tradicionalnog i tehnologijskog marketinga

Komparativna analiza tradicionalnog i tehnologijskog marketinga____________________3

1. UVOD

Najveći dio marketinških studija, radova i analiza odnosi se na područje koje se naziva

tradicionalni marketing.U pitanju je koncepcija, metode istraživanja i operativni

instrumentarij („4P“) prilagođen pakiranim i trajnim prozivodima široke potrošnje.

Marketinška okolina posmatra se kao konkurentska gdje se više proizvođača natječe za utjecaj

na veliki broj nepoznatih sitnih potrošača, upotrebom oglašavanja i drugih instrumenata

marketing-mixa, koristeći različite puteve distribucije : veleprodaja, maloprodaja, izravna

prodaja i sl. Osim primjene u poslovnim organizacijama, tokom 80-tih godina marketing

prodire u oblast neprofitnih organizacija poput : bolnica,škola,muzeja,vojske,javnih

službi...Primjena marketinga u tim područjima zahtijevala je ogromnu koncepcijsku doradu

tako da se usklađuju ciljevi organizacije potrebe korisnika i intersei društva. Upotreba metoda

i postupaka marektinga pomaže da organizacije bolje definiraju svoju ulogu i uspješnije

zadovoljavaju stvarne a ne pretpostavljene potrebe. Uspoređujući temeljna obilježja

marketinga, razlikuje se tradicionalni, Meta i High-Tech marketing.Tradicionalni marketing

klasično se proučava na ekonomskim fakultetima, High-Tech marketing predstavlja budući

marketing informatičkog doba, do je Meta marketing između dva pomenuta i uvjetovan je

specifičnim faktorima okoline.

Tehnologijski marketing ne predstavlja samo primjenu marketinga u visokotehnologijskim

područjima i „industriji usluga“. U pitanju je ključno koncepcijsko,metodološko i

instrumentalno inoviranje temeljnog marketinga. Podrazumijeva se bitna adaptacija

marketinga,odnosno razvoj nove koncepcije tehnologijskog marketinga kao odgovora na

zahtjeve „infornacijskog doba“.

U narednom izlaganju teme bit će predstavljeni i pojašnjeni odnosi između tradicionalnog i

tehnologijskog marketinga, te rezultati komparativne analize istih.


2. KONCECIJA I ZNAČAJKE MARKETINGA

Marketinška koncepcija je načelan stav, temeljno usmjerenje i doktrina

organizacije, profitne ili neprofitne, prema svojoj ulozi u privredi ili društvu. Marketinška

koncepcija preduzeća znači usmjerenost ka zadovoljenju identificiranih potreba okolinenza

određenim proizvodima/uslugama.

2.1. Geneza marketinga

Generička (osnovna) teorija marketinga do danas nije potpuno izgrađena i nije

postignuta razina preciznog definiranja i formalizacije marketinga. Marketing ima definiran

predmet proučavanja, značajnu kolekciju empirijsko-induktivnih spoznaja te dobrim dijelom

izgrađen metodološki instrumentarij analize i sinteze – što može poslužiti kao osnova

marketinške teorije.1

Američka marketinška udruga tradicionalno je ovlaštena da definira marketing. Prema

definiciji iz 1985.godine, marketing je proces planiranja i provođenja koncepcije,određivanja

cijena, promoviranja i distribucije ideja, robe i usluga u svrhu ostvarivanja razmjene i

zadovoljenja individualnih i organizacijskih ciljeva.2

Slika 1

1 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.262 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.str.26


Posebna područja marketinga predstavljaju širenje područja primjene marketinga uz

uvažavanja specifičnosti područja, ali bez promjene osnovne koncepcije i instrumentarija

djelovanja. Važna adaptacija marketinga učinjena je uređenjem i razradom koncepcije

„društvenog marketinga“ odnosno marketinga neprofitnih organizacija. Osnovna matica

razvojnog procesa i grananja naznačena je na slici 1.

