Veselin Jovovićproizvođač povrćaRekordiu ratarskojproizvodnji

Vojislav KandićIFCPotencijalijavno-privatnogpartnerstva

Goran ČolovićGorbisUreditikruzturizam

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 6

Jun

201

4. Marko Brajović, arhitekta

Sazvučjemodernog i

tradicionalnog

IMPR

ESU

M

28 Marko Brajović, arhitektaSazvučje modernog i tradicionalnog

Ivan Saveljic, The Commissioner General of Montenegro for EXPO 2015At the World Expo with the best we have

Marko Brajovic, ArchitectHarmony of a form and function

Vojislav Kandic, IFCThe key projects are suitable for the public-private partnerships

Veselin Jovovic, vegetable producerPlanted every inch of land

Joze Mencinger, PhDEuroscepticism is not europhobia

EurochambresReindustrijalizacija - preći sa riječi na djela

25

31

42

48

58

59

Broj 6Jun 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod:Maja Šćepanović Drobnjak Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 6 Jun 2014.

Ivan SaveljićNa svjetsku

izložbu sa najboljim što imamo

Veselin Jovović, proizvođač povrćaZasijali svaki kvadrat poljoprivrednog zemljišta

Crna Gora na sajmu u SuboticiJake privredne i međukomorske veze

Konferencija na Ekonomskom fakultetuPreduzetništvo i inovacije preduslovi ekonomskog razvoja

Vojislav Kandić, IFCKljučni projekti u Crnoj Gori pogodni za javno-privatna partnerstva

Goran Čolović, GorbisStvoriti uslove za razvoj kruz turizma

45

22

6

10

4018

5

Broj 6Jun 2014.

Listajući Glasnik...

1980.Proizvodnja hrane prioritetan pravac razvoja

Planom razvoja Socijalističke Republike Crne Gore za period od 1981. do 1985. godine proizvodnja hrane tretira se kao prioritetan pravac razvoja, pisao je Glasnik u 1980. godini.

„Polazeći od ove činjenice, i ograničenih mogućnosti Republike u angažovanju sredstava za razvoj novih kapaciteta, u ostvarenim kontaktima sa predstavnicima Međunarodne banke iz Vašingtona razgovaralo se o mogućnosti učešća ove institucije u finansiranju jednog kompleksnog projekta koji bi se realizovao u periodu 1981. do 1985. Projekat bi obuhvatio programe za razvoj bazične poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Riječ je o prvom pokušaju da se utvrdi jedinstven koncept razvoja u oblasti proizvodnje hrane te je potrebno uložiti poseban napor da se utvrde osnove agrokom-pleksa Crne Gore“, naveo je naš list.

Inače, 1980. godine je u Crnoj Gori pod pšenicom bilo 3.500 hektara, ostalim žitom 500, povrtnim biljem 400, a krmnim 500.

1991.Otvorena prva privatna turistička agencija

Prva privatna turistička agencija „Ekskluziv-turs“ iz Budve, za sada jedina takve vrste u Crnoj Gori, nagovještava novi zaokret u turističkoj privredi ka tržišnom načinu privređivanja. Agenciju je nedavno osnovao Vukašin Ćulafić, čov-jek sa bogatim turističkim iskustvom, specijalista za zapadno tržište - objavljeno je u Glasniku 1991. godine.

„U cjelini, Agencija nudi vrhunsku uslugu prvenstveno turistima sa dubokim džepom kojima je na prvom mjestu prije svega kvalitet turističkog proizvoda, pa cijena. Poslovnim ljudima i biznismenima kojima je „vrijeme novac“, Agencija organizuje prihvat na aerodromu i poseban prevoz te tumačenje poslovnih razgovora i pravljenje zapisnika na stranom je-ziku, omogućava im brzu realizaciju programa boravka, uz prezentaciju prirodnog i kulturno-istorijskog blaga Crne Gore. Svaka ponuda je skrojena po mjeri određene osobe ili grupe do sedam ljudi, prema njihovim željama i interesima“, navodi se u tekstu naslovljenom „Gost je kralj“.

Uz pedesetogodišnji jubilej

6

Broj 6 Jun 2014.

Crna Gora na sajmu u Subotici

Jake privredne i međukomorskevezeCrna Gora je bila zemlja partner Subotičkog sajma na kome su naši privrednici, kao i na forumu sa poslovnom zajednicom Vojvodine, imali priliku da sa mnogobrojnim biznis partnerima, uspostave nove i intenziviraju postojeće poslovne komunikacije.

7

Broj 6Jun 2014.

Osmi Međunarodni i regionalni sajam privrede – Subotica 2014, pod sloganom „Mali biznis i stari zanati – veliki iza-zov na pragu Evropske unije“, održan je od 4. do 7. juna 2014

godine. Manifestacija je okupila oko 200 izlagača iz Srbije, regiona i Evrope.

Zemlja partner sajma bila je Crna Gora čija je Privredna komora nosilac projekta i organizator nastupa crnogorskih kompanija i lo-kalnih samouprava: Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, Bonese, Fabrike elektroda plužine, Boostera, Udruženja umjetnič-kih zanatlija Crne Gore, Luke Bar, Jadroagenta Bar, Vektre Jakić, Lovćeninvesta, Veletexa, Ralexa i Opštine Kotor.

Predsjednik Komore Velimir Mijušković kazao je da biti zemlja – partner znači počast i odgovornost, te podrazumijeva nastup na manifestaciji koji treba da bude u žiži interesovanja poslovnih posjetilaca i šire javnosti. Predstavljanje Crne Gore na sajmu je objedinjeno kroz kolektivnu izložbu crnogorskih kompanija, od-ržavanje poslovnog foruma sa privrednicima Vojvodine, te orga-nizaciju Crnogorsko veče koje je, kroz sinergiju teatra i muzike, predstavilo dio kulturnog bogatstva naše zemlje.

- Namjera nam je da Sajmu predstavimo najznačajnije crnogorske kompanije sa njihovim proizvodima i uslugama, kako one koje su već kvalitetno pozicionirane u Crnoj Gori i okruženju, tako i one koje tek osvajaju nova tržišta” – rekao je Mijušković.

Govoreći o temi sajma, on je podsjetio da je zemlja organizator ve-liki proizvođač hrane sa kojom Crna Gora realizuje više od četvr-tine robnog prometa sa inostranstvom, a privredne odnose prate i dobre međukomorske veze sa Regionalnom privrednom komorom Subotice.

- U današnjem svijetu globalizovanog i hiperkonkurentskog trži-šta, svijetu brendova i inovativnosti bez granica, hrana sve više postaje moćno obilježje i instrument nacionalnog brendiranja, jedan od ključnih faktora turističke ponude, pravno zaštićena kul-turna vrijednost, sve vrijedniji i profitabilniji dio ukupne baštine i tradicionalnih vrijednosti svake države. Drugim riječima, hrana je sve više nezaobilazan element turističke ponude, ali i nacionalne prepoznatljivosti – riječi su predsjednika.

Istakao je da kroz „Dobro iz Crne Gore” i još neke državne projekte, naša zemlja namjerava bolje i efikasnije tržišno valorizuje ovaj re-surs neprolazne vrijednosti.

Mijušković se zatim osvrnuo na značaj sajamskih manifestacija i ocijenio da značajno doprinose intenzivnijem uklčjučivanju pri-vreda regiona u međunarodne ekonomske tokove.

- Iako sajmovi, po nekima, možda gube na značaju, mi u Komo-rama smatramo, da ih ni savremena sredstva komunikacije, ne mogu zamijeniti, jer baš to je prilika da privrednici mogu ostvariti neposredni kontakt, upoznati se i razmijeniti mišljenja, i naravno promovisati svoje proizvode. Nadam se da će naši privrednici, sa-radnjom i udruživanjem iskustava, znanja i svih ostalih resursa mnogo lakše i sveobuhvatnije ostvariti zajedničke interese i kori-sti u sve složenijoj i zahtjevnijoj utakmici za svaki, i najmanji dje-lić globalizovanog tržišta – zaključio je on.

Otvarajući sajam, ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredi-ne Republike Srbije Snežana Bogosavljević Bošković kazala je da je kriza sa kojom se bore najmoćnije i ekonomski najrazvijenije zemlje pokazala značaj povezivanja i saradnje, a sajam privrede u Subotici potvrđuje želju učesnika da se kroz saradnju, zajedničko

planiranje i ulaganje pronađu rešenja za dobrobit svih.

- Zato hajde da sarađujemo, dogovoramo se, i svakom regionu pru-žimo šansu jer sam uvjerena da samo tako možemo dalje u napre-dak i razvoj. Moramo da sagledamo stvari iz opštijeg ugla, da više ne vidimo samo stablo, već cijelu šumu - rekla je Bogosavljević Bošković.

Posebno je zahvalila Crnoj Gori na ukazanom povjerenju pri or-ganizaciji sajma, rekavši da je naša zemlja jedan od najznačajni-jih poljoprivrednih partnera Srbije i da je sa njom uspostavljena uspješna institucionalna saradnja.

- Crna Gora već godinama spada među tri najznačajnija partnera Srbije kada je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda. Eto primje-ra dobre i uspešne saradnje koju ćemo, nadam se, u narednom pe-riodu unapređivati i njegovati - kazala je ministarka.

Ona je takođe zahvalila svim državama, organizacijama i pojedi-cima koji su područjima pogođenim nedavnim poplavama uputili pomoć, kao i na saosjećanju u teškim trenucima.

Gradonačelnik Subotice Jene Maglai je ocijenio da privredni sa-jam iz godine u godinu privlači sve veće interesovanje, pa se iz godine u godinu povećava i broj zemalja iz kojih dolaze izlagači, a ove godine su tu prvi put predstavnici Švedske i Rumunije.

Poslovni forum

U okviru Sajma privrede, 4. juna u Gradskoj kući, u Subotici, je odr-žan je poslovni forum Crna Gora - Vojvodina.

Delegaciju poslovne zajednice, činili su predstavnici: Kontejner-skog terminala i generalnih tereta, Bonese, Fabrike elektroda Plu-žine, Boostera, Udruženja umjetničkih zanatlija Crne Gore, Luke Bar, Jadroagenta Bar, Vektre Jakić, Lovćeninvesta, Veletexa, Ra-lexa i Opštine Kotor. Prezentacije su imali Luka Bar, Kontejnerski terminali i generalni tereti. Predstavljeni su i turistički potencijali Crne Gore.

Predsjednik Mijušković je kazao da forum predstavlja nastavak aktivnosti predviđenih potpisanim Sporazumom o saradnji sa Regionalnom privrednom komorom Subotice, u septembru 2007. godine. Prema njegovim riječima, Crna Gora i Vojvodina imaju tra-dicionalno dobru ekonomsku saradnju, posebno u agrarnom sek-toru i proizvodi iz Vojvodine su prepoznati u Crnoj Gori po svom kvalitetu. Trend dobre saradnje se nastavlja, i smatram da je mo-guće uraditi i više od postojećeg kada je u pitanju uspostavljanje spone između primarne proizvodnje ali i preradjivačkog sektora i na jednoj i na drugoj strani.

- Značajna saradnja bilježi se i između Crne Gore i regiona Subo-tice. U prvom kvartalu 2014. godine robna razmjena između je iz-nosila 23,1 miliona eura. Ovaj region u Crnu Goru najviše izvozi keramičke i proizvode mlinske industrije, mineralna goriva, ulja, meso. Iz Crne Gore se u region Subotice najviše izvoze eterična ulja, parfimerijski i kozmetički proizvodi, voće, odjeća, drvo i proi-zvodi od drveta – rekao je Mijušković.

Istakao je da je agroindustrija u Crnoj Gori doživjela ekspanziju u posljednjih desetak godina, i ocijenio da naša zemlja ima izuzetne komparativne prednosti u proizvodnji organske hrane.

On je pozvao na unapređenje saradnje i u metalopreradi, trgovini, građevini, drvopreradi, turizmu i saobraćaju.

8

Broj 6 Jun 2014.

- Osnovni preduslov bolje ekonomske sara-dnje je kvalitetna saobraćajna i logistička povezanost, stoga su danas u privrednoj delegaciji i predstavnici Luke Bar, Kontej-nerskih terminala i Jadroagenta. Vjerujem da mogu realizovati kvalitetne poslovne kontakte, budući da imaju izuzetan položaj na Jadranu i raspolažu i kvalitetom usluga koji je respektabilan – rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Zatim se osvrnuo na crnogorsku ekono-miju u 2013. i kretanja u tekućoj godini. Prognoze Svjetske banke, saopštene ovih dana, za 2014. procjenjuju rast od 3,2%, a u narednoj godini 3,5%.

- Navedena predviđanja baziraju se na či-njenici da u ovoj godini otpočinje realiza-cija značajnih investicija. Projekti koji su zaista realni, odnose se na turizam, ener-getiku i saobraćajnu infrastrukturu i mjere se milijardama eura. Na putu postizanja održivog ekonomskog razvoja to je glavni pokretač – kazao je Mijušković.

Predsjednik Regionalne privredne komo-re Subotice Slobodan Vojinović je istakao značaj projekta 4B za saradnju privrednika.

- Projekat koji smo započeli 4B – Beč, Bu-dimpešta, Beograd, Bar je jedna ozbiljna priča. Zbog dijela južne Mađarske zagu-šenog lučkim transportom, povezivanje i korišćenje luke Bar je od velikog značaja – rekao je Vojinović.

On je ocijenio da je privreda regiona je i na ovom sajmu predstavila svoju konkuren-tnost i veruje da će rezultirati potpisiva-njem novih poslovnih ugovora.

Nakon uvodnog dijela uslijedili su bilate-ralni razgovora privrednika Crne Gore i Vojvodine.

Lovćenac - Crna Gora u ravnici

U okviru aktivnosti na Subotičkom sajmu, Privredna komora Crne Gore je organizo-vala posjetu delegacije poslovne zajednice Lovćencu, nezvaničnom centru crnogor-ske dijaspore. U njemu je već jedanaest go-dina sjedište Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš“ i traje neprekidna težnja za očuva-njem kulture i tradicije predaka.

U tom mjestu je sjedište i Crnogorskog kul-turno prosvjetnog društva „Princeza Kseni-ja“, koje aktivnosti bazira na radu sa djecom u cilju očuvanja i prezentovanja naše tradi-cionalne i savremene kulture. Kao takvo, to društvo je jedinstveno ne samo u Srbiji, već u cjelokupnoj crnogorskoj dijaspori.

U Crnogorskom kulturnom centru, multi-funkcionalnom prostoru opremljenom da u potpunosti zadovolji potrebe zajednice za kulturnim i društvenim aktivnostima, nalaze se izložbena galerija, učionica, kao i prostor za promocije. Kroz učionicu Cr-nogorskog kulturnog centra prošli su đaci tri generacije škole „Crna Gora moja po-stojbina”, u kojoj se fakultativno, šest mje-seci u toku godine, izučavaju predmeti na crnogorskom jeziku iz udžbenika posebno štampanih za dijasporu.

Na platou ispred centra je bista Petra II Pe-trovića Njegoša koju je Udruženje „Krstaš” postavilo u čast 200 godina od rođenja ve-likog crnogorskog vladike i književnika. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je ovom prilikom polo-žio cvijeće pored biste ovog velikana.

Lovćenac je jedino mjesto u svijetu gdje su, van svoje matice, Crnogorci većina. Nala-zi se u opštini Mali Iđoš, jedinoj van Crne

Gore u kojoj je crnogorski jezik u službenoj upotrebi.

Predsjednik udruženja „Krstaš” i istraživač crnogorske dijaspore Nenad Stevović je, pozdravljajući crnogorsku delegaciju, za-hvalio Privrednoj komori i crnogorskoj pri-vredi na pomoći i podršci u svim njihovim aktivnostima, posebno prilikom obnove kulturnog centra. U ime Udruženja, Stevo-vić je predsjedniku Komore Mijuškoviću uručio Povelju za višegodišnju prijateljsku saradnju i doprinos u očuvanju nacional-nog identiteta Crnogoraca u Srbiji.

