tri temelja - muhammed ibn abdulvehhab

8/18/2019 Tri Temelja - Muhammed ibn Abdulvehhab

1/9

MUHAMED

b. ABDULVEHAB

TRI

TEMELJA

Cijcna

5

1977.


2/9

Muhamed b.

Abduvebab

TRI TEMELJA

i prevod:

Prvo

~ane

Izdavač . .

Starje šinstvo IslamskezaJedmce

u SR Bosni Hercegoovini

Saraevo

Za

z d a v a č a

bdur hm n

10.000

p ijeraka

NISP

Sarajevo

r u

Graf.

inž.

Pe t a rSkert

Seperati z

Glasulka

VrhovnogIslam g

starješinstva

u SFRJ roj 6.

- 1

Ankom o

Dr

Ahmed

MUHAMED ABDULVEHAB

(1703-1791)

Islamski svijet je

u

prvih nekoliko stoljeca svoga

razvoja

postigao

veliki

uspjeh

na

svim

poljima lju.dske djelatnosti. Mo-

ze se slobodno rećda

je navedeni

uspjeh ovog

svijeta

bio pre-

sudan

za dalji

razvoj

covjecanstva. Kur'anski covjek

je

dobro

znao

sta hoce da ostvari

i

sta

zeli

da postigne.

Bilo

je to rada-

nje

nove

kulture

koja

je cvjetala

u

izgradenim

svjetskim

cen-

trima kao sto su Damask, Bagdad, Kairo,

Karavijun,

Kordova

i

drugi.

U

njima se radao novi svijet

nauke, filozofije,

kulture,

umjetnosti, trgovine, zanatstva

i civilizacije.

U

ove

centre

hrlili su

ljudi sa

svih

strana svijeta. Znali

su

da se

tamo

zivi slobodno, jer je sloboda vjere, rijeci i

djela bila

svakom zagarantovana. Dok

su

u

drugim

dijelovima

svijeta

narodi

u

to doba umirali od nasilja, eksploatacije

i

pritiska,

dotle su

u

islamskim zemljama zivjeli

slobodno i

potpuno

ra -

vnopravni.

Nakon

tih nekoliko stoljeca uspona, islamski svijet je za-

desila nesreca za nesrecom. Najezda

krstaskih

vojni sa za-

pada

i

mongolskih hordi sa istoka, porusila je sve nade njego-

vog daljeg razvoja. Malo

kasnije

kolonijalisticke

sile

su

pokopa·-

le

i

posljednju

njegovu nadu porobljavajuci skoro citav islam-

ski

svijet.

Uzrok ovog pada,

pored

objektivnih faktora,

bili su

i faktori unutrasnje, subjektivne prirode. Vjera je bila izgubi-

ila

svoj'll revol'llcionarmost i pretvortila

se

u najobi.en±ju fo rma-

nost.

Jednostavno, Islam je

izgubio

svaku vezu sa

dusom,

srcem

i umom .

Tako je islamski svijet zapao

u svoj

mrtvacki san

iz

koga

ga je

bilo skoro nemoguce probuditi.


3/9

I

onda

kad

to

skoro

niiro-fiije

ocekivao, poceli su se

ja -

vljati

nosioci

n ~ v o g

~ u h a 1

r m a ~ o r ~

koj i

? s ~ e c a ~ v ~ o ~

svojih naroda,

s vatah

opasnostl

koJe ih

v r e b ~

1 rifmJ.:SlJali

o

uzrocima boles

i k oje

su

hara.le.

Svaki od_

nJih ~ ~ ~

Jve

ove

probl

eme

iz

sopstvenog

1rgla i

_

>i"onalazi?

l l ~ rJesenJe

sa vlastitog

sta.novista. Jedni

od nJih su

poz1vah

na J ~ d n a k o s t

medu

ljudima,

bez obzira na njihovu

nacional?u,

.

J e r s ~ u

1

rasnu pripadnost. Drugi su zahtijevali

reorgamzaciJU.

voJske

kako

bi se

pomocu

nje

mogle

ostvariti promjene,

trec1

su te-

zili

za osnivanj em predstavnickih

tijela,

cetvrti su se ope_t za -

lagali

za

vracanje

izvornom islamskom

u c e n t ~ · S ~ i s ~ do-

zivljavali svasta, protjerivanje,

napad,

.

~ p t u z l ~ ~ D : J e

·

vzdaJStVO,

pa

i

zatvaranje. Medutim

,

su

upo_rm 1 st_:plJlVl,

V ~ s e vo -

ljeli

svoj cilj, nego svoj z 1 _ v o ~

Znal:

.su ~ a s t o rade_ 1 z a s t ~

se

bore.

Bili

su jaci od svega 1m

pred c1m

msu prezah. M n o ~ 1

uspjeli. Napredak koji je

islamski

svijet

u

novo

doba

ucm10,

rezultat je njihove upornosti

i djela.

