, a sada eto me, gdje su te jaslice bile! Tko to ne bi poželio! Ne kaže se uzalud kada su upaljena sva svjetla da je kao u Be-tlehemu! Ovdje doista u Betlehemu Božić živi i slave ga ljudi svih nacija i

4

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

religija. Puno ljudi bi htjelo biti u Da-vidovu gradu za Božić. Na Badnjak, skoro cijelo popodne program je bio ispunjen dočekom apostolskog upra-vitelja jeruzalemskog Latinskog patri-jarhata, o. Pierbattiste Pizzaballe, inače našeg kustoda u vrijeme dok sam bio na studiju u Jeruzalemu. Nakon toga smo slavili liturgiju časova u crkvi sv. Katarine, te naposljetku uslijedila je večera s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom koji na Bad-njak tradicionalno dolazi kod franje-vaca na večeru. To je tradicija koju je započeo još Yasser Arafat.

Sama polnoćka počela je u 23.15 u crkvi sv. Katarine, odmah do bazi-like rođenja Isusova koju je predvodio jeruzalemski biskup o. Pierbattista Pi-zzaballa. Uvijek me taj sjaj malenog Boga - Božića u jaslicama podsjeti na radost sv. Franje i upriličenja prvih ja-slica, nakon čega su sve crkve svijeta upriličile i svoje jaslice, kao i mnoštvo domova diljem svijeta.

Sama polnoćka je ujedno i župna misa koju predvodi župnik, te sam imao privilegiju, zajedno sa župnikom fra Ramijem, predslaviti misu na mje-stu gdje je došao Onaj koji obuhvaća cijeli svemir u obličju malenog djete-ta. Takva poniznost i uzvišenost! I eto, stigoh nešto prije ponoći u špilju rođe-nja! Taj je doživljaj teško doista i zami-sliti jer su rijetki imali tu privilegiju!

Misa je bila na arapskom, kojeg sam poprilično svladao, iako doista svi jezici ovoga svijeta nisu dovoljni da opišu veličinu Božića. No iznad svega, u trenutku kada je misa počela obuzeo me taj nevjerojatan osjećaj blizine mje-

sta rođenja. Uistinu poseban Božić! Zapravo, siguran sam da se taj osjećaj nikad ne može dovoljno dobro opisati i da čovjek jednostavno mora biti tamo da bi shvatio veličinu Boga koji dola-zi u djetešcu. To je zaista neshvatljiv misterij. U trenutku kada je odjeknula „Slava Bogu na visini“, kao da su tamo opet, poslije 2017 godina bile prisutne nebrojene čete anđela i sve je odjeki-valo izvanrednim mirom i radošću. Čovjek u tome trenutku stvarno vidi svoju neznatnost i neizmjernu veličinu Božju. Nakon te spoznaje može samo slaviti i hvaliti Boga i prepustiti se

Njegovoj milosti. Milosti koja je dana svima nama ljudima, koju često ne vi-dimo, dok ne postane toliko vidljiva da je jednostavno možeš „opipati“.

Poslije polnoćke mise su se izmje-njivale tijekom cijele noći i dana, te smo mi franjevci imali različite služ-be u navedeno vrijeme. Na kraju, po-prilično iscrpljeni nakon dugog dana, obuzela me nevjerojatna radost po ko-joj čak i tjelesni umor nestaje. Čovjek jednostavno mora otvoriti svoje srce i dozvoliti da se svakodnevno u njego-vom srcu odvija Božić!

fra Sandro Tomašević

Ikona Rođenja Isusovoga, Špilja i bazilika Rođenja, Betlehem

5

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

tCrkva u Betlehemu zove se bazilika Rođenja Isusova a izgrađena je na mjestu gdje je rođen Isus, Spasitelj svijeta, Gospodin naš i Bog naš. Latinski je natpis urezan na sre-brnoj zvijezdi koja obilježava mjesto Isusova rođenja u špilji Isusova rođenja. “Hic de Virgine Maria Jesus Christus natus est’’! “Ovdje je od Djevice Marije rođen Isus Krist”!

Povijest Svetišta Majke Božje Tr-satske toliko je bogata da danas o njoj imamo brojne knjige i spise kojima je značajan pečat ostavio fra Franjo Gla-vinić, a u današnje vrijeme fra Emanu-el Hoško. Ona seže još u 1291. godinu, kada na trsatski brijeg dolazi Nazaret-ska kućica koja ondje boravi tri godine, nakon čega seli u Loreto. Pitanje prije-nosa Nazaretske kućice vrlo je neobi-čan fenomen o kojem su se tijekom po-vijesti vodile brojne polemike. No, ono što je sigurno jest da je na trsatskom tlu boravio dom Svete obitelji. Onaj isti dom u kojem je arkanđeo Gabrijel na-vijestio Mariji da će po Duhu Svetom začeti i roditi Sina Božjega (Hoško,

2004)1. Onaj isti dom u kojem je Isus odrastao, gdje je učio tesarski zanat, gdje je s Majkom Marijom i pooči-mom Josipom blagovao, molio, smijao se, plakao, razgovarao i učio.

Onda nije čudno kada mnogi ho-dočasnici, Marijini štovatelji, trsat-ski sinovi i kćeri, kao i oni koji vjeri i crkvi nisu bliski, u Trsatkom svetištu pronalaze mir, utjehu, milost i blago-slov. U tom kontekstu ne čudi da se na trsatskom brijegu mole tolike žene i majke, uplakane bake, što ga posjećuju tolika djeca i mladi i što zagovor Maj-ke traže brojni moreplovci. Ne bi nas

1 Hoško, E. (2004). Trsatski franjevci. Rijeka: Adamić i Franjevački samostan Trsat

trebalo iznenaditi da ovaj brijeg brane i čuvaju franjevci koji su narodu toliko bliski, a koje u Svetoj Zemlji nazivaju ,,anđelima“ (Hoško, 2004). Franjo je osobito štovao Gospu od Anđela, a an-đeli su na svojim rukama nosili Naza-retski dom. Lijepo je to sumirao kar-dinal Franjo Kuharić rekavši: ,,Trsat me podjeća na Nazaret, a s tim u vezi rađaju se osobita razmišljanja... Pove-zanost Trsata s Nazaretom jedan je od razloga da se u ovom svetištu Marija više ističe kao uzor obiteljskog života u duhu Nazareta“ (Kuharić, 1969: 1,2, prema Duda, 1991: 53)2.

Što sveta Nazaretska obitelj može ponuditi današnjem čovjeku? Što taj trsatski brežuljak pruža suvremenoj, modernoj obitelji 21. stoljeća? Ono što pruža toliko je jednostavno! Jed-nostavno poput sv. Franje i Nazaretske obitelji. Ono što pruža jest upravo – dom! Dom kao zaboravljeno mjesto današnjice. Dom kao neprestana te-žnja svakog čovjeka, kao mjesto susre-ta, mira i blagostanja. Trsatski dom po-staje domom mnogima koji ga nema-ju, mnogima koji su ga zaboravili, kao i onima koji ga svakodnevno istinski žive i u njega ulažu sebe. I nije čudo da je Rijeka domaćin toga doma. Rijeka kao luka. Luka različitosti. Mjesto gdje

2 Duda, B. (1991). Nazaretska poruka Marijina Trsata. Zagreb: Brat Franjo

TRSAT KAO HRVATSKI NAZARETTrsatsko Svetište dom je svakog čovjeka i mjesto molitve naših obitelji

6

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

se usidruje, uplovljava. Dom onome koji se vraća i ostaje, a sigurna luka onome koji dolazi, makar na kratko. Ujedno postaje spomenik vrijednosti obitelji i njezinih temeljnih načela kao putokaza istinskog obiteljskog suživo-ta. Ovdje do izražaja dolaze riječi fra Bonaveture Dude koji zapisa: ,,Tako s Marijina Trsata trajno struji u sve naše ljudske i kršćanske obitelji nazaretski uzor Svete obitelji da se svi – u što boljim međusobnim suodnosima – ugrađujemo u novi, bolji, Božji svijet te se dogodi ono što često vapijemo ‘Pošalji Duha Svojega, Gospodine, i obnovi lice zemlje!’“ (Duda, 1991: 56). Nije li to poruka Trsata čitavom čovje-čanstvu?