Crnogorska delegacija pozdravljena je slje-dećim riječima:

„Kad dođete u Lovćenac sigurno ćete se upitati kako je Lovćen putujući za Bačku, izgubio na putu čitavu svoju visinu i prote-gao se u široku ravnicu, kako su se sprijate-ljile te dvije suprotnosti: planina i ravnica? Odgovor možete dobiti samo od onih koji su u jesen 1945. godine, zamišljenog pogle-da i suznih očiju, krenuli sa Cetinja u Voj-vodinu, u Sekić (današnji Lovćenac) na put nade i obećanog boljeg života.

Petog novembra 1945. godine, ispred Doma slobode na Cetinju, neđe oko 11.00 sati, prva grupa crnogorskih kolonista krenula je ka Vojvodini. Crnogorci, većinom stanovni-ci cetinjskog i barskog sreza, napuštali su svoj zavičaj sa čudnim osjećanjem radosti i tuge, smijeha i plača. Gledajući suznim očima prema ponositom Lovćenu koji se gubio u daljini, zapjevaše:

„... Crna Goro, ostaj zbogom,žao mi se rastat s tobom.Crna Goro, rodno mjesto,tebe ću se sjećat često.Zbogom, rijeke i potoci,zbogom, braćo Crnogorci ...“

9

Broj 6Jun 2014.

Lovćenački pjesnik Milivoje Miško Abra-mović u poemi „Dolazak Miluše Mrgudove“ opisuje kako je, jedan od vođa kolonizacije, Radovan Savov Stevović promijenio ime Sekiću i tako zanavijek kumovao Lovćen-cu koji postade simbol crnogorstva u Voj-vodini baš onako kako je Lovćen od iskona simbol svekolikog crnogorstva:

„... Ušli smo u Sekićime ko svako tuđene osjećaš ga,Daleko.Sjedosmo u Zadružni domi svi isto razmišljali:daćemo mi njemu naše imeu kojem će biti naše krvi,pa da na one tamo proplanke miriše.Ćutali smo,najednom Radovan usta i reče:„ Lovćenac, ljudi neka se zove.Pa neka bude vrh naših pobjeda,naše ime i prezime,naša poruka i zavjet.I neka bude opomena odakle smo“ ...“

I danas, sedam decenija kasnije, Lovćen-čani potomci cetinjskih i barskih kolonista nijesu zaboravili ni ko su, ni odakle su, i na koji način treba čuvati tradiciju i običaje svojih slavnih predaka. Na neraskidivu vezu Lovćenca sa Crnom Gorom nijesu uti-cali ni vrijeme ni daljina. Cetinjsko-barsko--lovćenački fluid miriše na istu krv, na pri-jateljstvo, rodbinstvo i kumstvo, ali najviše na potpuno isti osjećaj odanosti i ljubavi prema svojoj Crnoj Gori.

Sa snažnom željom da tako i dalje bude, i današnje generacije Lovćenčana ljubomor-no čuvaju uspomenu na svoj slavni zavičaj i porijeklo, čuvajući na taj način i svoj naci-onalni identitet”

10

Broj 6 Jun 2014.

Deficit preduzetničke kulture na zapadnom Balkanu limiti-ra napore na rješavanju problema ovog regiona. Ne postoji drugi put za njihovo prevazilaženje do snažnog podsticanja

preduzetničke ekonomije, zasnovane na inovativnosti, ocijenjeno je na Međunarodnoj preduzetničkoj konferenciji održanoj na Eko-nomskom fakultetu u Podgorici 17. juna 2014. godine.

Konferencija, četvrta po redu, bila je na temu „Preduzetništvo i ino-vacije kao preduslovi ekonomskog razvoja”. Partner domaćinu u organizovanju skupa bila je Privredna komora Crne Gore, a podr-šku su dali ministarstva finansija, nauke, prosvjete, te za informa-ciono društvo i telekomunikacije, zatim Centralna banka i Centar za stručno obrazovanje.

Potvrda u MSP

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković izra-zio je zadovoljstvo i zahvalnost Ekonomskom fakultetu što je pre-poznao ovu asocijaciju privrednika kao partnera za organizovanje Konferencije, i ocijenio da je riječ o nastavku kvalitetne saradnje dvije institucije.

- Svjedoci smo da se u novije vrijeme čine znatni napori da se una-prijedi kvalitet i konkurentnost crnogorske privrede na domaćem i inostranom tržištu. Ipak, brojni pokazatelji, od kojih je najupeča-tljiviji izrazito nepovoljan odnos vrijednosti uvoza i izvoza, jasno ukazuju da smo još daleko od željenih rezultata. Nažalost, iskustvo nam govori da saradnja nauke i prakse nije dostigla potreban nivo – rekao je Mijušković.

Podsjetio je da su, u prošlosti, razvojne službe i instituti u velikim

Konferencija na Ekonomskom fakultetu

Preduzetništvo i inovacije preduslovi ekonomskog razvojaStvoreni uslovi da građani Crne Gore, oslonjeni na vrlo izdašne resurse, znanje i sposobnost, inovacijama unapređuju biznis i kvalitet crnogorske ekonomije, smatra predsjednik Vlade Milo Đukanović.

11

Broj 6Jun 2014.

poslovnim sistemima sarađivali sa naučnim institucijama u Crnoj Gori i šire, te da je u zgradi Ekonomskog fakulteta godinama uspje-šno radio Institut za društveno-ekonomska istraživanja, bez kojeg se nije ulazilo u razvojne projekte. S toga, naglašava predsjednik Komore, raduje zamisao oživljavanja tog instituta.

On smatra da će se inovacije i preduzetništvo najprije i najlakše komercijalno potvrditi u malom i srednjem biznisu. Prema podaci-ma istraživanja, koji su dostupni kroz asocijaciju komora Evrope, mala i srednja preduzeća, koja čine 99% svih privrednih društa-va, imaju potencijal za otvaranje radnih mjesta koji iznosi gotovo 85%. Mladi ljudi su prema ovom istraživanju izuzetno inspirisani preduzetništvom: 45% te populacije to vidi kao realnu opciju za ka-rijeru. Kada bi se ovaj potencijal mogao iskoristiti, milioni novih radnih mjesta mogli bi se dodati na 23,5 miliona malih i srednjih preduzeća koliko ih danas ima u EU.

- U poređenju sa evropskom slikom i potrebom mladih da kreira-ju sopstveni biznis, kod nas imamo značajno drugačiju situaciju. Vjerujem da je svim odgovornima u Crnoj Gori alarm da nešto krupno moramo učiniti na podsticanju razvoja privatnog sektora i preduzetništva rezultat istraživanja UNDP-a prema kojem skoro 70% mladih ljudi svoju budućnost vidi na poziciji administrativaca u državnoj službi – kazao je predsjednik.

U cilju jačanja konkurentnosti privrede, Komora kroz redovne ak-tivnosti, a uz podršku brojnih međunarodnih programa, podstiče i edukuje privredu u sferi inovativnosti i preduzetništva. Jedan od instrumenata je djelovanje u okviru Evropske mreže preduzeća, najveće poslovne mreže u svijetu. Upravo kroz nju, Komora je u prilici pruži pomoć i informacije o programu „Horizont 2020“, koji je od ove godine otvoren za istraživačke i inovativne inicijative koje nude rješenje za identifikovane društvene i privredne izazo-ve. Cilj njegovog sprovođenja u praksi je da se dobiju novi ili inovi-rani proizvodi, usluge i procesi. Posebna sredstva u ukupnom sed-mogodišnjem budžetu od 80 milijardi eura izdvojena su za učešće malih i srednjih preduzeća.

Komore su, posredstvom krovne organizacije u Briselu od početka kreiranja ovog programa, pravile kontinuiran pritisak na Evropsku komisiju da sredstva koja će biti usmjerena ka malim i srednjim preduzećima budu veća nego što je na početku zamišljeno.

- Dobro je da smo u tome uspjeli, a kao predsjednik Komore po-sebno ću biti zadovoljan ako domaća preduzeća uspiju privući i iskoristiti sredstva koja su im kroz ovaj instrument na raspolaga-nju. Naravno, tu su i naše nagrade, koje treba stimulativno da dje-luju na sve one koji u svoje poslovanje unose drugačiji savremen pristup, poštujući pravila i norme modernog poslovanja i preduze-tničkih ideja. Svi mi možemo da učimo iz uspješnih priča o tome kako stvoriti nova radna mjesta i podržati oporavak ekonomije. Uostalom, ekonomsko čudo u Evropi poslije Drugog svjetskog rata baziralo se na preduzetništvu i hrabrim odlukama koje su donosili preduzetnici. Rekao bih da ništa kao ta činjenica ne stavlja pre-duzetništvo među ključne preduslove rasta i razvoja. Zato i dana-šnja Konferencija, koja je okupila renomirane stručnjake iz zemlje i inostranstva ima za cilj da predstavi prednosti koje sa sobom nose preduzetničke inicijative i inovacije. Usmjeravanje, posebno mlađih slojeva društva u tom smjeru kao cilj će imati postizanje održivog ekonomskog rasta, što nam je svima želja – riječi su Ve-limira Mijuškovića.

Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Milivoje Radović, pozdra-

vljajući učesnike, rekao je da je želja Konferencije da pruži dopri-nos rasvjetljavanju i razumijevanju neophodnosti nastavka puta razvoja preduzetništva i preduzetničkog duha.

- Citiraću gurua menadžmenta Pitera Drakera koji je rekao: „Naj-veća opasnost u turbulentnim vremenima nije sama turbulencija nego djelovanje po jučerašnjoj logici“ – naglasio je je dekan Ra-dović.

On je posebno naglasio ulogu prof. dr Dragana Lajovića kao zače-tnika ideje održavanja Međunarodne preduzetničke konferencije.

Smanjiti zavisnost od države

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je izrazio poštovanje prema namjeri organizatora da konferencija postane tradicional-na. Ona iz godine u godinu unapređuje kvalitet, a prema riječima premijera, dobro je što se realizuje u sadejstvu akademskih i dr-žavnih institucija, te privrede.

-Preduzetnici kod nas predstavljaju simbol novog vremena. Novo vrijeme u Crnoj Gori afirmiše sistem vrijednosti u kojem je naj-značajnije časno, odgovorno i kvalitetno živjeti. Da bismo mogli kvalitetno da živimo, moramo se vratiti pitanjima preduzetništva i inovacija, što će nam omogućiti da kvalitet života zasnujemo na onome što su naše snage, znanja i vještine – rekao je Đukanović.

Na temeljima euroatlanskih integracija i obnovljene fiskalne sta-bilnosti, on navodi da nam u 2014. i u godinama koje slijede pred-stoji da realizujemo strukturne reforme i unaprijedimo ambijent koji će podsticati preduzetništvo.

U novom sistemu vrijednosti u Crnoj Gori treba ići na smanjenje zavisnosti građana od državne pomoći, smatra premijer. Podsje-tio je da je Crna Gora još tokom teških devedestih počela da gradi kvalitet života sopstvenim resursima i raskrstila sa zavisnošću od donacija sa strane.

-Kvalitet procesa emancipacije u Crnoj Gori zavisiće od sposobno-sti da raskinemo zavisnost pojedinaca od državne pomoći. Stvo-rili smo uslove da naši građani, oslonjeni na vrlo izdašne resurse, znanje i sposobnost da inovacijama unapređuju biznis i kvalitet crnogorske ekonomije, mogu da kvalitetno zasnuju život u našoj državi. Tokom posljednjih desetak godina povećali smo BDP per capita 300 odsto, ali smo i time na 20 odsto evropskog prosjeka. Dakle, pred nama je ozbiljan izazov, ali i šanse, i to u energetici, turizmu, razvoju infrastrukture, proizvodnji zdrave hrane. Danas se naše umijeće mjeri sposobnošću da svi zajedno osmislimo da-lja unapređenja i sistem podsticaja u institucionalnom ambijentu, da svakog pojednica navedemo na to da raskine svoju zavisnost od države i razmisli kako da radom na tim resursima unaprijedi kvalitet života i time doprinese svojoj državi – zaključio je preds-jednik Vlade.

Na plenarnoj sesiji učesnicima konferencije se, putem video linka, obratio dobitnik Nobelove nagrade Oliver Williamson koji je govo-rio o transakcionim troškovima, dok je profesor Yochanan Scha-chmurove, City College New York, govorio na temu „Euro, prošlost, sadašnjost i perspektiva”.

U okviru panela Preduzetništvo i inovacije, Institucije i ekonom-ski razvoj, Ekonomske politike u postkriznom periodu, te Menadž-ment u postkriznom periodu govorili su ili dostavili radove brojni profesori sa univerziteta iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta.

12

Broj 6 Jun 2014.

Sastanak predstavnika Svjetske banke sa privrednicima

Unaprijediti saradnju na projektima realnog sektora

Nova faza partnerstva sa Svjetskom bankom usredsrediće se na razvoj privatnog sektora, ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

13

Broj 6Jun 2014.

Saradnja Crne Gore i Svjetske banke ubuduće bi trebalo da bude fokusirana na jačanje privatnog sektora u turizmu, po-ljoprivredi, energetici i prerađivačkoj industriji, rečeno je na

sastanku održanom 26. juna 2014. u podgoričkom hotelu Premier, u okviru posjete izvršnog direktora Svjetske banke Franka Heem-skerka našoj zemlji.

Učesnici sastanka su bili predstavnici Vlade, Svjetske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodne aso-cijacije za razvoj (IDA), Međunarodne finansijske korporacije (IFC), Multilateralne agencije za garantovanje investicija (MIGA), Agen-cije Crne Gore za promociju stranih investicija, Privredne komore Crne Gore i Savjeta stranih investitora. U radu ovog skupa učesto-vala je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.

Unaprijediti partnerstvo

- Crna Gora i Svjetska banka u narednom periodu treba da unapri-jede saradnju, posebno u projektima koji podržavaju realni sektor, u kojem se ogleda okosnica razvoja crnogorske ekonomije – is-takao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović.

Naša država je opredijeljena da aktivno učestvuje u stvaranju odr-žive ekonomske strategije, smatra potpredsjednik Vlade.

- Vremena koja su iza nas nijesu bila laka, ali mnogo toga je posti-gnuto u prethodnoj deceniji. Održali smo makroekonomsku sta-bilnost i imamo viziju budućnosti koja se, između ostalog, ogleda u članstvu u EU. Kolege iz Svjetske banke dijele sa nama tu viziju koja ima za cij ubrzanje ekonomskog rasta kroz povećanje izvoza, produktivnosti, unaprijeđenje infrastrukture u cilju obezbjeđiva-nja boljeg standarda stanovništva -kazao je Lazović.

On je dodao da se moraju donositi i bolne mjere, da bi se govorilo o održivom razvoju, kao što je smanjivanje javne potrošnje.

Izvršni direktor Svjetske banke Frank Heemskerk je rekao da ta institucija želi da unaprijedi partnerstvo sa našom zemljom, te da smo jasno postavili prioritete za koje ćemo imati neophodnu po-dršku.

- Nova faza partnerstva Crne Gore i Svjetske banke usredsrediće se na razvoj privatnog sektora, ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Nadam se da će narednih godina fokus saradnje biti na jačanju privatnog sektora, u turizmu, poljoprivredi, energe-tici i prerađivačkoj industriji - kazao je Heemskerk.

Prema njegovim riječima, snažan razvoj privatnog sektora ne može da se ostvari bez snažne Vlade koja obezbjeđuje uslove u tom smislu.

- Svjetska banka i Crna Gora usmjeravaju se na ciljane investicije u razvoj privatnog sektora. Takva ekonomija ide u pravcu smanje-nja siromaštva i podsticanja zajedničkog prosperiteta - ocijenio je Heemskerk.