Prirodno je,

sto

za

sve

to zasluzuju najvece priznanje, jer

su

oni

bili neposredni izazivaci novovjekovnog

budenja

islam-

skog

svijeta,

koje

je

bilo od presudnog znacaja za njegov

dalji

razvoj

uopce. . .

Jedan od tvomca

ovog

novovjekovnog Islamskog

budenJa

bio je

i

imam Muhamed b. Abdulvehhab.

Zivot i skolovanje Muhamed b Abdulvehaba

Roden je

1703. godine u mjestu

Ujejne,

u NedZdu,

gdje je

proveo

i

svoje

djetinjstvo

i zapoceo

prvo svoje n a u k ~ v a n j e . Po -

sto

je

stekao osnovno obrazovanje

otisao je u

Medinu

stavi

skolovanje. Za

jedno

kratko vrijeme

Abdulvehab

Je b10

za:pazen od

svojih

uiCitelja.

M e d u ~ i ~

_on

~ e c ~

bi?

potpm;o

za -

dovoljan svojim boravkom

u Medm1,

Jer

Je ocekiVao

da

ce

po-

stici daleko vise.

Zbog toga

se

odlucio da

napusti

Medinu

i

ostavi

svoje

ucitelje.

2elio

je

da nesto

vise

sazna

o islamskom

svijetu

i

njegovom duhovnom stanju, pa proveo

c e t ~ r i

go-

dine u

Basri,

pet godina u

Bagdadu

,

godmu

u Kurd1stan';l,

dvije godine

u

Hemetonu. Potom je otputovao

u

I ~ f a h a n g_dJe

je izucavao filozofiju iluminizma

sufizma

. a t r m odlaz1

_u

Kum,

poznati siijski

centar

i ostaJe neko

vnJeme.

Na kraJ U

svih ovih putovanja susreta

i

izucavanja vraca se

u

svoje

rodno

mjesto, povlaci se nekolika mjeseci sreduje

svoje

uti-

ske,

analizira

svoje putovanje

i

svodi rezultate

svojih

studija

,

2

a

potom se pojavljuje pozivajuc

i

ljude na vracanje izvorno

m \

islamskom

ucenju

Kur'anu i

Sunnetu.

..

Umr? 1791.

god.

gledajuci

primjetno

otjelovljenje

svo-

Jlh

nastoJanJa

u

radanju

nove

i

slobodne

islamske drzave

Sa-

·

udijske Arabije.

Rad teznja Muhameda b Abdulvehhaba

Posto

je

upoznao

islamski svijet

i

shvatio njegove

p r o ~

bleme. Abdulvehhab se usmjerio

u

svom radu

na

problem vje-

:ovanJa: S ~ ~ t r a o je da je

ovo

osnovno pitanje na kojem

se-

I s _ l : = t m s ~ SVIJet

spotakao

i zapao u

takvo

stanje u

kojem .:;e·

v:1se_ ruJe

mogao prepoznati. Obracanje evlijama, izabranim

ljUdlma,

posjete kojekakvim

sejhovima,

trazenje

milosti od.

u m r ~

?bilazak

turbeta

i slicno, odvelo

je

islamski

svijet u

narucJe

1dolopoklonstva i

mnogobostva.

Znao

je da

je

jedini

i z l ~

u

ispravnom duhovnom qpr

·

edijeljenju, originalnom

islam-

skom vjerovanju

koje se potvrdilo

kroz

istoriju

i

ciji

je

ispra-

yarl:

put

doveo

islamski

svijet

na vrhuna·c

kulturnog

razvoja:-

1 m1saonog progresa.

Stoga

je

Abdulvehhab usmjerio

sve svoje

snage na prvi osnovni islamski princip

»la

ilahe illallahu

«

ko-

jem su

pozivali

svi

Bozji

poslanici, a

kojeg je Muhamed

a.

s

.-

imao

~ a d a t a k

da < ? b j ~ s n i .

i

dovede

do

kraja.

Znacenje

ovog:-

~ r v o g Islamskog

prmc1pa Je

da

u

vidljivom

i

nevidljivom svi-

Jetu nema druge istinske sile koja upravlja svim

osim Jednog-

Boga

dz. s.

kome se jedino treba klanjati

i

koga jedino treba:

obozavati.

Osim Njega drugi niko

ne zasluzuje

da mu se co-

vjek klanja, moli

i obozava.

Uostalom, to je sustina Kur'ana

·

i osnovni

princip

islamskog

ucenja.

Sta

se

desilo

sa islamskim svijetom koji

drii Kur 'a n u

ruci

a

skrenuo je sa svog puta?

Mnogobostvo To

je

bio

odgo-

vor

imam Muhamed b.

Abdulvehaba. Muslimani

idu na

ha


4/9

Kakva

je

to provalija

u

koju

su

muslimani pali?

