troŠarine u rh

1. UVOD

Trošarine su jedan od najstarijih poreza na svijetu, a u literaturi ih nalazimo i pod nazivima

akcize ili posebni porezi. U Republici Hrvatskoj su trošarine bile aktualna tema u procesu

pristupanja Europskoj uniji zbog procesa prilagodbe istih tome sustavu. U tome procesu bilo

je potrebno harmonizirati hrvatski porezni sustav trošarina sa onim u Europskoj uniji,

posebice u tri područja: alkohol i alkoholna pića, duhanski proizvodi te energenti i električna

energija. U ovom radu definirane su trošarine, te su analizirane trošarine na ove tri grupe

proizvoda u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji te trošarine na motorna vozila te kavu i

bezalkoholna pića.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja je ispitati i analizirati trošarine u poreznom sustavu Republike Hrvatske.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja: što su trošarine te zakonodavni okvir

i koje su trošarine u Republici Hrvatskoj usklađena sa trošarinama u Europskoj uniji.

1.2. Radna i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza određena je problemom i predmetom istraživanja: trošarine u poreznom

sustavu Republike Hrvatske u velikoj mjeri usklađene su sa trošarinskim smjernicama

Europske unije.

Iz tako postavljene temeljne hipoteze proizlazi više pomoćnih hipoteza:

1) Trošarine u poreznom sustavu Republike Hrvatske usklađene su sa minimalnim

trošarinama Europske unije.

2) U Europskoj uniji su smjernicama određene minimalne trošarine za tri grupe proizvoda.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je znanstvenim metodama istražiti trošarine u poreznom sustavu Republike

Hrvatske te ocijeniti stope trošarina i način na koji se alkohol i alkoholna pića, duhanski

proizvodi te energenti i električna energija oporezuju.

~ 1 ~

Ciljevi istraživanja su istražiti i analizirati trošarine za tri grupe proizvoda (alkohol i

alkoholna pića, duhanski proizvodi te energenti i električna energija) u Republici Hrvatskoj i

Europskoj uniji. U završnom radu dani su odgovori na slijedeća pitanja:

1) Što su trošarine?

2) Kakav je porezni sustav trošarina i prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj?

3) Koje su visine trošarina za tri grupe proizvoda koje su usklađene na razini Europske unije?

4) Kakve su trošarine na motorna vozila te kavu i bezalkoholna pića u Hrvatskoj nakon

ulaska u Europsku uniju?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade završnog rada proučila sam stručnu literaturu te koristila sljedeće znanstvene

metode: metodu analize i sinteze, metodu klasifikacije, metodu komparacije, dokazivanja i

deskriptivnu metodu.

1.5. Struktura rada

U Uvodu su navedeni problem i predmet istraživanja, radna i pomoćne hipoteze, svrha i

ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

U drugom dijelu rada objašnjeni je Teorijski okvir trošarina.

Naslov trećeg dijela rada je Trošarine na alkohol i alkoholna pića, duhanske proizvode i

energente i električnu energiju u kojem su analizirane ove vrste trošarina u Republici

Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Četvrti dio nosi naslov Trošarinski sustav u Hrvatskoj nakon ulaska u EU – kava i

bezalkoholna pića te motorna vozila te su analizirane ove vrste trošarina i njihova zakonska

regulativa.

Trošarine u poreznom sustavu Republike Hrvatske naslov je petog dijela rada gdje su

analizirane trošarine i njihovo kretanje u prihodima državnog proračuna te osvrt na novi

Zakon o trošarinama (NN 22/2013, 32/2013 i 81/2013).

U Zaključku je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana radna hipoteza.

~ 2 ~

2. TEORIJSKI OKVIR TROŠARINA

Posebni porezi, akcize ili trošarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. Države ih uvode u

svoje porezne sustave iz nekoliko razloga te postoje razne trošarine u različitim poreznim

sustavima država. U ovom dijelu rada bit će definiran pojam trošarina, te analiziran sustav

istih u poreznom sustavu Europske unije.

2.1. Definiranje trošarina

Određeni proizvodi kao što su alkohol, cigarete ili benzin često se uz uobičajeni opći porez na

promet ili PDV nameće i jedan dodatni porez na potrošnju istih koji se naziva trošarinom,

akcizom ili posebnim porezom. Sam naziv akciza (excise tax) potječe iz 16. stoljeća kada su u

Nizozemskoj posebnim porezom koji se nazivao excijsen oporezivani pivo, šećer, sol i

alkoholna pića, a pretpostavlja se da riječ potječe od starofrancuske riječi assise (sjednica,

odluka, ugovor, namirenje računa ili duga, oporezivanje) (Kuliš, 2005, str. 5). Primjer

Nizozemske ubrzo slijede Njemačka i Engleska (uključujući i engleske kolonije) te ostale

europske zemlje. U 19. stoljeću trošarine su bile dio sustava općeg poreza na dobra i usluge

koji se od početka 20. stoljeća transformira u opći porez na potrošnju, odnosno od 1960-ih u

porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim suvremenim poreznim sustavima

uvedeni posebni porezi ili trošarine.

Posebnim porezima (ili trošarinama odnosno akcizama) oporezuje se promet određenih

proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog

proizvoda (kilogramu, litri, komadu, u postotku od cijene i sl.). Razlozi njihova uvođenja su

brojni (socijalni, zdravstveni, ekološki, fiskalni). Prednost tih poreza u odnosu prema drugim

porezima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdašnost. (Kesner-

Škreb&Kuliš, 2010, str. 63) Jedan od razloga uvođenja trošarina u porezni sustav je i

progresivnost. U porezni sustav unosi se progresivnost kada se oporezuju neki luksuzni

proizvodi koje uglavnom troše pojedinci s visokim dohocima. U slučajevima kada je teško

primjenjivati progresivan porez na dohodak, kao što je to primjerice u zemljama u razvoju,

trošarine na luksuzne proizvode predstavljaju dobar način progresivnog raspoređivanja

poreznog tereta.

~ 3 ~

Nadalje, ponekad se trošarine uvode u slučajevima kada je administrativno teško primjenjivati

složenije porezne oblike. Obilježje trošarina jest da one predstavljaju izdašan prihod za

državni proračun. Uz to, one su jednostavne za ubiranje, iziskuju male administrativne

troškove, i ne pružaju mnogo prilika za poreznu evaziju. Obično se nameću na proizvode

velikog opsega prodaje, a proizvode ih mali broj proizvođača, imaju neelastičnu cjenovnu

potražnju, jednostavno se definiraju, te na tržištu ne postoje njihove zamjene. Sve to doprinosi

sigurnom slijevanju poreznih prihoda u državni proračun. Također, trošarine se mogu uvesti

da bi se obeshrabrila potrošnja nekih proizvoda. To se posebno odnosi na alkoholna pića,

cigarete i duhan. Iako takve trošarine imaju obilježja regresivnosti, odnosno relativno više

opterećuju domaćinstva s niskim dohodcima, njihova je primjena opravdana jer se uglavnom

radi o proizvodima čija se potrošnja smatra nezdravom ili nemoralnom. Trošarine se mogu

koristiti i za ublažavanje zagađenja. Tako ako se nametnu na neke proizvodne ili potrošne

aktivnosti zapravo predstavljaju internalizaciju negativnih vanjskih učinaka. Na taj se način

trošarine mogu upotrijebiti da bi se ispravljala neučinkovita upotreba resursa.