Vrata toga Nazaretskog doma uvi-jek su otvorena! Naš fra Serafin Sabol rekao je u jednom intervjuu kako je Trsatsko svetište mjesto duhovnog, kulturnog i vjerskog okupljanja te kako je to baština hrvatskog naroda (Grce i Tomić, 2017)3. Tu se slobodno nadovezuje otvorenost Marijog doma za koju fra Serafin dodaje kako nas ,,ona i danas poučava da Isusovo spa-senje ima neposredan izraz u prašta-nju i donošenju mira koji rastače mr-žnju, osposobljava na novo započinja-nje, ohrabruje na stvaranje uvjeta za život dostajan čovjeka, pruža ruku po-mirnicu koja istovremeno gradi novi svijet, drukčiji od onoga jučerašnjeg, otvoren da bude dom svakom čovjeku, jer ljudi su djeca Božja (Sabol, 1997:1, prema Grce i Tomić, 2017: 152).

U tom smislu Marijin nas trsatski dom treba pozivati da budemo gradi-telji pomirenja, ohrabrenja i dijaloga. To je i poruka Nazaretske obitelji koja trsatski dom nudi svima da barem na tren otkriju bogatstvo i blagoslov obi-telji. To je dom koji za svoj stol poziva sve, jer je utemeljen na Kristu. To je dom koji svim obiteljima daje priliku da posvete sebe i rastu dublje u među-sobnoj ljubavi. Uđimo u taj dom kada god možemo. Postoji i posebna prilika svake prve subote u mjesecu kada se ondje posvećuje obitelj Majci Trsat-skoj. Stoga neka Trsat ostane svetište obitelji, neka bude trajan spomen da je obitelj temelj društva.

Filip Polegubić, mag. paed.

3 Grce, M., i Tomić, I. (ur.) (2017). Fra Serafin Trsatski. Rijeka: Grafika Zambelli

7

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Obitelj ima prevažnu ulogu u živo-tu svakog čovjeka. U obitelji čovjek do-lazi na svijet, razvija se, raste, sazrijeva. Tu usvaja osnovne vrednote s kojima odlazi u život. Ono što se, iz bilo kojeg razloga, propusti u obitelji, uglavnom više nitko ne može ili teško može čak i djelomično nadoknaditi. Praćen čla-novima svoje obitelji čovjek odlazi s ovog svijeta. Obitelj je prirodno okru-ženje za normalan razvoj i život svakog čovjeka. Zdravlje svakog društva ovisi o zdravlju obitelji. Propast društva po-činje također propadanjem obitelji.

Crkva je toga svjesna i upravo zato nam stavlja pred oči Svetu nazaretsku obitelj u kojoj nam je Bog dao divan uzor obiteljskih kreposti i uzajamne ljubavi te nas potiče da je nasljeduje-mo. Crkva također usrdno moli da se trajno ugledamo u Svetu nazaretsku obitelj te se poslije nevolja ovoga živo-ta njoj pridružimo u vječnoj slavi.

Obitelj je zajednica u kojoj se, od samoga djetinjstva, mogu usvaja-ti moralne vrijednosti, gdje se može započeti Boga častiti i dobro se slu-žiti slobodom. Obitelj nije samo čista svrhovita institucija – nije benzinska stanica koja se tu i tamo koristi da bi-smo nešto pojeli, promijenili odijelo i prespavali. Nije klub televizijskih gle-datelja čiji članovi sjede pred televizij-skim ekranom. Nije labav zajednički skup učenika i službenika koji se po-vremeno sastaju i opet razilaze. Obi-telj čini pravu zajednicu koju je Bog htio. A kršćanska je obitelj u svojoj biti vjerska zajednica.

Važnost ove teme danas je aktualni-ja nego ikada jer je obitelj u opasnosti. Napadnuta je i ruše joj temelje u ime

„civilizacijskih dostignuća“. Svjesni toga naši su biskupi u svojoj poslanici „Obitelj, zajednica i zajedništvo vjere, života i ljubavi“ iz 2006. godine napi-sali: „Svjedoci smo da je obitelj kao temeljna zajednica i društva i Crkve u naše doba napadnuta s mnogih strana i na razne načine. Gotovo je nevjero-jatno da i najodgovornija tijela pojedi-nih zemalja donošenjem protunarav-nih zakona usmjerenih protiv obitelji izravno doprinose rastakanju društva koje predstavljaju.“ Biskupi su zavapili: „Spasimo obitelj!“ Probudimo se i pro-gledajmo dok ne bude prekasno!

Sjetimo se nezaboravnog slavlja u Ninu 2. rujna 1979., kada smo s toliko ponosa slavili 1300 godina kršćanstva u Hrvata i 1100 godina neprekinute veze sa Svetom Stolicom. Tom prigo-dom smo kao svoj program i zavjet uzeli moto: „Hrvatska katolička obi-telj dnevno moli i nedjeljom slavi sve-tu Misu“. Zavjetovasmo se tada i svake večeri u 21 sat izmoliti Ispovijest vje-re Hrvata katolika. Prepoznali smo dnevnu molitvu i sv. Misu kao duhov-nu snagu koja nas je sačuvala u proš-losti, ali i kao zalog sretne sadašnjosti i budućnosti. Što je ostalo od toga? Kršćanska obitelj bi trebala biti sveta posuda iz koje izlaze bolje generacije. I doista će to biti ukoliko bude trajno ugledala u Svetu Nazaretsku Obitelj. Očito je da drugog puta nema!

Zato svakodnevno molimo Svetu Nazaretsku Obitelj i u našim domo-vima i u našem Svetištu Majke Božje, ovdje u Hrvatskom Nazaretu na Tr-satu, za sve naše obitelji.

Danas se plašimo riječi svet, svetac, svetost. Ono što je sveto izgleda nam

daleko, strano, nedohvatljivo, nešto što pripada prošlosti. Jednom riječju, ne-što što nije za nas i naše vrijeme. Jer, život je danas drugačiji, teži, kompli-ciraniji, pravdamo se neprestano. Sve se promijenilo, uzdišemo s nostalgi-jom za prošlim, čini nam se, manje za-htjevnijim vremenima. Kako se onda trajno ugledati u Svetu nazaretsku obitelj? Nije li to iluzorno i frustriraju-će? Može li Sveta obitelj u današnjem vremenu, u kojem je sve manje ide-ala a sve više idola, biti uzor za obli-kovanje našeg obiteljskog života? U početku Svetu obitelj tvore dva posve normalna čovjeka koji postaju rodite-lji. Josip mora prihvatiti da dijete nije njegovo. Dijete je rođeno na putu, u štali, u nesigurnim i avanturističkim prilikama. Neko vrijeme nakon toga obitelj mora, zbog Herodove prijet-nje, bježati u izbjeglištvo u Egipat, u zemlju gdje su nekoć sinovi Izraelovi živjeli u ropstvu. I opet je prošlo neko vrijeme dok se obitelj nije skrasila u svojemu domu, u Nazaretu.

A sin? On će na kraju umrijeti sra-motnom smrću. Sve drugo, samo ne idila! Riječ je, dakle, o obitelji čiji je život nemiran, opterećen teškim udar-cima sudbine. Ta obitelj nije sveta zato što bi bila slatka, preobražena, uzvišena, nego zbog svoje sposobnosti da u svim životnim poteškoćama ne izgubi po-vjerenje, nadu i vjeru u Boga te ljubav Božju, koja svojom snagom u svjetlu Isusova uskrsnuća sve okreće na dobro. Sveta je zato što njezini članovi stoje jedni iza drugih, premda ponekad svi ne razumiju dokraja postupke drugoga. Sveta obitelj – ona nije nedostižni ideal. Ona je izazov koji vrijedi nasljedovati.