Kako

da

1zadu iz nje? Odgovor

je

za

Abdulvehhaba

bio jasan Onako

kako su se

iz

iste provalije ljudi

izvukli i

prije toliko stotina

godina. Mogu se izvuci samo sa Kur'

anom

i sa

Muhamed

.a. s.

.Jednostavno sa »la ilahe

illallahu

Muhamedur-resulullah1«.

Da

bude nesreca

jos

veca islamski ucenjaci

su zatvorili s ~ a

vrata

idztihada. Zatvaranje idZtihada bila

je druga tragediJa

koja

je

zadesila muslimane. I ~ i t a c i j a e

carevala,.

p o n ~ s a n j e

gospodarilo,

a

slobodoumnost

Je ugus1vana.

svugdJe

gdJe

g o v ~

je to bilo moguce. Bilo

je

potpuno zaboravlJeno

da I ~ l a m t ~ a ~ l

.

slobodu

misli,

proucavanja i rijeci. Zatvorenim vratlma

IdZh-

hada

bilo

je

prikljuceno jos

i

zatvaranje

dZihada,

borbe

za

istinu i rada u

ime Allaha dZ.

s.

Jednostavno receno, vracanje

Kur'anu i

Sunnetu, o t v ~ r ~ -

nje

idztihada

i

ozivljavanje dZihada,

bile

su osnovne teznJe

zivota

i

rada Muhameda ibni Abdulvehaba. Sva

tri

navedena

principa

sproveo je prije svega na sebi,

o k u p l j ~ j u c i jos svog

.Zivota

citavu

generaciju ljudi oko

sebe,

kOJl su znah kako

dalje nastaviti mukotrpan put oslobadanja,

izgradnje

i

rekon-

strukcije islamskog drustva i njegovog svijeta.

Zacetnik

neorenesanse islamskog

sv:ijeta

Uceci na djelima cuvenog Ibni Tejmije i njegovog uceni-

Jm

Ibni

Kajima,

zatim

osvjezavajuci ova

ucenja njihovim

vodenjem u

sklad sa Kur'anom

i Sunnetom, a obzirom na vn-

jeme u

kojem je

zivio,

radio

i

djelovao

,

Muhamed

b. Abdul-

-vehhatb, s

pravom,

pretpostavlja ·zacetnika

neorenesansnog doba

islamskog svijeta. Sva n astojanja nekih

teoreticara

da opovrgnu

•

OVO shvatanje uzaludna

SU, jer

je OCito da SU naucno

ne?SnO-

vana.

Ovo

tvrdenje ima za sobom

i

istorijske dokaze

koJe

ne

:

:Zeldlmo ovdje p o s e ~ b n o

ilsticaroi, :

jer

je ovwj Tad

vise UJPOZillB.Jvaju-


5/9

Trece

dj elo

koje

zelimo is

taci

je

»Kitabu-t-tevhidi«. Ko-

nlentar ovog djela izvrsio

je Abdurahman

Ibni Hasan, koje

je

:zajedno sa kornentaroro izdato u

Rijadu prije

tri godine o tro-

sku kralju Fejsala.

Treba priznati da

ovo djelo predstavlja

:znacojan

doprinos akaidskom

podrucju i

njegovom izucavanju,

ka·o

i rnzrj

>:avanju nelcih slliStiiruskiJh pitanja pomenut:Jog

karak-

era.

Cetvrto djelo koje

je

potrebno ovdje pomenuti

je »Medz-

:muatu

-t-te

vhidi«

koje

sadr.Zi 16

i z U ~ b r a n h

trwktata

Old

Lbni

Tej-

mije i Muhamed b. Abdulvehhaba. Djelo

je

izdato u Medini i

:predstavlja jedno o.d

osnovnih

djela .koja se izucavaju na po-

·:

matom

Islamskom univerzitetu u Medini.

I

na

kraju peto djelo

na

koje skrecemo ovdje paznju

je

>>

Selasetu-1-usuli ve

ediletuha« - Tri

osnovna

temelja i

nji-

'hovi d oka z i koje

je

izdavano vise

puta, kako u Rijadu, tako

l

u drugim mjestima. Ovo djelo dajemo i u

prevodu kaka

bi

-nasem

citaocu ukazali

na

sustinsko

razrjesavanje

problema

-vjerovanja

sa

Kur'anskog

aspekta.

Djelo

je

kako

se

vidi

po

c

psegu malo

,

ali

je

veliko

po svojoj tematici i

sadrzini. Zeli-

-mo da dode do sto veceg

broja

ruku i

da

ga procita sto veci

oroj muslimana

i

prostudira sto veci broj imama uzimajuci

~ r i g i

n a l n e

naznacene Kur'anske

dtate

kao osnovu

u

njegovoj

;prera

di i

svom razmisljanju.