Trošarine se dijele na tri osnovne skupine: alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske

proizvode te na energente. Međutim, trošarine se uvode i na druge proizvode što ovisi od

poreznih sustava država te njihov broj varira od nekoliko proizvoda do većeg broja proizvoda

(od sladoleda do igraćih karata).

S porezno-tehničkog stajališta postoje tri načina utvrđivanja trošarinske obveze:

1) da se trošarina plaća u apsolutnom iznosu po jedinici mjere (jedinični porez),

2) da se trošarina plaća u postotku od vrijednosti kupljene robe (ad valorem), te

3) da se pri utvrđivanju trošarinske obveze istovremeno primjenjuje i jedinični porez i porez

ad valorem (mješoviti porez). (Šimović, 2007, str. 26)

Osim što postoje različiti načini njihova ubiranja, slično kao i kod općeg poreza na promet

trošarine karakteriziraju slijedeća obilježja:

1) obveza plaćanja posebnih poreza (trošarina, akciza) primjenjuje se na točno određeni krug

proizvoda,

2) fiskalna izdašnost,

3) istodobna primjena posebnog poreza na promet (trošarine) i općeg poreza na promet,

4) stabilnost prihoda,

5) jeftinoća ubiranja prihoda,

~ 4 ~

6) ugodnost plaćanja, te

7) prevarljivost. (Šimović, 2007, str. 26)

Trošarine su poseban porez koji zbog jednostavnosti ubiranja koriste mnoge zemlje u svijetu.

Razlozi njihova uvođenja su različiti, a karakteristika je izdašnost i stabilnost prihoda za

državnu blagajnu.

2.2. Trošarine u Europskoj Uniji

U zemljama EU-e trošarinama se oporezuje velik broj različitih proizvoda, međutim na razini

Unije uređeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih

ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i električne energije).

Osnovni zadaci porezne politike EU usko su povezani s razvojem unutarnjeg tržišta, jačanjem

monetarne unije i ekonomskom integracijom. Stvaranjem unutarnjeg tržišta već ranih 1990-ih

određuje se pravni okvir za područje indirektnih poreza (porez na dodanu vrijednost i

trošarine). Utvrđeni su osnovni smjerovi porezne politike koji trebaju poticati:

stabilizaciju poreznih prihoda zemalja članica

uklanjanje teškoća u funkcioniranju unutarnjeg tržišta

zapošljavanje (Kuliš, 2005, str. 6).

Propisi koji uređuju oporezivanje trošarinama su usvojeni tijekom 1992. godine, vezano uz

početak uspostave jedinstvenoga unutarnjeg tržišta čiji su temeljni ciljevi bili omogućivanje i

podupiranje slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala. Smjernica 92/12/EEZ 2 od 1.

siječnja 1993. godine je opći, temeljni dokument za harmonizaciju sustava trošarina te se

njome uređuje posjedovanje, kretanje i nadgledanje alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i

mineralnih ulja, odnosno naftnih derivata (alcoholic beverages, manufactured tobacco,

mineral oils) koji se oporezuju trošarinama. Zbog znatnih poteškoća u procesu harmonizacije,

te promjena u političkom i gospodarskom okruženju te pristupanja novih članica, Smjernica

92/12/ EEC nekoliko je puta mijenjana i dopunjavana. Osim ove smjernice, za svaku grupu

tih proizvoda donesene su posebne smjernice kojima se određuje struktura trošarina

(definiranje proizvoda, osnovica za oporezivanja, porezna izuzeća, prijelazna razdoblja u

pojedinim slučajevima) te smjernice kojima se određuju stope što će se primjenjivati.

~ 5 ~

Opće je načelo da se proizvodi koji su proizvedeni u zemlji članici ili uvezeni iz druge zemlje

članice odnosno iz zemalja izvan EU oporezuju u zemlji potrošnje po stopama koje se

primjenjuju u toj zemlji. Zemlje članice mogu zadržati već postojeće ili uvoditi nove trošarine

na neke druge proizvode za koje svaka zemlja samostalno uređuje sustav oporezivanja, ali uz

uvjet da promet tih proizvoda pri prelasku granice ne iziskuje posebne carinske formalnosti.

Dobrima koja se oporezuju trošarinama treba biti omogućeno slobodno kretanje (i

neoporezivanje trošarinama) u prekograničnom prometu između zemalja članica.

Smjernice o harmonizaciji trošarina utvrđuju minimalne stope te mogućnosti određenih

olakšica i izuzeća nužnih zbog gospodarskih razlika i prioriteta pojedinih članica što rezultira

velikim razlikama u poreznim stopama i poreznim strukturama među zemljama. Znatne

razlike u stopama među zemljama članicama potiču porezne prijevare, krijumčarenje te

prekograničnu kupovinu jeftinijih, niže oporezivanih proizvoda u susjednim zemljama.

U zemljama članicama osnovani su posebni uredi za suradnju na području oporezivanja

trošarinama (ELO)1 koji jedanput u mjesecu putem informacijskog sustava SEED2

razmjenjuju informacije o držateljima trošarinskih skladišta te o njihovu prometu. Uz znatne

razlike u poreznim stopama još uvijek postoje i razlike u poreznim strukturama (područje

oporezivanja, definiranje oporezivih proizvoda i porezne osnovice, način prikupljanja poreza,

porezna izuzeća i oslobođenja, rokovi plaćanja poreza). Iako je doneseno i usvojeno niz

dokumenata o harmonizaciji, a radi provođenja zajedničke politike osnovano je i posebno

tijelo za trošarine (Committee on Excise Duties), na tom će području u budućnosti, a posebice

nakon primanja novih članica, trebati uložiti znatne napore da se velike razlike i u poreznim

strukturama među zemljama svedu na što manju mjeru.

U Europskoj uniji uspostavom jedinstvenog tržišta 1992. godine, stvorena je potreba za

harmonizacijom trošarina unutar unije. Na razini EU-a uređeno je oporezivanje alkoholnih

proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata,

odnosno uređene su minimalne stope. U EU-i primjenjuje se opće načelo da se proizvodi koji

su proizvedeni u zemlji članici ili uvezeni iz druge zemlje članice odnosno iz zemalja izvan

EU oporezuju u zemlji potrošnje po stopama koje se primjenjuju u toj zemlji. Međutim, iako

1 ELO, Excise Liaison Office2 SEED, System for Exchange of the Excise Data

~ 6 ~

su uloženi mnogi napori kako bi sustav trošarina u EU-i bio što više harmoniziran, potrebni su

daljnji napori kako bi razlike između zemalja članica bile što manje.

~ 7 ~

3. TROŠARINE NA ALKOHOL, DUHANSKE PRERAĐEVINE I ENERGENTE TE

ELEKTRIČNU ENERGIJU

Trošarine na ove tri vrste proizvoda analizirane iz razloga što su oni harmonizirani u EU-i, a

kako je Hrvatska pristupila ovoj integraciji 1. srpnja 2013. godine na području ovih trošarina

dogodile su se određene promjene. U ovom dijelu rada, analizirane su trošarine na alkohol i

alkoholna pića, duhanske proizvode i energente u Hrvatskoj i EU-i.

3.1. Trošarine na alkohol i alkoholna pića

U poreznom sustavu EU oporezivanje alkohola i piva određeno je jednim propisom, dok je u

hrvatskom zakonodavstvu oporezivanje alkohola određeno Zakonom o posebnom porezu na

alkohol (NN 136/02), a oporezivanje piva Zakonom o posebnom porezu na pivo (NN 136/02).

