intelektualno vlasnistvo u rh

of 88 /88
1 Tihomir Katuliæ Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj HRVATSKA AKADEMSKA I ISTRAIVAÈKA MREA Zagreb, 2006.

Author: rzindovic7041

Post on 23-Oct-2014

136 views

Category:

Documents


5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

1

Uvoduzatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj

TihomirKatuli

Zagreb,2006.HRVATSKAAKADEMSKAIISTRAIVAKAMREA

2

Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj

Biblioteka Online udbenici

tel.: +385 1 6165 616 fax.: +386 1 6165 615 www.carnet.hr

Urednik

Redaktura, lektura, korektura Gordana Benat Vladimir terle www.maldmedia.com

Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici HrvatskojRecenzenti odvjetnik Mladen Vukmir, Mr.sc.

Zagreb, 2006.

ISBN:953-6802-11-2

sadrajPREDGOVOR PRVOM IZDANJU ...................................................................... 8 O AUTORU ............................................................................................... 9 1.0. UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA .................................... 1.1. Znaaj intelektualnog vlasnitva ............................................ 1.2. Kome je ovaj udbenik namijenjen .......................................... 1.3. to elimo postii ovim udbenikom ........................................ 1.4. Uloga intelektualnog vlasnitva .............................................. 10 11 13 15 16 2.0. INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI ............................. 18 2.1. Pojam intelektualnog vlasnitva ............................................. 19 2.2. Oblici intelektualnog vlasnitva .............................................. 21 2.3. Autorsko pravo .................................................................... 23 2.4. Autorskom pravu srodna prava ............................................... 26 2.4.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 28 2.5. Patenti ............................................................................... 30 2.5.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 32 2.6. igovi (Trademarks) .............................................................. 34 2.6.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 36 2.7. Industrijski dizajn ................................................................ 38 2.7.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava .......................... 41 2.8. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla .................... 43 2.8.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 45 2.9.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.10. Poslovna tajna (Trade Secret) ............................................... 2.11. Ustupanje prava intelektualnog vlasnitva ............................... 2.12. Ostvarivanje prava intelektualnog vlasnitva ............................ 3.0. ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH ...................................... 3.1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo ................................ 3.2. Udruge za kolektivno ostvarivanje prava ................................... 3.3. Zastupnici na polju intelektualnog vlasnitva u RH ..................... 4.0. POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA ............................................ 4.1. Doba starih civilizacija i srednji vijek ...................................... 4.2. Razvoj intelektualnog vlasnitva od renesanse do modernog doba . 4.3. Intelektualno vlasnitvo danas ............................................... BILJEKE .............................................................................................. KVIZ ..................................................................................................... LITERATURA .......................................................................................... POJMOVNIK ........................................................................................... 48 50 53 55 56 57 60 62 63 64 65 66 68 77 80 81

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

8

Predgovor prvom izdanjuMisija Hrvatske akademske i istraivake mree CARNeta je razvoj napredne informacijske i komunikacijske infrastrukture za akademsku i istraivaku zajednicu, ukljuujui brzu i sigurnu mreu, raznovrsne sadraje i usluge. U svom radu CARNet stavlja poseban naglasak na unapreenje visoke naobrazbe i znanosti te rada i ivota studenata, suradnika, nastavnika i znanstvenika i najire hrvatske javnosti primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije, upoznavanjem s njezinim mogunostima i pomaganjem pri njezinoj uporabi. CARNet potie razliite primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebice daje potporu diseminaciji znanja i izmjeni informacija te razvoju sadraja dostupnih posredstvom mree. Kako bi to efikasnije odgovorio na potrebe korisnika CARNetov edukacijski centar Edupoint pokrenuo je biblioteku Online udbenici. Online udbenik je obrazovni materijal viestruke namjene objavljen na webu. CARNetovi online udbenici objavljeni su u obliku web stranica kao i u obliku prilagoenom za ispis. CARNetov online udbenik u obliku web stranica pogodan je za brzo pretraivanje pojmova, a ispisan i uvezan primjerak posjeduje sva svojstva klasinog udbenika. Sadraj CARNetovih online udbenika prvenstveno je namijenjen svim lanovima hrvatske akademske i istraivake zajednice te uenicima i djelatnicima osnovnih i srednjih kola. CARNetovi online udbenici javno su dostupni na internetskim stranicama CARNetovog edukacijskog centra Edupointa, kako bi posluili najiroj zajednici. Obrazovni cilj CARNetovih online udbenika je na lak i pristupaan nain obraditi teme koje su najpotrebnije CARNetovim korisnicima. Kako bi potrebna informacija bila pristupana to veem broju korisnika, koritenje online udbenika maksimalno je pojednostavljeno. Potrebna predznanja za koritenje CARNetovih online udbenika ukljuuju poznavanje rada s raunalom i Internetom. Sadraj online udbenika napisan je na jednostavan i razumljiv nain, koji ne zahtijeva predznanje iz tematike koju udbenik obrauje. Sa eljom da ovaj online udbenik poslui to veem broju itatelja, Zvonimir Stani ravnatelj CARNeta

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

O AUTORU

9

O autoruTihomir Katuli roen je 1979. u Zagrebu. Od 1993. do 1997. pohaa zagrebaku V. Prirodoslovnomatematiku gimnaziju. U ljeto 1997. uspjeno je poloio prijemne ispite na Pravnom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Upisao je Pravni fakultet u Zagrebu na kojem je s vrlo dobrim uspjehom diplomirao u ljeto 2003. U ljeto 2003. izabran je kao pravni suradnik u CARNetu, gdje je radio na nekoliko projekata vezanih uz raunalnu sigurnost (CARNet CERT). Tada mu je objavljen i rad "Usporedni prikaz kaznenih zakonodavstava drava u pogledu kompjutorskog kriminaliteta". U jesen 2003. upisao je postdiplomski studij Trgovakog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Krajem 2004. objavio je u strunom asopisu za pravo "Informator" lanke "Odgovornost pruatelja sadraja na Internetu" i "Sklapanje ugovora putem elektronikih agenata". Krajem 2005. pozvan je za gosta-predavaa s podruja prava elektronike trgovine na postdiplomskim studijima i seminarima Katedre za pravo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Redovito objavljuje lanke vezane uz pravo, informacijsku tehnologiju i intelektualno vlasnitvo za asopise "Bug", "Mrea", "Informator" i "Privredni Vjesnik" te CARNet-ov asopis Edupoint. Trenutno radi kao attach za WIPO i WTO u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija RH.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA1.1. 1.2. 1.3. 1.4. Znaaj intelektualnog vlasnitva Kome je ovaj udbenik namijenjen to elimo postii ovim udbenikom Uloga intelektualnog vlasnitva

10

svjetskom gospodarstvu Upoznati akademsku zajednicu i druge kreativne drutvene elemente na problem nepoznavanja vlastitih prava Pruiti kratak uvod u ostvarivanje i zatitu prava

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

11

1.1. Znaaj intelektualnog vlasnitvaIntelektualno vlasnitvo jedna je od onih potapalica koje u

toliko panje?

"ekonomije znanja" bazirane na zatiti i eksploataciji intelektualnog vlasnitva. Isto tako, tokom posljednje, tzv. Doha runde pregovora Svjetske trgovinske organizacije (WTO World Trade Organization) posebna je panja i publicitet Deklaraciji o TRIPS-u (Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights)1, jednom od krovnih zatite prava intelektualnog vlasnitva. Petera Druckera2 ili Hernanda de Sotoa3, peruanskog znanstvenika kojeg je

Slika 1. World Trade Organization

uz proizvodnju i trgovinu materijalnim dobrima, trgovati i eksploatirati ideje i izume, pod uvjetom da postoji pouzdan

drutvo nuno treba razviti svijest o vrijednosti ideja, ali i o pravima koja neophodno prate ideje i izume. Kao to je nepovredivost osobnog vlasnitva osnovna pretpostavka za nastanak i razvoj trinog gospodarstva kao dosad najefikasnijeg poznatog oblika razmjene dobara i usluga, tako je i zatita prava koja prate intelektualno vlasnitvo nuan preduvjet razvoja ekonomije znanja. U ovom prikazu vidjeti priznaju i tite navedena prava. Svakodnevno moemo pratiti vijesti o pljenidbama krivotvorene robe i policijskim racijama protiv osoba koje su na

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

12

srodnih prava, no istovremeno se kroz obavjetavanje irih drutvenih slojeva o kanjivosti nezakonitog postupanja s pojavnim oblicima intelektualnog vlasnitva alje poruka o vanosti zatite intelektualnog vlasnitva za drutvo u cjelini. Zatitom prava intelektualnog vlasnitva osim dravnih tijela bave se i organizacije nositelja tih prava, poput BSA (Business drutva skladatelja). Kroz svoje djelovanje ove organizacije gubitak koji drava biljei njihovom nelegalnom upotrebom. CARNetov CERT4

Slika 2. Trgovaki sud u Zagrebu, Koturaka 2

Kod obrade incidenata vezanih uz povredu autorskog i srodnih prava, valja istaknuti da inicijativu za pokretanje postupaka imaju sami nositelji tog prava ili njihovi zastupnici ili najutjecajnije svakako su MPAA (Motion Picture Assosiation of America) i RIAA (Recording Industry Assosiation of America)5. U sklopu CARNeta djeluje i arbitrano tijelo za rjeavanje sporova prilikom dodjele domena iz CARNetove nadlenosti (*.hr i *.com.hr). Autorsko pravo samo je jedan od oblika intelektualnog

Slika 3. CARNet +CERT - www.cert.hr

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

13

1.2. Kome je ovaj udbenik namijenjennjegove pravne regulacije6 po razvoj gospodarstva i drutva u cjelini predmet su posebne panje pravne znanosti. Dvadeseto intelektualnog vlasnitva i njegove diverzifikacije, procesa koji intelektualnog vlasnitva prati tehnoloki razvoj ljudskog drutva.Slika 4.