TRI OSNOVNA TEMELJA I NJIHOVI DOKAZI

Treba nauciti cetiri osnovna pitanja:

l Upoznati Boga

dz. s

.,Muhameda

a. s. i vjeru

Islam;

2. raditi po njemu;

.3.

pozivati

u njega;

4.

biti

strpljiv

u teskocama

na

ovom

putu.

Dokaz za

·

to

su

Bozije rijeci: »Drzim za

svjedoka vrijeme

da

je

sigurno svaki covjek na gubitku

osim

onih koji vjeruju,

10nih koji dobra djela cine

i

onih koji medusobno preporucuju

;i

stinu i

strpljivost.«

(Asr 1-3)

Za

ovo

poglavlje

Kur'ana

Safija

kaze:

»Da

Bog

dz. s. nije

poslao

ljudima za

dokaz

nista drugo

osim

ovog poglavlja, bila

b i dovoljno.«

Buharija

kaze:

»Znanje

je

prije rijeci i djela.«

Dokaz

za ovo su

Bozije

ri jeci: »

Znaj da

je

samo Jedan

Bog dz. s. Trazi oprost

za

svoje grijehe .«

(Muhamed

19.) Kako

se

vidi

ovdje

ajet

pocinje sa upotrebom izraza znanje, pa tek

onda dolaze rijec i

djelo.

Svaki

muslimarr

i svama muslimanka trebaju da. nauce

slijedeca tri

pitanja

i da

koliko god

je

to moguce

rade po njima:

1. da

nas

je

Bog

dz. s.

stvorio, opskrbio

i da

nas ~ i j e

ostavia slucaju i neupucene, vec nam

je

poslao Svag o ~ l a n ~ ~ a

a. s., pa

ko

ga

paslusa bice nagraden,

a

ko ga

ne

paslusa

b1ce

kaznjen.

Za

dokaz

ovome su Bozije rijeci: »Poslali smo

Poslanika

a. s.

da svjedoci protiv

vas,

kao sto smo poslah

1

Firaunu koji

se digao protiv

njega,

pa

smo ga

teslm kaznili.«

{Muzemmil

15 i 16.)

2. da

Bog

dZ. s. ne dozvoljava da Mu se u o b o z a v a z : ~ ~ i ~ o

pridruzuje, ni

melek,

ni

poslanik.

Za

dokaz o v v o ~

su Bozl_Je

n

jeci:

»Mjesta za molitvu

pripadaju

Bogu

dZ. s. 1 ne mohte se

nikom drugom

osim

Njemu.« (Dzinn 18.)

3. da

nokornost

Poslaniku a. s. i vjerovanje

samo

Jednog

Boga dz.

§

ne dozvoljava da se ikom drugom priklanjamo,

pa makar

nam

taj

bio i najbliza rodbina. Za potvrdu

avoga

su

Bozije

rijeCi: »Neces naCi ljude

koji

vjeruju u

Boga

dz. s

Sudnji

dan da

se

priklanjaju ikom drugom,

pa

makar to

b1h

njihovi

ocevi

i l i sinovi ili

braca ili

rodbina. To

su

oni

u

cijim

je srdma

Bog

dz. s.

ucvrstio

vjerovanje. On ce

ih

nagraditi na-

gradom u

kojoj

ce

vjecno uzivati. Bog

dZ. s je s njima

zado-

voljan i oni ce biti s Njim zadovoljni. To su

oni

koji pripa-


6/9

mu cln liJ>U:t.l\11 oga dz. s., Njegovu vjeru i Njegovog Posla-

nlu MuhunH d n. s.

PRVI TEMELJ

Upoznati Boga dZ. s.

Al o h1 \1 ko upitao ko ti je Bog, reci: Moj Bog je

Allah

d:t..

S.

kOjl

1111'

stvorio

i

sa

cijim

biagodatima

zivi

citav

SVijet.

On

je

moJ ,h di no Bozanstvo,

nemam

drugog bozanstva

osim

Njega. Kno doknz tome su i Bozije rijeci: ·»Hvala Bogu dz. s.

Gospodaru

svjl-tova.« (Fatiha l.)

Sve

sto postoji osim

Boga

dz. s

pn·tstavlj

• svijet, a ja

sam

dio tog svijeta. Ako

bi

te ko

pitao: Kako si

upoznao Boga

dz. s., reci: _Upoz?ao s ~ m Ga pre:

ko

Njegovih dokaza

i

Njegovih stvorenJa.

NJegovl

su

dokaz1

noc i dan, Suncc i Mjesec, kosmos i sve

sto

postoji. Njegova

stvorenja

su n -bo zemlja i

sve sto na njima

i

izmedu.

njih

ima.

Kao dokaz za

to

su Bozije rijeci:

»Od

znakova su

NJego-

vih

noc i dan,

sunce

i

mjesec.

Ne klanjajte se ni

Suncu

ni

Mje-

secu, vec samo Bogu dz. s. koji ih je stvorio ako

Ga

obozavate.