SVETA NAZARETSKA OBITELJPrimjer i uzor u Sv. Obitelji Isusa, Marije i Josipa

8

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Kada govorimo o obitelji znamo da od nje sve počinje i završava, ona nam daje vjeru, smisao i temeljne ljudske vrijednosti. Vjerujemo da je Bog Stvoritelj svega, Bog je sve stvorio u različitosti, polarnostima, sve savr-šeno funkcionira jer je sve u prirod-nom redu. Čovjek u slobodi, koju mu je darovao Bog, često želi biti kao on i oblikuje ovaj svijet u neredu koji čini kaos. Obitelj je red, otac je uvijek na prvom mjestu do njega odmah majka - roditeljica novog života, prvo dije-te, drugo dijete i tako redom. Bračni parovi često traže pomoć kad je Božji red narušen prvenstveno zbog grije-ha, preljuba, abortusa, laži, kocke… sve zbog ravnodušnosti i zataškavanja problema. Mladim bračnim parovima je teško priznati problem, suočiti se s njime, komunicirati, otvarati svoje srce u istini, zato što smo naučili da šutimo trpimo i ne priznajemo isti-nu. Isus nam u svojoj Radosnoj Riječi govori: priznajte vaše slabosti, grijehe, propuste, kad priznate opraštaju vam se ako zadržite grijehe, zadržani su vam Učimo cijeli naš život kako pri-znati ono što jeste, kako se osloboditi predrasuda, što će drugi misliti, reći, očekivati. Predrasude su zlo koje nam priječi osloboditi se grijeha, tjeskobe, bezvoljnosti, ravnodušnosti, da bi mo-gli živjeti u punini Božje ljubavi.

Svako dijete proizilazi iz svoje vla-stite, primarne obitelji, on zrcali ili oponaša odnos roditelja i sve ono što su roditelji iskreirali dijete oponaša. Kada roditelji primijete da im dijete ima problem često se obraćaju psiho-logu, pedagogu ili psihoterapeutu, ne pitajući sebe u čemu je problem? Ka-kav primjer daju svom djetetu, kakav je njihov odnos kao muža i žene, koli-ko otvoreno razgovaraju, kako se i na koji način suočavaju s nastalim pro-blemima? Znamo da su djeca ogledalo odnosa roditelja.

Često u radu s obiteljima ili poje-dincima nailazim na učestale potrebe, traženje instant rješenja, savjetovanje, rješavanje problema odmah i sad. Ni-smo naučili da svaki naš problem ima svoju pozadinu, odakle dolazi, kad se prvi put pojavio i da nam treba vre-mena da ga osvijestimo, suočimo i in-tegriramo. Nije nam nimalo lako. Po-trebno nam je vjerovati u Boga, nadati se dobrome, ne odustati. Globalni pro-blem današnje obitelji je da verbalizi-ramo, govorimo bez problema ono što nije dobro, a o dobru malo ili uopće ne govorimo jer se ono podrazumijeva. Upravo razgovor s bračnim parovima ili pojedincima ide za tim da naučimo govoriti ono što je dobro, slobodno i bez straha. Teško je pobijediti strah koji je prvi neprijatelj naše duše, on

nam ne da da se zagledamo u dobro, ne da nam da se pokrenemo u radost i puninu života. Strah jedino možemo pobijediti s Isusom Kristom koji nam svakodnevno govori ne bojte se, niste sami, Ja sam uvijek s vama. Svakod-nevno učimo kako komunicirati, kako i kome otvoriti svoje srce. Zatvorili smo se u svoju individualnost, samo-ću i izolaciju, nitko nam ne treba i sve možemo sami. Čovjek je biće odnosa i stalno je u odnosu s Bogom, bližnjima i samim sobom, tu istinu prepoznaje-mo kad otvorimo svoje oči srce i dušu.

Volim raditi s mladim bračnim pa-rovima, obiteljima i pojedincima, gle-dati s njima u ono što je dobro i ma-nje dobro, čuti njihovu potrebu, biti s njima u sadašnjosti i biti im podrška. U radu s pojedincima nezaobilazna su pitanja identiteta, smisla i vrijednosti života. Današnji mentalitet čovjeka traži rad i susret sa samim sobom, ot-krivati kako i na koji način živim, koji su mi prioriteti u životu. Tragamo za odgovorima koje nitko ne može znati osim nas samih jer smo mi kreatori vlastitog života. Susret uvijek kreira nešto novo, uvijek je poseban, nepo-novljiv. Budimo zagledani u nove vi-dike kojima idemo, sigurni s Kristom u stvarnosti realnog života.

fra Krunoslav Kolarić

NA TRSATU PASTORALNA BRIGA ZA OBITELJ Današnje potrebe pojedinca i kršćanskih obitelji

9

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Pisati i govoriti o sv. Josipu, koli-ko god mome srcu bilo milo, nije za mene nimalo lagan zadatak. Teško je u riječi i slova pretočiti svo bogatstvo osjećaja koji obuzimaju čitavo moje biće na spomen meni ovoga dragog sveca. Stoga bih na ovome mjestu po-sudio riječi svete Terezije koja o nje-mu tako spontano govori: „Ne sjećam se da sam do sada nešto zamolila, a da mi on to ne bi izmolio. Čini se da nam Gospodin želi pokazati da, kao što mu je bio podložan na zemlji jer mu je bio hranitelj i zvao ga je ocem, tako mu ni na nebu ne može odbiti ono što ga za-moli. Ja sam njegov blagdan nastojala slaviti što sam svečanije mogla. Rado bih nagovorila svakoga da bude pobo-

žan prema ovome slavnome svecu jer znam iz velikog iskustva da se po nje-govom zagovoru dobiva mnogo daro-va od Boga. Nisam upoznala nikoga tko bi prema njemu zaista bio pobo-žan i posebno mu služio, a da ne bih opazila napredak te osobe u kreposti. Ima, mislim, već nekoliko godina da ga svaki put na njegov blagdan nešto zamolim i uvijek mi to izmoli. Ako je prošnja u čemu neprikladna, on je ispravi za veće moje dobro. Samo za ljubav Božju molim onoga koji mi ne vjeruje neka kuša, pa će iskusiti milo-sti ako se preporuči slavnom sv. Josipu i pobožno ga štuje. Tko ne nađe uči-telja da ga nauči unutrašnju molitvu, neka uzme za učitelja ovog slavnog sveca pa neće zalutati s puta.“

Mnogi su kroz čitavu povijest Crkve gajili duboku i iskrenu po-

božnost prema ovome Izdanku Davidovu, jednostavnom naza-retskom mladiću u čiji se život utkala nit Božje milosti. Kako se to zbilo? Na posebno jed-nostavan način, kako i priliči ovome svecu. U njegovu sva-

kodnevicu, u svakodnevicu života i životnih planova

uplela se ljubav Božja da ih pomrsi. Nije li i nama toliko puta u životu teško suočiti se s trenucima u ko-jima svi naši najbolji

životni planovi padaju u vodu te nas zbog toga

obuzima jeza u dubinama našega bića? Svijet nam se ruši, a svi planovi za koje smo držali da su od ogro-mne važnosti za naš ži-

vot propadaju.

O, koliko samo mladih ljudi u ovim vremenima materijalne krize osjeća onu istu „ostavljenost“ od Boga u trenucima kada njihove ideje propadaju, a životi bivaju naizgled izgubljeni. Koliko samo mladića osjeća prazninu zbog nedo-statka ljubavi ili osjećaja ostavljenosti od ljubljene osobe, možda onu istu koju je u prvi mah osjećao i sv. Josip kada je doživio Marijinu trudnoću jer nije znao što se događa... Koliki samo noćima oka ne sklapaju u strahu za svoju budućnost, pred životnim brigama i teškoćama, to-likim propalim planovima. A da ne spo-minjem sve one s čijom se dobrotom i blagošću drugi izruguju. S druge strane moje misli sada lete k brižnim očevima koji svakodnevno na oltar svojega ži-vota prinose sami sebe ne bi li što bolje odgojili svoju djecu i skrbili za svoju obitelj. Gdje li su samo sve one silne izbjeglice i imigranti koji su zbog ne-sigurnosti primorani bježati „u Egipat“ stranih zemalja, noseći sa sobom samo goli život. Zamislimo se nad muževi-ma koji praštaju bračnu nevjeru svojih žena, nad mladićima koji se čistim sr-cem pripremaju za potpuno darivanje voljenoj osobi... Mogli bismo sada na-brajati bezbroj sličnih životnih situaci-ja i okolnosti koje su mnogi proživjeli nemali broj puta, ili pak baš u ovome trenutku proživljavaju. A zašto? Samo s jednim ciljem: utecite se moćnom zagovoru ovoga Božjeg ugodnika.

