KRATKA PROVJERA ISPRAVNOSTI TEMELJA INDUSTRIJSKE

POLJOPRIVREDE

Molekula, 26.04.2012.

ZORAN SKALA

zoran.skala@pgz.hr

PROBLEM HRANE ?!

PROBLEM ENERGIJE ?!

Ima li uopće problema?!

Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!

USA 1840. g.

- 17 mil. stanovnika- 12 mil. farmera (70%)

USA 2010. g.

- > 300 mil. stanovnika- 2 mil. farmera (< 1%)

Moderna poljoprivreda je de facto pretvaranje nafte u hranu na krajnje rasipan način!

“DA SAM JA NETKO…”

Slajdove koji slijede morali bi moći razumjeti i objasniti:

Maturanti svih srednjih škola Studenti svih fakulteta Svi koji polažu stručne ispite za javne službe Planeri svih vrsta Zastupnici prije prisege za Sabor

FosFosilna gorivailna goriva, , ugljični dioksid iugljični dioksid igospodarski rastgospodarski rast

Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!

The Petroleum PlateauBy Richard Heinberg

(MuseLetter #135 May 2003)

Fokus planiranja

Proizvodnja konvencionalne nafte opada

4,5 do 6,7 % godišnje !

7

Vrhunac nafte (Peak Oil)objašnjenje Chrisa Skrebowskog (ODAC)

ekonomskom terminologijom

“Vrhunac nafte nastaje u onom trenutku kada trošak za dodatne količine nadilazi

cijenu koju ekonomije mogu platiti bez sloma rasta”

Kritične cijene (Douglas-Westwood analiza)Razvijene zemlje Zemlje u razvoju> 90 $/barrel 100-110 $/barrel

EROEI =

Nafta HranaDo 1960. Predindustrijska poljop. EROEI 100 EROEI 5 – 50

Danas Industrijska poljoprivreda EROEI 10 EROEI 0,1

energija koju dobijete iz sustava energija koju ste uložili u njeno pridobivanje

Danas: kriza nafte = kriza hrane

9

KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA- Smanjivanje uroda zbog porasta temperature

- Podizanje razine mora 1,8 m do 2100. (sa 0,9 m potapa se polovica rižinih polja Bangladeša i 17 ušća velikih azijskih rijeka s najplodnijim rižinim poljima)

- Mijenjanje režima oborina / podzemnih voda

- Erozija – vodna i eolska

- Invazivne vrste

- Nove bolesti, novi nametnici

U 58 zemalja na snazi je zabrana izvoza hrane!

10

KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZAZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!

Za umanjiti rizik od nepovratnih promjena trebalo bi smanjiti emisije CO2 za 80% do 2020. godine

Do “crvene linije” od 2̊ C stiže se uz emisijP C stiže se uz emisiju od još 565 gigatona ugljika u atmosferu.

Korporacije kontroliraju rezerve od 2795 gigatona

Ne spaliti 2230 gigatona znači otpisati zalihe fosilnih goriva vrijedne 20 triliona $ !

11

KRIZA VODEPoljoprivreda troši 70% svjetske vode

(voda nema zamjenu!)- Za dnevnu prehranu prosječnog Zemljanina troši se 3000 l vode- Za proizvesti 1 tonu žita treba 1000-3000 m3 vode- Pod sustavima irigacije je 18% poljoprivrednih površina svijeta od kojih se dobiva 40% hrane- Prekomjernim crpljenjem podzemnih voda dobiva se 10% svjetske hrane

Nužna temeljna promjena načina korištenja vode!

12

PRIVATIZACIJA SJEMENA

Do nedavno nezanimljiv posao postao je biznis vrijedan 32 milijarde $ !

Kako je uz pomoć novih tehnologija sjeme oduzeto seljaku?

- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu- Kontrolirano vlasništvo / patenti- Prilagođavanje zakonodavnog okvira

80% sjemena su hibridi ili patenti

13

PRIVATIZACIJA SJEMENA- POSLJEDICE -

Deset najvećih korporacija kontrolira 70% svjetskog tržišta sjemena!

Uništavanje bioraznolikosti:- Nekada seljaci koristili 5000 vrsta za hranu- Industrijski lanci koriste 150 vrsta

Nema sjemena za izvanredne situacije!

14

PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCAKorporacije kontroliraju:

- proizvodnju sjemena i sadnog materijala- visokotonažnu proizvodnju glavnih poljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu- proizvodnju mesa i ribe- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu- proizvodnju umjetnih gnojiva- proizvodnju zaštitnih sredstava- veleprodaju i maloprodaju - zakonodavstvo i međunarodna pravila

15

OTIMANJE ZEMLJE

Više cijene nafte rezultiraju višim cijenama hrane i većom potražnjom biogoriva. Gdje

jeftino zakupiti zemlju i zaraditi na ovome?!Globalno zakupljeno 79,9 mil. hektara,

od toga 50,7 mil. hektara u Africi!Prosječno se zakupljuje 40 000 hektaraLiberija: 5 $/ha/g; Etiopija: 2 $/ha/gJužni Sudan: 2,5 ¢/ha/g

Ovisnost cijena produkata industrijske poljoprivrede od cijena nafte

Indeks cijena 2006. 2011.Hrana ukupno 124 284Riža 129 229Pšenica 130 281Kukuruz 122 319Uljarice 127 321Šećer 120 348

CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EU

2010. 280 mlrd. $

2011. 412 mlrd. $

Zaključak se sam nameće:Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim

potrebama je potpuno izvjestan

Hrvatska uvozi:

>50% energije i

>50% hrane

17

SITUACIJA U HRVATSKOJ- Poljoprivredno zemljište -

Koliko? DZS –1,3 mil.ha; SOR –2,7 mil.ha

“Možemo nahraniti Europu?!” – tlo je kiselo, žedno i jalovo. U pedesetak godina izgubili smo 50-70% humusa (važno za CC).