Najpoznatiji oblici intelektualnog vlasnitva poput patenata, autorskog prava i igova sastavni su dio modernog poslovanja i svake djelatnosti. Koliko puta u kolokvijalnom govoru zbog nepotivanja njegovog prava, o dobiti koja mu je nezaslueno izmakla, ili s druge strane, o pretjeranoj cijeni

Ovaj udbenik u prvom redu namijenjen je podjednako studentima i profesorima, pripadnicima akademske zajednice u Republici Hrvatskoj. Namjera autora i recenzenata je koncept intelektualnog vlasnitva i njegove pojavne oblike poznavanja sustava zatite intelektualnog vlasnitva. Ovo je i trud. Iako i u nas postoji solidan broj udbenika i znanstvenih radova7 pravnim profesionalcima ili studentima prava, pa je njihov opsega. Kroz svoj, ipak prvenstveno znanstveni modalitet prikaza relevantnih pravnih instituta, smanjena je vrijednost ovih izvora za ire zainteresirane slojeve.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

14

informacija s jednostavnim, laiku razumljivim objanjenjima i prava iz intelektualnog vlasnitva, relativna nedostupnost informacija o ovoj tematici ozbiljan je problem za sve drutvene elemente koji ive od vlastite kreativnosti. kako bi se svi zainteresirani mogli u bilo kojem trenutku njime posluiti, bilo da ih zanima pojanjenje nekih termina ili postupak zatite prava. Naravno, svi CARNetovi udbenici i drugi materijali javno su dostupni bez naknade, tako da se ovim udbenikom i svim popratnim materijalima slobodno mogu posluiti svi zainteresirani.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

15

1.3. to elimo postii ovim udbenikom

zainteresiranima, kroz uvid u vrste i oblike intelektualnog zatite i eksploatacije vlastitih autorskih djela i autorskom pravu srodnih prava. Bez obzira nastaje li novo autorsko djelo u pisanom ili posjeduje neka prava. O vrsti i sadraju tih prava, kao i poglavljima. Hrvatski sustav zatite intelektualnog vlasnitva punopravni je vrijednosti i djela, stvoren je multilateralni sustav svjetske zatite8Slika 5. World Intellectual Property Organization www.wipo.org

intelektualno vlasnitvo (WIPO - World Intellectual Property Organization)9 i Svjetska trgovinska organizacija (WTO)10.

osnovne i najbitnije aspekte. Zato smo uz osnovni tekst udbenika zamislili dodatke u obliku kratkih informacija dostupnih pritiskom na odnosne pojmove ili kroz unakrsno povezivanje dijelova teksta. Na kraju ovog udbenika nalazi se i kratak pojmovnik s referencama na dijelove udbenika u kojima se moe o najbitnijim pojmovima dobiti neto vie da provjere svoje znanje.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

16

1.4. Uloga intelektualnog vlasnitvaPravna znanost intelektualno vlasnitvo definira kao pravo.

nematerijalnom objektu zatite koje pravni poredak zemlje priznaje nositelju intelektualnog vlasnitva. Kada govorimo o intelektualnom vlasnitvu kao pravu, trebamo se zapitati kakve su osobine tog prava, odnosno, to ono pruaSlika 6.

imena, dizajn i mnoge druge plodove intelektualnog rada. Dakle, intelektualno vlasnitvo je pravo intelektualnog drugi tko je kroz vlastitu intelektualnu djelatnost stvorio neto autorskog prava, od njemu poznatog.

drutvene zajednice velikim dijelom moe se poistovjetiti s potrebom stalnog gospodarskog razvoja. Da bi do tog razvoja svjetske statistike daje nam za pravo, jer danas se patentira i zainteresirano da maksimalno potpomogne izumiteljstvo, da efektivno monopol kreativnosti. na eksploataciju plodova svojeSlika 7.

Dosad napisano se jednako tako odnosi i na druge kreativne

i svi ostali. Tijek razvoja ljudskog drutva utjecao je na

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

17

na napredak drutva i njegov daljnji razvoj, bez obzira da li je Zbog toga, nositelji intelektualnog vlasnitva imaju dva osnovna prava. To su u prvom redu nematerijalno, odnosno neprenosivo pravo stvaratelja da ga se od najirih krugova

S druge strane, tu su i materijalna prava koja drutvo priznaje izumiteljima, autorima, dizajnerima i drugim nositeljima intelektualnog vlasnitva na gospodarsko iskoritavanje svog ovlatenja nosioca intelektualnog vlasnitva - nitko ne moe, registracije djela, patenta itd. gospodarski iskoritavati neko intelektualnog vlasnitva koji izumiteljima i drugim kreativnim drutvenim elementima olakava konkretnu materijalnu moderno doba pokazuju primjeri drava11 patenata i drugih registriranih oblika intelektualnog vlasnitva.

konkretnog priznanja za izumitelje i druge intelektualne stvaratelje.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.

Pojam intelektualnog vlasnitva Oblici intelektualnog vlasnitva Autorsko pravo Autorskom pravu srodna prava 2.4.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava Patenti 2.5.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava igovi (Trademarks) 2.6.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava Industrijski dizajn 2.7.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla 2.8.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava

2.9.1. Postupak zatite i ostvarivanja prava 2.10. Poslovna tajna (Trade Secret) 2.11. Ustupanje prava iz intelektualnog vlasnitva 2.12. Ostvarivanje prava intelektualnog vlasnitva

Objasniti pojam i vrste intelektualnog vlasnitva vlasnitva Pruiti savjete kako efikasno pristupiti ostvarivanju prava

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

18

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

19

2.1. Pojam intelektualnog vlasnitvaizloiti kako moderna pravna znanost definira pojam intelektualnog vlasnitva, kako razlikuje njegove vrste i pojavne oblike u svijetu i u okviru hrvatskog pravnog sustava. Sam termin intelektualnog vlasnitva, odnosno kovanica "intellectual property" prvi put se spominje u presudi okrunog sadri termin intelektualno vlasnitvo, no postoje indicije kako je ovaj izraz bio u upotrebi i mnogo ranije. Dokaz za to moemo dana kasnije, odnosno 1846. godine izraz proprit intellectuelle prvi put upotrijebio Alfred Nion u svom djelu "Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs". Danas, gotovo 160 godina od prvog spominjanja pojma, pravni sustavi irom svijeta polagano usvajaju jedinstvene standarde sadraja i primjene intelektualnog vlasnitva. Premda se, kroz zakonske propise i praksu raznih pravnih sustava, uglavnom izrijekom definiraju pojedini oblici intelektualnog vlasnitva poput autorskog prava, patenata ili autorskom pravu srodnih pravnu znanost intelektualno vlasnitvo u prvom redu (posebno) pravo.Slika 8. Supreme Court (Visoki sud)

izumitelji

i

ostali

nositelji

intelektualnog

vlasnitva.

odnosno skup ovlatenja koje pravni poredak zemlje priznaje nositelju intelektualnog vlasnitva. vidjeti, ovisi o vrsti djela koje titimo i pravnom sustavu u kojem vrlo ranim multilateralnim 12 konvencijama rijetkih grana prava koja uiva visok stupanj usuglaenosti u velikih multilateralnih organizacija poput Svjetske trgovinske organizacije ili Svjetske organizacije za intelektualno

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

20

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Intelektualno vlasnitvo jest vlasnitvo nad konkretnim materijalnim objektima a) DA b) NE 2. Pravna regulacija intelektualnog vlasnitva jako ovisi od pravnog poretka osnovnim institutima intelektualnog vlasnitva zakonodavstvo nije potrebno

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

21

2.2. Oblici intelektualnog vlasnitvaU hrvatskoj pravnoj teoriji prevladava podjela prava intelektualnog vlasnitva na autorsko pravo i autorskom pravu srodna prava s jedne strane, odnosno, prava industrijskog vlasnitva s druge. Razlozi koji su do ove podjele doveli za ovaj hrvatskim pravnim fakultetima.

Slika 9.

autorsko

autora knjievnih, autorskih djela autorskom pravu srodna (susjedna) prava poput patenti kao najraireniji oblik zatite izuma robni znakovi raspoznavanje robe na tritu zatita industrijskog dizajna oznake izvornosti i oznake zemljopisnog porijekla poslovna tajna znanja, postupci i druga pravila poslovanja konkurencije bi se mogla promatrati u svjetlu zatite intelektualnog vlasnitva. Isto tako, upotreba novih informacijskih tehnologija i organizacija Interneta su rezultirali nekim situacijama (poput imena) koje bi se mogle regulirati upotrebom pravila zatite intelektualnog vlasnitva. pojmovima, a zatim kratko izloiti njihovu regulaciju i

pravo

kao

pravo

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

22

Pitanja uz ovo poglavlje:prava, a koji patentno pravo? sklopova?

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

23

2.3. Autorsko pravoauctor tvorac. U modernom jeziku izvedenica autor postala je sinonim znanstvenih djela. U pravnom smislu, autorsko pravo upotrebljava se tako da apsolutnog djelovanja koja daje neposrednu vlast u pogledu intelektualne tvorevine - autorskog djela. to ovo konkretno svojevrsni monopol nad eksploatacijom svog djela, na isti Naravno, kao to vlasnik stvari stvar moe prodati, tako i autor moe drugima ustupiti prava na imovinsko iskoritavanje svog autorskog djela.

Slika 10.

intelektualnog vlasnitva poput, primjerice, patenata, ne trai se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela autor postaje nositeljem autorskog prava ostvarenjem djela.

ovlatenja u okviru autorskog prava. To su autorska imovinska prava i autorska moralna, odnosno osobna prava. Autorsko moralno, odnosno osobno pravo u prvom redu je pravo autora

drugim izmjenama svog djela. Ova prava su neprenosiva i strogo osobna, a nakon smrti autora o njima se mogu brinuti

koritenja autorskog djela. Autor moe ustupiti imovinska prava koja proizlaze iz njegovog djela drugima sa ili bez naknade. Autor za drugog posebnim ugovorom13 zasniva pravo koritenja autorskog djela.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

24

kao kratica za izraz djela. Kako prestaje autorsko pravo? Zakon o autorskom i srodnim za ivota autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Ako se radi o koautorskom djelu autorsko pravo traje sedamdeset godina od smrti koautora koji je najdulje ivio. copyright14

autorskopravnu zatitu. U prvom redu, autorskim pravom se ne koncepte, poslovne modele i pravila igre. zakonodavstva, uprave i sudstva, kao i njihove zbirke koje suSlika 11.