Načelni prikaz ukazuje na važne koncepcije inovacije i tok razvoja marketinga. Pojedine vrste

marketinga koje se navode ili obrađuju u marketinškoj literaturi obuhvaćeni su unutar date

podjele, npr. marketing trgovine, turizma obuhvaćeni su marktingom usluga.3

2.1.1. Marketing neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije su one koje nastoje ostvarivati javni interes, a osnovna svrha

njihovog postojanja nije ostvarivanje profita. Klasifikacija neprofitnih organizacija je

sljedeća:

1. osnovne neprofitne organizacije : humane, vjerske, znanstveno-istraživačke, odgojno-

obrazovne institucije, institucije za socijalnu zaštitu...

2. ishodišno srodne neprofitne organizacije : država i državne institucije.

Postoje brojne koristi primjene marketinga u neprofitnim organizacijama:

identificiranje svih učesnika u djelovanju organizacije i utvrđivanje njihovih

potreba

uspješnije zadovoljavanje utvrđenih potreba

snižavanje troškova djelovanja

osmišljavanje programa komunikacije organizacije sa okolinom.

Analogno klasifikaciji neprofitnih organizacija, marketing istih je prije svega usmjeren ka

korisnicima, volonterima, posrednicima, donatorima. Marketinške aktivnosti u neprofitnim

organizacijama se mogu provoditi na dva načina :

u sklopu dugoročno planirane strategije marketinga

kao povremene, izdvojene aktivnosti usmjerene ostvarivanju kratkoročnih

ciljeva.4

3 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.68-694 www.scribd.com

http://www.scribd.com/


2.2. Tradicionalni marketing

Najveći dio marketinških istraživanja odnosi se na područje tradicionalnog marketinga

koje u principu predstavlja koncepciju, metode istraživanja te operativni instrumentarij

namijenjen i prilagođen trajnim proizvodima široke potrošnje. Širenje marketinga uzrokovalo

je razvoj posebnih područja marketinga. U marketinškoj literaturi obrađena su sljedeća

posebna područja marketinga :

• marketing proizvodnih dobara – industrijski marketing

• marketing u trgovini

• marketing usluga

• međunarodni marketing i dr.

Tehnologijski marketing se klasično proučava na ekonomskim fakultetima.5

Tradicionalni marketing ima izvorište u razvijenom tržištu potrošnih dobara. Pretpostavlja se

konkurencija više proizvođača, potpuno konkurentni sustav distribucije te razvijeni mediji

putem kojih proizvođači utiču na veliki broj sitnih nepoznatih potrošača. Kroz instrumentarij

marketing-mixa („4P“) proizvođači nastoje zadovoljiti potrebe korisnika i tako ostvariti profit.

Koncepcija, metode i modeli tradicionalnog marketinga verificirani su u praksi brojnih

poduzeća na razvijenim tržištima, u prvom redu sjevernoameričkog i zapadnoevropskog.

2.2.1. Marketing usluga5 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.67.

TRADICIONALNI MARKETING

MARKETING USLUGA

INDUSTRIJSKI MARKETING

OSTALA PODRUČJA

MARKETINGA


Specifičnost usluga u odnosu na proizvode otvaraju potrebu za analizom i

obrađivanjem marketinga usluga kao cjelovitog koncepta baziranog na temeljnim razlikama i

specifičnostima marketinga usluga u odnosu na marketing fizički opipljivih proizvoda. Značaj

sfere usluga sve više raste. Ta tendencija je prisutna još od završetka Drugog Svjetskog rata

pa na dalje. Dobrim dijelom, to je rezultat rasta životnog standarda, što je rezultiralo

proširenjem tržišne ponude,te jačanjem konkurentske borbe za tržišni udio. Ono što je

specifično i što odlikuje usluge u odnosu na materijalizirani proizvod je komponenta

neopipljivosti i prolaznosti, koja pred marketing usluga postavlja mnogo teži zadatak od onog

u slučaju marketinga proizvoda.

Usluga je svaka radnja ili izvedba što je jedna strana može ponuditi drugoj, uglavnom je

neopipljiva i ne rezultira vlasništvom bilo čega. Njena proizvodnja može ali i ne mora biti

vezana za fizički proizvod.