7/9

l< r n t

pr m a Njemu,

cisteci se od svih

vrs_ta i d o l o p o k l o n ~

stva

. Ovuj tem e

lj ima tri dijela: Islam, Iman

1

lhsan,

svak1

od njih

ima svoje

osnovne

principe.

P r v i

d i o

Islam

Islam ima pet osnovnih principa: svjedociti da j samo

.Jedan Bog

dz. s. i

da je Muhamed

a. s.

N ~ e g o v

_P_oslan k,

kla-

njati

namaz, davati zekat, postiti Ramazan

1 obav1tl hadZ.

Dokaz za vjerovanje su Bozije rijeci: »Allah

dz. s.

svje-

doci da je samo On Jedan Jedini, meleki isto svjedoce

i

uce-

njaci koji na istini stoje,

svjedoce

da je samo Bog

dz. s.

J;:dan

.Jedini koji je svemocan i svemudar. (Imran 18.) To_ znac1 da

uistinu

nema

obozavanog

·Osim

Boga

dz. s. Izraz

»La

1lahe« ne -

.gira svako drugo obozavanje

osim

Jednog

Boga

dZ. s., a ivzra__z

»Illallahu«

potvrduje obozavanje

samo

J e d n ~ g

o ~ a dZ.

s:

bez najmanjeg dijela saucesniStva kako ~ b ? z a : v a n J ~ t ~ o }

u posjedovanju, vlasti i upravljanju.

Ob]aSnJenJe

ovi? rlJeCl

daje nam sam Kur'an

»Rece

Ibrahim

a. s.

svome

ocu

_

s v o ~ e

narodu:

»J

a se odricem i

prekidam

svaku vezu

sa

sVlm orum

.sto

vi obozavate.

Obozavam samo

Onoga koji

me

je stvorio.

On ce

me

uputiti na

pravi

put.

Ibrahim a. s.

je ove r i ~ e c i

ucinio

vjecnim u sv.om narodu ne bi

l i

se i on povratw.«

{Zuhruf 26-28). Neki drugi

ajeti

Kur'ana

g.ovore ·o

tome

~ a o :

hReci:

0

sljedbeni'ci objavljenih k ~ j i g a

dod1te _da

se okupuno

oko rijeci

koja

je

jednaka

kod

sv1h

nas. To

Je:

s : ~ a m o

..Jednom Bogu dz.s. klanjamo,

da

Mu nikoga ne

pndruzuJemo

i

da neke izmedu sebe ne smatramo

bogovima

mjesto Jednog

Boga

dZ.s.

Ako se okrenu

i

ne

prihvate

ovu ~ s t i n ? r ~ c i t e i ~ :

Mi

smo muslimani.« (Imran

64).

Dokaz

SVJedocenJa da Je

Muhamed a.s.

Boziji

Poslanik su Kur'anske r i j e ~ i : v»Dosao

je

Poslanik

a.s.

koji

je

izmedu

vas. Tesko

mu

Je

sto

s t ~

ga _v1

na

muku stavilL On za varna cezne,

a

prerna

tpravovJernam

je blag

i

milostiv.

«

(Tevbe

128).

Smisao s':jed'ocenja da je

Muhamed a.s.

Bozji Poslanik je p o k o r a v a ~ J e

svelll:u

o n o ~ e

sto je On

naredio, prihvatanje

svega onoga s t ~ nam

Je

p r e r : 1 ~

izbjegavanje svega ·onog sto nam je zabramo 1 da se Bog ~ . s .

ne moze obozavati

drugacije

nego

sto

je On

Sam prop1sao.

Dokaz namaza

i

zekata

i

objasnjenje Bozijeg jedinstva

su

kur'-

10

an s

ke

rijeci:

»Nista drugo im

nije naredeno nego

da

obozavaju

Jedn

og Bog

a dz.s.

cistom

i

iskrenom vj

e

rom, da

budu

iskreni

pravovjernici, da klanjaju

namaz, da

daju

zekat. To

je prava

potpuna vjera.«

(Bejjine 5).

Dokaz za post

su

Bozije rijeci:

O

vjernici propisan

vam je

post,

kao sto je

bio propisan

i

prije

vas da

bi ste

bili

bogobojazni.

« (Bekare 183). Dokaz za

hadz

su

takoder Allahove dz.s. rijeci: »U ime Allaha dz.s.

duzni

su oni ljudi koji mogu da ovu kucu posjete.« (Imran 97).

D r u g i d i o

man

Vjerovanje ima nekoliko svojih ogranaka.