3.1.1. Trošarine na alkohol i alkoholna pića u Hrvatskoj

Predmet oporezivanja je promet alkohola i alkoholnih pića. Alkoholom se smatra etilni

alkohol dobiven vrenjem određenih poljoprivrednih sirovina i etilni alkohol koji se dobiva od

drugih sirovina. Alkoholnim pićima smatraju se pića koja sadržavaju više od 2% alkohola i

koja su pakirana u bocama ili drugoj ambalaži te imaju naziv alkoholna pića, a nisu vina i

piva (koje se oporezuje prema posebnom zakonu) (Kuliš, 2005, str. 35). Kao i u europskom

zakonodavstvu, postoje porezna oslobođenja od plaćanja poreza kao što je oslobođenje pri

izvozu, pri prometu između vlastitih skladišta poreznog obveznika, ali i za alkohol koji se

upotrebljava u farmaceutskoj, kozmetičkoj, prehrambenoj i sličnim proizvodnjama.

Trošarinom na pivo oporezuje se pivo proizvedeno u Hrvatskoj i pivo koje se uvozi, bez

obzira na jačinu, vrstu, sastojke i druga obilježja. U Hrvatskoj se oporezuje i bezalkoholno

pivo iako je ono u većini zemalja EU izuzeto od oporezivanja. Porezni obveznici su

proizvođači i uvoznici piva. Pivari koji proizvode pivo iz vlastitog poljoprivrednog uzgoja

ječma ne plaćaju porez ako proizvedu do 1500 litara u godini. Proizvodnja veća od te količine

oporezuje se (Kuliš, 2005, str. 37).

~ 8 ~

Tablicom 1 prikazane su stope trošarina na alkohol i alkoholna pića u Hrvatskoj i Europskoj

uniji.

Tablica 1: Stope trošarina na alkohol i alkoholna pića u Hrvatskoj i Europskoj uniji

TROŠARINSKI PROIZVODVISINA TROŠARINE U

HRVATSKOJ

MINIMALNA

TROŠARINA U EU

Pivo 40 kn za 1% volumnog udjela

stvarnog alkohola u hektolitru

gotovog proizvoda (hl/°alc)

1,87 € hl/°alc

0,748 € hl/°Pato

Mirna vina 0 kn/hl gotovog proizvoda 0 €

Pjenušava vina 0 kn/hl gotovog proizvoda 0 €

Ostala pića dobivena vrenjem. osim

piva i vina

0 kn/hl gotovog proizvoda 0 €

Međuproizvodi s volumnim udjelom

stvarnog alkohola manjim od 15%

500 kn/hl gotovog proizvoda(<15% vol/°alc.)

45 €/hlMeđuproizvodi s volumnim udjelom

stvarnog alkohola od 15% i većim

800 kn/hl gotovog proizvoda

Etilni alkohol 5.300 kn/hl čistog alkohola 550 €/hl čistog alkohola

Izvor: Porezna uprava Republike Hrvatske

Na mirna i pjenušava vina te na ostala pića dobivena vrenjem, osim piva i vina trošarina je 0

kuna po hektolitru gotovog proizvoda. Trošarina na pivo iznosi 40 kuna za 1% volumnog

udjela stvarnog alkohola u hektolitru gotovog proizvoda. Stopa na etilni alkohol u Hrvatskoj

(713 eura/hl) je uz Bugarsku (562 eura/hl) među najnižima.

Trošarine na alkohol i alkoholna pića u Hrvatskoj usklađena su sa minimalnim trošarinama u

EU-i. Ovim trošarinama oporezuje se i alkoholno pivo, dok se alkohol za farmaceutske,

kozmetičke, prehrambene i slične proizvodnje ne oporezuje.

3.1.2. Trošarine na alkohol i alkoholna pića u EU

Oporezivanje alkohola i alkoholnih pića zajednički je uređeno za zemlje EU te se primjenjuje

od 1. siječnja 1993. Prvom, tj. Smjernicom 92/83/EEC25 o usklađivanju strukture trošarina na

alkohol i alkoholna pića, te na alkohol koji je sastojak drugih proizvoda određuju se:

~ 9 ~

vrste alkoholnih proizvoda koji se oporezuju (pivo, vino, fermentirani proizvodi koji

nisu pivo ili vino, međuproizvodi i etilni alkohol sadržan u pićima)

porezna osnovica

mogućnost snižene stope za male neovisne pivarske proizvođače i male destilerije čija

godišnja proizvodnja nije veća od 200.000 hektolitara

mogućnost primjene snižene stope za određena pića

posebni postupci oporezivanja za određena područja Španjolske

dopuštenja izuzeća za neka pića u Ujedinjenom Kraljevstvu

izuzeće od oporezivanja alkohola koji nije sastojak pića (Kuliš, 2005, str. 32).

Temeljno je načelo oporezivanje alkohola sadržanoga u pićima, dok je etilni alkohol koji se

rabi u prerađivačkoj i kemijskoj proizvodnji ili za medicinske potrebe izuzet od oporezivanja.

Oporezivanje piva također se znatno razlikuje od zemlje do zemlje, ali i u pojedinim se

zemljama primjenjuje velik broj stopa. Na visinu stopa također utječe i pivarska industrija te

su stope u zemljama veće pivarske proizvodnje (Irskoj, Njemačkoj, Belgiji) znatno niže.

Stope trošarina na pivo u zemljama članicama EU prikazane su slijedećim grafikonom.

Grafikon 1: Stope trošarina na pivo u zemljama EU, 2012/2013. (u eurima)

Izvor: Kuliš, Newsletter, Institut za javne financije, 2013.

~ 10 ~

Najviše trošarine na pivo su i Finskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj, dok su najniže u

Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Stopa u Hrvatskoj je najniža jer se pivo oporezuje samo

jednom stopom i prema samo jednom kriteriju (1% volumnog udjela stvarnog alkohola u

hektolitru gotovog proizvoda).

Iako postoje minimalne stope trošarina na alkohol i alkoholna pića, sustav trošarina još uvijek

se razlikuje od zemlje do zemlje članice EU.

3.2. Trošarine na duhanske proizvode

Na neke proizvode uvode se trošarine radi zdravstvenih razloga, a duhanski proizvodi su

jedan od takvih proizvoda. Sustav oporezivanja cigareta te visina i struktura trošarina

značajno utječe na potrošnju. Međutim, pored društvenih, odnosno zdravstvenih, trošarina na

cigarete ima i značajan fiskalni učinak jer povećava proračunske prihode.

3.2.1. Trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj

Trošarina na duhanske proizvode (do 1999. duhanske prerađevine) uvodi se u hrvatski porezni

sustav 1994. godine. U desetogodišnjem razdoblju primjene Zakona o posebnom porezu na

duhanske proizvode najučestalije se promjene odnose na povećanje stopa.

Oporezuju se cigarete te ostali duhanski proizvodi (cigare, cigarilosi, duhan za lulu, duhan za

pušenje, šmrkanje, žvakanje i drugi duhanski proizvodi). Porezni su obveznici proizvođači i

uvoznici duhanskih proizvoda. Porez se ne plaća na duhanske proizvode koji su namijenjeni

isključivo znanstvenim istraživanjima i analizi kvalitete proizvoda, ali uz odobrenje Carinske

uprave.

Slijedećom tablicom su prikazane stope trošarina na duhanske proizvode u Hrvatskoj i EU.