Osnovne karakteristike koje odlikuju usluge i na osnovu kojih se usluge razlikuju od

materijaliziranih proizvoda su :

neopipljivost

istovremeno odvijanje procesa proizvodnje i proces potrošnje

specifičan položaj kupca/klijenta, tj. Prisustvo klijenta u momentu pružanja usluga, a

često i aktivno učešće u pružanju usluga.

Navedene specifičnosti – karakteristike usluga predstavljaju grupu faktora koja utiče na

kreiranje marketing usluga.

Klasifikacija usluga je druga značajna oblast u obradi uslužne ponude, te ujedno pomaže pri

izboru odgovarajućih strategija za njihovo marketiranje na tržištu.6

6 Grupa autora, Osnovi marketinga, Ekonomski fakultet, Sarajevo, str.511-525

USLUGE

TRŽIŠNE I NETRŽIŠNE

PROIZVODNE I POTROŠAČKE

USLUGE BAZIRANE NA OPREMI I NA LJUDIMA

KLASIFIKACIJA PREMA STATUSU U UKUPNOJ PONUDI

KLASIFIKACIJA PREMA OBJEKTU I SREDSTVIMA PRUŽANJA USLUGA

KLASIFIKACIJA PREMA NAČINU PRUŽANJA USLUGA


Marketing uslužnih organizacija ima bitno različite karakteristike u odnosu na marketing

proizvodnih kompanija. Obzirom na kompleksnost marketinga u sferi usluga, marketing

usluga zahtijeva ne samo uobičajena „4P“ elementa eksternog marketinga, već i druga dva

uporišta marketinga tj. interni i eksterni marketing.

Eksterni marketing predstavlja uobičajeni rad kompanije na pripremi,određivanju

cijene,distribuciji i propagiranju određene usluge kupcima.

Interni marketing predstavlja rad kompanije na edukaciji i motiviranju svojih privrženih

kupaca, kao i svog osoblja koje stupa u vezu sa kupcem, te osoblja za pružanje dodatnih

usluga da bi ovi zajendičkim nastupom zadovoljili kupca.

Interaktivni marketing predstavlja vještinu zaposlenog osoblja u uspostavljanju veze sa

kupcima.7

2.2.2. Online marketing

To je tradicionalni marketing koji se provodi uz korištenje informacionih tehnologija

(elektronsko povezivanje kupaca sa prodavcima). On je rezultat primjene savremenih

informacionih tehnologija na tradicionalni marketing, usred čega se javljaju inovacije i

izmjene u tradicionalnom marketingu.

Sredstva online marketinga – načini na pomoću kojih se provodi online marketing su: putem

kreiranja elektronskih prodavnica, online plasiranjem oglasa, učešćem na forumima, grupnim

razgovorima i tematskim konferencijama, i na kraju korištenjem e-mail-a.

Tradicionalni marketing je frontalni marketing, ako izuzmemo direct mail. Drugim riječima

on je, ovisno o mediju, usmjeren na jednako komuniciranje prema svim potencijalnim ili

postojećim korisnicima. Takav pristup neće nestati, ali je jasno da nikada neće uspjeti

pogoditi osobni interes krajnjeg korisnika. Želimo li pokušati predviđati razvoj marketinga u

budućnosti, onda će individualizacija pristupa sigurno imati značajnu ulogu u podizanju

lojalnosti i zadržavanju korisnika.8

7 Grupa autora, Osnovi marketinga, Ekonomski fakultet, Sarajevo, str.525

8 www.scribd.com

http://www.scribd.com/


2.3. Tehnologijski marketing

Sazrijevanje ideje i potrebe za tehnologijskim marketingom eksplicitno ili implicitno

je prisutno u gotovo svim tehnički ( High-Tech) kompanijama, uključujući i organizacije koje

se klasično tretiraju kao „prirodni monopoli“ ( telekomunikacijski operateri, željeznice i dr.) .