Nemali je broj svetaca kroz povi-jest gajio posebnu pobožnost zaziva-jući sv. Josipa u brojnim životnim po-trebama i bivali su uslišani zbog svoje vjere. I ne samo oni. Danas toliki broj kršćanskih mladića iznova uzima sv. Josipa za svojega zaštitnika i uživa mi-linu njegova zagovora.

O, sretne li naše domovine koja je pred 330 godina dobila ovakvog moć-nog zagovornika, o, sretnih li nas ako sve ovo uvidimo i srcem prihvatimo pa namjesto brojnih kritika upućenih društvu i državi u cjelini sklopimo ruke i uteknemo se zagovoru ovoga sveca, našega zaštitnika i moćnog posrednika kod Boga. Sjetimo se za kraj opet rije-či svete Terezije od Isusa: „Što god sam molila ovoga sveca, uvijek sam dobila.“

Antonio Šarin, vjeroučitelj

SV. JOSIP, PREČISTI ZARUČNIK BDMZaštitnik domovine Hrvatske i hrvatskoga naroda

10

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Sv. Josipe, glavaru svete Na-zaretske obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome za-štitniku i tvom je zagovoru pre-poručivala svoje obitelji i cijeli hrvatski narod.

Brižni poočime Spasitelja svi-jeta i prečisti zaručniče Svete Dje-vice Marije, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog naroda da za-jedničkom dnevnom molitvom, ispune svoje poslanje i budu bla-goslovljene ljubavlju, slogom, mi-rom i novim životom.

U ovim teškim vremenima izmoli našem narodu i svim na-rodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi. Zagovaraj nas pred Pre-svetim Trojstvom da ostanemo vjerni Isusu Kristu u Katoličkoj crkvi, prolazeći zemljom čineći dobro.

To te molimo po Kristu Gos-podinu našem. Amen!

Sveti Josipezaštitniče Hrvatske domovine

i hrvatskog naroda,

moli za nas!

Fra Bernard Barbarić je ro-đen 2. svibnja 1974. u Našicama. Osnovnu školu završio je u Đur-đenovcu a Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio u Zagrebu. Na-kon godine novicijata, 1994. studira na Teološkom fakultetu u Zagrebu. Zaređen za svećenika 2000. sodine. Nakon ređenja na službi je u Novom Zagrebu, Siget do 2011. Od 2005. do 2011. u službi je gvardijana u istom sa-mostanu. 2011. odlazi na službu u sv. Zemlju gdje djeluje u svetištima Get-semani, na Cipru, u Sv. Grobu i zadnje tri godine kao gvardijan na brdu Ta-bor u svetištu Preobraženja Gospod-njeg. 2016. dolazi u župu sv. Josipa, u Borovo Naselje a sada ove 2017. na službu gvardijana na Trsat.

Fra Mario Zubak rođen je 31. si-ječnja 1985. g. u Derventi u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme Domovinsko-ga rata, 1992. g., s obitelji je izbjegao u Hrvatsku, u Koprivnicu, gdje je završio osnovnu školu, nakon čega je stupio u Franjevačko sjemenište u Zagrebu, gdje je završio Nadbiskupsku klasičnu gi-mnaziju. Potom je otišao u Franjevač-ki novicijat u Rijeku, na Trsatu. 2004. godine je upisao Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Nakon treće godi-ne studija u Zagrebu odlazi na studij u Jeruzalem gdje je diplomirao i zare-đen za svećenika 2010. g. Potom ostaje u Jeruzalemu na poslije diplomskom studiju gdje postiže diplomu biblijske formacije. 2013. g. odlazi u Cernik, kod Nove Gradiške, na službu župnog vi-kara, a 2014. g. u Vukovar, također na službu župnoga vikara. Ove 2017. godi-ne, dolazi u Rijeku, na službu župnika župe sv. Jurja mučenika na Trsatu.

Fra Marijan Matijaško je rođen 29. kolovoza 1974. u Osijeku. Stupio je u franjevački samostan 1994. a 1995. otišao u Novicijat u Rijeku, na Trsat. Nakon završene franjevačke formacije i studija položio je svečane redovničke zavjete 2000. Fra Marijan je odlučio biti franjevac brat pa je obavljao služ-bu sakristana u Zagrebu na Kaptolu i dugo godina u Virovitici u franjevač-koj župi sv. Roka. Nakon toga odlazi kratko u sv. Zemlju, Isusovu domovi-nu i od 2014. je u Osijeku. Sada 2017. dolazi na Trsat na svoju novu službu sakristana franjevačkog samostana i Svetišta Majke Božje Trsatske.

12

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Nakon proslave blagdana Velike Gospe došlo je do premještaja kod trsatskih franjevaca. Na Trsatu je imenovan no-vim gvardijanom fra Bernard Barbarić, novim župnikom fra Mario Zubak i novim sakristanom fra Marijan Matijaško. Zahvaljujemo dosadašnjem gvardijanu fra Antunu Jesenoviću, dosadašnjem župniku fra Ivanu Mikleniću i dosadašnjem sakristanu fra Krešimiru Palošiki na vjernom služenju u Svetištu Majke Božje Trsatske i župi sv. Jurja mučenika na Trsatu.

NOVI TRSATSKI FRANJEVCIDolazak nove braće na Trsat

13

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

U petak 25. kolovoza 2017. u Sve-tištu Majke Božje Trsatske u 20 sati, održan je svečani obred oblačenja franjevačkog redovničkog odijela za dvanaestoricu mladića koji su obu-kli franjevački habit. Nakon godine provedene u postulaturi u Samoboru, sada su obukli franjevačku odjeću za godinu kušnje, koju će provesti u Ma-rijinom svetištu na Trsatu.

Obred oblačenja vodili su provinci-jal HFP sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdo-ljak i provincijal provincije sv. Jeronima fra Andrija Bilokapić, uz prisustvo osta-le braće iz obje provincije. Na početku obreda kandidati su prozivani poimeni-ce te su odgovarali sa: „Evo me!“, potom

je usljedila zamoba kandidata da budu uključeni u bratstvo te iskušani u pri-kladnosti, na što su ih ministri prihvatili u bratstvo. Potom su provincijali izmo-lili molitvu za novake i pročitan je re-dak iz Evanđelja nakon čega je magister fra Tomislav Faletar blagoslovio odjeću kušnje u koju su obučeni novaci.

Godinu novicijata započeli su: fra Vedran Barbarić iz Velike Gorice (Mičevac), fra Mato Zirdum iz Zagre-ba (Sesvete), fra Branimir Jurjević iz Lumbarde s otoka Korčule, fra Marko Dominik Ricov iz Novalje, fra Ervin Jozić iz Vukovara (Borovo Naselje), fra Mateo Mijatović iz Petrinje, fra Do-rian Džaja iz Vukovara (Borovo Nase-

lje), fra Antun Babić iz Zagreba (Siget), fra Silvio Sušac iz Novih Mikanovaca, fra Ivan Rozić iz Osijeka, fra Marko Džaja iz Vukovara (Borovo Naselje) i fra Benjamin Milković iz Breštano-vaca (Crnac). Čestitamo novim nova-cima, svoju radost na obredu oblačenja pokazala su brojna braća iz Provincije čime su dali snažnu podršku novacima na početku njihove „godine kušnje“. Zahvalni i radosni što su ovi mladići još vidljivije postali dijelom franjevač-ke obitelji, preporučamo ih svima vama u molitve uzdajući se u Božju provid-nost i snažni zagovor Marije Majke Božje Trsatske te se nadamo da će im godina novicijata biti i godina milosti.