~ 11 ~

Tablica 2: Stope trošarina na duhanske proizvode u Hrvatskoj i EU


HRVATSKOJ

MINIMALNA TROŠARINA U

EU

Cigarete

Specifična trošarina: 64 €/1.000

kom

64 €/1.000 kom. bez obzira na WAP udio specifične trošarine u ukupnom poreznom opterećenju5 - 76,5%;– od 1. siječnja 2014.77 €/1.000 kom. bez obzira na WAP;– do 31. prosinca 2017.90 eura/1.000 kom. bez obzira na WAP; udio specifične trošarine u ukupnom poreznom opterećenju 7,5 - 76,5 %.

Proporcionalna trošarina: 57%

WAP

57% udio ukupne trošarine u WAP-u;– od 1. siječnja 2014.60% udio ukupne trošarine u WAP-u

Cigare 600kn/1.000 kom 12 €/1.000 kom

Cigarilosi 600kn/1.000 kom 12 €/1.000 kom

Sitno rezan duhan za pušenje351 kn/kg proizvoda

od 1. siječnja 2013. - 47 €/kg




Ostali duhan za pušenje296 kn/1.000 kom.

22 €/kg


U Hrvatskoj specifična trošarina na cigarete iznosi 64€ na 1.000 komada cigareta, međutim

trošarine na cigarete nastaviti će se usklađivati sa minimalnim trošarinama u EU sve do 2017.

godine kada će ova vrsta trošarine iznositi 90€ na 1.000 komada cigareta. Proporcionalna

trošarina na cigarete iznosi 57% WAP(maloprodajne cijene) da bi od 1. siječnja 2014. godine

iznosila 60%. Trošarine za cigare i cigarilose iznose 600kn na 1.000 komada, zatim trošarina

za kilogram sitno rezanog duhana za pušenje iznosi 351 kuna, ali će do 2018. godine imati

skoro 50%-tni rast te trošarina na ostali duhan za pušenje iznosi 296 kuna za 1.000 komada,

odnosno 22€ po kilogramu.

Trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj će u potpunosti biti usklađeni sa europskim

2017. godine kada završavaju prijelazna razdoblja što ih je Hrvatskoj odobrila EU.

~ 12 ~

3.2.2. Trošarine na duhanske proizvode u EU

Oporezivanje duhanskih proizvoda uređeno na razini EU primjenjuje se od 1. siječnja 1993.

Pripreme na uspostavljanju zajedničkog sustava oporezivanja za sve zemlje članice započele

su još 1985. godine, kada je Komisija EU Bijelom knjigom (White Paper) preporučila

potpuno usklađivanje posebnih poreza na proizvodni duhan (manufactured tobacco).

Međutim, potpuna harmonizacija nije prihvaćena, pa je Vijeće donijelo dvije temeljne

smjernice kojima se određuje:

zajednička porezna struktura (definiranje oporezivih proizvoda)

minimalne porezne stope (pri čemu svaka zemlja članica slobodno može uvoditi i više

stope od minimalno određenih u svojoj zemlji ovisno o vlastitim gospodarskim

okolnostima (fiskalnim, zdravstvenim, ekološkim, poljoprivrednim, proizvodnim)

oporezivanje PDV-om proporcionalno maloprodajnoj cijeni i

postupci pohrane i prometa oporezivih proizvoda (Kuliš, 2005, str.17)

Smjernicom 92/79/EEC14 o usklađivanju poreza na cigarete trošarina obračunava se

posebnom i proporcionalnom metodom. Svake dvije godine Vijeće Europe razmatra stope i

može, ako je potrebno, predložiti izmjene postojećih stopa. S obzirom na problem nejednakog

definiranja oporezivih proizvoda, EU 1995. godine donosi Smjernicu broj 95/59/EC, kojom se

detaljno određuju vrste proizvodnog duhana i temeljna načela oporezivanja proizvodnog

duhana.

Porezi na duhanske proizvode u EU najviši su u svijetu, čak i u usporedbi s američkim

poreznim opterećenjem iako se u SAD-u posljednjih desetak godina vodi žestoka

protuduhanska kampanja.

Stope trošarina na duhanske proizvode u zemljama članicama EU prikazane su slijedećim

grafikonom.

~ 13 ~

Grafikon 2: Stope trošarina na duhanske proizvode u zemljama EU, 2012/2013. (u

eurima)


Na grafikonu 4. je vidljivo da je stopa u Hrvatskoj najniža, pa je za usklađivanje s europskim

stopama nužno dulje vremensko razdoblje. Najviše stope trošarina su u Ujedinjenom

Kraljevstvu, Nizozemskoj, Grčkoj i Italiji.

U novim zemljama članicama EU-a trošarine na cigarete imaju relativno veći značaj u

ukupnim proračunskim prihodima u usporedbi sa starim članicama. Apsolutna vrijednost

prihoda od trošarina u starim članicama EU-a veća je nego u novim, ali proračunski prihodi

(kao i BDP) starih članica su toliko veliki da je relativan udio prihoda od trošarina na cigarete

u njima manje važan (Bajo&Primorac, 2013, str. 7) . Grafikon 5 prikazuje udio prihoda od

trošarina na cigarete u proračunskim prihodima i BDP-u.

~ 14 ~

Grafikon 3: Udio prihoda od trošarina na cigarete u ukupnim proračunskim prihodima

i BDP-u 2011. godine (u %)


Trošarine na cigarete u Bugarskoj čine oko 6,5% u ukupnim proračunskim prihodima te oko

2,5% BDP- a, dok u Malti koja ima manji BDP trošarine na cigarete čine 6,5% BDP-a. Iako u

svi novim zemljama članicama trošarine na cigarete imaju značajan udio u BDP-u i

proračunskim prihodima, i u nekim starim članicama poput Luksemburga i Portugala ove

trošarine imaju veći značaj.

EU je u svrhu harmoniziranja sustava trošarina na duhanske proizvode donio nekoliko

smjernica. Sustav trošarina na duhanske proizvode u EU nekim zemljama je odobrio određena

izuzeća. Ove vrste trošarine predstavljaju značajan izvor proračunskih prihoda u EU.

3.3. Trošarine na energente i električnu energiju

Sustav oporezivanje energenata u EU-u je najsloženiji – i prema broju oporezivih proizvoda,

broju i visini stopa te nizu izuzeća i posebnosti u pojedinim zemljama. Osim harmoniziranih

trošarina na energente, 8 zemalja je uvelo i posebna (parafiskalna) davanja i naknade na neke

vrste energenata.

~ 15 ~

3.3.1. Trošarine na energente i električnu energiju u Hrvatskoj

Porezom na naftne derivate u Hrvatskoj oporezuju se: motorni benzini (MB-98, MB-86,

BMB-95 i BMB-91) i ostale vrste olovnih i bezolovnih benzina neovisno o oktanskoj

vrijednosti i komercijalnom nazivu; dizelska goriva (D-1, D-2 i D-3) i ostale vrste dizelskih

goriva neovisno o komercijalnom nazivu; eurodizel – dizelsko gorivo obojeno plavom bojom;

ulje za loženje ekstralako i lako specijalno (EL i LS); sve vrste ulja za loženje, lakoga,

srednjega i teškoga; ukapljeni naftni plin (LPG); mlazno gorivo i zrakoplovni benzin i sve

vrste petroleja. Porezni obveznici posebnog poreza na naftne derivate jesu proizvođač i

uvoznik naftnih derivata te nadležno tijelo državne uprave za robne zalihe.