18

SITUACIJA U HRVATSKOJ- Poljoprivredno zemljište - vlasništvo -“Zemlja zemljacima i političkim ortacima”

- 5% proizvođača koristi 50% poljop. zemljišta- 1% proizvođača ubire 40% poticaja

Strategija navodnjavanja iz 2007.-Vlasniku do 5 ha omogućeno sufinanciranje do 30% novca za navodnjavanje- Vlasniku više od 200 ha sufinanciranje 80%

Ogromna nepravda prema malima!

19

SITUACIJA U HRVATSKOJ- POLJOPRIVREDA -

- Uvozna ovisnost > 50%- Prenamjenom zemljišta gubi se 4-6 ha/dan- Dominiraju monokulture- Zakonodavni okvir pogoduje velikim proizvođačima, što će se još i pojačati ulaskom u EU-Znanja o poljoprivredi, osobito tradicionalnoj, organskoj i urbanoj, su deficitarna - Analiza ranjivosti - nepoznata

20

SITUACIJA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI ?!

Za sigurnost prehrane u izvanrednim okolnostima u PGŽ imamo iz vlastite proizvodnje: ..........(?) hrane;i....... ...(?) poljoprivrednika koji će u tim okolnostima pojačati proizvodnju .........(čega?), koristeći sjeme iz ............(?)

21

Naše ranjivosti u PGŽ

- Hranu proizvodi 1507 ljudi, a jede 300 000!

- Jedina odmah dostupna lokalna energija (izuzev hidro e.) je sječiva masa drveta.U PGŽ je ima 569000 m3/god. ili 85000 tOE/g. Prosječni Hrvat troši 2 tOE/g.

- Socijala, zdravstvo, mirovinski sustav...

Što ako vanjski sustavi budu uzdrmani?!

22

DANAŠNJI DRUŠTVENO-EKONOMSKI SUSTAV VIŠE NE FUNKCIONIRA

Gubljenje je vremena popravljati ga!

ŠTO MOŽE FUNKCIONIRATI?!Izgradnja zajednica duboko ukorijenjenih u lokalni prostor, kulturu i resurse, koja surađuje sa svima na postizanju globalne pravde i brige o ljudima i drugim bićima.

PROVJEROM ISPRAVNOSTI TEMELJA UTVRĐENO: Temelji u raspadanju!

MI trebamo znati da je naš sustav prehrane vrlo ranjiv i da može iznenada kolabirati

MI trebamo biti svjesni da ranjivost naše prehrane još nije postala ni politička tema, pa nitko ne

preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvo da djeluje na umanjivanju te ranjivosti prikladnim

mjerama

MI imamo interesa da se lokalno samoorganiziramo i zaštitimo od mogućeg kolapsa

centraliziranog sustava prehrane

SAMOSTALNO ŽIVLJENJE U OKVIRIMA LOKANE ZAJEDNICE

Možda vam ne izgleda privlačno, ali razmislite o opcijama: Da uložite svoju energiju u samostalni kreativni poduhvat

na izgradnji dugoročnog i održivog načina življenja unutar JLS kojim ćete VI biti zadovoljni, ili ćete prepustiti da vam način življenja određuje jedna malobrojna elita koju neće pogađati teškoće kroz koje ćete vi prolaziti.

U sadašnjem sustavu, da bi se očuvali interesi onih na vrhu svi ostali moraju platiti cijenu.

PREOKRET KOJI NAM SLIJEDI U NAČINU PREHRANE

SADAŠNJI SUSTAV Industrijska poljoprivreda,

uz obilnu uporabu kemikalija, dopremanje hrane s velikih udaljenosti

Prekomjerno pakiranje Većinu hrane kupujemo Sve veći izdaci za hranu Meso je obavezni dio

obroka

BUDUĆI SUSTAV Lokalna organska

poljoprivreda, uz minimalno korištenje produkata iz fosilnih goriva ili bez njih

Rinfuzna prodaja iz kooperativa

Većinu hrane sami proizvodimo (75% ljeti)

Dominantno vegetarijanska prehrana

25

Germany: The Melander family of Bargteheide Food expenditure for one week: 375.39 Euros or $500.07

                                                                                                                                                                                                           

Ovakva potrošačka orijentacija traži obilje energije i drugih resursa, skupa je i zalazit će u sve veće teškoće…

Ecuador: The Ayme family of Tingo Food expenditure for one week: $31.55

                                                                            

…mnogo više nego kada se prakticira ovakva

PROCES PROMJENA - TRANZICIJA(Čedo permakulture)

To je međunarodni civilni pokret za jačanje otpornosti zajednica kao odgovor na izazove koji nastaju zbog rasta cijena energije, poremećaja u okolišu i ekonomske nestabilnosti.

Radne pretpostavke tranzicije

• Stalni rast unutar konačnog sustava nije moguć

• Smanjivanje dostupnosti energije iz fosilnih goriva nemoguće je izbjeći

• Naše društvo je nespremno na iznenadne poremećaje ovih sustava

• Građani žele pomoći svojim zajednicama da se pripreme i uspješno funkcioniraju… da postanu energetski, okolišno i ekonomski održive

30

KRIZNA PREVIRANJA 2012.

Traži se novi model za kvalitetno življenje bez gospodarskog rasta

Tranzicija / Permakultura imaju atraktivnu ponudu za novi model.

Važnost onoga što radite je neugodno velika!

HVALA!