Polaganjem prvih zavjeta, u subo-tu 26. kolovoza 2017., petorica manje braće fra Marijan Ligenza, fra Mati-ja Korčanin, fra Marko Vuković, fra Ivan Majić i fra Matija Jurišić završili su godinu Novicijata. Obred se odvio u bazilici Majke Božje Trsatske zajed-no sa Euharistijskim slavljem koje je započelo u 15:00 sati a u nazočnosti brojnih svećenika, bogoslova, obitelji, rodbine te župljana.

Svečano misno slavlje predvodio je provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Me-toda fra Ilija Vrdoljak uz provincijal-nog ministra zadarske Franjevačke provincije sv. Jeronima fra Andriju Bilokapića. Mladi franjevci su pristu-pali pojedinačno do provincijalnog

ministra svoje provincije i polaganjem svojih sklopljenih ruku u provincija-love, izrekli svoje zavjete, obećavajući Bogu da će živjeti u poslušnosti, čista srca i bez vlasništva. Provincijal je pri-hvatio zavjete, te u Božje Ime obećao zavjetovanicima život vječni, ako vjer-no budu živjeli zavjete. Potom su usli-jedile čestitke braće iz provincija te je nastavljeno sa slavljem Svete mise. Po završetku je upriličen svečani ručak u blagovaonici trsatskog samostana, za obitelj, rodbinu i prisutnu braću.

Braća zavjetovanici uputili su se svojim kućama na kratki posjet obite-ljima prije nastavka svoje franjevačke formacije koja se nastavlja životom u bratstvu u Zagrebu na Kaptolu i stu-dijem na Katoličkom bogoslovnom

fakultetu. Braću preporučamo u vaše molitve i majčinskom zagovoru Majke Božje Trsatske da svojim primjerom budu svima blagoslov i poticaj u živ-ljenju Evanđelja.

Neka im Gospodin podari mir i ustrajnost na započetom putu.

OBRED OBLAČENJA FRANJEVAČKOG HABITAFranjevački novaci 2017/2018

PRVI FRANJEVAČKI ZAVJETIZavršila godina Novicijata za braću generacije 2016/2017

PROSLAVA VELE GOSPE NA TRSATUMarijino uznesenje na nebo neraskidiva je povezanost s Bogom

Svečanim euharistijskim slavljem u Perivoju Gospe Trsatske, koje je predvodio riječki nadbiskup i metro-polit mons. dr. Ivan Devčić u zajed-ništvu s provincijalom Hrvatske fra-njevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom, dosadašnjim gvardijanom franjevačkog samosta-na i čuvarom Svetišta fra Antunom Jesenovićem, novim gvardijanom fra Bernardom Barbarićem te mnogo-brojnim svećenicima i franjevcima proslavljen je najljepši Marijin dan - svetkovina Vele Gospe.

Euharistijskom je slavlju nazočilo mnoštvo vjernika. Više desetaka ti-suća vjernika hodočastilo je na Trsat u Svetište Majke Božje Trsatske, Maj-ci Milosti, Kraljici Jadrana donoseći pred Gospin lik svoje prošnje, zahvale i zavjete. Marijini su štovatelji tijekom cijeloga dana u velikom broju dolazili u trsatsko svetište i sudjelovali u euha-ristijskim slavljima, a mnogi su pristu-pili i sakramentu svete ispovijedi.

Uoči svetkovine Vele Gospe u Perivoju Gospe Trsatske, održan je koncert duhovne glazbe na kojem je nastupila gđa. Mirjana Bobuš u svojoj glazbenoj pratniji. Koncert je započeo i završio izvedbom pjesme „Majko Naša Trsatska”, a publika, koja je ispu-nila čitav Perivoj, mogla je čuti i druge poznate pjesme gđe. Bobuš. Na sveča-noj večernjoj sv. Misi pozdravnu riječ uputio je fra Antun Jesenović kazavši

kako nas Marija okuplja u svoja sve-tišta gdje nas želi Kristu dovesti. Ona je slika savršenstva i proslavom Velike Gospe radujemo se njezinom uznese-nju, ali i nadamo da ćemo i mi ući u nebo, kazao je gvardijan.

U svojoj je propovijedi nadbiskup Devčić poručio da je Marijin prijelaz iz ovoga života u vječnu slavu presli-ka Kristova uskrsnuća. Marijino nas uskrsnuće dodatno učvršćuje u vjeri da ćemo i mi uskrsnuti. S tim u vezi ri-ječ „nebo“ označava nadnaravnu, bo-žansku stvarnost. To znači da je nebo tamo gdje je Bog. Marija je u nebo uznesena jer se Bog, njezinim prihva-ćanjem Božjega poziva da bude majka njegova Sina, u njoj nastanio, jer ga je ona pod svojim srcem nosila i svijetu darovala. Njezino uznesenje na nebo samo na drukčiji način izražava i po-tvrđuje njezinu duboku i neraskidivu povezanost s Bogom, koja se očituje u tome da je Bog u njoj i ona u Bogu, pojasnio je nadbiskup.

Zaključujući propovijed potaknuo je vjernike da im blagdan Velike Gos-pe bude poticaj na nasljedovanje Ma-rije u njezinoj predanosti i poslušnosti Bogu, u njezinoj otvorenosti za Božji poziv i za potrebe ljudi oko nas, kako bi se na taj način Sin Božji i u nama nastanio i po nama se kao božanski Spasitelj u svijetu utjelovio. Ako on tako po nama, po našem zauzima-nju, po našoj ljubavi i žrtvi uđe u svi-

jet, možemo se opravdano nadati da ćemo i mi po njemu ući u nebo, rekao je mons. Devčić.

Na kraju mise nadbiskup je zahva-lio dosadašnjem gvardijanu na surad-nji i zauzetom radu u Trsatskom sve-tištu a dobrodošlicu je poželio novom čuvaru Trsatskog svetišta. Riječi za-hvale na dosadašnjem radu uputio je i župniku župe sv. Jurja mučenika fra Ivanu Mikleniću koji također napušta Trsat zbog nove službe.

Vjernike je podsjetio na 650. obljetnicu dolaska čudotvorne sli-ke Majke Milosti u Trsatsko svetište. Obitelji je pozvao na obnovu molitve te dodao kako im čudotvorna slika Gospe Trsatske može biti poticaj da se pred njenim likom okupljaju na molitvu. Podsjetio je na 25. obljetnicu uvođenja vjeronauka u škole kazavši kako je to povod da se zapitamo kakav nam je odgoj u vjeri, ne samo u školi i župi, nego prvenstveno u obiteljima. Obljetnica je poticaj da se zapitamo u kakve kršćane će odrasti naša djeca, rekao je nadbiskup.

Riječ zahvale nadbiskupu, provinci-jalu i mnogobrojnim svećenicima upu-tio je novi gvardijan i čuvar Svetišta fra Bernard Barbarić. Mnogobrojnim ho-dočasnicima poručio je da je svetište Majke Božje Trsatske njihovo svetište u kojemu s trsatskim franjevcima dopri-nose zajedničkom rastu u Bogu.

14

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

ISTARSKO HODOČAŠĆE MAJCI BOŽJOJ TRSATSKOJBlažena Djevica Marija učiteljica je vjerničke postojanosti

U subotu, 2. rujna održano je go-dišnje hodočašće Istrana na Trsat koje se tradicionalno održava prve subote u rujnu, odnosno subotu uoči blagda-na Rođenja Blažene Djevice Marije. Više od 1800 hodočasnika, pristiglih autobusima i osobnim automobili-ma iz svih dijelova porečko-pulske biskupije, okupilo se u perivoju Sve-tišta Majke Božje Trsatske na sveča-nom misnom slavlju koje je predvodio porečko-pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan u zajedništvu s poreč-kim i pulskim ordinarijem mons. dr. Draženom Kutlešom te sedamdesetak svećenika prezbiterija svoje biskupije.

Nakon uvodnih riječi pozdrava i dobrodošlice koje je hodočasnicima uputio gvardijan trsatskog svetišta fra Bernard Barbarić prigodnu homiliju izrekao je biskup Milovan.