Ulaskom u EU došlo je do promjena, odnosno uvedeno je oporezivanja prirodnog plina,

ugljena, koksa i električne energije, kod kojih su stope uglavnom na razini minimalnih, a više

su na prirodni plin namijenjen grijanju. Određena su i oslobođenja, a najznačajnija se odnose

na prirodni plin i električnu energiju koji se koriste u kućanstvima te na plin za pogon.

Člankom 101. Zakona o trošarinama (NN 22/2013, 32/2013 i 81/2013) reguliraju se

oslobođenja vezana uz:

uporabu prirodnog plina i električne energije u pojedinim industrijskim procesima te

na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora energije (ukoliko je proizvođač

koristi za vlastite potrebe);

energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu, uključujući ribolov i

električnu energiju proizvedenu na plovilu (osim uporabe plovnih objekata i plovila za

privatne svrhe);

energente koji se koriste kao gorivo u zračnom prometu (osim uporabe za privatne

letove);

i dalje se primjenjuju postojeća oslobođenja za dizelsko gorivo (plavi dizel)

namijenjeno poljoprivredi, ribarstvu i u akvakulturi, uz uvođenje oslobođenja na

označeno plinsko ulje za pogonsko gorivo u nacionalnoj komercijalnoj plovidbi na

međunarodnim linijama, domaćim vodama i unutar države članice.

Slijedeća tablica prikazuje stope trošarina na energente i električnu energiju u Hrvatskoj i EU.

~ 16 ~

Tablica 3: Stope trošarina na energente i električnu energiju u Hrvatskoj i Europskoj

uniji


HRVATSKOJ

MINIMALNA TROŠARINA U

EU

Motorni benzin–pogonsko

gorivo

Olovni

bezolovni

3.801 kn/1.000 l

3.151 kn/1.000 l

421 €/1.000 l

359 €/1.000 l

Plinsko ulje (DIZEL)

Za pogon

Za grijanje

Industrijska i komercijalna

uporaba*

2.354,00 kn/1.000 l

343 kn/1.000 l

330 €/1.000 l

21 €/1.000 l

21 €/1.000 l

Kerozin-petrolej

Za pogon

Za grijanje


uporaba*

2.450,50 kn/1.000 l

1.752 kn/1.000 l

330 €/1.000 l

0 €/1.000 l

21 €/1.000 l

UNP-ukapljeni naftni plin

Za pogon

Za grijanje (poslovna/neposlovna)


uporaba*

100 kn/1.000 kg

100 kn/1.000 kg

125 €/1.000 kg

0 €

41 €/1.000 kg

Teško loživo ulje-zagrijanje

Poslovno

Neposlovno

Biogoriva-čista

160 kn/1.000 kg

160 kn/1.000 kg

0 kn

15 €/1.000 kg

15 €/1.000 kg

Prirodni plin

Za pogon

Za grijanje

- Neposlovna uporaba

- Poslovna uporaba


uporaba

0 kn/MWh

8,10 kn/MWh (29,6 kn/GJ)

4,05 kn/MWh (14,6 kn/GJ)

000

2,6 €/GJ

0,3 €/GJ

0,15 €/GJ

0,3 €/GJ

Ugljen i koks

Neposlovna uporaba

Poslovna uporaba

2,30 kn/GJ

2,30 kn/GJ

0,3 €/GJ

0,15 €/GJ

Električna energija

Neposlovna uporaba 7,50 kn/MWh 1 €/MWh

~ 17 ~

Poslovna uporaba 3,75 kn/MWh 0,5 EUR/MWh


Trošarinska osnovica za motorni benzin, plinsko ulje i kerozin je 1000 litara pri osnovnim

uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva Celzijusa, dok je za ukapljeni plin, teška

loživa ulja i biogoriva 1000 kilograma neto mase. U Hrvatskoj se plinsko ulje (dizelsko

gorivo) za pogon oporezuje minimalnom stopom (330 eura/1.000 l), koja je najniža u EU-u.

Od 2004. godine u sustav oporezivanja energenata u EU osim mineralnih

ulja uključuje se ugljen, koks i električna energija. Cilj oporezivanja i tih

energenata na jedinstvenom tržištu bio je smanjivanje, a tijekom

vremena i uklanjanje poremećaja u tržišnoj konkurenciji između naftnih

derivata i drugih energenata. Stoga je i Hrvatska uvela trošarine na te proizvode te su

one na minimalnoj razini propisanoj od strane EU.

Na području trošarinskog sustava energenta i električne energije dogodile su se velike

promjene zbog ulaska u EU. Trošarine na energente i električnu energiju su usklađene sa

onim u EU-i uvođenjem trošarina na električnu energiju, ugljen i koks.

3.3.2. Trošarine na energente i električnu energiju u EU

Zemlje članice moraju uskladiti visine svojih stopa s minimalno propisanima, pri čemu gornja

granica nije određena i svaka zemlja može autonomno uvoditi i više stope.

Nova tzv. energetska Smjernica 2003/96/EC od 1. siječnja 2004.godine

zamjenjuje prethodne smjernice i u njoj se proširuje obuhvat oporezivih

proizvoda na sve energente uključujući ugljen, koks, prirodni plin i

električnu energiju. Sustav određuje minimalne stope pri čemu je bitno

služe li energenti kao pogonsko gorivo ili kao sredstvo za grijanje. Cilj

oporezivanja su poboljšanja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta te

smanjivanje konkurencije između naftnih derivata i ostalih energenata. U

suglasju s ciljevima Zajednice i Protokola iz Kyota, podupire se efikasnije

iskorištavanje energije, smanjivanje ovisnosti o uvozu energenata te

~ 18 ~

kontrola i ograničavanje emisije plinova koji uzrokuju efekt staklenika.

Također je u interesu zaštite okoliša dopušteno zemljama članicama

uvođenje određenih poreznih pogodnosti onima koji u svom poslovanju

provode posebne mjere za smanjenje negativnih efekata staklenika. (Kuliš,

2005, str. 44)

Do 1. siječnja 2012. godine Vijeće bi trebalo, na prijedlog Komisije, razmotriti mogućnost

povećanja minimalne stope na plinsko ulje od 1. siječnja 2013.

Maksimalne stope trošarina na benzin u zemljama članicama EU prikazane su slijedećim

grafikonom.

Grafikon 4: Maksimalne trošarine na benzin (olovni i bezolovni) u zemljama Europske

unije (€/1.000 l)


U europskim se zemljama na isti proizvod primjenjuju različite stope, ovisno o udjelu

sumpora, CO2, biogoriva, te o namjeni ili regiji u kojoj se gorivo koristi. U Poljskoj, Sloveniji

i Finskoj korištenje olovnog benzina je zabranjeno. Četiri EU zemlje imaju niže stope na

olovni benzin od hrvatskih, a najviše stope su u Nizozemskoj, UK-u i Švedskoj.

~ 19 ~

4. TROŠARINSKI SUSTAV U HRVATSKOJ NAKON ULASKA U EU – KAVA I BEZALKOHOLNA PIĆA TE MOTORNA VOZILA

Trošarine na kavu i motorna vozila također su promijenjene ulaskom Hrvatske u EU-u, stoga

je u ovom dijelu teksta analizirana zakonska regulativa koja se odnosi na trošarine na ove

dvije vrste proizvoda, zatim stope trošarina na kavu te bezalkoholna pića i na motorna vozila.