Proizvođači High-Tech opreme po pravilu su izloženi snažnoj konkurenciji, tako da su

prisiljeni primjenjivati barem neke elemente marketinga iz repertoara tradicionalnog

marketinga. Tehnologijski marketing je važno sagledati u kontekstu širih napora prema

koncepcijskoj i sadržajnoj adaptaciji marketinga. Činjenica je da tehnlogijski marketing

održava bitnu adaptaciju marketinga pod utjecajem znanstveno-tehnološkog napretka i

nastojanja „informacijskog doba“.9

Tehnologijski marketing je moguće posmatrati sa dva aspekta:

kao proširenje marketinga u područje visokih tehnologija i tehničko-tehnološki

intenzivnih proizvoda/usluga.

kao adaptaciju temeljnog marketinga u izmijenjenim uvjetima okoline

9 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.67-69


Tehnologijski marketing možemo segmentirati po različitim dimenzijama posmatranja.

Tako se relativno izolirano mogu posmatrati marketing High-Tech proizvoda lične potrošnje,

uslužni marketing, tehnički marketing projekata,globalni tehnologijski marketing.

Tehnologijski marketing se također može posmatrati po granama i sustavima: marketing

prometnih usluga, telekomunikacijski marketing...i dr.10

2.3.1. Koncepcija tehnologijskog marketinga

Koncepcija tehnologijskog marketinga izražava temeljnu zamisao, shvaćanje, doktrinu

i način razmatranja pojava obuhvaćenih tehnologijskim marketingom. Koristimo pritom

deskriptivne opise tehnologijskog marketinga i konstrukte za formaliziranu specifikaciju.

Bit tehnologijskog marketinga opisana je konceptualnim metamodelom i sustavom aktivnosti

(instrumentarijem) kojim modeliramo efikasnu i efektivnu asocijaciju (II) ponude Y(t,s) i

potražnje Q(t,s) za tehničko/tehnološkim proizvodima/uslugama:


TEHNOLOGIJSKI MARKETING

TM HIGH-TECH PROIZVODA

TM USLUGA

TM PROJEKATA

GLOBALNITM


gdje je:

Q – tražnja,Y – ponuda, II -povezanost/upućenost/asocijacijas -prostorne marketinške i tehnologijske dimenzijet -vremenske marketinške i tehnologijske dimenzije

Dimenzije uzduž kojih djeluje TM u osnovi su marketinške i tehnologijske prostorne (s) i

vremenske (t); specifične za pojedini sustav ili granu. Istraživanje TM-a zahvaća teorijsko i

praktično područje koje je do sada bilo tek djelomično obrađivano u različitim disciplinama,

bez sustavne integracije i teorijskog (koncepcijskog) osmišljavanja. Zahvaljujući temeljnoj

interdisciplinarnosti marketinga te razvoju inženjerskih disciplina, kao što su tehnologije

prometa (transport i komunikacije) i sustavno inženjerstvo, postoje znanstvena uporišta za

razvoj TM-a. Pored „pozajmnica“ iz drugih znanstvenih disciplina, TM razvija vlastitu

koncepciju, metode i sadržaj dolazeći do spoznaja najčešće kroz empirijsko-induktivno

istraživanje prakse. Iz prikupljenog materijala i sustavnom analizom stječu se spoznaje o

pojavama, njihovoj povezanosti i zakonitostima- što daje osnovu deduktivnim istraživanjima i

sintezi.11

Potreba za TM-om odraz je aktuelnih promjena makrookoline, uzrokovanih znanstveno-

tehnološkim napretkom i nastojanjem „informacijskog doba“.12

Brza adaptacija marketinga logičan je marketinški odgovor na zahtjeve i potrebe okoline

(makrorazine i mikrorazine). Budući da tradicionalni marketing, a ni neke druge koncepcije,

ne mogu sustavno tretirati i osnovnu maticu promjene u makrookolini, rastuća je potreba za

konceptualizacijom i primjenom TM-a i izvan tehničko-tehnološki intentivnih sustava i grana.

Koncepcija TM-a teorijski je model koji treba omogućiti dogradnju „temelja“ marketinga

(opće marketinške teorije) i marketinškog menadžmenta, tako da marketing obuhvati prostor

u kojem će se u budućem vremenu morati kretati.

11 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.69-7012 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.70-71


Ključna je paralelna kompozicija marketinga i tehnologije (MIIT) tako da temeljna

interdisciplinarnost marketinga dalje evoluira prema većem uključivanju tehnologijskih

disciplina i to onih sadržaja koji su relevantni za TM.