Govoreći o okupljanju vjernika na tome hodočašću, podsjetio je kako je čovjekov život zemaljsko hodočašće prema vječnoj domovini, no, naglasio je, na život se ne može gledati samo kroz zbroj tuga i radosti, uspjeha i pa-dova, već treba nadasve uvijek računati s Bogom, koji jedini može dati smisao životu. Biskup Milovan protumačio je evanđeoski ulomak o Marijinu poho-du Elizabeti. Gleda li tko na život Ma-rije i Elizabete tek kao na zbroj tuga i radosti, onda bi već samo uzimajući u obzir činjenicu da su sinovi obiju žena umrli mučeničkom smrću još

kao mladi ljudi, mogao zaključiti da je riječ o nesretnim ženama. No zahva-ljujući vjeri tih dviju žena, i potpunom pouzdanju da Bog uvijek sve izvodi na dobro, i da se njegovoj volji treba do kraja podvrgnuti, njihova je uloga u povijesti čovječanstva poprimila koz-mičke razmjere. Njihovu vjeru danas baštinimo, u njihovu smo vjeru danas zagledani, i priželjkujemo da nam iz-mole vjerničku snagu koja nam je po-trebna da bismo se nosili sa svime što nam donosi život - istaknuo je biskup.

Govoreći o razlozima zašto ho-dočastimo biskup je istaknuo svijest o tome da nam Isus i Marija mogu pomoći na našem putu vjere, osjeća-mo da nas razumiju na tome putu, a razumiju nas zato što su i sami bili hodočasnici, i to od samog Isusovog utjelovljenja.

Prizor Marije koja pod srcem nosi Isusa u pohod Elizabeti otkriva nam jednu snažnu, rekli bismo, karakter-nu crtu Isusa i Majke Božje: oni idu ususret čovjeku. Jednako kao što je već vremešna Elizabeta bila potrebna pomoći Isusa i Majke Božje u svojoj svakodnevici, tako smo i mi danas potrebni njihove pomoći i upravo u susretu tih dviju žena možemo pro-naći nadahnuće za naš svakodnevni osobni, obiteljski i crkveni život, ali nadahnuće za sve ono što se smatra društvenim životom čovjeka i naroda - naglasio je propovjednik.

Blažena Djevica Marija i njezina rođakinja Elizabeta vrhunske su uči-teljice vjerničke postojanosti. Nisu po-dilazile trendovima tadašnjeg vreme-na koje je nametala licemjerna okolina već su jedna i druga, sa svojim muže-vima, pokazale iznimnu vjerničku po-stojanost suradnica na Božjem planu. I danas su nam nadasve potrebni kr-šćani koji će svoj život podrediti Bož-jem planu te živjeti i odgajati buduće naraštaje sukladno kršćanskom nau-ku, i samo se time ravnati, neovisno o modama i utjecajima s raznih strana. Kao vjernici znamo da jedino tako možemo biti i ostati pošteni i svo-ji - zaključio je biskup te u pomoć u ostvarenju toga zazvao zagovor istar-skih svetaca mučenika i Majke Božje Trsatske, Kraljice Jadrana.

Misno slavlje pjevanjem su uzve-ličali pjevači iz raznih istarskih župa, pod dirigentskom palicom vlč. Rudija Korace te uz orguljsku pratnju vlč. Iva-na Štokovića.

I ove je godine obnovljena tradici-ja hodočašćenja pješice na povijesno Hodočašće Istrana Majci Božjoj Trsat-skoj. Skupina od 60-ak hodočasnika krenula je tradicionalno iz pazinskog Franjevačkog samostana Pohođenja Marijina, nakon zajedničkog misnog slavlja točno u podne i hodočasnič-kog blagoslova. Misno slavlje u Pazinu predvodio je fra Drago Vujević.

15

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

MALA GOSPA - BLAGDAN NA TRSATUZaštitnice naša, posrednica naša, Blažena Djevico Marijo

Blagdanu rođenja Blažene Djevi-ce Marije prethodila je trodnevnica, koju je predvodio fra Robert Perišić iz Zagreba. Fra Robert je istaknuo kako je Blažena Djevica Marija uvijek bila na posebnom mjestu u srcima Hrva-ta te kako nam je svojim zagovorom pomogla više puta kao narodu i kao pojedincima. Tomu svjedoče i tri na-cionalna svetišta u Hrvatskoj: Marija Bistrica, Sinj i Trsat. Uz svetišta naš je narod izgradio brojne crkve i kapeli-ce posvećene Blaženoj Djevici Mariji. Istaknuo je još kako Blažena Djevica Marija treba biti važan dio u arsena-lu molitve koji bi svaki katolik trebao imati te kako preko nje možemo za-moliti njenoga Sina, našega Gospodi-na Isusa Krista, za bilo kakvu pomoć.

Istaknuo je dobro poznate riječi marijanske molitve: “...ne odbij nam molbe u potrebama našim. Gospođo naša, posrednice naša...“. Ona uistinu jest naša posrednica i nema molbe koja nam neće biti uslišana posred-stvom Blažene Djevice Marije ako je žarko zamolimo. Napomenuo je kako ljudi koji se predaju Blaženoj Djevici Mariji umiru blaženom smrću te je spomenuo našega pokojnog fra Kami-la Kolbea koji je, kako kažu braća fra-njevci koji su živjeli u bratstvu s njime, jutrom prilikom posjete, jer je bio bo-lestan i u krevetu, rekao da ga ne treba više obilaziti taj dan, nego da dođu u 16 sati jer će on tada umrijeti. I tako

je stvarno bilo. Mnogo godina kasni-je sam fra Robert Perišić je u jednom spremištu samostana u kojemu je ži-vio našao kovčeg pokojnog brata fra Kamila Kolbea u kojemu je našao mo-litvenik s molitvama Blaženoj Djevici Mariji i sv. Josipu, njenom zaručniku. U molitveniku su stranice bile izliza-ne i iskidane od svakodnevoga kori-štenja. Zadnji dan trodnevnice nakon sv. Mise imali smo i malu procesiju te smo obišli oko oltara Gospe Trsatske.

Brojni hodočasnici i ove su se go-dine okupili na trsatskom brijegu na blagdan Male Gospe kako bi zahvalili Majci Božjoj za njezin zagovor te mo-lili za svoje najmilije.

U petak, 8. rujna 2017., na dan ro-đenja Blažene Djevice Marije, svečano središnje euharistijsko slavlje, večer-nju svetu Misu u perivoju Gospe Tr-satske predslavio je porečko - pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan u koncelebraciji s ostalim svećenstvom.

U svojoj propovijedi biskup je ista-knuo da je Svetište Gospe Trsatske mjesto gdje ljudi dolaze po utjehu i nadu, mjesto na kojemu žele na pose-ban način predati nebeskoj Majci svo-je molitve. Također je rekao da se cijeli život treba utjecati zagovoru Blažene Djevice Marije kako bismo imali sre-tan i blagoslovljen život.