4.1. Zakonska regulativa

U EU-i je dozvoljeno oporezivanje posebnim porezima (neharmoniziranim trošarinama) i

drugih proizvoda koji nisu obuhvaćeni harmoniziranim sustavom. Međutim, ubiranje ovih

neharmonizirane trošarine ne smije uzrokovati prekogranične formalnosti pri trgovini između

država članica EU što se odnosi na granične kontrole (markice – dodatne formalnosti kod

unosa i slično) te na načelo zabrane povrede funkcioniranja unutarnjeg tržišta i prikrivenog

ograničavanja trgovine između zemalja članica EU i tržišnog natjecanja (sloboda kretanja

roba, usluga, ljudi i kapitala na unutarnjem tržištu). Neharmonizirane trošarine moraju biti u

sukladnosti s poreznim pravilima Unije koja se primjenjuju na trošarine i PDV (utvrđivanje

porezne osnovice, obračuna, naplativosti porezne obveze i poreznog nadzora - to ne uključuju

odredbe o oslobođenjima i izuzećima) te se moraju poštivati osnovna načela prava Unije;

načelo nediskriminacije (jednak tretman domaćih proizvoda i proizvođača i onih iz drugih

država članica EU i trećih zemalja) i načelo jednakosti poreznog oblika u odnosu na sve

porezne obveznike u EU.

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/2013) stupio je na snagu 1. srpnja

2013. godine (od 1. svibnja 2013. odredbe o registraciji proizvođača, trgovaca i trgovaca

rabljenim motornim vozilima), a Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića u

lipnju 2013. godine. Ovim zakonima došlo je do usklađivanje s EU direktivama (e-praćenje

kretanja trošarinskih proizvoda u sustavu odgode, kretanje u EU, usklađivanje s obveznim

minimalnim visinama trošarine...)

Ciljevi sustava oporezivanja trošarinama motornih vozila i kave su slijedeći:

stvaranje modernog sustava oporezivanja motornih vozila:

~ 20 ~

EU Direktiva (unos iz jedne države članice u drugu),

Ugovor o funkcioniranju EU / praksa Europskog suda pravde,

uvođenje ekološkog kriterija;

oporezivanje kave i bezalkoholnih pića:

jedan zakon (većina odredbi istovjetna),

uvažavanje okolnosti funkcioniranja na jedinstvenom tržištu,

zabrana diskriminacije i ukidanje svih prekograničnih formalnosti,

uvođenje sustava odgode ( www.hgk.hr).

Usklađenje zakonske regulative na području oporezivanja motornih vozila i kave te

bezalkoholnih pića Hrvatska je uredila novim Zakonima koji su stupili na snagu u lipnju,

odnosno srpnju 2013. godine. Na taj način je postignuta harmonizacija hrvatskog poreznog

sustava sa europskim direktivama i smjernica.

4.2. Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića

Prijašnji zakoni koji se odnose na ove proizvode bili su neusklađeni s temeljnim načelima

Ugovora o funkcioniranju EU te okolnostima funkcioniranja na jedinstvenom tržištu. Zakon o

posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 72/13) donesen je 17. lipnja 2013. godine.

Prema ovome Zakonu (NN 72/13) kavom se smatraju sljedeći proizvodi:

pržena kava iz tarifne oznake KN 0901 21 i KN 0901 22,

ekstrakti, esencije i koncentrati od kave iz tarifne oznake KN 2101 11,

pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave iz tarifne

oznake KN 2101 12,

nadomjesci kave što sadrže kavu iz tarifne oznake KN 0901 90 90,

napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz

tarifne oznake KN 2202.

Također, prema navedenom Zakonu (NN 72/13) bezalkoholnim pićima smatraju se i:

~ 21 ~

vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim

sladilima ili aromatizirane te ostala bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN 2202,

osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz

tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte,

esencije i koncentrate od kave,

ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205,

2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake

KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5% vol,

sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom

razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu, osim koncentrata iz tarifne oznake KN

2009 i voćnih sirupa,

prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom

razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.

Porezna osnovica za predmete oporezivanja je jedan kilogram neto mase kave, a stope

trošarina prikazane su slijedećom tablicom.

TROŠARINSKI PROIZVOD VISINA TROŠARINE

Pržena kava 6,00 kuna/kg

Ekstrakti, esencije i koncentrati od kave 20,00 kuna/kg

Prženu kava sadržana u gotovom proizvodu 6,00 kuna/kg

Ekstrakti, esencije i koncentrati od kave sadržani u gotovom proizvodu

20,00 kuna/kg

Tablica 4: Stope trošarina na kavu

Izvor: Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 72/13)

Trošarina na prženu kavu iznosi 6 kuna po kilogramu neto mase kave, dok za ekstrakte

esencije i koncentrate od kave ona iznosi 20 kuna po kilogramu neto mase kave. Kava se ne

smije prodavati na tržnicama ni na otvorenome, osim u sklopu pružanja ugostiteljskih usluga i

prodaje na automatima.

~ 22 ~

Porezna osnovica za predmete oporezivanja je jedan hektolitar bezalkoholnog pića, a stope

trošarina prikazane su slijedećom tablicom.

Tablica 5: Stope trošarina na bezalkoholna pića

TROŠARINSKI PROIZVOD VISINA TROŠARINE

Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane te ostala bezalkoholna pića, osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave te ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne ,osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5% vol

40,00 kuna/hektolitar

Sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu

240,00 kuna/hektolitar

Izvor: Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 72/13)

Trošarina na bezalkoholna pića iznosi 40 kuna po hektolitru, dok za sirupe i koncentrate

namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića iznosi 240 kuna po hektolitru. Porezna osnovica

za predmete oporezivanja praška i granula namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića je

100 kilograma neto mase prašaka i granula namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića, a

posebni porez se plaća u iznosu od 400,00 kuna/100 kg neto.

Trošarine na kavu i bezalkoholna pića u Hrvatskoj usklađena su sa europskom praksom te

poštujući načela Unije.

4.3. Posebni porez na motorna vozila

Porezni obveznik je fizička i pravna osoba koja stječe motorno vozilo te osoba koja je

prenamijenila i nezakonito uporabila motorno vozilo. Promjene koje su se dogodile je

uvođenje emisije CO2 u oporezivanje motornih vozila što je mjera ostvarenja ciljeva EU (i

RH) za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ostvarenja obveza EU sukladno Kyotskom

protokolu.

~ 23 ~

Prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/2013) predmet

oporezivanja su motorna vozila na koje nije obračunat i plaćen posebni porez u Republici

Hrvatskoj koja se registriraju sukladno posebnim propisima:

osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba,

uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi i trkaće automobile, osim sanitetskih

vozila, dostavnih »van« vozila i vozila posebno prilagođenih za prijevoz osoba s

invaliditetom,

motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili

bez bočne prikolice

»pick-up« vozila s dvostrukom kabinom, neovisno o njihovom razvrstavanju u

kombiniranoj nomenklaturi,

»ATV« vozila, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi,

druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila.

Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet oporezivanja.