Koncepcija tehnologijskog marketinga (TM-a) teorijski je model što predstavlja sustavno

produbljenje i proširenje marketinga zahvatanjem relevantnih područja pojedinih „tehničkih

disciplina“ sa svrhom dizajniranja efektivne ponude i zadovoljenja potreba korisnika tehnički

intenzivnih proizvoda/usluga.

Rezultat sustavnih aktivnosti tehnologijskog marketinga na mikrorazini (preduzeće) bit će

zadovoljavajući profit i stabilan rast, a na makrorazini efektivno korištenje raspoloživih

resursa i „ostvariv razvoj“.

Marketinški inputi odnose se na marketinška znanja i vještine, kako iz opće teorije marketinga

tako iz marketinškog menadžmenta i do sada razvijenih posebnih područja marketinga.

Tehničko/tehnološki inputi ovise o tome o kojem je području riječ (proizvodnja „High-Tech“

proizvoda, telekomunikacijske usluge, usluge zračnog prometa i sl.). Integracija marketinških

i tehnoloških inputa postavlja posebne zahtjeve pred stručnjake i menadžere koji trebaju

omogućiti asocijaciju (MIIT) TM.13

Ilustracija na slici pokazuje opravdanost TM integracije i očekivanje sinergijske učinke:

13 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.72


Tehnologijski marketing kao koncepcija i sustav aktivnosti (djelovanja) STM uključuje

elemente marketinga eM i tehnike/tehnologije eT, tako da možemo općenito bilježiti:

Sustav STM ne uključuje sve elemente (sadržaje, koncepcije, metode) marketinga (SM), a

pogotovo ne sve elemente pojedinih tehnologijskih i/ili tehničkih disciplina (ST). Dakle, TM

se razlikuje od tradicionalnog marketinga (MC), ali i od klasičnih tehničkih disciplina (TD) za

iste „objekte promatranja“:

Temeljne odrednice opće marketinške teorije {CCM} uključene su u koncepciju

tehnologijskog marketinga:

- usmjerenje na potrebe i zahtjeve kupca

- efikasno povezivanje ponude i potražnje

- organizirano istraživanje marketinga

- integracija različitih djelatnosti (instrumenata) u marketing-mix

- upravljanje marketingom kroz analizu, planiranje, organiziranje i kontrolu.


Važna specifična obilježja koncepcije TM-a su:

- naglašeno interdisciplinarni (sustavni) pristup

- neophodna je marketinška i tehnološka (grani prilagođena) kompetentnost

- sustavni pristup dizajniranju TM-mixa

- otvorenost i „outside-in“ perspektiva

- teži se transparentnosti tržišta kao i transparentnosti tehnologije

- zahtjev za kontrolom „kreativne destrukcije“ koju nose nove tehnologije

- efektivno povezivanje ponude i potražnje uvažavajući postojeću i anticipiranu

(prikrivenu i latentnu) potražnju

- proizvod/usluga treba rješavati stvarni problem korisnika

- novi proizvod7usluga je tehnička i marketinška inovacija

- konkurenciju sličnih proizvoda zamjenjuje konkurencija starih i novih tehnoloških

rješenja

- vrlo intenzivno korištenje informacijskih i komunikacijskih sustava u istraživanju

marketinga i upravljanju marketingom

- znatan udio eksperimentalnog marketinga

- ciljevi su više dugoročni, teži se stabilnom rastu i zadovoljavajućem profitu, i dr.14

Interdisciplinarnost TM-a znatno je naglašenija nego kod tradicionalnog marketinga, uz

izraženo približavanje tehničkim disciplinama. Razina zahtjevane tehničke specijalizacije

bitno ovisi o području primjene TM-a.

Otvorenost i „outside-in“ perspektiva kod TM-a potencirana je promjenama okoline, s

izraženom dinamikom razvoja „deregulacijom“ ponude i globalizacijom tržišta i tehnologije.