Na kraju, dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter autorskopravnu zatitu.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

25

Pitanja uz ovo poglavlje:prava?

a) b) c) 3. Kojom se vrstom ugovora mogu prenijeti imovinskopravna ovlatanja vezana uz autorsko djelo? trenutka smrti autora u trajanju od a) 30 godina b) 50 godina c) 70 godina d) 90 godina 5. Registracija autorskog djela pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo nuan je uvjet za ostvarivanje prava? a) DA b) NE c) NE, ali olakava ostvarivanje prava

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

26

2.4. Autorskom pravu srodna pravai slike, poput fonograma, radija i televizije, te modernih izum tiskarskog stroja doveo do nastanka copyrighta, pod utjecajem novih tehnologija i novih odnosa kod iskoritavanja autorskih djela, nastala su autorskom pravu srodna, ili kako ih susjedna ili koneksna prava (neighbouring 15 rights) . To su: 3 Pravo filmskih producenata 4 Pravo organizacija za radiodifuziju 5 Pravo nakladnika na njihovim izdanjima Ova se prava razlikuju od autorskog u nekoliko elemenata, iako propis i naziva Zakon o autorskom i srodnim pravima.

Slika 12.

predmet prava. Dok je kod autorskog prava objekt autorskog je izvedba i to iva izvedba ili fiksirana (snimljena) izvedba, odnosno fonogram ili videogram kao predmet zatite kod prava Odredbe hrvatskog Zakona o autorskom i srodnim pravima druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem,

Slika 13.

autora i sedamdeset godina poslije njegove smrti.Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

27

autorskom pravu i srodnim pravima prvi puta uvodi ovu kategoriju nositelja prava u hrvatski sustav zatite moderne informacijske tehnologije u sve vrste poslovnih procesa i drugih drutvenih zbivanja, koje za posljedicu imaju vlasnitva. Da bi ovo bilo postignuto, bilo je potrebno i predmet prava, odnosno bazu podataka16.Slika 14.

koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja u stvaranju baze podataka, dok je predmet zatite, odnosno baza podataka,

izrade. Ipak, svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena baze podataka dovoljna je da rok od petnaest godina Detaljnije o ovom i drugim autorskom pravu srodnim pravima

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

28

2.4.1. Postupak zatite i ostvarivanje pravaKod autorskog i srodnih prava inicijativa za stavljanje u promet i drugo koritenje autorskog djela lei na autoru. Ako autor sam stavlja svoje djelo u promet ili poduzima druge radnje

Tako je autor taj koji osobno izdaje ili daje dozvolu za izdavanje svojeg autorskog djela, bilo ono knjievno djelo, dramsko ili scensko djelo itd. Autor i nositelj prava ne trebaju biti ista osoba, jer autor moe kroz ugovorni odnos ustupiti S druge strane, upotreba moderne tehnologije i nastanak novih medija u proteklih stotinjak godina doveli su do brojnih neposredni kontakt s autorima, odnosno subjektima zatite ugovore ili ugovore o npr. koritenju izvedbe za svako pojedino djelo. Kako bi se olakalo trino iskoritavanje autorskog i srodnih prava od strane novih medija i u okolnostima u kojima kolektivnog ostvarivanja prava. U tom sustavu glavnu ulogu imaju udruge za kolektivno Tako u Republici Hrvatskoj imamo nekoliko specijaliziranih udruga poput HDS-a (Hrvatskog drutva skladatelja), ZAMP17 , HUZIP-a (Hrvatske 18, HDU-a (Hrvatske diskografske udruge)19 ili DHFR-a (Drutva hrvatskih filmskih redatelja)20.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

29

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Kolektivnim ostvarivanjem prava u RH bave se neke od a) HDS - ZAMP b) DHFR c) FINA d) HAGENA e) HDU vremenskim periodima trajanja zatite od samog autorskog prava a) DA b) NE autorskom pravu srodna odnosno susjedna prava a) DA b) NE 4. Za razliku od ostalih autorskih djela, nositelji autorskog prava na softver nemaju vlastitu strukovnu udrugu za kolektivno ostvarivanje prava a) DA b) NE

a) Patenti d) Poslovna tajna

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

30

2.5. Patentiigove, oznake geografskog porijekla i industrijski dizajn kao posebnu granu prava pod nazivom pravo industrijskog Konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva koja je uz brojne izmjene i danas sastavni dio svjetskog sustava zatite navedenih prava. to je zapravo patent i to prua svom nositelju? Patent je skupSlika 15.

izuma nagrada je za rad i uspjeh izumitelja. Izumitelj je slobodan osobno privredno iskoritavati izum, no njegov ugovor o licenci21) ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe.

Te pretpostavke jesu:

3.

proizlazi trai se industrijska primjenjivost izuma, odnosno

Slika 16.

Bez navedenih pretpostavki, izum se ne moe zatititi patentom. Prva od tih pretpostavki jest novost izuma u odnosu na opisan u nekoj od publikacija ili izloen na izlobi. Iako od ovog strogog pravila postoje neke iznimke, uputno je izum patentne zatite.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

31

je patentne zatite i napredak industrije odnosno gospodarstva u cjelini te opskrbljivanje ljudskog drutva novim su zemlje koje su rano uvele patentnu zatitu stekle veliki svijetu.

Slika 17.

zatititi putem patenata (nisu patentibilni). Postoje jo neke Medicinske i poslovne metode, genetska struktura i u posljednje vrijeme vrlo kontroverzno pitanje patentibilnosti Da bi se ostvarila patentna zatita za izum, u postupku za priznanje patenta prijavitelj patenta obvezan je prezentirati

perioda tajnosti, javno dostupan svim zainteresiranima. vrstu razmjene u kojoj izumitelj pristaje otkriti drutvu

poput dopunskog patenta i zavisnog patenta. Dopunski patent izum. Iako se za ovakvu dopunu ili usavravanje trai da bude patentibilna, dopunski se patent izdaje samo nositelju takav izum koji se ne moe samostalno zatiti da se istodobno izumom dopunjuje ili usavrava raniji izum ili kad na njemu gradi neki novi samostalni izum.Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

32

2.5.1. Postupak zatite i ostvarivanje pravaKod zatite izuma patentom valja istaknuti nekoliko elemenata izuma tokom postupka za priznavanje patenta. Postupak poznato stanje tehnike. Pozitivna strana ovog pristupa jest izuma koji balansiraju na granici patentibilnosti moda je bolji nesmetano iskoritavanje bez potrebe objavljivanja sadraja izuma. Po Zakonu o patentu Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo nadleno je tijelo za odvijanje postupka zatite izuma patentom. Uz Zakon o patentu kao provedbeni propis prisutan je i Pravilnik o patentu koji detaljno opisuje sastavne elemente prijave. Prijava u osnovi sadri zahtjev za priznanje patenta, opis izuma, patentne zahtjeve, crtee i saetak, odnosno kratki postoje li svi propisani formalni elementi. Datum podnoenja postoje formalne prepreke, prijava se unosi u Registar prijava patenata. prilikom objave u slubenom glasniku Zavoda. Rok za objavu patentne prijave u glasniku jest osamnaest mjeseci, no ovaj rok mjeseca. Objavom u slubenom glasniku Zavoda prijava patenta ulazi u slubeno stanje tehnike, a svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u tekst prijave. Nakon objave u slubenom glasniku, od podnositelja patentne zahtjeva22 za ispitivanje uvjeta za priznanje patenta. Ovisno o odabranoj zavriti priznavanjem ili odbijanjem zahtjeva za priznavanjem dostaviti podnositelju prijave na suglasnost tekst patentne prijave koju namjerava priznati. Ako se podnositelj prijaveSlika 18. Dijagram zatite iga

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

33

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Koji je osnovni propis koji regulira patentnopravnu zatitu u RH ? 2. Kako se zove zakonom ovlatena dravna ustanova nadlena za patentni postupak? 3. Patentno-pravna zatita moe trajati: a) 10 godina b) 15 godina c) 20 godina d) 25 godina e) 50 godina patenta pred Dravnim zavodom za vlasnitvo? intelektualno

5. Softverski patenti nova su vrsta patenata odnedavno patentibilna i u RH? a) DA b) NE 6. Kako se zove ugovor kojim se daje dozvola drugoj pravnoj

7. Zatitom pred Dravnim zavodom za intelektualno a) u cijelom svijetu priznanju postupka s Republikom Hrvatskom

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

34

2.6. igovi (Trademarks)Trina promocija sastavni je dio ivotnog ciklusa proizvoda. startu imaju prednost pred proizvodima novih, tritu

tritu imaju vanu ulogu na dananjem stupnju razvoja

vlasnitva, odnosno u uem kontekstu prava industrijskog vlasnitva, govorimo o igovima odnosno trademarkovima ( ili )23.Slika 19.

Takvi znakovi koji se razlikuju jedni od drugih (to je jedna od su vrlo snaan i pogodan instrument reklame, propagande i obrade trita. Moderna trina privreda mnogo polae u izgradnju trinog identiteta (brandova), a ig je sastavni dio tog sustava24. Danas se s pravom govori o trinoj vrijednosti negativnih) iskustava, moe posluiti kao prednost ili im u startu oteati nastup na tritu velikim dijelom neovisno o stvarnoj kvaliteti proizvoda. Dokaz tome je i svjetski rairena pojava proizvodnje i trgovine krivotvorenim proizvodima odnosno "lanjacima". U posljednje vrijeme smatra se kako je upravo ovaj vid povrede intelektualnog vlasnitva postao osnovnim poslom brojnih i potencijalne kazne u velikom nesrazmjeru, za razliku odSlika 20.

slui za razlikovanje proizvoda i usluga jednog gospodarskog ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obiljeja Da bi se neka razlikovna obiljeja zatitila igom, osnovna te da se povezuje s proizvodom. ig osigurava svom nositelju su njime obiljeeni.Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

35

Republici Hrvatskoj je to Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo.

funkciju iga, a to je da bude dovoljno distinktivan tako da

Iako znak koji nije distinktivnog karaktera nije registrabilan, trademarka moe dokazati da javnost povezuje ig (trademark)

nositelja, te je stoga odgovornost odravanja iga na samom nositelju25 datuma prijave. Vrijeme zatite moe se produavati podnoenje zahtjeva (u pravilu prije isteka vaenja prethodnih trokova.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

36

2.6.1. Postupak zatite i ostvarivanje pravaZatita iga u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o igu i Pravilnikom o igu. Prilikom pripremanja prijave za zatitu vlastitog robnog znaka valja imati u vidu kako prijava treba biti u skladu s odredbama Nicanskog sporazuma26 klasifikaciji roba i usluga za registraciju igova. Svaki znak koji se eli zatititi treba se prijaviti zasebnom prijavom, a popis proirivati, tako da je prilikom inicijalnog postupka potrebno dobro razmisliti o njenom sadraju. Isto tako, prije podnoenja kako bi se unaprijed izbjegle prepreke za stjecanje iga. Prijava se podnosi Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo od dana podnoenja prijave. Ovo je posebno vano zbog trajanja tri mjeseca ostavljen za reagiranje stranaka koje bi mogle imati interes suprotan interesu podnositelja prijave i uloiti prigovor protiv registracije. postoje li sve potrebne formalne pretpostavke, kao i da li postoji postoji neki od formalnih nedostataka prilikom ispunjavanja ispunjeni svi apsolutni uvjeti koje znak treba ispunjavati iga odbiti. Objava prijave za zatitu iga u slubenom glasniku ima za cilj obavijestiti potencijalne stranke koje bi mogle imati pravni zakonski rok od tri mjeseca tokom kojih zainteresirane stranke mogu uloiti prigovor protiv registracije iga, a protekom roka,Slika 21. Dijagram patentne prijave

je produiti trajanje na jo deset godina. Ovakvo produavanje

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

37

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Kako se zove osnovni propis za regulaciju trademarkova u RH?

a) b) c)

se trai zatita:

5. to je Nicanska klasifikacija?