Zoran Martinovski, koji vodi kancelariju Međunarodne finansijske korporacije (IFC) u Crnoj Gori, objasnio je da je riječ o dijelu gru-pacije Svjetske banke koji pomaže razvoj privatnog sektora, kroz direktno finansiranje privatnih kompanija i banaka. IFC, prema njegovim riječima nudi kredite sa dužim rokovima otplate nego komercijalne banke, ulaganje u kapital preduzeća, uz podsjećanje da je već godinama zastupljen u regionu, pomažući realizaciju

projekata navodeći kao primjer izgradnju Mall of Montenegro u Podgorici.

- Kada je riječ o Crnoj Gori naši prioriteti se poklapaju sa državnim, a to su razvoj turizma, infrstrukture, energetike i prerađivačkog sektora sa akcentom na poljoprivredu – kazao je Matrinovski.

Menadžerka Svjetske banke u Crnoj Gori Anabela Abreu objasnila je da u saradnji sa vladama definišu prioritete za podršku.

- Sad imamo strategiju partnerstva koja je definisana 2011. godine i važiće do 2015. godine. Podržali smo zemlju sa preko 300 miliona dolara podrškom pristupanju EU kroz jačanje institucija i poveća-nje konkurentnosti, kao i kroz upravljanje životnom sredinom - re-kla je Abreu.

Regionalni menadžer MIGA Olivier Lambert kazao je da će ta in-stitucija Svjetske banke pomoći da strane investicije stignu u Crnu Goru.

- Pomažemo tako što ćemo obezbijediti garancije za nekomerci-jalne rizike. Makrostabilnost, politički rizik, pristup kvalifikovanim zaposlenim, da li mogu lda zaposlim prave ljude, da budu efika-sni. kakav je pristup finansijskim sredstvima, status bankarskog sektora – to su rizici koji zanimaju strane investitore - kazao je Lambert.

Razvojna banka?

Zorica Kalezić, predstavnica Crne Gore u kancelariji Holandske konstituence, kazala je da će naša država naredne godine formi-rati novu strategiju u kojoj će jedan od prioriteta biti podrška pri-vatnom sektoru, a u što će biti uključene međunarodne finansijske institucije. Ona smatra da su brojna preduzeća zainteresovana za saradnju sa IFC-om, pa je pitala koji su uslovi da se ona realizuje.

Zoran Martinovski je objasnio da je za IFC opredjeljujući kvalitet investitora, istorija njegovog uspješnog poslovanja, te da su im, pored profitabilnosti projekta, bitni i razvojna komponenta, pošto-vanje standarda zaštite okoline i njegovi socijalni aspekti.

- Mi ne možemo direktno finansirati male projekte, vrijedne ispod nekoliko miliona eura. To su projekti koje treba da finansiraju lo-kalne banke i ne želimo da im budemo konkurenti, već komple-mentarni. Takve projekte indirektno podržavamo tako što obez-bjeđujemo linije za kreditiranje malih i srednjih preduzeća preko lokalnih banaka – objasnio je on.

To je podstaklo privrednike da predstavnicima međunarodnih fi-nansijskih institucija ukažu na probleme koje imaju u saradnji sa bankama u Crnoj Gori.

- Vlada bi trebalo da razmotri zašto komercijalne banke u Crnoj Gori nijesu zainteresovane da investiraju u razvojne projekte, naročito one koji su na dugi rok otplate. Predlažem da sredstva za projekte u Crnoj Gori IFC plasira preko Investiciono razvojnog fonda. Crnoj Gori nedostaje razvojna banka, pa smatram da IRF mogao preuzme njenu ulogu u ovim malim projektima - kazao je koncesionar na Murinskoj rijeci Aco Vuković.

Martinovski je odgovorio da su osnovni uslovi da se IFC uključi u finasiranje projekata njihova „bankabilnost i održivost”, te da on može obezbjeđivati sredstva državnim fondovima. Ipak, IFC je uv-jeren da će pojedine komercijalne banke htjeti da sa njima uđu finansijske aranžmane, jer su sredstva koja daje, kako je rečeno,

14

Broj 6 Jun 2014.

primjerena razvojnim projektima, odnosno poravnata sa dužinom otkupnog perioda koje kompanije imaju.

- Mi smo u Vladi izuzetno zabrinuti zbog politike banaka kada je u pitanju podrža-vanje razvojnih projekata u Crnoj Gori. Sigurni smo da u dugoročnom pogledu ne možemo imati punu stabilnost u finansij-skom i bankarskom sektoru, a probleme u realnoj ekonomiji koja generiše rast i ra-zvoj. Pokušavamo raznim mjerama politi-ke, u saradnji sa Centralnom bankom kao regulatorom, da stvorimo uslove kako bi se pospješio ekonomski razvoj Crne Gore. Naša namjera je bila da i formiranjem IRF--a podržimo takve ambicije. Ideja razvojne banke nije stavljena pod sto. Iskustva po-sljednjih mjeseci i godina nas upozoravaju da možda treba ići u tom pravcu, formirati razvojnu banku koja bi funkcionisala po standardima i principima bankarskog po-slovanja ali koja će imati mnogo više os-jećaja za razvojne projekte – kazao je po-tpredsjednik Vlade Lazović.

Saradnja Komore sa Svjetskom bankom

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović iznijela je pozitvne utiske sara-dnje sa Svjetskom bankom. Riječ je o pro-jektu „Regionalna trgovinska logistika” koji Komora realizuje sa IFC-om, a omogućava bolje poslovanje privrednih subjekata i unapređuje saradnju sa državnim organi-ma poput Uprave carina, inspekcijama i drugim. Komora je sa Svjetskom bankom sarađivala i na istraživanju o investicionoj klimi.

- Svjetska banka je povjerila Privrednoj komori Crne Gore da radi to istraživanje i

rezultati su pružili podatke koji pokazuju poželjnost zemlje za ulaganja stranih in-vestitora i uopšte za bavljenje biznisom. Kada je u pitanju upravo taj dio bavljenja biznisom, u istraživanju se najčešće navo-de ograničenja koja su istaknuta i na ovom skupu – skupi izvori finansiranja, nedosta-tak sredstava, suzbijanje sive ekonomije, na čemu je od tog istraživanja poprilično urađeno, kao i slabosti u plasmanu. Raduje komentar potpredsjednika Vlade da i da-lje postoji mogućnost osnivanja razvojne banke i smatram da bi to bilo jako važno za privredu – rekla je Filipović, navodeći da su na poziv Komore sastanku prisustvovali vodeći privrednici iz oblasti prehrambene industrije, saobraćaja, trgovine, metalurgi-je, građevinarstva i špedicije.

Susret s premijerom i ministrima

Predsjednik Vlade Milo Đukanović kazao je tokom susreta sa izvršnim direktorom Svjetske banke Frankom Heemskerkom da je prisustvo ove institucije u Crnoj Gori predstavlja priznanje za dosadašnju finan-sijsku politiku i podršku daljem snaženju ekonomije.

- Potvrda da smo na dobrom putu je i im-pozantno interesovanje stranih investitora i realno očekivanje da budemo najbrže ra-stuća ekonomija i investiciona destinacija – kazao je Đukanović.

On je ukazao na odgovornu politiku Vlade u oblasti fiskalne i politike javnih finansija, uz ocjenu da je pred Crnom Gorom period jačanja ambijenta za razvoj biznisa kroz strukturne reforme i dalje unapređenje po-slovnog ambijenta.

Podrška Svjetske banke je, u tom kontekstu,

izuzetno značajna, smatra Đukanović.

Sagovornici su razgovarali o potrebi ubr-zanog ekonomskog razvoja regiona, kao preduslova za prevazilaženje istorijskih zaostajanja i ukupnog napretka.

Heemskerk se sastao i sa ministrom održi-vog razvoja i turizma Branimirom Gvozde-novićem koji je kazao da, prateći razvojne ciljeve, Vlada posvećeno radi na unapređe-nju konkurentnosti i stvaranju ambijenta koji će privući investitore i obezbijediti pre-nošenje novih znanja i iskustava u projekte koji su planirani. . U cilju ujednačene regi-onalne razvijenosti aktivnosti Ministarstva usmjerene su ka bržem razvoju sjevernog područja i boljeg kvaliteta života građana. Saradnja sa Svjetskom bankom je značajna u dijelu koji se odnosi na razvoj ovog regio-na, kroz poboljšanje sveukupne infrastruk-ture, te mogućnost uvezivanja turizma i poljoprivrede, rečeno je na sastanku.

Prilikom razgovora visokog funkcionera Svjetske banke sa ministrom finansija Ra-dojem Žugićem i tom prilikom je rečeno da će realizacija najavljenih projekata u turiz-mu, energetici, poljoprivredi i infrastruk-turi, imaće multiplikativni efekat na Crnu Goru, a njenim građanima obezbijediće nova radna mjesta i bolji životni standard. Direktor Hemskerk je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i izrazio spre-mnost Svjetske banke da nastavi sa podr-škom Crnoj Gori na razvojnim projektima, kroz nove modele finansiranja i pružanja pomoći. U tom kontekstu, razmatrana je mogućnost intenziviranja saradnje orga-nizovanjem obuke zaposlenih u Centralnoj banci, koja bi omogućila efikasnije rješava-nje tekućih fiskalnih i ekonomskih proble-ma.

15

Broj 6Jun 2014.

Priprema za polaganjestručnog ispita

Zaštita na radu

nije trošak

Udruženje zaštite na radu i Komora otpočeli seriju

seminara koji će pružiti više saznanja o dobrim

praksama i normama kojih se treba pridržavati da bi

rad bio bezbjedan za svakog pojedinca.

Dvodnevni seminar za pripremu kan-didata za polaganje stručnog ispita iz zaštite na radu i za stručna lica

koja su ispit položila 2013. i ove godine, od-ržan je 19. i 26. juna 2014. u Privrednoj ko-mori Crne Gore.

Skup su organizovali Udruženje zaštite na radu Crne Gore i Privredna komora.

Cilj seminara je da, imajući u vidu ključ-nu ulogu stručnog lica za poslove zaštite na radu u implementiranju zakona i pod-zakonskih akata u praksi kod poslodavca, na što kvalitetniji način pomogne pripre-mu kandidata za polaganje ovog ispita. Na seminaru je prezentovana, razmatrana i diskutovana tematika iz opšteg i stručnog dijela predmetnog ispita.

- Obuke ove vrste veoma su važne za pri-vredu, budući da nakon uspješno polože-nog stručnog ispita za zaštitu na radu po-slodavac dobija lice koje može kvalitativno unaprijedi ovu važnu oblast u kompaniji. Evropa posvećuje izuzetnu pažnju sigurno-sti i zdravlju na radu i daleko se odmaklo kada su u pitanju evropski propisi koji tre-tiraju ovu oblast. Slijedeći to, Udruženje za-štite na radu i Privredna komora Crne Gore su se opredijelili da otpočnu sa serijom seminara koji bi privredi pružili više sa-znanja o dobrim praksama, kao i normama kojih se potrebno pridržavati da bi rad bio bezbjedan za svakog pojedinca – rekao je rukovodilac Sektora za obrazovanje Privre-dne komore Crne Gore dr Mladen Perazić.

U Privrednoj komori, naglašava, postoje čvrsta opredjeljenja u smislu povecanja učešća u aktivnostima stalnog razvoja ljudskih resursa, a u cilju dobrobiti svih građana Crne Gore i kreiranja ekonomije bazirane na znanju.

- Informisanjem, edukacijom i upoznava-

njem o značaju problema zaštite na radu, omogućava se stvaranje adekvatnog po-slovnog okruženja za zaposlene u Crnoj Gori – zaključio je Perazić.

Zdrav, siguran, sposoban i motivisan ra-dnik nije samo individualni cilj, već vrhun-ski državni i društveni prioritet, kazao je predsjednik Udruženja zaštite na radu Crne Gore mr Zdenko Janković.

Prema njegovim riječima, stručna lica za-štite na radu su veoma odgovorni kadrovi u organizacijama i potrebno je da budu od autoriteta prema zaposlenima i poslodav-cu.

- Autoritet se može steći jedino znanjem. Morate stalno raditi na sebi i unapređiva-ti svoja iskustva. Ako posao radite bolje od drugih zaposlenih u vašem procesu rada i umijete da argumentovano ubijedite po-slodavca da zaštita na radu nije samo tro-šak nego je direktno povezana sa profitom, onda ste pravi ljudi za ovu dužnost – rekao je Janković.

Naglasio je da je zaštita na radu multidisci-plinarna nauka i da zahtijeva timski rad u okviru organizacije.

- Morate koristiti znanja ostalih kolega, jer u suprotnom nećete dobro raditi svoj posao – kazao je on.

Polaznici seminara bili su u prilici da čuju predavanja na teme: „Normativna regulati-va, Zakon o zaštiti na radu, druga zakonska i podzakonska akta i normativna regulati-va kod poslodavca“ (predavač mr Zdenko Janković) , „Obavljanje stručnih poslova zaštite na radu kod poslodavca (čl. 34.35 i 36 Zakona o zaštiti na radu Crne Gore)“ (Z. Janković i Branislav Šebek), „Evidenci-je, izvještaji i dokumentacija iz zaštite na radu, vođenje i arhiviranje“ (Novak Rado-jičić), te „Zdravstveni pregledi zaposlenih,

popunjavanje uputa za periodične preglede i povrede na radu, profesionalna oboljenja u vezi sa radom“ (Cvetana Vukajlović).

Na seminaru je istaknuta značajna uloga Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao i inspekcija zaštite na radu za dalji razvoj ove oblasti, kojima će Udruženje zaštite na radu ponuditi potpisivanje Memoranduma o saradnji.

16

Broj 6 Jun 2014.

Sjednica Odbora udruženja špeditera

Odbor udruženja špeditera Privredne ko-more Crne Gore razmotrio je, na sjednici održanoj 11. juna 2014. godine, teme koje se odnose na kontrolu robe animalnog po-rijekla, konkurentnost logističkog pravca preko barske luke, te troškove elektronske komunikacije sa Upravom carina.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ra-dovan Radulović, a radu je učestvovala i glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković.

Drašković je ocijenila da je potrebno da špediteri bolje poznaju propise i dokumen-taciju koji uređuju uvoz ili tranzit roba ži-votinjskog porijekla (životinja, proizvoda životinjskog porijekla, hrane za životinje, nus proizvoda i pratećih predmeta), visinu naknada, taksi u vezi sa veterinarskim pre-gledima, kao i obaveze u vezi sa dostavom uzoraka pošiljki laboratorijama. Time bi procedura koja se odnosi na veterinarske preglede ove robe bila znatno kraća.

Špediterima su dodatno pojašnjeni uslovi za uvoz i tranzit pošiljki animalnog pori-jekla. Takođe, informisani su o graničnim inspekcijskim mjestima, postupanju carin-ske ispostave sa ovom vrstom robe, razlozi-ma i postupku odbijanja pošiljke, postupa-nju sa unešenim pošiljkama proizvoda koje ne ispunjavaju uslove za uvoz. Naglašeno je da je obavezna najava pošiljke graničnoj veterinarskoj inspekciji najmanje 24 sata prije dolaska na granični prelaz.

Članovi Odbora su saopštili stav da je mali broj inspektora u veterinarskoj ispekciji neprimjeren obimu i zahtjevnosti njihovog posla, što, kako smatraju, produžava pro-ceduru na graničnim prelazima. Takođe su istakli potrebu definisanja nadležnosti inspekcija kako ne bi dolazilo do preklapa-nja nadzora (primjeri: merkantilni kukuruz

ili hrana za životinje). Saopštili su da je potrebno izmijeniti praksu da uzorke labo-ratorijama dostavljaju špediteri. Govoreći o proceduri oko uzorkovanja, Drašković je objasnila da uzorke uzima i pakuje veteri-narski inspektor, te da nema bojazni da će doći do kontaminacije, ali je i ponovila da je obaveza špeditera/uvoznika da ga dopremi do laboratorije.