NajviSi

je »La

ilahe

illallahu«

Samo je Jedan

Bog

dZ.s. a najnizi je skloniti

nesto s puta. Stid je

takoder

jedan ·od ogranaka imana, Vjero-

vanje ima sest osnovnih principa: »Vjerovati u Boga dZ.s.,

Nje-

gove

meleke,

objavljene

knjige, Njegove Poslanike, Sudnji

dan i Njegovo odredenje.«

Dokaz

za

ovih

sest osnovnih principa

su

vjerovanje u

Bozije

rijeCi:

»Pravi put

nije u

tome da se

okrecete istoku i l i zapadu, neg

o

da

vj

eruj

e

te

u J

ednog Boga

dz.s., Sudnji

dan, Meleke, objavljene knjige

i

Poslanike, da

pomazete svoje bliznje, sirotinju,

nevoljnike, putnika

koji je

ostao bez icega, zarobfjenika da se otkupi, da klanjate namaz

i

da dijelite

zekat,

da ispunite sv•

oje

obecanje i da

budete

.strpljivi

kad

vas nevolje

i

druge poteskoce

snadu.

To

su

oni

koji su uvijek postojani

i cuvaju

se

nevaljalih

djela. (Bekare

177). Dokaz za odredenje su Bozije rijeci:

»

Zaista smo svaku

stvar stvorili p mjeri.« (Kamer

49).

T r e c i

d i o

lhsan

Dobrocinstvo

je

jedan princip koji

se

izrazava u

najsirem

smislu

da

eovjek

obozava

samo

Boga

dz.s. kao

da

Ga

vidi, jer

ako

Ga

on ne vidi, Bog dZ.s. njega

vidi. Dokaz

za

to

su

Bozije

rijeci: »Zaista je

Bog

dz.s.

uz one koji se

cuvaju

nevaljalstina

i

koji

cine

dobra djela.« (Nahl

128). I

rijeci: »Pouzdaj se

samo

u Svemoguceg i Milostivog koji te vidi

kad

stojis i kad se

11


8/9

kr

eces

medu

onima koji

na

sedZdu padaju. On sve cuje i sve

zna

.« (Suara 217), kao i

rijeei:

»Budi siguran

da

se ne moze

nista uciniti,

niti

mozes nista iz Kur'ana prouciti,

niti

mozes

ikakav

po

sa

o uraditi, a da Mi ne budemo medu varna i onda

kada se u

to potpuno

unesete.«

(Junus

61).

Dokaz

za ovo

na -

la

zi se i u sarnom sunnetu

gdje se

navodi poznati Dzebrailov

razJgovor sa MUlharn ed a . s. koji

prenosi Omer

b . HattaJb. »Dok

smo

jednom

prilikom

sjedili kod Muhamed a.s. pojavio se

covjek

u

bi j

eloj

odjeci

i

crne

kose.

Na njemu

se

nisu

primje-

civali trago

vi

puta. Nije ga niko izmedu nas poznavao . Sj eo

je

pred

Muhameda

a. s. priblizio

mu

se i stavio svoje ruke na

njegova

koljena

i ,zamolio ga : upoznaj me sa

Islamom Odgo-

vorio

mu je:

Islam j e:

da

svj edocis

da je samo

Jedan Bog dz. s.

i je Muhamed a. s.

Nje

gov Poslanik, da

klanjas

namaz, da

daJes zekat, da postiS

Ramazan

i da

posjetis

Kabu,

ako

moz es.

Covjek

mu je odgovorio:

Istinu

si rekao

Zacudili smo

se ka-

ko

to

da prvo

pita

, a

ond

a

potvrduje

odgovor.

Zatim mu opet

rece: Upoznaj

me sa imanom Muha med a . s. mu je r e

kao

:

Iman je da vjerujes

u Allaha dz. s.,

meleke,

objavljene knjige ,

poslanike, sudnji dan i Bozije -odredenje. Covjek rece:

Istinu

si rekao

Zatim

mu

se obrati: upoznaj me sa

ihsanom Mu -

hamed mu

·

odgovori:

dobrocinstvo

je da

obozavas

Allaha

dz. s.

kao da

Ga vidis, i

ako

t i Njega

ne

vidis, On tebe vidi.

Ond

a

dodade , upoznaj me kad ce bi ti sudnji .Cas Odgovorio mu je:

Onaj koga ti pitas ne zna nista

vise od onoga

ko je nj ega

pitao.

Potom je

otisao . Mi sm o

ostali zbunjeni.

Poslije

krac

eg

vremena Muhamed a. s.

nas

je upitao: »

Omere,

znate li ko je

bio

onaj covjek

koji me

je

maloprije

pitao o Islamu, Imanu i

Ihsanu

«? Odgovorili smo »Allah dz. s. i Njegov Poslanik a. s.

znaju bolje«. Rekao je: »

Ono

je bio Dzebrail koji je dosao da

vas poduci o vjeri. «

TRECI TEMELJ

~ z n a t i BoZ:ijeg Poslanika Muhamed

/a.

s.

Muhamed b. Abdulah, b. Abdul Mutalib b. Hasim a Hasim

p o t i c ~

od

Kurejsija,

Kurejsije

su

Arapi,

a Arapi

potomci

I s m ~ 1 l b.