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

38

2.7. Industrijski dizajnzasigurno je i industrijski dizajn, odnosno zatita vanjskog izgleda, pojavnosti, nekog proizvoda. U eri masovne Takva kvaliteta plod je intelektualnog stvaranja kao i ostali oblici intelektualnog vlasnitva pa sukladno tome posjeduje i Industrijski dizajn je ornamentalni ili estetski aspekt trodimenzionalnih osobina, odnosno oblika ili reljefa, kao i dvodimenzionalnih osobina poput uzoraka, linija, crtea i boja. Industrijski se dizajn primjenjuje na velik broj industrijskih predmeta. Polja na kojima je industrijski dizajn prisutan takoSlika 22.

stambenog i poslovnog, kao i arhitekturalnih rjeenja.

prvenstveno estetske prirode, kao i da se njime ne mogu titi

kakvim posljedicama to rezultira? Zatita industrijskog dizajna zatititi vlastita ulaganja u razvoj i proizvodnju. Jednom subjekta na tritu, kao i na njegovu trinu vrijednost. Kao i kod ostalih pojavnih oblika intelektualnog vlasnitva poput patenata i autorskog prava, industrijski dizajn predstavlja velik udio u vrijednosti mnogih poznatih imena svjetske industrije, posebno u svijetu visoke mode i luksuza. Zatita industrijskog dizajna odnosno oblikovanja provedena je najprije kod tekstilnih uzoraka, no s vremenom je proirena na oblikovanje svakovrsnih proizvoda. Svijest o znatnoj ulozi industrijskog dizajna ubrzo je prodrla u sve aspekte industrijeTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Slika 23.

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

39

subjekte na neprestanu borbu kako bi, osim standarda kvalitete smjerove u dizajnu. Da bi se neko oblikovanje proizvoda moglo zatiti kao industrijski dizajn, kao i kod ostalih prava intelektualnog predstavljati objektivnu novost. Tako Zakon o industrijskom dizajnu kae da se dizajn treba smatrati novim ako nijedan datuma podnoenja prijave za registraciju industrijskoga dizajna (u daljnjem tekstu: prijava industrijskoga dizajna) ili, ako je zatraeno pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Osim objektivne novosti, kao pretpostavka trai se i da dizajn ima individualan karakter, odnosno ako se ukupni dojam koji koji na takva korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio industrijskoga dizajna ili, ako je zatraeno pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Naposlijetku, zakonodavac nalazi da se industrijskim dizajnom ne moe zatiti onakvo oblikovanje prozvoda koje se protivi

poglavlju, industrijski dizajn kao pravo intelektualnog obavlja Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Hrvatske. Na osnovu rezultata provedenog ispitivanja prijave industrijskog dizajna, kroz postupak dodjeljuje se i registrira na svog baziranim na primjenama registraciju industrijskog dizajna27. Republike postupka provedeni nositelja.

industrijskom dizajnu odgovara i uvjetima za zatitu autorskih postupak za registraciju industrijskog dizajna. Pravni sustav

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

40

Koje su posljedice ovakve svojevrsne dvojne registracije? trgovinom dizajniranih proizvoda, dok je zatita industrijskim dizajnom prikladniji oblik zatite kada se planira proizvodnja dizajniranih predmeta. U Hrvatskoj se ta dva oblika zatite

jest i trajanje rokova koje te dvije zatite pruaju, a koji su, (sedamdeset godina, spram petnaest kod prava industrijskog dizajna).

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

41

2.7.1. Postupak zatite i ostvarivanje pravaKako zatititi industrijski dizajn u Republici Hrvatskoj?

ugovora vezanih uz prava koja se veu uz industrijski dizajn, koritenje usluga zastupnika za intelektualno vlasnitvo. Sam postupak zatite nadgleda i vodi Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Propisi koji reguliraju postupak ispitivanja i ovlasti koje pripadaju Zavodu i nositeljima prava vezanih uz industrijski dizajn su Zakon o industrijskom dizajnu

priznanje prava propisanih u gore navedenim propisima, a moe odbaciti, posebno ako dizajn sadri elemente dravnih simbola i obiljeja ili ako je protivan javnom moralu. registracija dizajna i njegova objava u slubenom glasilu Dravnog zavoda - Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasnitva. Valja napomenuti da se u postupku ispitivanja prijave i registracije dizajna ne ispituje njegova novost. U postupak za proglaavanje dizajna nitavnim.

Slika 24. Dijagram zatite industrijskog dizajna

industrijskog dizajna, zatita traje pet godina. Prije isteka godina do ukupnog trajanja od dvadeset i pet godina.

uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo u industrijski dizajn da titi svoje pravo u svim dravama

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

42

nacionalnim uredima za registraciju industrijskog dizajna.

Pitanja uz ovo poglavlje:razdoblje od: a) 5 godina b) 10 godina c) 15 godina d) 20 godina

a) DA

b) NE

sustavima a) DA b) NE

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

43

2.8. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

dodjeljuje svojevrsni monopol na upotrebu imena regija u svojim proizvodima, u teoriji se smatra da takva upotreba ima opravdanje u osiguravanju visokog nivoa kvalitete proizvoda i Upravo iz ovih razloga, zakonska zatita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla (GI's, odnosno geographic

propisi definiraju oznaku zemljopisnog podrijetla kao naziv zemljo pripisuju tom podrijetlu.

Slika 25.

konkretniji i stroi oblik zatite podrijetla. Oznake izvornosti tih utjecaja titi se osobita kvaliteta takvih proizvoda i usluga. Zatita oznaka zemljopisnog podrijetla kao i oznaka izvornosti njihove zloupotrebe odnosno neovlatene upotrebe. Ove

Kao i kod zatite igom, proputanje zatite zemljopisnog

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

44

upotreba

oznake

zemljopisnog

podrijetla

od

strane

nailazi na otpor legitimnih nositelja ovlatenja na upotrebu

iru javnost. Iako teorija ponekad smatra da jednom kada upotrebu nema povratka, recentni pregovori na nivou Svjetske rezultatom28. Kao i kod ostalih oblika intelektualnog vlasnitva, jednu od najvanijih uloga u njihovoj zatiti igra Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, koji je ovlateno tijelo u postupku registracije oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti. Kod zatite zemljopisnih oznaka podrijetla i oznaka izvornosti za prehrambene proizvode (hranu) i vina nadleno je Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva u skladu sa Zakonom o hrani i Zakonom o vinu, te razliku od, na svjetskoj razini uhodanih i priznatih, postupaka zatite koji vrijede i u drugim dravama (poput onih koji postoje za patent, ig i industrijski dizajn), zatita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti trenutno je

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

45

2.8.1. Postupak zatite i ostvarivanje pravaizvornosti ili zemljopisnog podrijetla potrebno je provesti

su dva tijela. Kod postupaka zatite izvornosti i zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda i vina nadleno je Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva dok je za ostale proizvode i usluge nadlean Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Navedena tijela se u postupanju vode odredbama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla te oznakama izvornosti proizvoda i usluga te Pravilnikom o oznakama zemljopisnog podrijetla te oznakama izvornosti proizvoda i usluga. to treba sadravati prijava zatite oznake izvornosti ili zemljopisnog poloaja na koje se odnosi, prilikom ispunjavanja prijave potrebno je navesti osobite kvalitete i svojstva koja rjeenja, podaci o podnositelju i proizvodu ili usluzi te izdanoj jetla i oznaka izvornosti koji se vodi pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo.Slika 26. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva - www.mps.hr

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

46

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo jedino je tijelo dravne uprave nadleno za dodjeljivanje oznaka zemljopisnog porijekla ili oznaka izvornosti a) DA b) NE 2. Jednom kada oznaka zemljopisnog porijekla ili oznaka za njenu daljnju zatitu? a) DA b) NE

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

47

2.9. Zatita topografije poluvodikih proizvodaposljednje vrijeme titi kao intelektualno vlasnitvo jest dizajn

Takav trodimenzionalni raspored, odnosno dizajn na osnovuSlika 27.

zabraniti umnoavanje topografije, njenu prodaju ili drugo stavljanje u promet. Da bi se trodimenzionalni raspored slojeva vodljivog, proizvodima mogao zatiti kao intelektualno vlasnitvo, odnosno treba biti rezultat intelektualnog djelovanja njenog stvaratelja. Istovremeno, takav raspored ne smije biti postupak itd. (to se eventualno tititi patentom, poslovnom

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

48

2.9.1. Postupak zatite i ostvarivanje prava

intelektualnog vlasnitva, nadlena institucija jest Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. treba sadravati podatke o topografiji te nacrte ili fotografije kako ne bi bili dostupni javnosti. Rok za prijavu zatite topografije iznosi dvije godine od datuma prvog komercijalnog iskoritavanja topografije. Nakon topografiju kroz institut zatite topografije, ali kao i kod putem poslovne tajne.Slika 28.

Hrvatskoj ili u svijetu) odnosno od kraja godine kada je podnesena uredna prijava za zatitu topografije.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

49

Pitanja uz ovo poglavlje:1. U kojem roku treba prijaviti zatitu topografije

a) u roku od godinu dana b) u roku od dvije godine

na vremenski period od: a) 5 godina b) 10 godina c) 15 godina d) 20 godina

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

50

2.10. Poslovna tajna (Trade

Secret)

how" ili neka druga informacija koja pomae poslovnim poslovnog poduhvata kada su svi ostali resursi ekvivalentni, to subjektu da se nametne drugima.