Nakon rasprave u kojoj su učestvovali Ha-san Kolar, Jadroagent Bar, Snežana Terzić, Stadion, Darko Globarević, Zetatrans, Bra-nislav Zenović, Zenšped, Nikola Pajović, Veletex, Dražen Kapa, Milšped te Vladimir Karanikić, Paccorini, predsjednik Odbora Radulović je kazao da će špediteri uložiti dodatni napor da se ubrza protok roba u spoljnotrgovinskom prometu, kao i da je potrebno povećati broj inspektora i unapri-jediti tehničke mogućnosti inspekcijskih službi.

Špediteri su ocijenili velikom biznis bari-jerom što u slobodnoj trgovinskoj zoni Bar nemaju adekvatne uslove za poslovanja. Posebno opterećenje predstavlja obaveza plaćanja 10.000 eura za Ugovor za obavlja-nje djelatnosti u Slobodnoj zoni.

Ukazali su na visoke cijene usluga KTGT i njihovo iznenadno nedavno povećanje, što ocjenjuju kao neprofesionalno i monopol-sko ponašanje, zbog čega trpe gubitke. Ini-ciran je sastanak sa predstavnicima Luke Bar i Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, kojem bi prisustvovali i predstavnici resornih ministarstava.

Predloženo je organizovanje sastanka sa predstavnicima slovenačkog provajedera ZZI i Upravom carina na temu cijena uslu-ga koje naplaćuje slovenačka kompanija prilikom elektronske komunikacije špedi-tera sa carinskom informacionom sistemu.

Cijene usluga ZZI-ja su definisane 2007. go-dine uvođenjem provajderstva koje pruža slovenačka kompanija.

Deklarisati proizvode životinjskog porijekla

Odbor udruženja trgovine Privredne komo-re Crne Gore razmotrio je, na sjednici od-ržanoj 16. juna 2014. godine Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period ja-nuar-april 2014. godine, kao i obaveze trgo-vaca u prometu roba animalnog porijekla.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Vojin Žugić, a u radu je učestvovala i glavna ve-terinarska inspektorka Mirjana Drašković.

Drašković je, između ostalog, naglasila za-konsku obavezu deklarisanja mesa, čija je primjena počela od januara 2014. godine. Pored ostalog, deklaracija mora obavezno upozoriti potrošače ukoliko meso sadrži više od pet procenata soli, u protivnom će trgovac biti kažnjen. Drašković je istakla obavezu poštovanja principa sljedljivo-sti, odnosno da svaku fazu prometa mesa mora pratiti odgovorajuća dokumentacija o njegovom porijeklu.

Glavna veterinarska inspektorka je ukaza-la na problem da zaposleni u mesarama u okviru maloprodajnih objekata često nijesu obučeni za taj posao, odnosno ne poznaju procedure za bezbjedno rukovanje hranom. Drašković smatra da to ne samo što može uticati na bezbjednost potrošača već i uru-šiti imidž prodavca. Predložila je da se, pre-ko Privredne komore, a u saradnji sa Insti-tutom za javno zdravlje, organizuju obuke za ovu vrstu rada. Posebno se osvrnula na tradicionalne proizvode, tzv. Njeguški pro-gram i istakla da se tehnološki postupak njihove proizvodnje mora standardizovati da bismo te proizvode mogli da očuvamo u susret EU integracijama.

U periodu januar-april 2014. godine u sek-toru trgovine ostvaren je promet u iznosu od 332,4 mil. eura, što predstavlja poveća-nje od 2,1% u odnosu na isti period 2013. godine. U posmatranom periodu najveći promet ostvaren je u aprilu u iznosu od 90,8 mil. eura, što predstavlja povećanje od 3,1% u odnosu na april 2013. godine, dok je u od-nosu na prethodni mjesec tekuće godine veći 3,0%.

Poteškoće u naplati potraživanja su, iz-među ostalog, i tokom ovog perioda ka-rakterisale poslovanje subjekata u sektoru trgovine. Negativan uticaj i dalje ima kon-kurencija iz neformalnog sektora, viso-ke takse i naknade posebno na lokalnom nivou, nedostatak finansijskih sredstava,

Komoravijesti

17

Broj 6Jun 2014.

neadekvatno edukovana radna snaga, kao i neadekvatno radno zakonodavstvo.

Trgovci su još jednom pojasnili da je u pra-ksi neizvodljivo ispunjenje zakonske oba-veze da proizvode deklarišu na Brajevom pismu, te tražili izmjenu Zakona o zaštiti potrošača prije nego što počne da se pri-mjenjuje 22. jula 2014.

Bezbjednost hrane imperativ

Odbor udruženja poljoprivrede, prehrambe-ne i duvanske industrije Privredne komo-re Crne Gore, na sjednici održanoj 18. juna 2014. godine, razmatrao je higijenske uslo-ve proizvodnje i standarde za pojedine pro-izvodne procese, Informaciju o poslovanju u oblasti agrara za period januar-april 2014, te Izvještaj sa konferencije „Mjere bezbje-dnosti hrane-uticaj na trgovinu u CEFTA regionu”.

Bezbjednost hrane predstavlja prioritet za sve države, pa učesnici u lancu proi-zvodnje, prodaje, nadzora i kontrole snose veliku odgovornost. Prema zakonu koji re-guliše ovu oblast, oni koji posluju s hranom odgovorni su za njenu bezbjednost u svim fazama proizvodnje i prometa.

Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković je kazala da je hrana životinj-skog porijekla zastupljena u međunaro-dnom prometu sa 20 odsto, ali i da pravi 80 odsto problema. Ona je govorila o zakon-skoj regulativi u ovoj oblasti i ukazala na glavne probleme koji se sreću na našem tr-žištu, a ugrožavaju bezbijednost potrošača hrane. Ukazala je da u pojedinim malopro-dajnim objektima sa mesom rade nestruč-ne osobe, pa stavljaju prilikom oblikovanja aditive (soju, vinobran) čineći hranu nebez-bjednom.

- Gdje nađemo vinobran kao aditiv zatvo-rićemo objekat – upozorila je Drašković.

Istakla je značaj deklarisanja hrane ani-malnog porijekla, pri čemu se mora pošto-

vati princip sljedljivosti, odnosno da se u svim fazama proizvodnje i prometa ističe porijeklo namirnice, da li je svježa ili zamr-znuta, rok trajanja, da li sadrži procenat soli veći od 5% i slično. Kazne za nepoštovanje propisa iznose od 500 do 5.000 eura. Pozva-la je proizvođače na poštovanje tehnolo-ških standarda, uvođenje i rad po HACCP sistemu, i naglasila potrebu obučavanja za-poslenih za bezbjedno rukovanje hranom.

Direktorica Veterinarske uprave Biljana Blečić je predložila da se preko Privredne komore pripreme vodiči i instrukcije za proizvođače u kojima bi bile informaci-je o obavezama u vezi sa proizvodnjom i prometom hrane životinjskog porijekla. Najavila je donošenje novog zakona o bez-bjednosti hrane u četvrtom kvartalu ove godine, te otpočinjanje posla na kategori-zaciji objekata za proizvodnju hrane u skla-de sa EU propisima.

Direktorica Direktorata u Ministarstvu po-ljoprivrede i ruralnog razvoja Danijela Sto-lica rekla je da se tokom pregovora nastoje što više zaštititi mali proizvođači hrane, prolongiranjem rokova za usklađivanje nji-hovih objekata sa zahtjevima EU.

-Mi standarde ne uspostavljamo radi EU već zbog potrošača, ocijenila je Stolica.

Informaciju o poslovanju u oblasti agrara za period januar-april 2014 predstavila je sekretar Odbora Lidija Rmuš.

Zaštititi šume

Crnogorske šume su u najvećoj mjeri vi-talne i dobrog zdravlja, ali je primjetna nji-hova ranjivost posebno u sve češćoj pojavi klimatskih ekstrema, navodi se u izvješta-ju o njihovom zdravstvenom stanju za 2013 godinu, koji je predstavljen na sjednici Od-bora udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, održanoj 27. juna 2014.

Odbor je razmotrio i Informaciju o tekućim privrednim kretanjima u periodu januar--maj ove godine, te Javni poziv o davanju šuma na korišćenje za 2014. godinu.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume uče-stvovali su u radu sjednice i iznijeli da su utvrđene sljedeće mjere zaštite šuma:

- Pojačan monitoring i praćenje daljeg po-tencijalnog širenja štetnog djelovanja na šumu. Angažovanje stručnih ekipa Agen-cije za zaštitu životne sredine i Fitosani-

tarne uprave na utvrđivanju hitnih mjera na uništavanju i suzbijanju širenja širenja identifikovanih štetočina.

- Intenziviranje mjera odgovornosti na fi-zičkoj zaštiti šuma od bespravnih sječa i drugih nelagalnih aktivnosti u šumarstvu.

- Preduzimanje hitnih mjera na sanaciji šuma, prvenstveno od posljedica požara iz 2012. godine.

- Intenziviranje aktivnosti na poboljšanju sistema zaštite šuma od požara i iniciranje izmjena i dopuna sadašnjih normativnih rješenja.

- Blagovremeno i redovno ažuriranje poda-taka i izvještavanje vezano za program ICP za šume.

U informaciji o privrednim kretanjima u sektoru, navodi se da je ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase u periodu januar-maj iznosila 62.044m3, od čega je četinara 52.031m3, a lišćara 10.013m3.

Programom gazdovanja šumama za 2014. godinu planirano je da se posiječe 700.997m3 bruto drvne mase. U državnim šumama se planira posjeći 556.596m3, po osnovu redovnih sječa 495.875m3, od čega 293.473m3 četinara i 202.402m3 lišćara. Putem jednogodišnjeg konkursa planira se realizovati 108.851m3, a ostalo na osnovu dugoročnih koncesija.

Plan sječa u državnim šumama za potre-be seoskog stanovništva iznosi 60.721m3 bruto drvne mase. U privatnim šumama se planira posjeći 144.401m3 bruto drvne mase.

Programom gazdovanja šumama za 2014. godinu, planirano je da se ostvari prihod u vrijednosti od 7.494.961,57€.

Više stranih turista

Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva je razmotrio, na sjednici 30. juna 2014. godi-ne, rezultate crnogorskog turizma ostvare-

18

Broj 6 Jun 2014.

ne u prva četri mjeseca ove godine, tokom kojih je u Crnu Goru došlo 91.123 turista, 5,59% više u odnosu na isti period prošle. Registrovano je 336.750 noćenja, što pred-stavlja rast od 5,75%. Broj dolazaka stranih turista je veći za 9,42%, a njihovih noćenja za 3,30%. Najviše gostiju je iz Rusije 20,86%, Srbije 16,77%.

Članovi Odbora su upoznati sa realizacijom aktivnosti definisanih Planom za pripremu turističke sezone 2014, i predstavljen im je projekat Sistema za elektronsko podnoše-nje prijava i odjava boravišta lica.

Odbor je, na inicijativu Gorana Čolovića iz agencije „Gorbis”, donio zaključak da se na-dležnima uputi Inicijativa da se obezbijede uslovi za razvoj kruz-turizma izmjenom zakonske regulative kojom je potrebno urediti ovu oblast. Takođe, Odbor će uputiti Inicijativu nadležnim da se preispita Nacrt Odluke o naknadi za ekonomsko iskorišća-vanje kulturnih dobara, koju je SO Kotor na sjednici odražanoj 28.05.2014. utvrdila i uputila na javnu raspravu u trajanju od 30 dana.

Na inicijativu HTP „Budvanska rivijera”, Od-bor će uputiti Inicijativu Ministarstvu odr-živog razvoja i turizma za preispitivanjem planirane odluke Opštine Budva koja osta-vlja mogućnost da se uvede viša poreska stopa od propisane za ugostiteljske objekte u zoni prioritetnog turistickog lokaliteta. Budući da okosnicu crnogorskog turizma sada čine hoteli sa 3*, oporezivanje po do-datnoj stopi 2.2 % procijenjene tržišne vrije-dnosti, destimulisao bi gradnju i renovira-nje objekata kako bi dostigli ovu kategoriju. Stoga je zaključeno da je potrebno uputiti zahtjev nadležnim organima da ne uvode opterećenje po ovom osnovu.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu su učestvovale Goranka Lazović i Ljiljana Vuksanović, samostalne savjetnice u Mi-nistarstvu održivog razvoja i turizma, te Nataša Starovlah Knežević iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Goran Čolović,vlasnik agencije Gorbis

Stvoriti usloveza razvoj kruz turizma

Luke u Boki Kotorskoj i Baru mogu biti veoma konkurentne destinacije za kruzere ostalima u Mediteranu, ali je

potrebno pravovremeno reagovati – razviti neophodnu infrastrukturu, definisati ovaj vid turizma zakonom i unaprijediti njego-vu promociju, navodi u intervjuu Glasniku Goran Čolović, vlasnik turističke agencije „Gorbis“.

Odbor udruženja turizma Privredne komo-re, nedavno je, upravo nakon Čolovićevog obrazloženja, donio zaključak da se nadle-žnima uputi inicijativa u pravcu obezbi-jeđivanja uslova za razvoj kruz turizma u Crnoj Gori, što je bio povod da razgovara-mo sa ovim uspješnim turističkim posle-nikom.

19

Broj 6Jun 2014.

je, a to su dva sajma godišnje, evropski i svjetski, u obavezan kalendar sajmova Na-cionalne turističke organizacije. Tako bi se obezbijedio profesionalan i kvalitetan na-stup Crne Gore kao kruz destinacije. Jer, ne treba da zaboravimo na veliku konkurenci-ju zemalja Mediterana, kao i to da je kruz industrija jedini vid turizma koji bilježi stalan porast, što prati izgradnja novih bro-dova sa sve većim kapacitetima. Boka Ko-torska sa četiri zaliva i luka Bar mogu biti velika potencijalna konkurencija lukama na Jadranu, ali ako reagujemo - na vrijeme.

Glasnik: Pominjali ste na Odboru da u ovoj oblasti postoji nelojalna konkurencija. Mo-limo Vas, objasnite.

G. Čolović: Država ne smije dozvoliti mo-nopol i dominantan položaj na tržištu, kojim se ugrožava funkionisanje tržišta i ravnopravnost. Imamo klasičan primjer: preduzeće Luka Kotor AD, koje je 85% u vla-sništvu grada i države, koristi monopolski i dominantan položaj kao zakupac kod mor-skog dobra i jedina međunarodna luka, te osniva više preduzeća za obavljanje uslu-žnih djelatnosti koje se odvijaju u samoj luci. Naravno, uslijedile su brojne pritužbe kruz kompanija i domaćih agencija.

U okruženju i svijetu, luke se ne mogu ba-viti komercijalnim poslovima, već samo iz-davanjem - koncesijama lučke infrastruk-ture, sidrišta, veza, parkinga.

Glasnik: Kako Vi, kao privrednik, vidite rje-šenje problema kruz turizma u Crnoj Gori?

G. Čolović: Potrebno je odrediti jasne ciljeve Crne Gore kao turističke destinacije, samim tim i planove za razvoj i kruz industrije. Urediti plansku dokumentaciju, čime će se obezbijediti mogućnost razvoja i potrebnih ulaganja. Obezbjediti ravnopravan položaj na tržištu koji jedino omogućava pravilan razvoj Crne Gore. Obezbijediti kvalitetan razvoj poljoprivrede i industrije, čime bi ja-sno bio definisan domaći proizvod. Tačno i nedvosmisleno urediti zakone, te sankcije za njihovo nepoštovanje.

Vlada i Skupština Crne Gore, te političke partije moraju postaviti čvrst konsenzus kada je u pitanju nešto što je od vitalnog značaja za državu i njene stanovnike. Sa-mim tim potrebno je obezbijediti da što veći broj stručnih ljudi, sa iskustvom, bude involviran u kreiranje odluka koje se tiču turizma.

Glasnik: Kakva su Vaša očekivanja od ovo-godišnje turističke sezone? Da li smo, po Vašem mišljenju, spremno dočekali goste

ili se ponavljaju propusti iz prethodnih go-dina?

G. Čolović: „Gorbis“ je već završio 2014. go-dinu, i operativno odrađuje ugovoreno, a u toku su pripreme za 2015. i 2016. godinu.