Postoje dva sustava oporezivanja: prvi se odnosi na nova vozila gdje proizvođač i trgovac (u

ime i za račun stjecatelja) obračunava i plaća trošarinu najkasnije do 15. dana tekućeg mjeseca

za prethodni kalendarski mjesec i podnosi mjesečno izvješće te drugi na rabljena vozila

(kupljena od trgovca rabljenim motornim vozilima) i nova vozila (kada pravna ili fizička

osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u RH koja nije trgovac ili trgovac rabljenim

motornim vozilima unese ili uveze vozilo) gdje se mora podnijeti porezna prijava u roku od 5

dana od dana kupnje vozila od trgovca rabljenim vozilima i 15 dana od dana unosa ili uvoza

novih ili rabljenih vozila, obaviti pregled vozila i dokumentacije, sačinjavanje zapisnika u

kojem se utvrđuje tržišna cijena uzimajući u obzir opće stanje vozila; omogućavanje

angažiranja sudskih vještaka ili procjenitelja ako obveznik nije zadovoljan s procjenom

vrijednosti vozila i rješenje / plaćanje u roku 15 dana od dana izvršnosti.

Promjene koje su se dogodile na području posebnog poreza na motorna vozila bila su u cilju

usklađivanja hrvatskog sustava trošarina na motorna vozila sa onim u EU-i te ugradnjom

ekološke komponente u taj sustav.

~ 24 ~

5. TROŠARINE U POREZNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

Broj trošarina u Hrvatskoj znatno je manji od broja trošarina u većini zemalja EU, gdje se u

nekima od njih oporezuje i do 20 i više različitih proizvoda (Francuska, Danska), iako svugdje

nije riječ o klasičnim trošarinama nego i o nekim posebnim davanjima ili naknadama. U ovom

dijelu rada analiziran je sustav trošarina u Republici Hrvatskoj kroz definicije i zakonsku

regulativu te kroz kretanje trošarina u određenom vremenskom razdoblju.

5.1. Trošarine u poreznom sustavu Republike Hrvatske

Od 1994. godine do danas u Hrvatskoj je uvedeno devet različitih trošarina (na kavu, naftne

derivate, alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, pivo, bezalkoholna pića, osobne

automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode, premije

osiguranja od automobilske odgovornosti). Trošarine u Hrvatskoj nakon poreza na dodanu

vrijednost čine drugi po veličini prihod državnog proračuna (Kuliš, 2005, str. 11).

Trošarine u Hrvatskoj plaćaju proizvođači i uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te

proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog

plaćanja. Prema Zakonu o trošarinama (NN 22/2013, 32/2013 i 81/2013) trošarinskim

obveznikom smatra se osoba koja je u obvezi plaćanja trošarine:

~ 25 ~

ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj, bilo koja osoba koja

otpušta trošarinske proizvode ili osoba za čiji se račun otpuštaju trošarinski proizvodi

iz sustava odgode plaćanja trošarine,

uvoznik trošarinskih proizvoda,

proizvođač trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode,

primatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici, a

koje drži u komercijalne svrhe na teritoriju Republike Hrvatske radi isporuke ili radi

potrošnje. Obveznik plaćanja trošarine je i osoba koja isporučuje ili drži trošarinske

proizvode radi isporuke,

prodavatelj iz druge države članice, odnosno njegov porezni zastupnik kod prodaje na

daljinu ili primatelj trošarinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj ako prodavatelj prije

otpreme proizvoda nije nadležnom tijelu prijavio i podnio instrument osiguranja

plaćanja trošarine sukladno odredbama Zakona o trošarinama,

osoba koja nezakonito proizvede, prima, otprema, uveze, unese, preveze, čuva,

posjeduje, proda, kupi, pusti u potrošnju trošarinske proizvode ili s njima na drugi

način nezakonito raspolaže, kao i osoba koja sudjeluje u tim radnjama,

u slučaju nepravilnosti koje su se dogodile tijekom kretanja trošarinskih proizvoda u

sustavu odgode plaćanja trošarine – ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta,

registrirani pošiljatelj ili bilo koja druga osoba koja je u skladu s ovim Zakonom

jamčila plaćanje trošarine,

oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda kada otprema ili koristi trošarinske

proizvode u svrhe za koje nije dobio odobrenje.

Zakonom se od 1. ožujka 2013. na teritoriju RH uvodi elektronički Sustav kontrole kretanja

trošarinskih proizvoda (Excise Movement Control System – EMCS), a s danom pristupa EU-u

uspostavlja se i između RH i drugih država članica EU-a (Kuliš, 2013, str. 1). Sustav

omogućuje elektroničku razmjenu informacija između ovlaštenih gospodarskih subjekata i

nadležnih carinskih i poreznih tijela u zemljama članicama, u cilju praćenja kretanja

trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarinskih davanja. EMCS zamjenjuje

papirnati prateći trošarinski dokument elektronskim.

U procesu pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska je morala uskladiti svoje trošarinski sustav sa

onim u Europskoj uniji. Osim već spomenutog Sustava kontrole kretanja trošarinskih

proizvoda, novim Zakonom o trošarinama (NN 22/2013, 32/2013 i 81/2013) prenesene su

~ 26 ~

Direktive Europske unije o trošarinama te je cijeli ovaj sustav harmoniziran. Međutim, u

nekim područjima je Hrvatska zatražila i dobila prijelazna razdoblja za usklađenje trošarina.

U trošarinskom sustavu oporezivanja naftnih derivata bile su potrebne najveće prilagodbe, od

obuhvata oporezivih proizvoda koji će se proširiti i na ostale energente koji se oporezuju u EU

do usklađivanja kriterija za oporezivanje pojedinih proizvoda.

5.2. Kretanje ukupnih trošarina od 2002. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj

Trošarine čine velik dio prihoda neke države te je to jedan od razloga njihova uvođenja. I u

Hrvatskoj su uvedene trošarine te čine oko 17% poreza i 10% prihoda državnog proračuna

2012. godine. Od ukupno prikupljenih trošarina 2012. godine najveći udio činile su one na

naftne derivate, oko 50% trošarina.

Slijedeći grafikon prikazuje kretanje ukupnih trošarina u razdoblju od 2002. do 2012. godine

u Republici Hrvatskoj.

Grafikon 5: Ukupne trošarine u RH u razdoblju od 2002. do 2012. godine

Izvor: Ministarstvo financija

Trošarine su u razdoblju od 2002. do 2012. godine imale oscilirajući trend. Od 2002. do 2008.

godine prihodi od trošarina su rasli zahvaljujući dobroj gospodarskoj situaciji u zemlji (npr.

ekspanzija kredita posebice za kupnju vozila) da bi 2008. godine pali zbog krize u kojoj se

našla Hrvatska. Godine 2010. prihodi od trošarina su porasli te su i iduće dvije godine na

~ 27 ~

sličnoj razini. Veliki dio prihoda od trošarina čine već spomenute trošarine na naftne

derivate, a druge po redu su trošarine na duhanske proizvode.

Grafikon 2 prikazuje strukturu trošarina 2012. godine (trošarine na motorna vozila, na naftne

derivate, alkohol, pivo, bezalkoholna pića, duhanske prerađevine, kavu i luksuzne proizvode).

Grafikon 6: Struktura trošarina u RH 2012. godine

Izvor: Ministarstvo financija

Struktura trošarina u 2012. godini pokazuje da su najveći udio imale trošarine na naftne

derivate (50%) te na duhanske prerađevine (35%), dok je najmanji udio bio od trošarina na

luksuzne proizvode.

5.3. Novi Zakon o trošarinama (NN 22/2013, 32/2013 i 81/2013)

~ 28 ~

U veljači 2013. godine objavljen je novi Zakon o trošarinama (ZOT) u kojem su ugrađene EU

direktive te su usklađene minimalne visine stopa trošarina. Prvi dio ZOT-a donosi temeljne

odredbe koje se primjenjuju od dana stupanja u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013.

godine, drugi dio se odnosi na oporezivanje harmoniziranih trošarinskih proizvoda, a treći

sadrži prekršajne, postupovne te prijelazne i završne odredbe.