Slika 29.

igova ili patenata, a nisu niti predmet javnih ili manje javnih registara poput onih koji se primjerice vode pri hrvatskom Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo. Jedna od osnovnih karakteristika ove vrste intelektualnog vlasnitva kojem trenutku ne odaje. Ovo je fundamentalna razlika prema ostalim vidovima intelektualnog vlasnitva, a najvie prema patent, potrebno je patentnom uredu dostaviti detaljnu dokumentaciju s potpunim opisom proizvoda odnosno patenta,

o tajnosti podataka, odnosno tzv. Non-Disclosure Agreements - NDA (ugovor o neotkrivanju) koji za stranke donose vrlo neke poslovne transakcije, pogotovo ako ugovorne strane ne prenoenje tajnih znanja i informacija, kako bi se kontroliralo njihovo daljnje stavljanje u promet.Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

51

otkrivanje ovakve tajne relativno je lagano u kojem trenutku nije otkrio netko od potpisnika NDA ugovora. Kod patenata,

Naravno, zbog ranjivosti i komparativno laganog otkrivanja

tehnolokim sredstvima koja nikad nisu bila toliko rairena i postupanja, poslovna praksa ili "know-how" dugo trajati. tajnosti svojeg poslovanja, u posljednje vrijeme velike napore ulau i zakonodavci. Samo u Sjedinjenim Dravama, zemlji novih propisa koji tite sve oblike poslovne tajne, a istovremeno podiu industrijsku pijunau na razinu kaznenog djela kanjivog po federalnim zakonima to je jasan signal

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

52

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Zatita poslovne tajne povjerena je javnim registrima poput onog u nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo? a) DA b) NE 2. Za odavanje poslovne tajne hrvatski kaznenopravni sustav a) DA b) NE

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

53

2.11. Ustupanje prava intelektualnog vlasnitvaOvisno o vrsti intelektualnog vlasnitva, gospodarsko iskoritavanje intelektualnog vlasnitva moe se prenijeti putem autorskopravnih ugovora ili putem ugovora o licenci29. Autorskopravni ugovori kojima se mogu prenijeti imovinska prava koja prate autorsko djelo su pisani ugovori koji sadre koriteno kao i oznaku osobe ovlatene na koritenje

industrijskog vlasnitva koristi se ugovor o licenci. Vanost ugovora o licenci posebno je naglasio i na zakonodavac odnosima. Ugovorom o licenci davatelj licence obvezuje seSlika 30.

ili modela. S druge strane, stjecatelj se obvezuje platiti za to Kao i kod autorskopravnih ugovora, pismena forma nuan je uvjet za valjanost ugovora o licenci. Nadalje, davatelj licence licence, zatim sve upute i obavijesti koje su potrebne za uspjeno iskoritavanje predmeta licence, a postoji i upotrebljivosti predmeta licence. Sklapanje ugovora kojim se ustupaju prava vezana za intelektualno vlasnitvo osjetljiv je postupak s dugotrajnim i dalekosenim posljedicama, pa je svakako poeljno potraiti

Slika 31.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

54

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Koje vrste ugovora koristimo za ustupanje prava iz intelektualnog vlasnitva? a) Ugovor o licenci b) Ugovor o poslovnoj suradnji c) Ugovor o djelu d) Ugovor o radu e) Autorskopravni ugovor 2. Koje su osnovne ugovorne obveze davatelja licence? 3. Moe li se osim imovinskih prava autorskopravnim ugovorom ustupiti i moralna prava autora? a) DA b) NE

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

55

2.12. Ostvarivanje prava intelektualnog vlasnitvaNacionalna prava intelektualnog vlasnitva, kao posljedica ranih multilateralnih ugovora poput Bernske, Madridske ili

Ipak, ostvarivanje prava iz intelektualnog vlasnitva u domeni je subjekta nositelja tih prava. Drave su dune osigurati potrebni zakonodavni okvir i institucionalnu podrku, no nositelju prava. Nadzor nad ostvarivanjem prava (policying)

Slika 32. Hrvatska odvjetnika komora www.odvj-komora.hr

Da bi se efikasno zatitilo i ostvarivalo pravo iz intelektualnog vlasnitva, potrebno je taj proces sustavno planirati. Postupci traenju zatite u drugim zemljama i drugim pravnim toga je dobra praksa svakog poslovnog subjekta da unaprijed skladu sa svojim potrebama pripremi sredstva za uspjeno pripremljen30 zauzvrat moe biti presudan za daljnje poslovanje. Isto tako, osim osiguranja financijskih sredstava, dodatan potrebni resurs su zaposlenici ili vanjski suradnici poput i minimizaciju trokova.Slika 33. Hrvatska odvjetnika komora, Koturaka 53, Zagreb

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI

56

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH3.1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo 3.2. Udruge za kolektivno ostvarivanje prava 3.3. Zastupnici na polju intelektualnog vlasnitva u RH

Skrenuti panju na tijela dravne uprave nadlena u postupku ostvarivanja prava Prikazati rad relevantnih strukovnih udruga postupaka za zatitu intelektualnog vlasnitva

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH

57

3.1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvoJo u okviru Austro-ugarske monarhije Hrvatska je imala uspostavljen sustav zatite intelektualnog vlasnitva. Tako je

hrvatski Zakon o autorskom pravu iz 1884. godine. Samostalna zatita intelektualnog vlasnitva trebala je zavod za intelektualno vlasnitvo osnovan 31. prosinca 1991. industrijsko vlasnitvo, zatim kao Dravni zavod za patente, a od 1996. godine u nadlenost Zavoda ulaze i autorsko i srodna poljem industrijskog vlasnitva Zavod dobiva dananje ime. zatite intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj, postupaka za priznanje patenata, igova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti te u izradi prijedloga zakona i drugih propisa te organizira problema zatite intelektualnog vlasnitva. priznavanja prava intelektualnog vlasnitva, jednako vani aspekt djelovanja Zavoda jest informacijska i servisna nad patentnim i drugim prijavama. Tako Zavod prua uslugu

Slika 34. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo www.dziv.hr

ustrebati prilikom pokretanja postupaka za zatitu prava intelektualnog vlasnitva, kao i publikacije poput slubenog glasnika koje sadre informacije o novim prijavama i registracijama.

Slika 35. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH

58

osobama31 prua i usluge savjetovanja kako da najlake i najbre zatite svoja prava u zemlji i u inozemstvu.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH

59

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo po vlastitoj inicijativi pazi na zatitu prava nositelja prava iz intelektualnog vlasnitva? a) DA b) NE 2. Koje je tijelo iz sustava dravne uprave Republike Hrvatske nadleno za suradnju sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasnitvo (WIPO-m)? 3. Koje vrste intelektualnog vlasnitva nisu u primarnoj nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo?

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH

60

3.2. Udruge za kolektivno ostvarivanje pravaOsim Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo, posebno mjesto u nacionalnom sustavu zatite i trinog iskoritavanja intelektualnog vlasnitva pripada udrugama za kolektivno ostvarivanje prava. Promijenjene okolnosti uslijed brzog s vremenom su ugrozili uhodan sustav ugovornog reguliranja strane i poslovnih subjekata s namjerom gospodarskog iskoritavanja intelektualnog vlasnitva s druge strane. umnogome je olakao distribuciju autorskih djela sa svim pozitivnim i negativnim posljedicama koje uz to idu. Mediji i no stopa povrede autorskih prava u porastu je i u pravnim sustavima s visokom stopom pravne sigurnosti. U vremenu kad tercijarnim i kvartarnim industrijama, zatita intelektualnog multilateralnim sreditima organizacije (WTO-a). poput Svjetske trgovinske

Kako je inicijativa za zatitu i gospodarsko iskoritavanje udovoljava zahtjevima vremena. Na potrebu za efikasnijom zatitom prava nositelji prava odgovorili su udruivanjem u strukovne udruge preko kojih bi efikasnije kontrolirali naplatu (HUZIP), redatelja (DHFR), diskografa (HDU), skladatelja (HDS - ZAMP) zatim poslovnog softvera (BSA)32 itd. srodnim pravima, strukovne udruge nositelja autorskog i

prava te lobiranjem u javnom i privatnom sektoru kako bi se toTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH

61

Iako je rad ovakvih udruga nuan radi efikasnog ostvarenja

treba oprezno razmotriti sve prijedloge koji se nude pod prazne podatkovne medije, odnosno blank media levya 33.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH

62

3.3. Zastupnici na polju intelektualnog vlasnitva u RHpogotovo industrijskog vlasnitva (poput znakova razlikovanja ili patenata) moe biti dugotrajno i skupo, pogotovo ako je

suditima. zastupnike) moe sama pokrenuti sve postupke za ostvarivanje svojih prava, pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo vlasnitva koji su zakonom ovlateni pruati usluge klijentima vlasnitvo. Propis koji regulira uvjete za registraciju zastupnika na uvjete potrebne za registraciju zastupnika, koji su predmetom kao pravnih profesionalaca, koliko zbog nedovoljno strogih pravnim profesionalcima koji nisu odvjetnici. Popis registriranih zastupnika dostupan je na Internet stranicama Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo na adresi : http://www.dziv.hr/dzivnew/default.aspx?pArtID=43&selection=3

Slika 36. Hrvatska odvjetnika komora www.odvj-komora.hr

Slika 37. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo www.dziv.hr

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

63

POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA4.1. Doba starih civilizacija i srednji vijek 4.2. Razvoj intelektualnog vlasnitva od renesanse do modernog doba 4.3. Intelektualno vlasnitvo danas

Prikazati zatitu izumitelja i kreativnih stvaratelja kroz povijest Dati kratki presjek nastanka suvremenih koncepcija zatite intelektualnog vlasnitva Ukazati na suvremene trendove u zatiti intelektualnog vlasnitva

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA

64

4.1. Doba starih civilizacija i srednji vijekIako sam pojam intelektualnog vlasnitva nije stariji od dva koji poznajemo danas. Tako vjerojatno najstariji oblici zatite patenata, kao jednog od oblika intelektualnog vlasnitva, datiraju jo u vrijeme Talmud u otprilike Gnevat ha daat"34 ideja.Slika 38.

dokumentirani podaci o prvim patentima - zapravo dodijeljenim monopolima od strane vladara za ekonomsko iskoritavanje izuma. Jedan od najstarijih takvih monopola, ako ne i najstariji, zasigurno je onaj dodijeljen stanovitom Johnu iz Utynama, kojem je 1449. godine engleski kralj Henry proizvodnje obojenog stakla35 na rok od dvadeset godina. iz polja zatite i ostvarivanja prava intelektualnog vlasnitva dananje Italije tada je bilo kulturno i znanstveno sredite bez da prijavom svog izuma tijelima Venecijanske Republike

vlasnitva bio je proiren i na mnoge druge zemlje i pravne sustave.