Crna Gora nije u mogućnosti da bude spre-mna za ljetnu sezonu, jer nemamo ono što je osnovno- hotelske kapacitete, a nećemo ih, kako stvari stoje, ni imati u skoroj bu-dućnosti. Ono što imamo je ogroman ka-pacitet u privatnom smještaju koji treba pravilno organizovati i urediti kako bismo ga mogli ponuditi tržištu. Time bi se sezona značajno produžila, ali je za to obavezno i povećanje frekvencije avio letova – uvođe-nje više low cost kompanija.

U ovoj sezoni očekujemo pad ruskog tr-žišta, zbog događaja koji su prethodili u Ukrajini, ali i brojne individualne goste s obzirom na velike mogućnosti izletničkog turizma i niske cijene usluga u odnosu na region.

Propusti koji se ponavljaju tiču se proble-ma putne i komunalne infrastrukture te građevinskih radova, nemjerljiva su šteta već godinama.

Glasnik: Agencija „Gorbis“ posluje gotovo dvije decenije. Koji je recept za takvu du-govječnost? Da li je u tome jako važno to što sarađujete sa brojnim partnerima iz inostranstva?

G. Čolović: Ako želite da istrajete u nekom poslu, morate u njega vjerovati i voljeti ga, a to znači raditi korektno, poštovati klijente i pratiti trendove u svijetu. Agencijski posao se puno promijenio u protekle dvije dece-nije. Danas je veoma važno da se agencija oprijedeli za segment usluga kojim će se baviti, jer je jako teško raditi sa više polja, a kvalitet ne dovesti u pitanje.

Naravno da nam je važno što imamo broj-ne direktne partnere iz inostranstva, čiji renome je na svjetskom nivou. Moramo stalno održavati kvalitet usluge, zajedno sa saradnicima iz Crne Gore koji su sastavni dio našeg uspjeha. Naime, danas Crna Gora može da ponudi odlične usluge prevoza, vodiča, restorana, izletišta...

Glasnik: Koji su planovi Vaše agencije za blisku budućnost?

G. Čolović: Stalno pratiti želje klijenata i kretanje tržišta i osmišljavati nove projek-te što će omogućiti još bolje pozicioniranje na ino tržištu.

Glasnik: Crna Gora postaje sve zanimljivija kruz-destinacija. U kojoj mjeri kruzeri uti-ču na razvoj turizma u našoj zemlji?

G. Čolović: Zvanično, kruzeri ne utiču na razvoj našeg turizma. Međutim, oni igraju veoma važnu ulogu prije svega, sa aspek-ta izletničkog turizma. Naime, kada se po-smatraju jednodnevni izleti, najveći broj gostiju je upravo sa kruzera, što se odraža-va na prihode države i gradova (kroz takse i poreze), kao i muzeja, restorana, suvenirni-ca, prevoznika, vodiča, dakle svih učesnika izletničkog turizma. Karakteristika kruz turizma je i to što su turisti, za vrijeme tra-janja jednodnevne posjete, u prilici da vide samo ono što je dobro i kvalitetno u Crnoj Gori, bez mogućnosti uvida u nedostatke koji se inače spoznaju dok boravite više dana. Valja tu pomenuti i značaj bespla-tnog marketinga, pošto se, za vrijeme puto-vanja, na brodu prikazuju filmovi i fotogra-fije države i grada u koje pristaje, a takođe na njihovim web portalima i u brošurama. Ovaj vid turizma je značajan i sa aspekta multinacionalnosti izletnika koji su, što je vrlo važno, iz zemalja zapadne Evrope, Amerike, Azije, te samim tim i sa većom platežnom moći od gostiju koji inače bora-ve u Crnoj Gori.

Glasnik: Odbor udruženja turizma Privre-dne komore donio je zaključak da se na-dležnima uputi inicijativa da se obezbijede uslovi za razvoj ove vrste turizma. Koji su aktuelni problemi koje je potrebno riješiti da bi se ovo i ostvarilo? Da li je kruz turi-zam, po Vašem mišljenju, adekvatno regu-lisan crnogorskim zakonima?

G. Čolović: Aktuelni problem koji treba pod hitno rješiti je nedostatak potrebne infra-strukture, u prvom redu luka za prihvat brodova, pa samim tim i gostiju. Za sada, samo jedna luka – Kotor ima odobrenje Ministarstva saobraćaja i pomorstva za prihvat brodova, a više njih zadovoljava uslove za međunarodni saobraćaj, u prvom redu luke Risan i Zelenika u zalivu Boke, kao i luka Bar. Zbog čega je to tako sigurno odgovor ima nadležno Ministarstvo. Mora se pokazati da su državni interesi Crne Gore na prvom mjestu.

Takođe, kruz turizam je u potpunosti nede-finisan Zakonom o turizmu, čime se stva-raju brojni problemi u praksi. Luke koje su međunarodne moraju biti pod kontrolom države, te je pod hitno potrebno izmjeniti zakone o turizmu, lukama, saobraćaju, kao i o lokalnim taksama.

Potrebno je uvrstiti sajmove kruz industri-

20

Broj 6 Jun 2014.

Iskustva Pulje korisna za Crnu Goru

Povezivanjem poljoprivrede i turizma do razvoja

Region koji je nekada bio među najsiromašnijim u Italiji, ostvario je značajan razvoj brendiranjem svojih proizvoda i njihovim plasmanom kroz turizam.

Iskustava u razvoju regije Pulja kroz klastersko povezivanje pol-joprivrede i turizma, mogući su uzor i za privredu u našoj zemlji.

Ovaj region je nekada bio među najsiromašnijim u Italiji, ali je ostvario značajan razvoj brendiranjem proizvoda uz plasman kroz turizam, zatim jačanjem javno-privatnog partnerstva, promocijom klastera i udruživanja, snaženjem postojećih resursa, te poboljša-njem povezanosti sa drugim prostorima. U prethodnim godinama napravljen je veliki napor da se predstavi set akcija zasnovanih na uspostavljanju, stvaranju, promociji i jačanju brenda „Pulja”. „Qua-lity products of Puglia” je zajednički brend proizvoda visokog kva-liteta ove regije sa naznakom porijekla proizvoda. On valorizuje poljoprivredne i prehrambene proizvode sa standardima visokog kvaliteta, informiše kupce o njihovim kvalitativnim karakteristi-kama, promoviše i podržava komercijalni marketing i njihovu pro-daju. Valja pomenuti i projekat „Masserie Didattiche”, čiji je epicen-tar u Pulji, a proširio se cijelom italijanskom teritorijom. On ima za cilj promociju ruralnog turizma, ali u isto vrijeme uči mlade ljude da poštuju životnu sredinu. U ovoj regiji se posebno ističe vinski turizam koji iz godine u godinu bilježi sve veći rast. Proizvodnja vina u Pulji je tokom posljednjih pet godina porasla za tri milio-na hektolitara, a bruto proizvod vinske industrije je u 2013. godini iznosio 51,6 miliona eura. U ovoj regiji smatraju da je maslinovo ulje sljedeća uspješna priča Pulje, gdje je 1.815 proizvođača u ovoj oblasti, a pod sadnicama 18.203 hektara.

Privredna komora Crne Gore predano radi na povezivanju poljo-privrede i turizma, kako kroz organizovanje susreta proizvođača i hotelijera, tako i kroz projekat Dobro iz Crne Gore koji u osnovi ima bolje pozicioniranje domaćih proizvoda i jačanje identiteta zemlje kroz intenzivniju ponudu onog po čemu možemo biti prepoznatlji-

vi - vina, vode, pršute, sireva i drugih proizvoda koji mogu dopri-nijeti prepoznatljivosti turističke ponude. Sedamnaest današnjih nosilaca znaka i njihovih 79 proizvoda mogu činiti svojevrsni kla-ster koji se može razvijati u funkciji turističke ponude.

Strategija za održivi ekonomski rast Crne Gore kroz uvođenje klastera za period 2012-2016. godine koju je Vlada donijela 2012. godine ima za cilj da kroz ravnomjerniji regionalni društveno--ekonomski razvoj doprinese povećanju konkurentnosti odnosno povećanju izvoza, supstituciji uvoza i povećanju zaposlenosti kroz otvaranje novih radnih mjesta. Ministarstvo ekonomije kao važne izvore za povezivanje malih i srednjih preduzeća u klastere vidi EU fondove, a jedan od njih je projekat „Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori kroz razvoj klastera“ u okviru kojeg su prepoznati klasteri proizvođača ribe iz Berana i Bijelog Polja, maslinovog ulja iz Bara i Ulcinja, vina iz Podgorice i Danilovgrada, te metaloprerađivačke industrije iz Nikšića. Jedna od aktivnosti u okviru ovog projekta usmjerena je na sagledavanje stepena povezanosti turizma i poljoprivrede i mogućnost njenog daljeg jačanja.

Upravo u okviru ovog projekta koji, u saradnji sa Privrednom ko-morom, realizuju Ministarstvo ekonomije, Organizacija Ujedinje-nih Nacija za Industrijski Razvoj (UNIDO) i program Ujedinjenih Nacija za razvoj (UNDP), u Komori je 17. juna 2014. održan okrugli sto „Uspjeh lokalnog ekonomskog razvoja Pulja regiona u Italiji”. Skup je okupio predstavnike međunarodnih organizacija, resornih ministarstava, javnog sektora, univerziteta i privrednike. Prezen-ter je bio Francesco Prota, UNIDO ekspert i predavač na Ekonom-skom univerzitetu u Bariju.

21

Broj 6Jun 2014.

Nacionalni okvir kvalifikacija

Razvoj, implementacija

i izazovi

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa sa Savezom sindi-kata i Ministarstvom prosvjete, organizovala je 19. juna 2014. okrugli sto „Nacionalni okvir kvalifikacija – razvoj, imple-

mentacija i izazovi“.

Ciljevi okruglog stola su predstavljanje Nacionalnog okvira kva-lifikacija i Izvještaja o referenciranju Nacionalnog okvira kvalifi-kacija sa Evropskim okvirom kvalifikacija, razmjena dobre prakse o razvoju i uspostavljanju okvira kvalifikacija, važnosti socijalnog partnerstv u razvoju kvalifikacija i diskusija o budućim izazovima u uspostavljanju okvira kvalifikacija.

Prezentiran je Nacrt Izvještaja o referenciranju Nacionalnog okvi-ra kvalifikacija sa Evropskim okvirom kvalifikacija.

- Ovaj izvještaj predstavlja osnovni dokument u kojem je opisan proces povezivanja nivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija u Crnoj Gori sa Evropskim okvirom kvalifikacija za cjeloživotno učenje, a time, posredno, i sa nacionalnim okvirima kvalifikacija drugih evropskih zemalja. To je formalno upoređenje nivoa kvalifikacija koje se stiču u Crnoj Gori sa nivoima Evropskog okvira kvalifikaci-ja, sa ciljem da se obezbijedi prepoznatljivost kvalifikacija i mobil-nost na širem evropskom prostoru – kazao je rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić.

Prema njegovim riječima, izradom Izvještaja Crna Gora ispunjava preporuke Evropskog parlamenta i Savjeta od 23. aprila 2008. go-dine, kojim se države pozivaju da svoje nacionalne okvire povežu sa Evropskim okvirom kvalifikacija za cjeloživotno učenje, kao i da slijede odluke ministara za visoko obrazovanje iz kominikea iz Luvena da države sprovedu proces samosertifikovanja prema Evropskom okviru kvalifikacija. Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Savjetom za kvalifikacije, a u skladu sa Zaključkom Vlade, for-miralo je radnu grupu za pripremu nacrta Izvještaja o referencira-nju nivoa Crnogorskog okvira kvalifikacija sa nivoima Evropskog okvira kvalifikacija. Članovi Radne grupe su predstavnici Univer-ziteta Crne Gore, Univerziteta Mediteran, Univerziteta Donja Gori-ca, Zavoda za školstvo, Privredne komore, Centra za stručno obra-zovanje, Ispitnog centra, Ministrstva rada i socijalnog staranja, Unije poslodavaca, Sindikata prosvjete, Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva prosvjete, koje koordinira izradom Izvještaja.

- Ubijeđen sam da ćemo, kao društvo koje uči i stalno napreduje, i svako od nas ponaosob - i socijalni partneri, a i privredni subjek-ti i državne institucije i dalje raditi na unapredjenju crnogorskog obrazovnog sistema u cjelini i dati puni doprinos kreiranju ekono-

mije znanja u Crnoj Gori – zaključio je Perazić.

Prema riječima profesora dr Milana Vukčevića, predsjednika sek-torske Komisije za inženjerstvo i proizvodne tehnologije pri Uni-verzitetu Crne Gore, može se reći da je temelj evropskih integraci-ja naše zemlje kompatiblinost obrazovnog sistema sa evropskim, kao i puna saglasnost sa ovim sistemima država članica. U EU je u 20 zemalja u završnoj fazi proces referenciranja nivoa kvalifikacija sa evropskim okvirom kvalifikacija.

- Naš rad na referenciranju crnogorskog nacionalnog okvira sa evropskim kvalifikacionim okvirom inicirale su preporuke Evrop-skog parlamenta i Savjeta iz 2008. Njima se države pozivaju da nacionalne povežu sa evropskim okvirom kvalifikacija za cjeloži-votno učenje kao i da sprovedu proces samosertifikovanja prema njemu – rekao je Vukčević.

Dokument razmatran na okruglom stolu je, navodi Vukčević, kru-cijalan da obezbijedi strateška opredjeljenja Crne Gore – punu otvorenost i povezanost sa Evropom u oblasti obrazovanja.

- U praktičnoj ravni se stvara ambijent za ostvarivanje dva ključna elementa obrazovnog sistema: uporedivost, čime se eliminiše pro-blem nostrifikacije i mobilnost, čime i prije formalnog ulaska u EU eliminišemo granice u ovoj temeljnoj grani države – kazao je on.

Po Milanu Vukčeviću, ne manje važan aspekt je usaglašenost sis-tema obrazovanja sa potrebama tržišta rada. Ključni dokument koji to operacionalizuje je Nacionalni kvalifikacioni okvir, čiji su elementi nivoi, obim i tipovi kvalifikacija, kao i opis nivoa.

- NOK treba da omogući razvrstavanje kvalifikacija prema isho-dima učenja, podsticanje cjeloživotnog učenja i saradnje aktera u obrazovanju i zapošljavanju, kao i povezivanje sfera obrazovanja i rada. Moramo naći odgovor kako artikulisati sadašnje i predvidjeti buduće potrebe tržišta rada – naglasio je profesor.

O Nacionalnom okviru kvalifikacija govorila je predstavnica Mi-nistarstva prosvjete Zora Bogićević, a o ulozi socijalnih partnera u razvoju i implementaciji nacionalnog okvira kvalifikacija Elido Bandelj, direktor Centra za stručno obrazovanje Slovenije.

Kriterijumi referenciranja Nacionalnog okvira kvalifikacija sa Evropskim okvirom kvalifikacija bili su tema izlaganja Rajka Ko-sovića iz Centra za stručno obrazovanje, dok je o kriterijumima i procedurama samosertifikovanja Nacionalnog okvira kvalifikacija sa Evropskim okvirom kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja, govorila mr Dragica Anđelić sa Univerziteta Mediteran.

22

Broj 6 Jun 2014.

Svjetska izložba EXPO 2015 održaće se u Milanu od 1. maja do 31. oktobra naredne godine, a moto predstavljanja Crne Gore biće „Mala zemlja velikih mogućnosti“. Idejno rješenje

prezentacije naše zemlje u okviru nacionalnog paviljona, koje je izradio Atelje Marko Brajović iz Brazila, predstavljeno je na konfe-renciji za medije održanoj 13. juna u Privrednoj komori Crne Gore. Riječ je o sofisticiranoj viziji naše zemlje, interpretaciji crnogorske tradicije na savremen način.