Pjevanje je predvodio zbor Svetišta Majke Božje Trsatske. Po starom obi-čaju, brojni su hodočasnici pristupili

sakramentu svete ispovijedi i euhari-stije. Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je čuvar sveti-šta fra Bernard Barbarić.

fra Ervin Jozić

16

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

KRČKO HODOČAŠĆE NA TRSATTrebaju nam svećenici, redovnici i redovnice koji će se radovati

Kao i obično, i ova 2017. hodo-časnička godina završila je Riječ-kim hodočašćem, zadnjom nedje-ljom u listopadu. Župnik fra Mario Zubak predvodio je krunicu prije svete Mise upravo jer su još uvijek bile u tijeku listopadske pobož-nosti. Svečanu svetu Misu pred-vodio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić. U svojoj homiliji naglasio je da ne možemo ljubiti Boga ako ne ljubimo bližnjega a isto tako ni ljubiti bližnjega bez Boga. Nadbiskup je naglasio kako je danas prisutno pobožanstvenje čovjeka i njegova tijela, a nama vjernicima kao primjer za opslu-živanje zapovijedi ljubavi naveo je Blaženu Djevicu Mariju. Na kraju je istaknuo da svaki hodočasnik koji je došao iskrenim srcem na Trsat, nije otišao „praznih ruku“, te je rekao da je ovo Svetište sredi-šte Nadbiskupije. Prije blagoslova zahvalio je svim dobročiniteljima, redovitim hodočasnicima, časnim sestrama koje djeluju u našem samostanu, svima koji dočekuju hodočasnike i ocima franjevcima za sve što čine stoljećima u ovom našem marijanskom Svetištu.

fra Mateo Mijatović

Prve subote ovoga mjeseca, 7. li-stopada, održano je tradicionalno godišnje Krčko hodočašće. Za razliku od prošlogodišnje bure, koja je znala i spriječiti hodočasnike, ove godine ho-dočašće je pratilo lijepo vrijeme, pa se u perivoju Svetišta okupilo preko 2000 vjernika. Misnom slavlju prethodio je prigodni program prigodom otvo-renja godine duhovnih zvanja Krčke biskupije. U programu su svjedočili svećenik, časna sestra i jedna majka svećenika, a kao pripravu za misu, okupljeni vjernici izmolili su krunicu. Misno slavlje, koje je predvodio krčki biskup mons. Ivica Petanjak, započelo je svečanom procesijom od samostan-skog klaustra do oltara u perivoju Sve-tišta. Na euharistijskom slavlju sudje-lovao je i krčki biskup u miru mons. Valter Župan, uz 40-ak svećenika. Na početku misnog slavlja biskupa i oku-pljene pozdravio je trsatski gvardijan fra Bernard Barbarić, izrazivši toplu dobrodošlicu i radost zbog pristiglih hodočasnika. Evanđeoska prispodoba

o vinogradarima i gospodaru obilježi-la je propovijed mons. Petanjka, koji nam je pokušao posvijestiti odgovor-nost koju nosimo zbog povjerenog nam vinograda, istaknuvši kako mi ljudi često, od onog što je lijepo, na-pravimo strašilo. Također je istaknuo: „Posvijestimo si da nam je vinograd iznajmljen, da ćemo ga morati predati drugima, a mi ćemo biti pitani za urod u vinogradu.“ Biskup je kao uzor pred sve okupljene hodočasnike stavio Bla-ženu Djevicu Mariju: “od nas se oče-kuje otvorenost Bogu poput Marije“ naglasivši da se Marija potpuno pre-dala Bogu, iako nije mogla ni zamisliti što to potpuno predanje znači za cije-lu ljudsku povijest tj. svakoga od nas. Biskup je pred kraj zamolio i Marijin zagovor na tom putu bezuvjetnog pre-danja u Božje ruke. Kao glavnu misao, okupljenim vjernicima, biskup je po-ručio: „Želim da ovo zapamtite: treba-ju nam svećenici, redovnici i redovni-ce koji će se radovati.“

fra Antun Babić

Statistika hodočašća 2012.-2017.

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj župa iz Hrvatske 457 344 341 350 369 351

Ukupan broj hodočasnika 23.150 27.000 26.779 24.650 23.312 23.659

Hodočasnici Rijeke/dan - - - 15.000 - -

Trsatska Gospa 2.500 3.000 4.000 5.000 3.000 3.500

Vela Gospa 30.000 30.000 33.000 40.000 40.000 40.000

Mala Gospa 8.000 7.000 7.000 7.000 6.000 6.000

Školske ekskurzije 4.500 5.000 5.000 5.000 7.570 7.060

Umirovljenici i udruge 2.600 4.000 3.664 596 2.780 2.779

Slovenski hodočasnici 1.930 1.200 1.478 889 1.521 813

Talijanski hodočasnici 2.500 2.500 1.715 613 1.011 816

Hodočasnici drugih zemalja 1.200 1.200 2.000 364 883 722

Ukupno hodočasnika 76.380 80.900 84.636 98.112 85.457 85.349

Broj autobusa 800 800 800 900 739 746

RIJEČKO HODOČAŠĆE NA TRSATSvetište svih vjernika Nadbiskupije i grada Rijeke

17

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

vot može pružiti: zdravlje, sreću, uspjeh, radost, svakodnevno materijalno i du-hovno obilje. Nova godina je dugo raz-doblje od 365 dana u kojima treba pro-ći 50 i nekoliko tjedana ili 12 mjeseci. Tko zna što nas čeka? Mnogi će proći kroz nevolje i kušnje, bolesti i proble-me, more suza i beznađa, no u svemu tome neka nas zaustavi jedno - vjera u Boga. U svu tu neizvjesnost treba poći odvažno i s vjerom, s optimizmom. Jer vjera je ta koja će nam staviti obećanje Kristovo: „Ja sam s vama u sve dane sve do svršetka svijeta.“ (Mt 28, 20). Zna-mo da ćemo uz Božju pomoć pronaći izlaz iz nevolja koje nas mogu snaći. S nama ide Božji blagoslov; on je snaga Božja, mudrost duha i milost koja po-put svjetla s neba obasjava i najtamnije trenutke naših života.

Da bi ohrabrila naš ulazak u novu građansku godinu, Crkva nas provodi kroz vrata iznad kojih stoji blagi lik nebeske Majke. Blažena Djevica Ma-rija s djetetom u naručju kao da nam želi reći: „Bez straha, djeco, pođite u ime Isusovo koje je moćno i u tom imenu hrabro se suprostavite svakoj vrsti zla, izazova, pobijedite sva ne-prijateljstva, budite jači od zaprjeka, uklonite ih i pođite naprijed. A ja, vaša nebeska Majka, bdijem nad vama!“ Tako s Marijom nismo sami - s nama je Gospodin naš i Bog naš Isus Krist i njegova Majka Marija, Bogorodica! To nas ohrabruje te smo spremni raditi marljivo i predano svoj posao, širiti dobrotu i produbljivati vjeru i zajed-ništvo s Isusom i Marijom. Zaštita Isusove i naše Majke vidljiva je očima vjere i njezin zagovor je djelotvoran u našem svakodnevnom životu.

Uz svetkovinu Bogorodice vežemo i Međunarodni dan mira koji se prvi put slavio na Novu 1968. godinu na incijativu pape Pavla VI., koji je tom prigodom napisao poslanicu „Ljudska prava i mir“. Mir u svijetu povjerio je Presvetoj Bogorodici jer je Marija do-nijela pravi Božji mir na ovaj svijet po-rođenjem Isusa Krista, začetnika i Kra-lja Mira. Od tada papa 1. siječnja svake godine uputi svijetu poruku mira, a Crkva slavi Međunarodni dan mira i molitve za mir među svim narodima.

Molimo svakodnevno koliko mo-žemo Gospodina Isusa i Majku Božju Trsatsku milost da i u našim srcima kroz cijeli život vladaju mir Gospodnji i ljubav Presvete Bogorodice Marije.