Slika 39.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA

65

4.2. Razvoj intelektualnog vlasnitva od renesanse do modernog dobaU Engleskoj propis znan pod nazivom Statute of Monopolies iz 1623. godine bio je prvi propis koji je regulirao zatitu izumitelja. Do donoenja ovog propisa, engleska bi kruna

odnosno u irem smislu svake vrste robe. Prvo takvo dao je kralj Henry VI. 1449. godine jednom flamanskom obrtniku staklaru. U godinama koje su uslijedile ovakva vrsta zatite osobe od kraljevog povjerenja, kao i one koje su bile spremne platiti. Ubrzo je ovakav sustav zatite doveo do apsurdnih monopola na poznatu i vrlo upotrebljavanu robu poput, primjerice, soli.Slika 40.

parlamentarne demokracije), zbog pritiska od strane plemstva s jedne strane i buroazije u nastanku s druge strane, kralj James I. bio je prisiljen otkazati sva patentna pisma monopolima. Uz kasnije dorade i izmjene Statute of kao dio britanskog common law sustava, a izvrio je i velik utjecaj na druga srodna zakonodavstva, pogotovo ona u okviru Commonwealtha. Prvi patent dodijeljen u SAD-u datira u 1790. godinu36. Nova Edmund Randolph. Kasnije je tu komisiju zamijenio dananji Patentni ured (odnosno United States Patent Office ili USPTO). Prvi patentni zakon u Sjedinjenim dravama traio je daSlika 41. Thomas Jefferson

administrativnu pristojbu.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA

66

4.3. Intelektualno vlasnitvo danasMadridske, Parike i Bernske konvencije utrli su put homoge-

sustava. nju u sklopu institucija poput Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO-a) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a), taj razvoj ide i dalje, a teorijski prijepori

Slika 42. World Trade Organization - www.wto.org

cije za intelektualno vlasnitvo (WIPO-a) pokazuju kako je intelektualnog vlasnitva koncentrirana u nekoliko najrazvijenijih zemalja, a upravo je potovanje intelektualnog svjetskim forumima poput Svjetske trgovinske organizacije zemalja i onih koje to jo nisu.

su prve javne debate o pravnoj prirodi zatite koja treba biti

postavljanja specijalnog sui generis sustava zatite. Na kraju je prevagnula okolnost da je softver u biti pisani (tipkani) sadraj, poput literarnih djela, i neovisno o njegovoj ekspertnih skupina WIPO-a i UNESCO-a (United Nations Educational Scientific and Cultural Organization) u oujku 1985.godine, a ubrzo je uslijedilo donoenje zakona po Zakon o autorskom pravu i pristupanje Konvenciji o

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA

67

djela. Naravno, ako je rad programera bio kreativne prirode do te mjere da je programer aktivno pridonio nastanku djela tada Premda je prvotna zamisao kod propisa vezanih uz znanstvenika s ciljem zatite kreativnih procesa u korist i trajanja zatite ovaj koncept doveden do zapravo suprotnog zatite intelektualnog vlasnitva, primjerice patentnog prava, odnosno industrijskog vlasnitva, prestroga i vremenski preduga zatita dovela je do efekta usporavanja inovacije i napretka. Brojni pokreti alternativne zatite intelektualnog vlasnitva s manje naglaenom komercijalnom komponentom izbili su sve vii stupanj kapitalizacije intelektualnog vlasnitva i sve Jedan od takvih projekata iz sredine devedesetih godina Creative Commons37 inicijativa (http://creativecommons.org). Creative Commons licenca reprodukciju autorskih djela svima zainteresiranima u edukacijske i druge drutveno korisne svrhe. Uvaavati napore velikih gospodarskih subjekata koji ulauSlika 43. Creative Commons

drutva u cjelini sasvim sigurno treba imati prednost nad (potpuno legitimnim) partikularnim materijalnim interesima.Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO

68

BILJEKETRIPS, odnosno Sporazum zemalja lanica Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva je meunarodna povelja koja postavlja minimalne obvezujue standarde u pogledu pravne regulacije intelektualnog vlasnitva za sve zemlje lanice Svjetske trgovinske organizacije. Budui da je Hrvatska lan WTO-a ve gotovo pet godina, odredbe TRIPS-a primjenjuju se i u nas. U ovom trenutku, ovaj sporazum je najiri i najvaniji svjetski multilateralni sporazum na podruju intelektualnog vlasnitva.2 1

Peter Drucker - Austrijanac porijeklom, ovaj ameriki ekonomist i analitiar autor je vie od 40 knjiga s podruja menadmenta i ope ekonomske teorije. U svojim djelima istraivao je, meu ostalim, utjecaj novih tehnologija na proizvodne procese i gospodarstvo u cjelini.

3

Hernando de Soto - U svojem poznatom djelu Zato kapitalizam uspijeva na Zapadu, ali propada drugdje ovaj meunarodno priznati peruanski znanstvenik ukazuje na izravnu vezu izmeu slobode ostvarivanja prava koja proistjeu iz vlasnitva i blagostanja drutva.

CARNet CERT i Abuse sluba su servisi CARNeta Hrvatske akademske istraivake raunalne mree. CARNet CERT osnovan je 1996. godine s ciljem posredovanja u rjeavanju raunalno sigurnosnih incidenata u kojima je barem jedna ukljuena strana iz Hrvatske, te prikupljanja i distribucije sigurnosnih savjeta, preporuka i alata, edukacije i informiranja korisnika i javnosti o znaaju i poboljanju sigurnosti raunalnih sustava. MPAA (Motion Pictures Association of America) i RIAA (Recording Industry Association of America) su utjecajne amerike udruge filmske odnosno diskografske industrije koje i u svjetskim okvirima aurno brane interese svojih lanova.Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ5

4

BILJEKE

69

6

Na podruju zatite intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj vrijede sljedei propisi: Zakon o autorskom i srodnim pravima http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2399.htm Zakon o patentima http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1999/1393.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/0699.htm Zakon o igu http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2495.htm Zakon o industrijskom dizajnu http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2498.htm Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1999/1396.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2710.htm

Zakon o zatiti topografija poluvodikih proizvoda http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2497.htm U ovom kontekstu posebno se istiu radovi dvojice hrvatskih pravnika s podruja intelektualnog vlasnitva, dr. Ivana Henneberga, autora prirunika "Autorsko pravo", te dr. Alberta Verone, autora prirunika "Pravo industrijskog vlasnitva".8 7

Zemlje koje igraju vodee uloge u svjetskom gospodarstvu, poput SAD-a ili Kine, koriste ove organizacije i prijepore o prirodi i poloaju intelektualnog vlasnitva kako bi unaprijedile vlastito gospodarstvo, esto i na tetu drugih gospodarstava. Kroz svoje sudjelovanje u ovim organizacijama Hrvatska je bila u prilici postii brojne ustupke koji su se vrlo pozitivno odrazili na domae gospodarstvo, pogotovo na podruju intelektualnog vlasnitva.

Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (World Intellectual Property Organization WIPO) jedna je od specijaliziranih agencija Ujedinjenih Naroda. WIPO je osnovan 1967. godine kako bi "...ohrabrio kreativnu aktivnost, te promovirao zatitu intelektualnog vlasnitva irom svijeta. WIPO danas ima 182 lanice, te se brine o 23 meunarodna sporazuma, a sjedite mu je u enevi, vicarska).Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

9

BILJEKE

70

Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization - WTO) meunarodna je organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u podrujima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasnitvu. Osnovana je i slubeno je otpoela s radom 1. sijenja 1995. godine. Pogledajte video isjeke o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji na http://www.wto.org/english/res_e/webcas_e/webcas_e.htm Vjerojatno prva drava koja je podigla zatitu intelektualnog vlasnitva na nivo vrijednosti zatiene ustavom jesu Sjedinjene Amerike Drave. Od samog donoenja Ustava SAD-a, upravo je ideja o potpori izumitelju kroz odobravanje svojevrsnog vremenski ogranienog monopola od strane drave rezultirala velikim inovativnim naporom koji se odrao i do danas. SAD su i dalje vodea zemlja po broju zatienih patenata, znakova raspoznavanja i drugih oblika intelektualnog vlasnitva, dok su na drugom mjestu Japan te EU. Parika konvencija o zatiti industrijskog vlasnitva iz 1883. godine i Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela iz 1886. godine vrlo su rano kreirale sustav zatite ovih najpoznatijih oblika intelektualnog vlasnitva koji se primjenjivao i jo uvijek se primjenjuje u velikom broju zemalja. Uspjeh ovih ranih multilateralnih inicijativa osigurao je ravnomjeran razvoj fenomena intelektualnog vlasnitva u svim glavnim pravnim sustavima, to je u pravu vrlo rijedak sluaj. Ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku. Autorskopravni ugovor mora sadravati barem djelo na koje se odnosi, nain koritenja, te osobu ovlatenu za koritenje autorskog djela (korisnik). Autorskopravni ugovor moe biti sklopljen i u pogledu autorskog djela koje jo nije stvoreno pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i nain koritenja budueg djela. I visinu naknade potrebno je odrediti ugovorom. Ako visina naknade nije odreena ugovorom, ili je njena visina odreena neprimjereno, autor ima pravo na primjerenu naknadu. Primjerena je ona naknada koja se u pravnom prometu poteno mora dati u asu zakljuenja pravnog posla s obzirom na vrstu i opseg koritenja autorskog djela, uzimajui pri tom u obzir i financijski uspjeh u koritenju autorskog djela, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje koritenja, postojanje sporazuma izmeu odgovarajue udruge autora i odgovarajuegTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ13 12 11

10

BILJEKE

71

udruenja korisnika kojim se utvruje visina primjerene naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se moe donijeti odluka o primjerenoj naknadi.14

U engleskom jeziku se za autorsko pravo upotrebljava naziv copyright koji je izvorno znaio doslovno pravo na tiskanje primjeraka (kopija) knjiga. Tek poetkom dvadesetog stoljea u Engleskoj je doneen zakon kojim je ovaj naziv dobio ire znaenje koje obuhvaa sva prava autora u pogledu njihovih autorskih djela.