Crna Gora će se u Milanu treći put predstaviti na EXPO izložbi. Prvi put je to učinila u 1905. godine u Liježu, a zatim 2010. u Šangaju. Vlada je povjerila organizaciju nastupa zemlje Privrednoj komo-ri, a 2012. godine je za Generalnog komesara za EXPO izabran po-tpredsjednik Komore Ivan Saveljić, sagovornik Glasnika u inter-vjuu koji slijedi.

Glasnik: U čemu je značaj predstavljanja Crne Gore na svjetskoj izložbi EXPO 2015 u Milanu?

I. Saveljić: EXPO je prilika da svaka zemlja pokaže najkvalitetni-je što ima u okviru teme na koju se pojedina izložba organizuje. Nekad su to bila tehnološka dostignuća (na ovim izložbama svoje-vremeno su premijerno predstavljeni telegraf i telefon, prva vozila

Generalni komesar Crne Gore za EXPO 2015 Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore

Na Svjetsku izložbu sa najboljim što imamo

U Milanu ćemo biti u prilici da se predstavimo kao mediteranska, izuzetno lijepa, zemlja koja pruža brojne mogućnosti za investicije.

23

Broj 6Jun 2014.

na naftu, šivaća mašina „Singer”, prim. Glasnik), kao i objekti od izuzetne važnosti, danas prepoznatljivi kao znamenitosti velikih gradova. U Parizu je to Ajfelov toranj, simbol grada koji je najprije dočekan sa zgražavanjem i ocjenom da će trajno pokvariti njegov izgled, u Briselu Atomijum, u Beču Prater, itd.

Svaka zemlja želi da EXPO i prisustvo ogromnog broja posjetila-ca iskoristi da bi se što kvalitetnije predstavila u određenoj obla-sti, istakla osobenosti i što bolje pozicionirala. To će biti slučaj i u Milanu, s tim što tema („Hraniti planetu. Energija za život”) znači samo osnovu na koju se nadograđuje šira priča. Na EXPO 2015 će učestvovati 140 zemalja i očekuje se posjeta 20-25 miliona gosti-ju. Taj broj posjetilaca, medijska pažnja koju ovaj šestomjesečni događaj privlači, paviljon u kojem ćemo imati prilike da ih upo-znamo sa karakteristikama Crne Gore - sve je to izuzetna prilika da se predstavimo kao mediteranska, izuzetno lijepa zemlja koja pruža mnogo mogućnosti za investicije, počev od turizma, jedne od naših glavnih privrednih grana, do poljoprivrede i hrane kao razvojnih šansi.

Glasnik: Smatrate li da će predstavljanje Crne Gore u Milanu biti iskorak u odnosu na EXPO u Šangaju, 2010. godine?

I. Saveljić: Svjetska izložba nam je ovoga puta gotovo na kućnom pragu, za razliku od Šangaja 2010, pa smo u mogućnosti da više toga pokažemo, prikažemo, uključimo dosta ljudi iz Crne Gore koji u Milanu mogu da nas predstave u kulturno umjetničkom pogle-du, organizujemo sastanke, privredne susrete, različite promocije. Smatram da će efekti milanskog EXPO-a biti značajniji od onog u Kini koji je, zbog udaljenosti, imao manje uticaja i odjeka na našim područjima.

Uvijek se postavlja pitanje ulaganja i efekata. Nastupi na EXPO su značajni sa aspekta materijalnih ulaganja. U situaciji kada je bu-džet restriktivan i za promotivne aktivnosti nema dovoljno novca, Vlada je procijenila kao značajne nastup zemlje u Milanu i očeki-vane efekte, te je odlučila da treba opredijeliti sredstva za te aktiv-nosti. Otvorena je šansa, a da li ćemo kroz to ulaganje dobiti dobre efekte, pitanje je na koje je potrebno odgovoriti atraktivnim pavi-ljonom i promotivnim sadržajem. Kvalitet je nešto što je imperativ i moramo ga prikazati svijetu.

Odabran je veoma dobar projekat unutrašnjeg uređenja paviljona arhitektonskog ateljea Marka Brajovića iz Brazila i mislimo da će naš prostor biti prepoznatljiv. Ukupni troškovi nastupa na EXPO--u se računaju na 1,8 miliona eura. Vlada je do sada opredijelila 500.000 za iznajmljivanje paviljona na šest mjeseci. Unutrašnje uređenje paviljona će koštati oko 400.000. Tu su i troškovi pripre-me nastupa, a 20 do 25 ljudi biće direktno uključeno u realizaciju. Riječ je o svakodnevnom radu, od 10 do 22 sata, tokom šest mjeseci trajanja izložbe, s tim što su predviđena i dešavanja trajati I do ka-snije, tematske večeri.. Tu su i aktivnosti na pripremi i realizaciji posebnog Dana Crne Gore na EXPO-u.

Dakle, veliki je broj ljudi i troškovi, ali očekujemo i efekte. U di-rektnom, materijalnom smislu to bi moglo doći kroz, prije svega, prodaju suvenira i hrane (ketering). Još radimo na selekciji suve-nira koje ćemo predstaviti na izložbi. Do sada smo odabrali dva VIP suvenira i tri koja mogu biti komercijalnog karaktera. Očekivali smo značajno kvalitetniju ponudu suvenira po Konkursu koji smo raspisali. Ponuda jeste bila obimna, ali je žiri ocijenio da kvalitet suvenira ne oslikava željenu prepoznatljivost Crne Gore putem obrade prirodnih materijala, te da dosta od ponuđenog nije dovolj-

no atraktivno za kupovinu. Nastavljamo dalje direktne razgovore da bismo dopunili ponudu suvenira.

Glasnik: Recite nam više detalja o crnogorskom paviljonu, odno-sno o odabranom idejnom rješenju.

I. Saveljić: Od pet primljenih radova odabrali smo ovaj koji na jedinstven način zadovoljava naše zahtjeve. Bilo je tu radova iz Izraela, Italije, dva iz Crne Gore i ovaj iz Brazila koji je bio daleko najubjedljiviji u prikazu. Interesantno da je svih pet radova ima-lo karakteristike vezane za naš ambijent, pa je očigledno da smo Tematskom izjavom dali jasne i obuhvatne kako zahtjeve, tako i upute - da u paviljonu bude nešto prepoznatljivo crnogorsko, ali pretočeno u moderni prikaz.

Prostor crnogorskog paviljona je veoma zahtjevan, s obzirom na to da smo jedini tražili i dobili izmjene u unutrašnjosti. Naime, Ita-lijani su nam dali određene modele uređenja tog prostora od 250 kvadrata u osnovi i gornjim dijelom. Tražili smo da prostor bude presječen, da dio za izložbe proširimo na gornji sprat, na uštrb 250 kvadrata kancelarija. Tako će kancelarije zauzimati 100 kvadrata, a 150 ćemo iskoristiti da napravimo galeriju, osmatračnicu kao vezu gornjeg i donjeg dijela paviljona. To je jedini paviljon koji je takvim rješenjem dobio dvostruku voluminoznost prostora. Neka od ponuđenih rješenja upravo zbog toga nijesu imala dobru ko-munikaciju s prostorom, dok je rješenje Marka Brajovića odmah tu dvostruku visinu prihvatilo kao mogućnost da se osmisli obr-nuta planina koja se spušta sa 12 metara visine kao centralni dio paviljona, zajedno sa gumnom, i da sa ogledalom u sredini poda formira prikaz Durmitora sa Crnim jezerom.

Jedan od ponuđenih projekata je imao kuću kao osnovu, drugi ognjište, treći mostove, ali je odabrani najviše toga objedinio. On ima krug kao osnovu, koji simbolizuje kolo, ognjište, gumno, poro-dicu i od toga je išao u dalju razradu koristeći prirodne materijale po kojima je Crna Gora prepoznatljiva: planina je od vunenih niti, gumno je od punog drveta, oko njega su elementi sa rječnim i mor-skim oblucima, tu je i motiv po zidovima sa crnogorske nošnje, sti-lizovana vinova loza. Tu je i ogroman ekran od 50 kvadrata na ko-jem će biti emitovano ono najljepše što Crna Gora može da prikaže. Muzikom i svjetlosnim efektima će se dočaravati četiri godišnja doba. Tu su i interaktivni sto sa hranom, galerija slika crnogorskih umjetnika. Biće veoma raznovrsnih prikaza za posjetioce da misli-mo da projekat ne može da bude neuspješan.

Najbitnije je da tih šest mjeseci što više ispunimo dešavanjima. Biće tu poslovni segment gdje očekujemo okrugle stolove, privre-dne i političke susrete, niz manifestacija u vezi kojih moramo da budemo na vezi sa nizom naših institucija i da ih povežemo sa or-ganizatorima. Sa druge strane, predstavićemo kulturni milje Crne Gore. Prepoznatljivost je ključ. Moramo da ostavimo pečat.

Zajedničkim prostorom u okviru Biomediteranskog klastera upra-vlja region Sicilije i oni organizuju program. Postoji, recimo, ideja da ujutru bude edukativni program za djecu u vezi zdrave hrane, a u toku večeri okupljanja vezana za određene kuhinje, kao i kultur-na dešavanja. U centru tog prostora biće ogroman ekran gdje bi se EXPO povezivao sa gradovima u zoni Mediterana. Tako bi, recimo, na njemu bio prenos nekog dešavanja u Budvi, a okupljenoj publici bismo služili crnogorsku hranu i piće. Taj prostor može da se is-koristi i za dovođenje klapa, organizovanja koncerata etno džeza, folklornih nastupa i sličnog. Dakle, taj prostor šest mjeseci stoji na raspolaganju i moramo da osmislimo programe.

24

Broj 6 Jun 2014.

Glasnik: Tema EXPO-a je „Hraniti planetu. Energija za život”. Kako će naša zemlja odgovoriti na ovu temu i na čemu će biti fokus?

I. Saveljić: U okviru paviljona, pedeset kvadrata je namijenjeno ku-hinji i keteringu. Cjelokupan Biomediteranski klaster je zamišljen tako da se u njegovom centru, na nekih 4.000 kvadrata površine, nalazi prostor sa klupama, prolazima, mjestima za okupljanje. Na tom će prostoru paviljoni služiti hranu i svaki će se truditi da pro-moviše prepoznatljivu kuhinju. Mi smo jedan broj jela naslijedili kroz istoriju od raznih osvajača, tako da imamo elemente turske i mediteranske kuhinje, ali i prepoznatljivost zahvaljujući prirodi koja je doprinijela karakterističnim mirisima i ukusima. Tu, prije svega, mislim na Njegušku pršutu prepoznatljivu u Crnoj Gori, a karakterističnu upravo zbog tog sudara mediteranske i planinske klime pri sušenju koji joj daje karakterističan ukus. Njeguški sir, karakteristične sorte maslina, suvi krap, jegulja, pastrmka, med, kačamak - sve to mora da bude uključeno u našu ponudu, da bi posjetioci ponijeli utiske o prepoznatljivim crnogorskim ukusima, te i po njima pamtili našu zemlju. Time će se u okviru paviljona baviti šef Udruženja kuvara Crne Gore Vuko Mitrović, koji će dati recepture. Riječ je o čovjeku koji je cijelog života radio u našim najznačajnijim hotelima i restoranima. U pregovorima sam sa italijanskim ketering kompanijama koje bi slijedeći od nas data uputstva pripremali ta jela.

Glasnik: Pomenuli ste organizaciju Dana Crne Gore na EXPO-u. O čemu je riječ?

I. Saveljić: U okviru EXPO postoji dan države, za koji smo tražili da se poklopi sa jednim od datuma dva najveća crnogorska praznika – 21. majem ili 13. julom. Potrebno je osmisliti ubjedljive, prepozna-tljive, cjelodnevne sadržaje na cijelokupnom izložbenom prostoru, što je jako zahtjevno sa aspekta kapaciteta Crne Gore. Ovaj Dan je prilika tokom koje moramo ponuditi najbolje što imamo. U sara-dnji sa lokalnim samoupravama, treba vidjeti šta mi to možemo da prikažemo. Gusle – zašto da ne? To je nešto što je karakteristika Crne Gore, ali tu ima mjesta i za džez obrade narodne baštine. Mi-slim da će gospođa Radmila Vojvodić režirati program za taj dan na najbolji način. Ona je potvrdila interesovanje da bude uključe-na u projekat u ovom smislu. Naši umjetnici koji su poznati u svi-jetu – Miloš Karadaglić i Marina Abramović, takođe su potvrdili interesovanje da budu dio programa, ali je potrebno usklađivanje sa njihovim rasporedom aktivnosti. Sve zavisi od organizatora iz Italije i njihovih smjernica koje očekujemo uskoro, jer bez njih ne možemo krenuti u realizaciju konkretnih aktivnosti.

Glasnik: Da li je ostalo dovoljno vremena da sve planirano u vezi sa crnogorskim nastupom na EXPO 2015 bude i realizovano?

I. Saveljić: Crna Gora i njena Privredna komora su na vrijeme ura-dili niz pripremnih aktivnosti. Naša zemlja se druga na svijetu pri-javila za učešće na ovoj izložbi. Odmah smo odlučili da želimo da učestvujemo. Otpočetka smo uključeni u sve aktivnosti I sastanke u vezi sa EXPO-om. Ali, određeni red poteza možete da povučete tek kad vam drugi to odrede, a u ovom slučaju je riječ o organiza-toru iz Italije koji kasni sa upustvima. Koliko oni kasne, moramo i mi. Ostalo je još deset mjeseci – dovoljno vremena za mnoge stvari ali ga treba iskoristiti jer brzo prolazi. Sadržaj je nešto što je najkompleksnije i u njegovo osmišljavanje i realizaciju je potrebno uključiti sve segmente, kulturu, privredu, sport, ekologiju. Sve to treba maksimalno iskoristiti. Ne smijemo dozvoliti da nekomuni-kativnost bude prepreka za ostvarivanje ciljeva na ovoj izložbi.

Priznanje Komori i njenom potpredsjedniku

Glasnik: I ovoga puta je Vlada Crne Gore povjerila Privrednoj komori organizaciju nastupa zemlje na EXPO, a Vi ste izabrani za generalnog komesara. Da li je to za Komoru, jednako izazov koliko i priznanje?

I. Saveljić: U Šangaju smo pokazali da Privredna komora može da bude logistička podrška EXPO-u ili bilo kojoj manifestaciji koju Crna Gora organizuje, pa je logično što nam je Vlada pre-pustila organizaciju na narednom, naravno u saradnji sa njom i privrednim društvima, pošto je ovo promocija zemlje, ali i pri-vrede. Nadam se da ćemo se još jednom dokazati na svjetskoj izložbi u Milanu i da će organizacije budućih biti trajno povjere-ne Privrednoj komori. Ta uloga ne služi samo kao naša promo-cija, već je i dokaz da imamo kapacitet, ne samo u sferi podrške ekonomskoj diplomatiji i nastupa na spoljnim tržištima, nego da organizujemo i ovakve šire manifestacije.

Glasnik: Koliko Vam diplomatsko iskustvo pomaže u obavljanju dužnosti Generalnog komesara Crne Gore na EXPO 2015?

I. Saveljić: Međunarodne aktivnosti na kojima sam bio anga-žovan i diplomatsko iskustvo uvijek pomažu. Tokom cijele ka-rijere bavio sam se poslovima sa inostranstvom. U banci sam bio direktor sektora za odnose sa međunarodnim finansijskim institucijama. U Ministrarstvu sam vodio sektor za ekonomske odnose sa inostranstvom, a i u Komori je dio mojih obaveza vezan za međunarodne odnose. EXPO je drugačije, interesan-tno iskustvo, ali i veliki izazov. Ovo je posao fokusiran na šest mjeseci predstavljanja Crne Gore, vrlo zahtjevan u pripremi i izvođenju, za sve koji su uključeni u to. Prvi put radim sa kultu-rom, hranom, i nemam pravo da eksperimentišem, presuđujem, donosim odluke, već tu više dolazi do izražaja moja sposobnost da organizujem stvari i da angažujem prave ljude kojima pre-puštam odabir i slično. U ovom poslu nijesam jedini iz Komore, već su u sve uključeni brojni saradnici.