Potrebno je sustavno TM istraživanje i aktivnost da bi se postigla efektivna ponuda (mix

proizvoda/usluga), te optimiziran ukupni instrumentarij TM-mixa. Proizvod i/ili usluga

trebaju zadovoljiti postojeću i anticipiranu potražnju, odnosno moraju ponuditi rješenje za

14 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str.73


probleme korisnika na „user-friendly“ način. Korisnik (kupac) ne smije se opterećivati

kompliciranim postupcima upotrebe proizvoda.

Koncepcija TM-a upućuje preduzeće da kontinuirano prilagođuje svoj proizvodni program,

anticipirajući promjene u potrebama tržišnih segmenata koje poslužuje, te promjene u

tehnologiji. Primjena strategijskog upravljanja marketingom pridonosi da preduzeće, pritom

bude stabilno, ostvaruje mogući rast i razvoj te zadovoljavajuće profite (rezultate). 15

3. KOMPARATIVNA ANALIZA TRADICIONALNOG I TEHNOLOGIJSKOG MARKETINGA

Metodom komparativne analize vrši se usporedba ključnih značajki tradicionalnog i

tehnologijskog marketinga, s ciljem pojašnjenja i novih zaključaka u pogledu tehnologijskog

marketinga. Osim metode komparativne analize, za istraživanje sličnosti i razlika između

tradicionalnog i tehnologijskog marketinga, uspješno se primjenjuju i povijesna metoda,

15 Ivan Bošnjak, Tehnologijski marketing,Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,1996.,str. 73-74


metoda deskripcije, studije slučaja i sl. Pravila metode nalažu da se prvo uoče zajedničke

značajke, a potom one značajke po kojima se posmatrani objekti razlikuju.

Zajedničke značajke tradicionalnog marketinga i tehnologijskog marketinga sadržane su u

jezgrenoj marketinškoj teoriji „CORE CONCEPTION“.

Raznolikost područja primjene tehnologijskog marketinga zahtijeva da se za svaki diferentni

sustav razrađuje prilagođen model izveden iz općeg koncepcijskog metamodela

tehnologijskog marketinga. Rekapitulacijom značajki tehnologijskog i tradicionalnog

marketinga, uočavaju se njihove razlike.16



4. ZAKLJUČAK

Marketing je temeljna disciplina koja istražuje i pomaže efikasno i efektivno

povezivanje ponude i potražnje. U prethodnom izlaganju već je navedeno da je tradicionalni

marketing prije svega usmjeren i razvijen za potrošna dobra tj. pakirane proizvode i ne može

zadovoljiti zahtjeve visoko tehnologijskih sustava, odnosno industriju usluga kao ni područje

High-Tech opreme. Preliminarna istraživanja pokazuju da marketing do sada nije istinski

zaživio u vrlo važnim sustavima poput telekomunikacija.Kod proizvođača

visokotehnologijske opreme, koji su više izloženi tržnišnim uticajima, nešto je izraženije

uvažavanje tržišta i korisnika.Noviji projekti uvođenja usluga i praksa vodećih svjetskih

telekom-operatera, zračnih i drugih „tehnološki intenzivnih“ kompanija, doveli su do razrade

nekih elemenata marketinških djelovanja prilagođenih konkretnom tehnologijskom sustavu.

Svakako da je uzrok ovakvog stanja prije svega neizgrađenost koncepcije i instrumentarija

marketinga za pomenuto područje. Generička marketinška određenja, tzv. Core conception,

pomenut u prethodnom izlaganju, svakako su relevantna za tehničko-tehnološke grane/

sustave. Izvorna interdisciplinarnost marketinga i sustavni pristup podloga su za koncepciju i

metodologiju tehnologijskog marketinga. Svakako, kroz razne posebne poddiscipline

tehnologije, marketing se dalje razrađuje za konkretne sustave/ grane.


L I T E R A T U R A

1. I. Bošnjak ; Tehnologijski marketing, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1996.

2. Grupa autora ; Osnovi marketinga, Ekonomski fakultet Sarajevo.

3. P. Kotler ; Upravljanje marketingom: analiza,planiranje, primjena i kontrola; Drugo

izdanje, Zagreb 1999.

4. INTERNET IZVORI

tradicionalnog i tehnologijskog marketinga

Documents