Ibrahim

Halila a. s.

2ivio

je 63 godine,

od

kojih 40

godma prije poslanstva i

23

g-odine poslije, kao Poslanik a. s.

sa »Ikre« - citaj - i poslan je u Meki.«

12

.

B_og

dZ.

_s

Ga je

poslao

da odvraca ljude od idol-opoklonstva

1 da ih poz Va u vjeru. Dokaz za -ovo su rijeci Kur'ana: »0

c o v j e ~ e

koji

n o ~ i s breme POSlanstva i

koji

si

se

ogrnuo svojim

o g : ~ a c e ~ ~ ~ t a m pa opominji i velicaj svoga

Gospodara,

odijelo

drz1 svoJe c1sto, ustegni se od nevaljalStina

ne daji

nesto

da

bi s : i s ~ o m trazio i budi strpljiv na putu

;ada

za Boga dZ. s.«

Z n ~ c e n J e 1 z r a ~ a K u ~ f e

enzir«

- ustani pa opominji - ima

sm1sao odvracaJ

od 1dolopoklonstva

i pozivaj u vjeru, zatim

»rabbeke

fe

kebbir « velicaj

Boga

dz . s. - izrazava

svemoc

i v : e l i c a n s ~ v o

~ l l a h a

s.

Zatim:

»Ve sijabeke fe

tahhir

« t.

j .

oc1sti svoJa dJela od 1dolopoklons

tva

i

na

kraju »ver-rudzze

fehdzur « znaci ostavi idole, napusti ih Muhamede ostavi i

n ~ i h i n j i h ~ v e pristalke.

Na

ovo je Muhamed a. s. p ~ z i v a o pu -

mh

10

godma, a potom

je

doslo

do

miradza kada je odredena

obaveza namaza. U Meki je klanjao tri godine, a poslije toga

~ a r e d e ~ o

I U je da ucini hidZru u Medini. Hidzra

je

prelaz

IZ sredine 1dolopoklonstva u sredinu

jedinstva

iz sredine

sirka

u

sredinu

vjere u Boga dz. s. Hidzra

je

o b ~ v e z a

muslimana

~ - a se osl?bode

idolopoklonicke

sredine,

da

stv.ore i izgrade

c1stu sredmu, punu lJubavi u covjeka i sve prave vrijednosti.

tom smislu

hidZra

ostaje obaveza muslimana sve do sudnjeg

casa.

Za

dokaz

tome su i ove Bozije rijeci: »

Onima,

kad su im

meleki dusu

uzimali,

k-oji su sami sebi nasilje cinili, rekose:

»U kojem

ste

stanju bili«? OdgovoriSe: »Mi smo bili slabasni

ljudi

«

Odvratise im:

»Zar

Bozija zemlja nije bila siroka?

Mogli

ste se i

vi iseliti

«? T·o

su

oni koji

ce biti kaznjeni.

Medu n jih

ne spadaju nemocni muskar.ci, zene i djeca koji zaista

nisu

bili u stanju putovati, ni

izlaza naci. Mozda

ce im Bog dz. s.

o R r ~ ~ t i t i 01_1

je

~ i l o s t i v i On oprasta. « (Nisa 97-99). I Bozije

riJeci: »0 VJernrci,

zemlJa

je moja prostrcma. Obozavajte samo

Mene.« (Ankebut 56). Za ovaj ajet Bep:avi kaze

da su

uzrok

njegovoj

objavi bili muslimani u Meki koji jos nisu bili izvr-

sili

hi?-Zru pa

ih Kur'an poziva da to ucine

u ime

imana

,

vje-

rovanJa u Boga dZ. s Dokaz za

hidZru

iz sarnog sunneta su

i rijeci

Muhamed

a. s.: »HidZra ne prestaje sve dok ne prestane

pokajanje,

a

pokajanje ne

prestaje sve dok se sunce

ne

pojavi

:

sa

zapada. «

Posto se nastanio u Medini, odredeni

su

Mu kao obaveza

·

ostali

propisi I slama , kao

sto

su zekat,

post, hadz

, ezan, dZihad,

na redi

vanje

da se

cini dobro

i

zabranjuje

da se ci

ni

zlo. Osim

ov

ih propisa dosli su i

drugi

u toku

10

godina njegovog bo -

.ra v

ka

u Medini. Muhamed a. s.

je umro, ostalo je samo

n j

e-

13


9/9

govo

dj elo . Ne

ma

dobra

a da

on

nije uputio svoj narod

da

ga

r adi, ni ti i

ma

zla a daga ni j e upozorio

daga ostavi. Najvec

e

dobro na

koje

je

uputio citavo covjecanstvo

je

vjerovanje

u

J e

dn

og

Bog

a dz. s. i

rad na svemu

onorne

sto On voli

i s

cime

je zadovoljan.