25

Broj 6Jun 2014.

The world exhibition EXPO 2015 will be held in Milan from May 1 to October 31 of the following year, while the motto of Montenegro’s representation will be “a small country of

great potential”. The conceptual design of the presentation of our country in the framework of the national pavilion, created by the Atelier Marko Brajović from Brazil, was presented at a press confe-rence held on June 13 at the Chamber of Economy of Montenegro. It is a sophisticated vision of our country, the interpretation of the Montenegrin tradition in a modern way.

Montenegro will be presented in Milan for the third time at the EXPO exhibition. The first time was in 1905 in Liege, and then in 2010 in Shanghai. The Government has entrusted the organization of the country’s presentation to the Chamber of Economy of Mon-tenegro, and in 2012 Ivan Saveljic, Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro was appointed as the Commissioner General for Expo. Here follows the interview with Mr. Saveljic.

Glasnik: What is the importance of Montenegro’s presentation at the world exhibition EXPO 2015 in Milan?

I. Saveljic: Expo is an opportunity for each country to show the best it has within the topic of each exhibition. They used to be te-chnological advances (at these exhibitions once were the premie-

The Commissioner General of Montenegro for EXPO 2015 Ivan Saveljic, Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro

At the World Expo with the best we have In Milan, we will introduce ourselves as the

Mediterranean, very beautiful country that offers many opportunities for investments.

res of the telegraph and telephone, the first vehicles intended for oil, the sewing machine “Singer”, as noted by Glasnik), as well as the objects of great importance, today recognized as landmarks of major cities. In Paris, it the Eiffel Tower, the symbol of the town which was first received with outrage and the opinion that it will permanently spoil its appearance, in Brussels it was Atomium, Prater in Vienna, etc.

Each country wants to use EXPO and the presence of a huge num-ber of visitors to achieve the highest quality presentation in a spe-cific area, to outline features and position itself in the best possible way. This will be the case in Milan, although the topic (“Feed the planet. Energy for life”) implies only the basis on which a broader story will be developed. 140 countries will participate and 20-25 million guests are expected to visit the EXPO 2015. The number of visitors, the media’s attention that this six-month long event attracts, the pavilion where we will have the opportunity to intro-duce the characteristics of Montenegro – all this is a great oppor-tunity to present ourselves as the Mediterranean, a very beautiful country that offers many opportunities for investments, starting from tourism, one of our major industries, to the agriculture and food as development chances.

26

Broj 6 Jun 2014.

Glasnik: Do you think that the presentation of Montenegro in Mi-lan will be a step forward compared to the EXPO in Shanghai, in 2010?

I. Saveljic: The world exhibition this time is at our doorstep, in contrast to Shanghai in 2010, so we are able to show more, to in-clude many people from Montenegro who are able to present us in Milan in the cultural and artistic terms, to organize meetings, the chamber meetings, various promotions. I believe that the effects of Milan’s Expo exhibition will be more significant than that of China, which due to the distance had less influence and impact on our region.

There is always a question of investments and impacts. The EXPO presentations are significant in terms of tangible assets. In situati-ons when the budget is limited and there are not enough resources for promotional activities, the Government has estimated as signi-ficant the presentation of a country in Milan and the expected ef-fects and decided to allocate funds for these activities. The chance is opened, and weather we will get good results through this in-vestment is the question that needs to be answered by the attrac-tive pavilion and promotional contents. Quality is something that is imperative and we need to show it to the world.

We have chosen a very good project for interior design of the pa-vilion done by the architectural atelier Marko Brajović from Brazil and we think that our space there will be recognizable. The total costs of performing at the EXPO are calculated at 1.8 million Euros. The Government has so far allocated 500,000 to rent the pavilion for six months. The interior design of the pavilion will cost around 400,000 Euros. There are also costs of preparing the exhibition, and 20 to 25 people will be directly involved in its implementation. It is the daily work from 10 am. to 22 pm, during six months of the exhibition duration, but there will be also events that will take up later, those will be the thematic nights. There are also activities on the preparation and implementation of the special Day of Monte-negro at the EXPO.

Therefore, a large number of people and great costs, but we expect the effects. In a direct, material sense, it might come through, pri-marily, the sale of souvenirs and food (catering). We are still wor-king on the selection of souvenirs that will be presented at the ex-hibition. So far, we have chosen two VIP souvenirs and three that can have a commercial character. We expected a significantly bet-ter offer of souvenirs at the competition that we have announced. The offer was extensive, but the jury estimated that the quality of souvenirs does not reflect the desired recognition of Montenegro through the processing of natural materials, and that a lot of the offered is not attractive enough to buy. We are continuing further direct talks in order to complete the souvenir offer.

Glasnik: Can you tell us more details about the Montenegrin Pavi-lion, that is, about the selected conceptual design.

I. Saveljic: Out of five received papers, we chose this one which uniquely meets our requirements. There were papers from Israel, Italy, two from Montenegro and this one from Brazil, which was by far the most compelling in its review. It is interesting that all five papers have characteristics related to our environment, so it is obvious that through our thematic statement we have given clear and comprehensive requirements as well as the instructions – to have in the pavilion something recognizable for Montenegro, but transformed into a modern expression.

The space of the Montenegrin pavilion is very challenging, due to the fact that only we asked for and were given the changes of the interior. Namely, the Italians gave us specific models for de-corating this space of 250 square meters in the base and the top. We asked this space to be cut, part intended for the exhibition to be expanded to encompass the upper floor, at the expense of 250 square meters of the office space. Eventually, the office space will occupy 100 square meters and another 150 will be used to create a gallery, an observatory as a connection between the upper and lower part of the pavilion. It is the only pavilion which with such a solution has obtained a double space volume. Some of the offered solutions for that reason didn’t have good communication with the space, while Marko Brajović immediately accepted this dou-ble height as an opportunity to develop a reverse mountain which is descending from a height of 12 meters as a central part of the pavilion, along with the threshing floor, and with the mirror in the middle of the floor by means of which a reflection of the mountain Durmitor with the Black Lake is being created.

One of the proposed projects had a house as its base, the second one the fire, the third one the bridge, but the one we chose has unified the most of that. It has a circle as a base, symbolizing a kolo, fireplace, threshing floor and the family. They were develo-ping this idea further using natural materials by which Montene-gro is recognizable: the mountain is made of woolen threads, the threshing floor is made of solid wood, around it there are elements of the river and sea pebbles, and there is on the walls a motif from the Montenegrin costumes, the stylized vines. There is a huge 50 square meters screen on which it will be broadcasted the best that Montenegro can display. Music and the lighting effects will be evo-king the four seasons. There will be also an interactive table with food, and the gallery of Montenegrin artists. There will be a variety of views for visitors which make us believe that the project cannot be unsuccessful.

The most important thing is to fill in these six months by nume-rous events. There will be a business segment where we expect roundtables, economic and political meetings, a series of events in which relation we have to be in conjunction with a number of our institutions and connect them with the organizers. On the other hand, we will present the cultural milieu of Montenegro. The key is in recognition. We have to leave our trace and put the mark.

The common area within the Bio-Mediterranean cluster is mana-ged by the region of Sicily and they organize the program. The-re is, for example, an idea in the morning to have an educational program for children about the healthy food, and in the evenings to have gatherings related to the particular cuisine and cultural events. In the center of this space there will be a huge screen whe-re the EXPO would be connected with cities in the Mediterranean area. Thus, for example, it would broadcast an event from Budva, while a gathered audience would be served with the Montenegrin food and drink. This space can be used for bringing bands, organi-zing concerts of ethno jazz, folk and similar performances. Thus, this space will be available for six months and we need to design and create appropriate programs.

Glasnik: The topic of EXPO is “Feed the planet. Energy for Life”. What will be a response of our country to this topic and what will be in the focus?

I. Saveljic: Within the pavilion, fifty square meters is intended for kitchen and catering. The entire Bio-Mediterranean cluster is de-

27

Broj 6Jun 2014.

signed in its center, at about 4,000 square meters, to have an area with benches, walkways, assembly stations. Pavilions will use this area to serve food and make their efforts to promote a distinctive cuisine. We have a number of dishes inherited throughout history by various conquerors, so that we have elements of the Turkish and Mediterranean cuisine, but also the recognition due to the nature that contributed to the distinctive flavors and tastes. By this, first of all, I mean the smoked ham (prosciutto from Njeguši) recogni-zable in Montenegro, which is distinctive because of the impact of Mediterranean and alpine climate while it was dried, which gives it a distinctive taste. The cheese from Njeguši, characteristic va-rieties of olives, smoked carp, eel, trout, honey, traditional polenta - all this have to be included in our offer so that visitors could bring impressions of the Montenegrin distinctive tastes, and remember our country by them. The head of the Association of Chefs of Mon-tenegro, Mr. Vuko Mitrović, will be in charge of this and provide recipes within the pavilion. This is a man who has worked all his life in our major hotels and restaurants. We are in the process of negotiations with the Italian catering companies that could follow our instructions in the preparation of food.

Glasnik: You have mentioned the organization of the Day of Mon-tenegro at the EXPO. What is it about?

I. Saveljic: Within the EXPO there is the day of the state, for which we asked to coincide with the dates of one of the two biggest Mon-tenegrin holidays - the 21st of May and the 13th of July. It is ne-cessary to design a compelling, distinctive, all-day content in the entire exhibition space, which is very demanding in terms of the capacities of Montenegro. This Day is an opportunity to offer the best we have. In cooperation with local governments, we should see what is to be presented. Gusle (a Balkan musical instrument) - why not? This is something that is characteristic of Montenegro, but there is room for jazz arrangement of the folk heritage as well. I think that Mrs. Radmila Vojvodić will direct the program for that day in the best possible way. In this regard, she confirmed her inte-rest to be involved in this project. Our artists who are well-known worldwide - Miloš Karadaglić and Marina Abramović, also confir-med their interest to be part of the program, but it is necessary to adjust to their schedules. It all depends on the organizers from Italy and their guidelines that we expect soon, because without them we cannot go into the implementation of concrete activities.

Glasnik: Is there enough time to complete everything planned in relation to the Montenegrin performance at the EXPO 2015?

I. Saveljic: Montenegro and its Chamber of Economy completed a number of preparatory activities in due time. Our country is the second in the world signed up to participate in this exhibition. We immediately decided that we want to participate. From the be-ginning we have been involved in all the activities and meetings related to the EXPO. But, certain set of moves you can make only when others decide that, and in this case it comes to the organi-zers from Italy who are late with instructions. We are late as much as they are late. There are still ten months - enough time for many things, but it should be used because it passes quickly. The con-tent is something that is the most complex and in its design and implementation it is necessary to include all segments of culture, economy, sports, and environment. All that should be used to the maximum. We must not allow that lack of communication beco-me an obstacle to the achievement of objectives of this exhibition.

Tribute to the Chamber and its Vice-President

Glasnik: Once again the Government of Montenegro has entru-sted the organization of the country’s presentation at the EXPO to the Chamber of Economy and you have been chosen as the Commissioner-General. Is that for the Chamber, a challenge equally as the award?

I. Saveljic: In Shanghai, we proved that the Chamber of Econo-my can be a logistical support to the EXPO or any other event that Montenegro is organizing, so it is logical that our Gover-nment handed over the organization to us, of course in coo-peration with it and the business organizations, since this is a promotion of the country, but the economy as well. I hope we will once again prove ourselves at the world exhibition in Milan so that the organization of the future exhibitions will be perma-nently entrusted to the Chamber of Economy. This role is not just our promotion, but the evidence that we have the capacity not only in the sphere of support to the economic diplomacy and the participation on external markets, but in the organiza-tion of such wider manifestations.

Glasnik: How much the diplomatic experience helps you in per-forming the duties of the Commissioner-General of Montene-gro at the EXPO 2015?

I. Saveljic: The international activities in which I used to be engaged and the diplomatic experience are always helpful. Throughout my whole career I have been dealing with foreign affairs. In the bank I was a director of the Sector for relations with international financial institutions. In the Ministry I was heading the Sector for foreign economic relations, while in the Chamber part of my duties is also related to international rela-tions. EXPO is different, interesting experience, but also a great challenge. This is a job focused on six months of representation of Montenegro, very demanding in the preparation and execu-tion, for all who are involved in it. For the first time I work in the areas of culture and food and I do not have the right to experi-ment, judge, make decisions, but here comes more to the fore-front my ability to organize things and engage the right people to whom I leave the choose, etc. In this engagement, I am not the only one from the Chamber, but numerous colleagues and assistants are involved.

28

Broj 6 Jun 2014.

Arhitekta Marko Brajović, autor idejnog rješenja crnogorskog paviljona na EXPO 2015

Sazvučje modernog i tradicionalnog

Crna Gora će u Milanu biti predstavljena kroz idejni projekat zasnovan na susretanju naše tradicije sa inovativnim tehnologijama čime prezentiramo savremenu državu velikih mogućnosti i vrijednosti.

Marko Brajović, arhitekta i dizajner, umjetnik svjetske re-putacije, porijeklom iz Crne Gore, ističe da je ovaj proje-kat radio sa posebnom emocijom te da će naš paviljon

biti i pamćem i primjećen. Gumno i Durmitor su osnova umjetnič-kog izraza idejnog rješenja crnogorskog paviljona na EXPO-u u Milanu. Kaže da je njegov studio iz Sao Paola izučavao topografiju Durmitora kao i hromatske fenomene neba nad ovom planinom tokom godišnjih doba, što zaokružuje temu paviljona. Po njego-vim riječima cilj je bio prezentovati Crnu Goru koja prihvata i shvata vrijednost tradicije, ali je interpretira na moderan način. To je čitanje prošlosti savremenim očima.

Brajović je rođen u Podgorici 1973., arhitekturu je završio u Vene-ciji, a magistrirao u Barseloni gdje započinje profesionalnu pra-ksu radom na projektima iz oblasti multimedijalne umjetnosti. Multidisciplinarni tim Atelier Marko Brajović radi u oblastima arhitekture, scenografije, enterijera i proizvodnog dizajna. Radi-li su izložbu Stanley Kubricka, Davida Bouwiea, projekte za Nike, Google… Marko je profesor i predavač na fakultetima u Kataloniji, Sao Paolu, Barseloni, Moskvi, Kostariki, Japanu, Berlinu…

29

Broj 6Jun 2014.

Glasnik: Kako će izgledati crnogorski pavi-ljon na EXPO 2015 u Milanu?

M. Brajović: Naš paviljon interpretira tradi-cionalne elemente Crne Gore na izuzetno savremen način, putem tehnologije i di-zajna. Interpretacija je izuzetno važna da bismo stvorili narativnu liniju prezentacije sadržaja, kao i čulnu kontekstualizaciju kod publike u paviljonu. Vertikalnost samog prostora je interesantna kao i centralni element koji potencira dvije komponente. To su chandelier (luster, prim. Glasnik) koji proizilazi iz elemenata Durmitora, te veliko ogledalo na podu - naše Crno jezero koje reflektira i interpretira inverznu formu tog volumena. Zahvaljujući tim elementima, publika će praktično hodati, lebdjeti iznad Durmitora, a sve je okruženo elementom gumna, što je strategija ujedinjenja, gosto-primstva, jela, porodice, kuće, ognjišta...

Glasnik: Ali i strategija dijaloga, riječi, otvo-renosti, pomaganja...

M. Brajović: Apsolutno, tako je.

Glasnik: Koliko Vam je činjenica da nijeste živjeli ovdje, iako ste porijeklom iz Crne Gore, možda otežala posao da savremenim kodom pročitate crnogorsko juče i danas?