Novim Zakonom visina trošarine na alkohol i alkoholna pića nije promijenjena, i dalje su

sadašnje stope na višoj razini od minimalno propisanih u Europskoj uniji te se ne bi trebale

mijenjati. Pristupanjem u EU-u ukidaju se količinska ograničenja za komercijalnu

proizvodnju izvan sustava odgode plaćanja trošarine. Proizvođači koji u komercijalne svrhe

proizvode alkohol, međuproizvode i ostala pića dobivena vrenjem, moći će proizvoditi,

odnosno poslovati i izvan trošarinskih skladišta (čl.69) bez polaganja instrumenta osiguranja

plaćanja trošarine, što nije omogućeno ostalim proizvođačima trošarinskih proizvoda (Kuliš,

2013, str.2).

Trošarine na duhanske prerađevine su se novim Zakonom uskladile sa onima u EU, i to u

definicijama duhanskih prerađevina i visini trošarina na cigarete, a prijelazno razdoblje

odobreno je 2017. godine. Sukladno Direktivama Vijeća (2010/12/eu, 2011/64/EU i

2010/12/EU), umjesto maloprodajne cijene najpopularnije kategorije cigareta (Most Popular

Price Category – MPPC) kao referentna vrijednost i osnova za mjerenje postotka udjela

specifične trošarine u ukupnom poreznom opterećenju uvodi se prosječna ponderirana

maloprodajna cijena cigareta ( Weighted Average Price – WAP) puštenih u potrošnju ( Kuliš,

2013, str. 4). Također, povećava se trošarina na sitno rezani duhan koji će i u idućim

godinama nastaviti rasti. Nadalje, 50%-tni rast se očekuje i za ostali duhan za pušenje.

Najveće promjene u sustavu trošarina novim Zakonom uvedene su u dijelu oporezivanja

energenta i električne energije. Povećane su stope trošarina te su uvedene trošarine na prirodni

plin, ugljen, koks i električnu energiju. Doći će do povećanja stopa na plinsko ulje za

pogonsko gorivo (4%) i na kerozin-petrolej (9%).

Trošarine u Republici Hrvatskoj uvedene 1994. godine u porezni sustav te od tada do danas

mijenjale su se načini njihova obračuna i tarife. Postoji devet različitih trošarina , a obveznici

plaćanja istih su proizvođači i uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz

inozemstva. U procesu pristupanja Europskoj uniji Hrvatska je morala uskladiti svoj

~ 29 ~

trošarinski sustav sa onim u Europskoj uniji te su određena prijelazna razdoblja potrebna kako

bi trošarinski sustav Hrvatske prilagodio se sustavu Europske unije.

6. ZAKLJUČAK

Trošarine su posebni porezi koji se obračunavaju u apsolutnom iznosu po jedinici mjere

proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.), ili u određenom postotku prodajne cijene. Razlozi

uvođenja trošarina brojni su (fiskalni, socijalni, zdravstveni, ekološki). Prednost tih poreza u

odnosu prema drugima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih obveznika, a jedan su

od najznačajnijih fiskalnih prihoda.

Europska unija pokušava uskladiti porezne sustave svojih članica, pa tako i oporezivanje

trošarinama. Propisi kojima se uređuju trošarine uglavnom su usvojeni tijekom 1992. godine.

Ipak, usprkos svim pokušajima, još uvijek postoje znatne razlike u poreznim stopama i

strukturama. S ciljem ugradnje europskih trošarinskih instituta u zakonodavstvo Republike

Hrvatske (RH) i usklađivanjem s minimalnim visinama stopa trošarina propisanih EU

direktivama, u veljači je objavljen novi Zakon o trošarinama (ZOT). U zemljama EU

trošarinama oporezuje velik broj različitih proizvoda, na razini Unije uređeno je oporezivanje

alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje

energenata (prirodnog plina, koksa i električne energije).

~ 30 ~

Trošarine su jedan od načina oporezivanja proizvoda te imaju različite funkcije (zdravstvene,

ekološke, društvene). Zbog lakog načina ubiranja istih, ova vrsta poreza primjenjuje se u

mnogim zemljama. Trošarinski sustavi zemalja se međusobno razlikuju, a porezna politika

smatra se instrumentom samostalnosti i neovisnosti svake zemlje. Tako i porezna politika u

EU-i je i dalje ostala instrument samostalnog odlučivanja svake zemlje članice, ali sa

zajedničkim odlukama kojima se nastoji olakšati razmjena unutar Unije.

Trošarine u Republici Hrvatskoj uvedene 1994. godine u porezni sustav te od tada do danas

mijenjale su se načini njihova obračuna i tarife. Postoji devet različitih trošarina , a obveznici

plaćanja istih su proizvođači i uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz

inozemstva.

LITERATURA:

Knjige:

1. Kuliš, D. 2005, Plaćamo li europske trošarine, Institut za javne financije, Zagreb

Znanstveni i stručni radovi:

1. Bajo, A. & Primorac, M. 2013. Struktura trošarine na cigarete u Hrvatskoj, Institut za javne

financije, vol. 2013, no 78, Zagreb

2. Kesner-Škreb, M. & Kuliš, D. 2010, Porezni vodič za građane, Institut za javne financije,

Zagreb

3. Kuliš, D. 2013, Sustav trošarina u Hrvatskoj bliži europskom sustavu, Institut za javne

financije, vol. 2013, no 75, Zagreb

4. Šimović, H. 2007, Porez na dodanu vrijednost i trošarine, Zagreb

Zakonska regulativa:

1. Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/2013)

2. Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 72/13)

~ 31 ~

3. Zakona o trošarinama (NN 22/2013, 32/2013 i 81/2013)

Internetski izvori:

1. Hrvatska gospodarska komora - www.hgk.hr (17.09.2013.)

2. Institut za javne financije - http://www.ijf.hr/ (15.09.2013.)

3. Ministarstvo financija – http://www.mfin.hr/ (16.09.2013.)

4. Porezna uprava Republike Hrvatske - http://www.porezna-uprava.hr (15.09.2013.)

5. Hrvatska gospodarska komora - www.hgk.hr (17.09.2013.)

POPIS TABLICA: REDNI BROJ NASLOV STRANICA

1Stope trošarina na alkohol i alkoholna pića u Hrvatskoj i

Europskoj uniji9

2 Stope trošarina na duhanske proizvode u Hrvatskoj i EU 12

3Stope trošarina na energente i električnu energiju

Hrvatskoj i EU17

4 Stope trošarina na kavu 22

5 Stope trošarina na bezalkoholna pića 22

POPIS GRAFIKONA: REDNI BROJ NASLOV STRANICA

1Stope trošarina na pivo u zemljama EU, 2012/2013. (u

eurima)10

2Stope trošarina na duhanske proizvode u zemljama EU,

2012/2013. (u%)14

3Udio prihoda od trošarina na cigarete u ukupnim

proračunskim prihodima i BDP-u 2011. godine (u %)15

4Maksimalne trošarine na benzin (olovni i bezolovni) u

zemljama Europske unije (€/1.000 l)19

5 Ukupne trošarine u RH u razdoblju od 2002. do 2012. 27

~ 32 ~

godine

6 Struktura trošarina u RH 2012. godine 28

~ 33 ~

troŠarine u rh

Documents