Bog

dz .

s.

ga

je poslao

svim

ljudima

, a

dokaz za

to

su

njegove

rijeCi: »

Reci:

O ljudi,

ja

sam

Boziji Poslanik varna

svima

« (Araf 158).

Time

je Bog dz. s.

upotpunio vjeru,

a

za

dokaz tome su

i ove

njegove rijeci:

»Danas sam vam usavrs

io

vjeru

i

upotpunio svoje

blagodati.

Zadovoljan sam da vam

Islam

bude vjera.«

(Maide 3).

Dokaz za smrtnost Muhamed

a . s.

su Bozije

rijeci:

»Sigurno

ces

ti umrijeti,

a

sigurno

ce

i

drugi

umrijeti, zatim cete svi

na sudnjem danu pred

Bogom dZ.

s.

iznositi svoje

dokaze.«

(Zumer

30).

Ljudi ce nakon smrti

'Pro-

ziviti

u

to nema sumnje

, a

za dokaz tome su rijeci Kur'ana:

»

Stvorili smo vas od zemlje,

u

nju cemo vas povratiti,

a

potom

vas

ponovo izvaditi.

«

(Taha

55).

Kao

i

Bozije

rijeci:

»Allah

dz. s.

je

dao

da izrastete

iz

zemlje

kao kakva

biljka, za tim vas povra-

ca

u

zemlju,

a onda

vas ponovno vadi

iz

nje.« (Nuh

17 i 18).

Poslije prozivljenja

bice

obracun

za

ucinjena

djela, a

za

dokaz

toga

su

rijeci Kur'ana:

»

Bogu

dz. s. pripada sve

sto

je na

nebu

i na

zemlji.

Bice

kaznjeni oni koji nevaljala djela

cine, a na -

~ d e n i

oni koji

dobra djela

rade.« (Ned Zm 31).

Ko ne vjeruje u

prozivljenje poslije

smrti, nevjernik je

a

dokaz za to

su Bozije rijeci: »Nevjernid misle da nece

biti

prmivljeni,

reci

im:

Sigurno

cete svi biti

prozivljeni

da vam

se saopci

i

dokaze sv

e

sto ste radili.

To j e

Bogu dZ.

s. sasvim

lako

uciniti.

«

(Tegabun

7).

Bog dZ.

s.

je poslao sve Bozije

poslanike

da upute

i

opo-

menu ljude kako

poslije toga

ne bi imali dokaza protiv Njega.

Prvi

je bio Nuh

a. s. a

posljednji Muhamed

a. s.

Da je Nuh

a. s.

bio prvi

poslanik

dokaz su

za

to

rijeci

Kur'ana: »Poslali

smo

ti objavu

,

kao

sto

smo je poslali

i

Nuhu

a. s. i poslani:cima

poslije Njega.

« (Nisa 163).

Svakom narodu kojem god je Allah

dz. s . poslao svoga

poslanika

·

od Nuh

a. s. do

Muhamed

a. s.

naredeno

mu

je da

se klanja

samo

Jednom

Bogu

dz. s. a

zabranjeno

mu

da se

klanja sotoni, i i i

necemu

drugom, a dokaz

za to

su Bozije ri -

jeci: »

Mi smo

svakom

narodu poslali poslanika.

Svi

su govo-

rili:

»

Obozavajte samo

Jednog Boga dZ.

s. a

klonite

se sotone

.«

(Nahl

36).

Bog

dZ.

s.

je

naredio svim

ljudima da ne vjeruju

u

sotonu,

a

da

vjeruju u Boga dz. s.

Imam Ibni

Kajjim

kaze

14

da kur'anski izraz

»

et-taguutu

« - davo,

sotona

,

vrag,

neva-

'l:jalo,

znaei sve

ono

sto prelaz

i

grr-anå.cu

lij.epog i olbozavan'Oig,

slijedenog

i

pokornog. Sotona

i

ma veoma

mnogo, a pet ih je

glavnih:

Iblis,

svako kome

se

neko

klanja

a

njemu to

cini

zadovoljstvo, svako ko

poziva

ljude da mu

se klanjaju, svako

ko

god

tvrdi da

nesto

zna

iz

buducnosti, proricati

i slicno i

svako

ko

postupa drugacije

nego

sto

uistinu treba

da postupi

i cini. A

dokaz za

ovo su

takoder

Bozije

rijeci:

»

Nema prisile

u

vjeri.

Pravi

put

je

odvojen od

laznog.

Ko ne

vjeruje u

so-

tonu,

a

vjeruje

u

Boga

dz. s.

prihvatio se prave veze koja

se

nikad nece prekinuti.

Bog dZ.

s.

sve cuje

i

sve

zna.«

(Beka-

re 256).

Hadisi

serif kaze: »Glava stvari

je

Islam,

njegov

stup je

namaz,

a

njegov vrhunac je rad na Bozijem putv.«

15

tri temelja - muhammed ibn abdulvehhab

Documents