O postanku autorskom pravu srodnih odnosno susjednih prava detaljno pie dr. Ivan Henneberg u svojoj knjizi "Autorsko pravo", koji kao osnovni motiv nastanka ovih prava istie utjecaj koji su tehnike snimanja zvuka i slike imale na financijski poloaj umjetnika izvoaa, odnosno proizvoaa tih snimaka kao nove kategorije aktera u procesu trinog iskoritavanja autorskog prava. Budui da je financijski poloaj umjetnika izvoaa napretkom tehnologije sve vie slabio, a proizvoai su zaraivali sve vie postupno je dolazilo do zakonskog normiranja prava umjetnika izvoaa. Ovo se dogodilo najprije u Njemakoj poetkom dvadesetog stoljea, zatim sredinom dvadesetih godina u Ujedinjenom kraljevstvu itd.16

15

Kad je rije o bazama podataka, valja istaknuti da baze podataka koje sadre osobne podatke spadaju pod posebni pravni reim. Pitanja obrade osobnih podataka kao i pohrane osobnih podataka u baze podataka obrauje Zakon o zatiti osobnih podataka, koji definira obradu kao svaku radnju ili skup radnji izvrenih na osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao to je prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje itd.17

HDS ZAMP bavi se poslovima izdavanja odobrenja za sve vrste javnog koritenja glazbe na podruju Republike Hrvatske, ubiranjem autorskih naknada kao i raspodjelom ve prikupljenih sredstava autorima u obliku autorskih honorara. Temeljem ugovora s Hrvatskom udrugom za zatitu izvoakih prava (HUZIP) i Hrvatskom diskografskom udrugom (HDU), HDS ZAMP i u ime spomenutih udruga prikuplja naknadu za prava izvoaa i proizvoaa zvunih snimki. Vie o ZAMP-u na www.zamp.hr.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

BILJEKE

72

HUZIP je neprofitna udruga koja na temelju Zakona o autorskom i srodnim pravima provodi kolektivno ostvarivanje prava za umjetnike izvoae na podruju Republike Hrvatske. lanovi Udruge mogu biti svi domai i strani umjetnici izvoai koji putem punomoi ovlaste Udrugu da titi njihova prava. Udruga titi i prava svih stranih umjetnika izvoaa na osnovu uzajamnih ugovora sa srodnim meunarodnim organizacijama za kolektivno ostvarenje prava. Vie o HUZIPu na www.huzip.hr. HDU zastupa i promie interese diskografa proizvoaa fonograma i djeluje kao tijelo kolektivnog ostvarivanja prava za svoje lanove fizike i pravne osobe koje se bave diskografskom djelatnou. Isto tako, poput ostalih srodnih udruga i HDU se bavi promicanjem borbe protiv piratstva. Vie o HDU na www.hdu.hr.20 19

18

DHFR je strukovna udruga hrvatskih redatelja osnovana s ciljem unapreenja i poticanja hrvatske kinematografije, a u novije vrijeme djeluje i u smislu kolektivnog ostvarivanja prava filmskih redatelja. Vie o DHFR-u na www.dhfr.hr.

Kada nositelj patenta ne raspolae potrebnim sredstvima kako bi efikasno industrijski iskoritavao patent, ili ako ne eli uestvovati u njegovom iskoritavanju, tada moe izabrati mogunost da dozvoli drugoj pravnoj ili fizikoj osobi vrenje ovlatenja, koja su prema iskljuivom pravu patenta, dana samo nositelju patenta. Ugovor kojim se dozvoljava takvo postupanje naziva se ugovorom o licenci.22

21

U postupku pred Dravnim zavodom za intelektualno vlasnitvo razlikuju se: a) Zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja patenta b) Zahtjev za priznanje patenta na temelju podnesenih rezultata potpunog ispitivanja prijave patenta c) Zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispitivanja (konsenzualni patent) Razlika meu ovim zahtjevima jest u provoenju postupka ispitivanja patenta, odnosno da li se postupak provodi pred Dravnim zavodom, zatim pred uredom neke druge zemlje ili dravne zajednice koja ima potpisani sporazum o meusobnom priznanju postupka s Republikom Hrvatskom ili se postupak uope ne provodi (konsenzualni patent).Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

BILJEKE

73

O vrsti podnesenog zahtjeva ovisi i duljina patentne zatite, pa tako kod konsenzualnog patenta zatita traje deset godina, dok kod ostalih zahtjeva traje dvadeset godina od trenutka podnoenja patentne prijave. U amerikoj poslovnoj praksi uobiajeni znakovi za igove su trademark () i registered trademark (). Kako se ve vidi iz imena ovih oznaka, razlika je u tome da li je odreeni trademark ve registriran pri amerikom saveznom uredu za patente i robne znakove ili nije. Jo jedan (sve vaniji) dio tog sustava su i internetska imena domena. Upotreba Domain Name Systema - sustava oznaka podruja, potaknula je nositelje igova da zatite domenska imena koja podsjeaju na proizvode ili usluge koje nude. Ubrzo su se pojavili korisnici koji su rezervirali domenska imena koja podsjeaju ili ak predstavljaju zatiene igove, najee s ciljem prodaje istih nositeljima igova. Susret nove tehnologije i postojeeg sustava zatite igova odnosno trademarkova rezultirao je presudama koje nisu uvijek na najbolji nain rijeile problem. Zbog toga postoji niz multilateralnih inicijativa poput arbitrae Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO) ili drugih arbitranih foruma kojima je ta zadaa povjerena. Neka zatiena imena gotovo da su postala sinonim za cijelu vrstu (kategoriju) proizvoda. Tada kaemo da su ti zatieni nazivi postali generiki, odnosno da njihov dotadanji vlasnik vie ne moe njima raspolagati u smislu zabrane treima da koriste taj naziv i u imenima vlastitih proizvoda. Primjera za navedeno ima vie nego to se na prvi pogled ini. Jedan od najpoznatijih svakako je sluaj Bayerovog Aspirina, naziva koji je u Sjedinjenim Dravama preao u generiku upotrebu, tako da danas svi komercijalni proizvodi na bazi acetil-salicilne kiseline mogu koristiti taj naziv. Nicanskim sporazumom o meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga za registraciju igova (prihvaenim 1957. godine u Nici, a od tada nekoliko puta dopunjavanim, posljednji put poetkom 2002. godine) prihvaena je jedinstvena klasifikacija proizvoda koja se sastoji od popisa razreda proizvoda i usluga s objanjenjima te abecednog popisa26 25 24 23

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

BILJEKE

74

pojedinanih proizvoda i usluga s oznakama razreda u koje su svrstani. Haki sustav meunarodne registracije industrijskog dizajna primjenjuje se meu dravama strankama istoimenog Hakog Sporazuma iji je depozitar Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo WIPO sa sjeditem u vicarskoj. Haki sustav omoguuje nositelju prava na industrijski dizajn da titi svoje pravo u svim dravama potpisnicama putem jedne jedine prijave Meunarodnom uredu WIPO-a. Takva registracija u potpunosti je izjednaena s pojedinanom registracijom u svakoj od drava lanica. Isto tako, haki sustav jako pojednostavljuje naknadno upravljanje i obnovu industrijskog dizajna kroz jedan korak putem Meunarodnog ureda WIPO-a. Recentna zbivanja na podruju trgovinskih pregovora u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO, World Trade Organization) uoi VI. Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije koja se odrala u prosincu 2005. godine, govore o naporima Europske Unije da iz generike upotrebe povue imena proizvoda specifina za europsko podneblje. Lista proizvoda trenutno sadri dvadesetak imena, ukljuujui vrste vina poput ampanjca, sireva poput parmezana i mnogih drugih imena proizvoda koji su ve dugo vremena u generikoj upotrebi. Ovakav, popularno nazvan "claw-back" mehanizam naiao je na estok otpor amerike strane koja inzistira na generikoj upotrebi i eventualnoj patentnoj zatiti.29 28 27

Pojam licence izvorno znai "doputenje". Iako je rije o tzv. imenovanom ugovoru izrijekom spomenutom u krovnom hrvatskom Zakonu o obveznim odnosima, sadraj ugovora o licenci vrlo je fleksibilan i ostavljen na dogovor strankama. Budui da je po prirodi stvari licencni ugovor vremenski dalekosean (odnosno oekuje se njegova primjena kroz due razdoblje) prilikom njegovog sklapanja dobra je praksa potraiti struan savjet.

Jedan od prioriteta svakog poslovnog subjekta koji se oslanja na neko od prava intelektualnog vlasnitva ili koji ak aktivno titi i upravlja nekim od tih prava jest formaliziranje i zatita putem instituta intelektualnog vlasnitva. Uz urednu patentnu i drugu dokumentaciju, dodatan uvjet jest iTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

30

BILJEKE

75

postojanje predvienog postupka u sluaju mogueg spora, to ukljuuje i angaman pravnih profesionalaca kako bi spor bio rijeen to je mogue prije i uz to manje trokove. Otezanje s rjeavanjem sporova vezanih za intelektualno vlasnitvo, posebno patente, moe imati katastrofalan utjecaj na poslovanje, kao to pokazuje nedavni primjer amerike tvrtke Research in Motion i njihove popularne Blackberry usluge kojoj zbog nepotivanja patenata prijeti gaenje, to su trini konkurenti brzo iskoristili za vlastitu promidbu. U tu svrhu, pri Zavodu se sukladno odredbama Zakona o zastupanju u podruju prava industrijskog vlasnitva vodi i popis registriranih zastupnika u podruju industrijskog vlasnitva, a Zavod surauje i s drugim organizacijama koje mogu pomoi kod zatite i promicanja prava vezanih uz intelektualno vlasnitvo.32 31

BSA odnosno Business Software Alliance meunarodna je udruga proizvoaa poslovnog softvera. BSA se bori protiv povrede autorskog prava svojih lanica kroz razne inicijative koje za cilj imaju smanjenje stope piratstva i unapreenje kulture potovanja intelektualnog vlasnitva. Vie o tome na www.bsa.org/hrvatska.