BLAŽENA DJEVICA MARIJA, BOGORODICAMajčinstvo BDM nadilazi svako ljudsko majčinstvo

Osam dana nakon Božića, rođe-nja Sina Božjega Isusa Krista, Crkva slavi blagdan Presvete Djevice Marije, Majke Božje - Bogorodice. Slavlje Bo-žića ne zaboravlja onu iz koje i preko koje je došao k nama Spasitelj svijeta. Novi zavjet ne naziva izričito Mariju Bogorodicom, no ovaj naziv koji je iz predaje ipak ima svoj izvor u Svetom pismu. Sv. Ćiril najviše piše o Mariji Bogorodici. O Isusu Kristu se govori kao o Sinu Božjemu, osobito kod Iva-na. Ako je Isus Krist Sin Božji, onda je Marija Bogorodica. U 2. stoljeću i u pr-voj polovici 3. stoljeća nije se razmiš-ljalo o Mariji kao Bogorodici. No puč-ka pobožnost već u 3. stoljeću naziva Mariju Bogorodicom. U 5. stoljeću o toj se pučkoj pobožnosti počelo raz-mišljati ne teološko-filozofskoj razini. Zapadni oci poput Ambrozija spomi-nju naslov Mater Dei ili Mater Domi-ni. Sv. Augustin Mariju naziva Mater Salvatoris. Nestorije tvrdi ako bi se Marija nazivala Bogorodicom, tada bi morala biti iste naravi kao i sam Bog. Kontroverze oko njegovog naučava-nja počele su njegovim protivljenjem Marijinu naslovu Theotokos (Bogo-rodica). Dopušta da se Mariju naziva Hristotokos (Kristorodica). No, dogma o Mariji kao Bogorodici proglasena je na III. općem saboru u Efezu 431. godine. Naslov „Bogorodica“ izriče uvjerenje da je Marija rodila ne samo čovjeka Isusa nego i pravoga Boga te da je Isus Krist samo jedna osoba s dvije neodvojive naravi: božanskom i

ljudskom.  Marija jest ljudsko biće, ali budući da je rodila Isusa kao čovjeka, može se nazvati i Bogorodicom jer je u Isusovoj osobi istodobno i božanska i ljudska narav. Marija pri tome nema nikakvih božanskih atributa. Cije-lo njezino bogomajčinstvo je u pot-punosti dar Božji i proslava Božje mi-losti. Kalcedon 451. godine potvrđuje naslov Theotokos, Bogorodica.

Majčinstvo Blažene Djevice Ma-rije nadilazi svako obično ljudsko majčinstvo i ulazi u velike božanske tajne Presvetoga Trojstva. Posebno je značajno da blagdan Presvete Djevice Marije, Bogorodice pada na prvi dan Nove građanske godine te stoji kao preporuka koju Crkva upućuje svo-jim sinovima i kćerima širom svijeta: s Marijom, koja nam je rodila Isusa, imati ćete svako dobro. Blagdan Blaže-ne Djevice Marije Bogorodice također je i imendan njezina sina Isusa. Osmi dan od njegova rođenja dan je kada su ovom božanskom i ljudskom djetetu nadjenuli ime Isus, Ješua - Spasitelj. To mu je ime dao sam Otac Nebeski jer ga je anđeo Gabrijel tako pretkazao.

Svetkovina materinstva Blažene Djevice Marije, Majke Božje dolazi iza Spasiteljevog rođendana. Najviše se uz Isusa spominje njegova Majka, kojoj je najviša odlika baš to da je bila Majka Božja pa je pravo da se uz Sina, Boga i Spasitelja, odmah časti i njegova Majka Bogorodica. Od ponoći smo svi u no-vogodišnjem raspoloženju: čestitamo jedni drugima želeći si najbolje što ži-

18

Boži

ć -20

17 -

Mar

ijin

Trsa

t

Predati se u ruke Marijine znači predati se da nas ona pomogne, te sami sebe i sve čovječanstvo prinosimo Onomu koji je Svet, bezgranično Svet. Tko se njoj predaje utječe se Srcu Majčinu, koje je podno križa otvoreno za ljubav prema svakom čovjeku, tako da ona svakoga od nas, sve narode i svo čovječanstvo prikaže Onomu koji je bezgranično svet. Svetost se Božja pokazala na djelu u otkupljenju čovjeka, svijeta, svega čovječanstva, svih naroda.

Sv. papa Ivan Pavao II (1920-2005)- Trsatski hodočasnik (2003)

TRSATSKE LITANIJEGospodine, pomiluj nas!Kriste, pomiluj nas!Gospodine, pomiluj nas!Kriste, čuj nas.Kriste, usliši nas.Duše Sveti, Bože, pomiluj nas!Sveto Trojstvo, jedan Bože, pomiluj nas!Svih Svetih Bože, pomiluj nas!

Sveta Marijo, moli za nasSveta Bogorodice,Sveta Djevo djevica,Sveta majko Stvoritelja,Sveta majko Isukrstova,Sveta majko Sina Božjega,Sveta majko Isusova,

Sveta mati Spasitelja, moli za nasSveta mati ljubaznosti,Sveta mati ljubavi,Sveta mati milosrđa,Sveta mati dobrote,Sveta mati pravde,Sveta mati jedinstva,Sveta mati milosti,

Sveta mati Cesarova,Sveta mati čistoće,Sveta mati pomirbenosti,Sveta mati složnosti,Sveta mati djevičanstva,Sveta mati slatkosti,Sveta mati vječnosti,Sveta mati blagoslova,

Sveta mati dobrohotnosti,Sveta mati svjetlosti,Sveta mati ljepote,Sveta mati stege,Sveta mati pomoći,Sveta mati istine,Sveta mati zasluge,

Sveta mati jakosti,Sveta mati slave,Sveta mati pravednih,Sveta mati sirota,Sveta mati ubogih,Sveta mati utješenja,Sveta mati radovanja,Sveta mati mudrosti,Sveta mati dragosti,

Sveta mati sinova Božjih,Sveta mati veličanstva,Sveta mati bojažljivih,Sveta mati ufanja,Sveta mati spasenja,Sveta mati svetosti,Sveta mati naučavanja,Sveta mati savršenosti,

Sveta mati premudrosti,Sveta mati radosti,Sveta mati darivanja,Sveta mati blaženstva,Sveta mati uzvišenja,Sveta mati čednosti,Sveta mati neporočna,Sveta mati neoskvrnjena,

Sveta mati otpuštanja,Sveta mati kreposti,Sveta mati časna,Sveta mati nevoljnih,Sveta mati ustrpljenih,Sveta mati anđelska,Sveta mati nebesa,Sveta mati svijeta,

Sveta mati Djedovine,Sveta mati slobode,Sveta mati svih veselja,Sveta mati sreće,Sveta mati zdravlja,Sveta mati skrušenosti,Sveta mati naša,

Učiteljice poniznosti,Učiteljice darivanja,Djevo djevica,Djevo moguća,Djevo milosrdna,Djevo hvaljena,Djevo sveta,Djevo ufanja,Djevo lijepa,

Zrcalo pravde,Stole mudrosti,Počelo čistoće i radosti,Prebivalište duhovno,Posudo poštenja,Posudo mnoge poniznosti,Posudo svake svetosti,

Ružo otajstvena,Tomju časni,Dome i kovčeže zavjetni,Utvrdo mira,Zvijezdo zornice,Svjetlosti podnevna,Ljepša od mjeseca,

Stane božanstveni,Boravište svetosti,Prebivalište Duha Svetoga,Duha Svetoga radosti,Posudo Duha Svetoga,Kruno sveta,Prijestolje Salamonovo,

Vrata rajska,Cvijete djevičanstva,Izvore čistoće,Vrelo svetosti,Spasenje nemoćnih,Utočište grešnika,Utješiteljice žalosnih,

Kraljice anđela,Kraljice proroka,Kraljice apostola,Kraljice mučenika,Kraljice ispovjednika,Kraljice djevica,Kraljice patrijarha,Kraljice svih svetih,

Po Sinu tvojemu, oslobodi nas, Gospođo!Po učenju tvojem,Po navještenju tvojem,Po rođenju njegovom,Po muci njegovoj,Po smrti njegovoj,Po uskrsnuću njegovu,Po uzašašću njegovu,

Po Duhu Svetome Tješitelju,Po veselju u kom prebivaš sa Sinom,Po sedmeru veselju tvojem,

Od mnogih grijeha,Od muka paklenih,Od nagle i iznenadne smrti,Od smrti vječne,Od duha nečistoće,Od napasti putene,Od mišljenja zloga,Od duha ispraznoga,Od duha sablazni,Od duha lakomosti,Od pogibelji vječne smrti,Od zlih djela,U dan sudnji,

Grešnici, tebe molimo, usliši nas!Da nam oprostiš, tebe molimo, usliši nas!

Gospodine, pomilujIsukrste pomiluj!Gospodine, pomiluj!

Pomolimo se!Podaj nam, molimo Gospodine, da mi koji slavimoBlaženu Djevicu Mariju kao Majku i Kraljicu,osigurani njezinim zagovorom budemo, zavrijedimopostići mir u sadašnjosti i slavu u budućnosti.Po Kristu Gospodinu našem.