Rije je o konceptu zatite intelektualnog vlasnitva od neovlatenog umnoavanja kroz poveanje cijene podatkovnih medija i ureaja. Iznos za koji su cijene ureaja i medija uveane dao bi se na raspolaganje strukovnoj udruzi koja bi tada dijelila sredstva svojim lanovima autorima, umjetnicima izvoaima i drugim nositeljima autorskog ili srodnih prava. Problem koji se odmah nasluuje lei u potrebi odreivanja visine naknade koju e pojedini autor ili drugi nositelj prava lan udruge - dobiti. Sustavi odreivanja visine naknade koji ve postoje u praksi u pravilu su povezani s glazbenom industrijom, odreujui naknadu prema broju prodanih CD-a i koliini radijskog i televizijskog emitiranja, zanemarujui druge distribucijske kanale koje nam moderna informacijska tehnologija prua, kao i razlike koje postoje u primjerice softverskoj industriji u politici cijena i razini prisutnosti legalnog softvera. Kraa ideja dalje je razraena u Shulkhan Arukh-u, najopirnijoj i vjerojatno najutjecajnijoj kompilaciji idovskog prava nakon Talmuda koju je u 16. stoljeu stvorioTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ34

33

BILJEKE

76

rabin Yosef Karo iz Edirne. Kroz svoje komentare i pojanjenja ova se zbirka propisa esto naziva osnovnim izvorom idovskog prava i obiaja. Ovdje valja primijetiti kako engleski nositelj patenata zapravo nije izumio tu tehniku, ve ju je donio iz kontinentalne Europe, to je situacija koja e se nebrojeno puta ponavljati sve do modernog doba i iz koje valja izvui pouku. Prvi patent dodijeljen eni u SAD-u uslijedio je 1809. godine. Godinu poslije ameriki zakonodavac prihvatio je model po kojem se tieni patenti stavljaju na uvid javnosti, kako bi se olakao uvid u stanje tehnike, te kako bi eventualno oteeni izumitelji mogli saznati kako je njihov izum u opasnosti da bude zatien od drugih. Prvi patent dodijeljen amerikom graaninu afrikog porijekla uslijedio je 1834. godine. Nakon poara 1836. godine unitena je dokumentacija o vie od 10,000 patenata koji su od strane amerikog Patentnog ureda zavedeni od 1790.-1836. godine. Svega 2800 patentnih zahtjeva je rekonstruirano, a ostali jo uvijek nedostaju. Ti se patenti esto zovu X-patentima, budui da su njihove patentne oznake zavravale sa slovom X. Jo ranije, sredinom osamdesetih, u svom proklamatskom tekstu o GNU/Open Source pokretu (i konzekventno licenci) osniva i jedan od najglasnijih proponenata Open Source pokreta Richard M. Stallman pokrenuo je inicijativu "slobodnog softvera", odnosno takvog licenciranja u kojem se autori softvera odriu svojih materijalnih prava na softver. Stallman smatra da komercijalni softver zapravo usporava napredak drutva kroz visoke cijene koritenja. Softver izdan pod GNU/Open Source licencom slobodan je, bez ikakve naknade, za koritenje i distribuciju. Operativni sustav GNU/Linux i velik broj programa za taj sustav izdani su pod GNU/Open Source licencom. esto napadan od strane korporativnih krugova koji po definiciji zastupaju beskompromisnu kapitalizaciju intelektualnog vlasnitva, Stallmanov pokret danas je jedan od zanimljivijih inicijativa na podruju politike zatite intelektualnog vlasnitva.37 36 35

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO

77

KVIZ

Provjerite svoje znanje iz intelektualnog vlasnitva

1. Intelektualno vlasnitvo jest vlasnitvo nad konkretnim materijalnim objektima a) Da b) Ne 2. Koji od navedenih zakona ne spada u okvir zatite intelektualnog vlasnitva a) Zakon o igu b) Zakon o patentu c) Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima d) Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga tajne? a) Zakon o obveznim odnosima b) Kazneni zakon c) Zakon o prekrajima d) Zakon o radu

a)

b)

c)

d) @

trenutka smrti autora u trajanju od a) 30 godina b) 50 godina c) 70 godina d) 90 godina 6. Kolektivnim ostvarivanjem prava u RH bave se neke od a) HDS - ZAMP b) DHFR c) FINA d) HAGENATihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

KVIZ

78

a) Patenti d) Poslovna tajna 8. Patentno-pravna zatita moe trajati: a) 10 godina b) 15 godina c) 20 godina d) 25 godina 9. Softverski patenti nova su vrsta patenata odnedavno patentibilna i u RH? a) da b) da, ali samo za strane patente

a) 11.

b)

c)

d)

Vremensko trajanje zatite igova u pravilu nije

razdoblje od: a) 5 godina b) 10 godina c) 15 godina d) 20 godina

sustavima b) ponekad se primjenjuje c) vrlo je rijetka

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

KVIZ

79

a) da b) ne c) ne, potrebna je posebna prijava resornom uredu u d) da, jednom prijavom smatra se da je prijava 15. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo jedino je tijelo dravne uprave RH nadleno za dodjeljivanje oznaka zemljopisnog porijekla i li oznaka izvornosti a) da b) ne c) ne, nadleno je i Ministarstvo poljoprivrede, uma i vodnog gospodarstva d) ne, nadleno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva U kojem roku treba prijaviti zatitu topografije a) u roku od godinu dana b) u roku od dvije godine d) u roku od 8 godina 17. Zatita poslovne tajne povjerena je javnim registrima poput onog u nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo? a) Da b) Ne Za odavanje poslovne tajne hrvatski kaznenopravni a) Da 19. b) Ne

16.

18.

Koje vrste ugovora koristimo za ustupanje prava iz intelektualnog vlasnitva? a) Ugovor o licenci b) Ugovor o poslovnoj suradnji c) Ugovor o djelu d) Ugovor o radu Krovna institucija za zatitu intelektualnog vlasnitva u RH zove se: b) Dravni zavod za patente c) Agencija za zatitu osobnih podataka d) Dravni zavod za intelektualno vlasnitvoTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

20.

LITERATURA

80

LITERATURA1 prof.dr.sc. Ivan Henneberg "Autorsko pravo", Informator 2001., Zagreb 2 prof.dr.sc. Igor Gliha "Autorsko pravo", zbirka propisa, Informator 2000., Zagreb 3 prof.dr.sc. Albert Verona "Pravo industrijskog vlasnitva", 1978., Informator, Zagreb (Otokar Kerovani, Pula)

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

81

POJMOVNIKKratki pregled najvanijih pojmova

AAutorsko djelo (kreativnog) rada. Autorsko pravo (Copyright) - nositelj autorskog prava ima svojevrsni monopol nad eksploatacijom svog stvari stvar moe prodati, tako i autor moe drugima ustupiti prava na imovinsko iskoritavanje svog autorskog djela. Autorsko-pravni ugovor intelektualnog vlasnitva poput, primjerice, patenata, ne trai se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela - autor postaje nositeljem autorskog prava ostvarenjem djela. Autorskom pravu srodna (susjedna) prava - Na doveo do nastanka copyrighta, pod utjecajem novih tehnologija i novih odnosa kod iskoritavanja autorskih djela nastala su autorskom pravu srodna, ili Dok je kod autorskog prava objekt autorskog prava autorsko djelo, predmet zatite prava umjetnika (snimljena) izvedba, odnosno fonogram ili videogram odnosno prava filmskih producenata.

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POJMOVNIK

82

BBSA - BSA odnosno Business Software Alliance softvera. BSA se bori protiv povrede autorskog prava potovanja intelektualnog vlasnitva. Vie o tome na www.bsa.org/hrvatska.

CCARNet (Croatian Academic Research Network) - vie na adresi www.carnet.hr CARNet CERT - CARNet Computer Emergency Response Team - vie na adresi www.cert.hr "Claw-back" efekt - zbivanja pregovora u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO, konferencije Svjetske trgovinske organizacije koja se odrala u prosincu 2005. godine govore o naporima proizvoda trenutno sadri dvadesetak imena, parmezana i mnogih drugih imena proizvoda koji su popularno nazvan claw-back" mehanizam naiao je

DDe Soto, Hernando - svjetski poznati peruanski vlasnitva i blagostanja drutva. DHFR - Drutvo hrvatskih filmskih redatelja strukovna je udruga hrvatskih redatelja osnovana s ciljem novije vrijeme djeluje i u smislu kolektivnog ostvarivanja prava filmskih redatelja. Vie o DHFR-u na www.dhfr.hr

Tihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POJMOVNIK

83

Drucker, Peter austrijskog porijekla autor je vie od 40 knjiga s novih tehnologija na proizvodne procese i gospodarstvo u cjelini. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo - DZIV je pitanja zatite intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj. Dravni zavod se u prvom redu bavi patenata, igova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti te sudjeluje i u izradi prijedloga zakona i drugih propisa popularizacije problema zatite intelektualnog vlasnitva. Vie na adresi www.dziv.hr

GGnevat ha daat Shulkhan Arukh-u, najopirnijoj i vjerojatno najutjecajnijoj kompilaciji idovskog prava Yosef Karo iz Edirne. Kroz svoje komentare i

HHDS ZAMP - Hrvatsko drutvo skladatelja - Zatita HDS ZAMP bavi se poslovima izdavanja odobrenja za sve vrste javnog prikupljenih sredstava autorima u obliku autorskih honorara. Temeljem ugovora s Hrvatskom udrugom za diskografskom udrugom (HDU), HDS ZAMP i u ime spomenutih udruga prikuplja naknadu za prava na adresi www.zamp.hr. HDU - Hrvatska diskografska udruga kao tijelo kolektivnog ostvarivanja prava za svojeTihomir Katuli UVOD U ZATITU INTELEKTUALNOG VLASNITVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POJMOVNIK

84

srodnih udruga i HDU se bavi promicanjem borbe protiv piratstva. Vie o HDU na adresi www.hdu.hr HUZIP je neprofitna udruga koja na temelju Zakona o autorskom i srodnim pravima provodi kolektivno Republike Hrvatske. Udruga titi i prava svih stranih ostvarenje prava. Vie o HUZIP-u na adresi www.huzip.hr.

IIntelektualno vlasnitvo - Intelektualno vlasnitvo je u prvom redu (posebno) pravo. Pojam intelektualnog imaju autori, izumitelji i ostali nositelji intelektualnog konkretno, materijalno vlasnitvo nad nekim pravni poredak zemlje priznaje nositelju intelektualnog vlasnitva. Sam termin intelektualnog vlasnitva, odnosno kovanica intellectual property" prvi put se spominje u presudi okrunog suda godine.