M. Brajović: Mislim da mi to nije bio limit. Iako nikada nijesam živio u Crnoj Gori, če-sto sam dolazio. Otac mi je iz Bjelopavlića, tako smo ovdje svake godine posjećivali rođake. Moja životna trajektorija je mul-tikulturalna, jer sam jako mlad otišao i iz Hrvatske, u kojoj sam živio kao dijete, i to u Italiju na studije arhitekture u Veneciji, a zatim nakon osam godina u Španiju, gdje sam, u Barseloni magistrirao i započeo doktorat, da bih nakon sedam godina oti-šao u Japan, pa u Kostariku, gdje smo reali-zovali projekat tropske održive arhitekture, te u Brazil gdje sam već osam godina.

Mi smo za EXPO konkurisali kao među-narodni studio, iz Brazila. Mnogo je pomo-glo to što sam porijeklom iz Crne Gore, jer ako želimo biti originalni moramo ići to the origins (ka korjenima, prim. Glasnika), gdje su osnove sadašnjeg društva. Korijeni i tradicija osnova svakog projekta koji ra-dimo. No, način na koji će se interpretirati, da se ne uđe u neke rustične, literalne in-terpretacije, neke direktne metafore samog folklora, meni je velika stvar. Znači, kako interpretirati te tradicionalne elemente na savremen način i da oni budu laki, da se pokaže lakoća i otvorenost komunikacije koja, više nego što daje odgovore, postavlja pametna pitanja.

Gumno je element gdje se definiralo, sudi-lo, ujedinjavalo – i zato je jako važan, kao i element prirodne topografije Crne Gore ve-zan za kulturu, hranu, način života. Četiri godišnja doba koja su jaka tema paviljona su izuzetno važna na svim nivoima i njiho-va interpretacija nam je bila od izuzetnog značaja, kroz hromatsku sensaciju.

Glasnik: Smatrate li da će Vaše rješenje omogućiti da se predstave sve tipične ka-rakteristike Crne Gore, bitne za temu EXPO 2015 „Hraniti planetu. Energija za život“?

M. Brajović: Za ovu temu, da. Jer, hrana ima teritorijalne, geografske, kulturne, nutritiv-ne, promotivne i socijalne elemente. Sve to posjetioci EXPO treba da prožive, kroz stra-tegiju tradicionalnih vizuelnih elemenata kakav su gumno, Durmitor, itd. Ta slojevi-tost je ono što nas zanima. Definisaćemo mogućnosti komunikacije sadržaja pavi-ljona s posjetiocima. Na jednom velikom ekranu prikazivaće se promotivni sadržaji iz turizma, poljoprivrede, svih aktivnosti Crne Gore. Interaktivni sto će omogućiti da se hrana poveže sa kulturnim, geograf-skim, i istorijskim kontekstom. Preko tog interaktivnog stola posjetioci će moći da dobiju recepture i druge informacije. Tu je i slikarski zid na kojem će biti galerija, odno-sno izložba djela savremenih crnogorskih umjetnika.

Glasnik: Da li će sve te aktivnosti biti dobra osnova da Crna Gora bude na pravi način predstavljena na velikoj svjetskoj izložbi i da se njena prezentacija pamti?

M. Brajović: Vjerujem da hoće, jer mislim da su se spojile brojne pozitivne stvari u svemu ovome. Konkurs je izuzetno dobro organizovan, konkursni tim sa kojim ćemo raditi je veoma kvalifikovan, a vjerovatno ćemo imati dobre partnere i saradnike na međunarodnom nivou, na realizaciji pro-jekta. Vjerujem da će biti interesovanja iz drugih segmenata, kulturnih, promotivnih, državnih, da iskoriste taj naš prostor kao platformu za komunikaciju. Ovo što mi ra-dimo je jedan show room kroz koji prikazu-jemo zemlju ne na naivan način nego kroz meta language, odnosno putem brojnih sa-držaja bitnih za savremenu i buduću Crnu Goru koja prihvata i shvata vrijednost tra-dicije, ali je interpretira na moderan način. To je čitanje prošlosti savremenim očima, ili kad valorizujete istoriju na moderan na-čin. Naše gumno zato nije od kamena već od drveta. Ne treba limitirati gumno da bi ono to bilo. Naš Durmitor ne treba da bude planina napravljena od kamena, već od

vune, što uvodi druge aspekte produkcije, materijale i tekstil, te daje tu lakoću, senso-rijalnost prostora.

Glasnik: Boje su izuzetno važne u arhitek-turi, pa se vrhunski arhitekti posvećuju „di-jalogu sa bojama našeg prirodnog okruže-nja“. Zato pitanje da li su dio Vašeg projekta i autohtone boje po kojima je Crna Gora prepoznatljiva?

M. Brajović: Koristili smo boje iz kolektiv-ne ideje o Crnoj Gori, koje se koriste kroz državne simbole, a dolaze iz prirode. Na-pravili smo četiri fotografije istog prostora i identifikovali hromatski ton neba u četi-ri godišnja doba. Ona definišu četiri teme našeg paviljona koje će se ponavljati u ci-klusu tokom cijelog EXPO-a. Jedna tema - jedna boja obilježava svakodnevnu pos-jetu paviljonu, kada interaktivni sto radi, ekrani prikazuju promotivne programe, servira se hrana, izvodi muzika. Veliki šan-delije će dati drugu boju kada su, recimo, koncerti, kulturni događaji. To pokazuje fleksibilnost i promjenljivost našeg pavi-ljona. Treća tema biće kada se održavaju razgovori, konferencije, male prezentacije, promotivni momenti. Posljednja boja je za svečane večere u gumnu, gdje će biti posta-vljeni stolovi. Znači, osim toga što gumno služi svakodnevno za hranu i brz odnos sa prostorom, biće tu i svečane, diplomatske večere i za tu priliku naš paviljon postaje izuzetno luksuzna sala, odnosno restoran.

Glasnik: Vi nijeste novi u ovoj priči – radili ste interijer paviljona Brazila na EXPO 2010 u Šangaju. Da li biste mogli povući paralelu između ova dva projekta?

M. Brajović: Prvi put sam radio za EXPO 2005 godine u Aiši, Japanu. Zatim sam ra-dio interijer paviljona Brazila za EXPO 2010 u Šangaju, kao i jedan među event na me-ksičkom paviljonu u Saragosi. Ove godine smo pobjedili na dva konkursa – ponovo smo dobili projekat brazilskog paviljona, interijera i scenografije na 3.000 kvadrata prostora, sa studijom Arthur Casas iz Sao Paola, a veoma me veseli što smo dobili i crnogorski projekat. Na EXPO veličina pa-viljona, kao strategija komunikacije - nije važna. Naš paviljon je izuzetno gostopri-mljiv, otvoren i mediteranskog duha. Bra-zilski paviljon je takođe veoma otvoren i prijatan za posjetioce, ali se bavi drugači-jom strategijom komunikacije i prihvatanja publike. Mentalitet je različit, svaka zemlja ima svoj način predstavljanja i privlačenja publike. Paralele su u našem radu uvijek ja-sne. Svaki projekat zaslužuje specifičan di-

30

Broj 6 Jun 2014.

zajn, komunikaciju i stil kao rezultat svega toga. Želimo da stvorimo uslove da se ze-mlja predstavi na najbolji i najsavremeniji način. To je bit EXPO izložbi.

Glasnik: Zašto Vas privlače svjetske izlož-be, odnosno umjetničko čitanje prostora, kultura, istorije, ekonomije… različitih ze-malja? Da li su Vam, možda, ovi projekti zanimljiviji od drugih?

M. Brajović: Mi čak više od EXPO projeka-ta radimo interijere, manje izložbe... Radili smo kancelarije Google u Brazilu, za Nike, Mitsubishi, KLM, izložbene prostore, inte-rijere, product dizajn i u jednom segmentu radimo održivu arhitekturu.

Jako nas zanima odnos između prirode i arhitekture. Mi smo u stoljeću kada se cio koncept arhitekture mijenja. Funkcija arhi-tekture na tradicionalni način danas nema više smisla. Arhitektura je komunikativni, aktivirajući element u jednom prostoru. Ona je i interaktivni element, ekstenzija naših funkcija i mora se adaptirati, mije-njati. Prema tome, rigidnost arhitekture, artitektonskih prostora se mijenja. Mi to interpretiramo kroz našu liniju perfoma-tičkih, izložbenih prostora, održive arhi-tekture i dizajna. Zadatak je dati lakoću arhitekturi i fleksibilnost, te shvatiti koliko je važno da arhitekta, urbanista, inženjer, antropolog moraju da rade zajedno. Znači neophodna je multidisciplinarnost, jer ar-hitekta ne može sam interpretirati savre-meni svijet i rješavati njegove probleme kroz isključivo arhitektonsku optiku, a to ne može ni urbanista, kao ni ekolog. Mi ne trebamo graditi da bismo se bavili arhitek-turom. Mi radimo inflatible architecture, tensilne strukture, „laku” arhitekturu koja se tako i montira, demontira, prenosi. To smatramo da je arhitektura budućnosti.

Glasnik: Kada je o savremenoj arhitekturi riječ, sve češće se čuje mišljenje da krea-tivnost, ta umjetnička funkcija, uzmiče pred tehnicizmom, uzimanjem gotovih rješenja koja su već negdje primjenjena pa se inkorporiraju u projekte. Kreativnost ili tehnicizam?

M. Brajović: Arhitektura je prošla kroz dva ekstrema. Do početka 20. vijeka, ona je bila dio lijepih umjetnosti. Sa industrijskom revolucijom i masovnom produkcijom elemenata, arhitektura je prešla na drugu stranu, spojivši se sa inženjerskim škola-ma i tim mentalitetom. U 21. stoljeću, u po-stindustrijskoj eri, arhitektura će prevazići paradigmu i metaforu mehanizma, gdje je bila izuzetno vezana uz funkciju, budžet,

optimizaciju, upotrebnu vrijednost, gradnju za tržište. Napokon dolazimo do toga da se arhitektura gleda na organski, multidisci-plinaran način, kao aktivator, komunika-tivni element, pokretač lokalne ekonomije, socijalnih i ekonomskih odnosa. Ona je ekonomski održiva kao paradigma živog organizma. Dok je paradigma mehanike, inženjerske arhitekture bila vezana za 20. stoljeće, današnja paradigma je biološka vizija arhitekture, ne toliko u materijalima koliko u strategiji njene organizacije. Jako vjerujem u tu vrstu buduće arhitekture koja će prevazići tu dijalektiku da li je umjetnič-ka ili čisto racionalna. Na primjer, vrije-dnost jedne zgrade ne zavisi samo od nje-ne tržišne cijene, već i od „plus vrijednosti” njene zelene energije, održivosti arhitektu-re, odnosno uloge aktivatora cijele regije, ekonomskog i socijalnog značaja...

Glasnik: Na koje ste Vaše projekte posebno ponosni?

M. Brajović: Dobro, sad sam ponosan na crnogorski paviljon za EXPO 2015, jer ne mogu biti neemocijalan prema tome. Ima-li smo veliki poriv i želju da učestvujemo u tom konkursu. Sjećam se, već smo pobi-jedili za brazilski paviljon i nijesmo imali potrebu za drugim takvim projektima, ali sam priželjkivao da dobijemo šansu da ra-dimo i za Crnu Goru. I arhitektica koja radi sa mnom, Miljana Radović iz Danilovgrada, s posebnom pažnom je pratila da li će biti objavljen konkurs, i kada se to desilo kazali smo: „Idemo da pobijedimo”.

Glasnik: Otkud Vi u Brazilu? Zašto takav izbor?

M. Brajović: Moram da priznam da nikud nisam išao izborom, već me je vodio posao, život, okolnosti. U Brazilu sam najprije do-bio ponudu da vodim workshopove održi-ve arhitekture u jednom kulturnom centru usred Amazonije. Dvije godine to radio, dok mi je studio bio u Barseloni. Prilikom je-dnog povratka prošao sam kroz Sao Paolo, gdje su me pozvali da održim predavanja na fakultetima. Jedna od tih škola, Istituto Europeo di Design ponudila mi je da se vra-tim u Brazil kao direktor strateškog dizajna industrijskog interijera i da formiramo ma-ster program strateškog dizajna. Bio sam komotan u Barseloni, ali nešto mi je govo-rilo da nije vrijeme za takvu komociju, pa sam preselio u Sao Paolo.

Glasnik: Gdje Vam je bilo najljepše – u Cr-noj Gori, Hrvatskoj, Italiji, Španiji ili Brazi-lu?

M. Brajović: Iz svakog dijela imam lijepa sjećanja. Djetinstvo u Jugoslaviji, nepono-vljivo i prelijepo, puno mirisa boja. U Itali-ji sam se akademski formirao, a Venecija mi je takođe u izuzetnom sjećanju. Znate, meni je italijanski maternji jezik. Mi smo bilingualna porodica, majka mi je iz Istre.

Glasnik: Kako vidite crnogorsku arhitektu-ru danas?

M. Brajović: Ne poznajem dovoljno crno-gorsku arhitekturu da bih o tome mogao pričati, i nemam kontakte sa mojom stru-kom ovdje, ali sam dobio prelijepi katalog Crnogorski salon arhitekture i sada želim sve to proguglati. Jako je važno što imamo salon. Sve ide svojim koracima, treba vre-mena da bi se stvorila kritična masa kvan-titeta i kvaliteta, ali je važno da se stvara identitet i mogućnost da lokalne arhitekte mogu prikazati svoje radove.

Nadam se budućim kontaktima sa crno-gorskim arhitektama i mogućoj saradnji. Ja jako vjerujem u kolaboraciju. Naš studio radi u kolaboraciji i tu vidim budućnost. In-sistiram na tome da će crnogorski paviljon na EXPO biti rezultat timskog rada.

Glasnik: Pročitali smo da, dok ste Brazilu, po inspiraciju često odlazite u prašume Amazonije. Da li ćete u toku izrade crno-gorskog paviljona obilaziti naše krajolike da bi ste prenijeli njihov „šmek” na svoje djelo?

M. Brajović: Durmitor mi je posebno drag. Tamo sam prije pet godina držao workshop i u tih 15 dana biciklom obišao sva jezera i taj me je pejsaž jako dotakao. Naša arhi-tektura je jako inspirisana pejsažom i pri-rodom. Moja specijalizacija je biomimetika, što je aplikacija prirodnih strategija, u ar-hitekturi, strukturi scenografije, odnosno onoga kako je priroda organizovana, kako preživljava. Tako da je meni priroda jedna od najvećih inspiracija. Za mjesec opet idem u Amazoniju, u pleme koje živi pri-mordijalnim načinom života koji je izuze-tno futuristički. Tamo je takav način života u spoju sa izuzetnom vizijom savremenosti - ljudi su univerzitetski školovani, koriste solarnu energiju... Ta naša budućnost, post-industrijski svijet gdje digitalno i prirodno koegzistiraju me jako inspiriše. Pod tim ne podrazumijevam rustični način života. Po-novo ću Durmitor posjetiti u septembru sa djecom i očekujem da će mi tamo opet doći inspiracija. Jednako je jaka snaga Durmi-tora i Amazonije, samo to treba valorizirati kao dio naše svakodnevice, a ne kao egzo-tični moment ili folklorni.

31

Broj 6Jun 2014.

Marko Brajovic, an architect and designer, an artist of the international reputation, originally coming from Monte-negro, emphasizes that he was working on this project

with a particular emotion and that our pavilion will therefore be noticed and remembered. Threshing floor and the Durmitor are the basis of the artistic expression in the conceptual design of the Montenegrin pavilion at EXPO in Milan. He says that his studio from Sao Paulo was studying the topography of Durmitor inclu-ding the chromatic phenomena of the sky over this mountain throughout different seasons, which completes the theme of the pavilion. According to him, the goal was to present Montenegro, which accepts and understands the value of tradition, but it is in-terpreting it in a modern way. It is the reading of the past through modern eyes.

Mr. Brajovic was born in Podgorica in 1973. He graduated architec-ture in Venice, and took his master's degree in Barcelona where he started his professional practice by working on the projects in the field of multimedia art. A multidisciplinary team of the Atelier Marko Brajović performs in the areas of architecture, scenography, interior and product design. They have performed an exhibition of Stanley Kubrick, David Bowie, projects for Nike, Google ... Marko is a professor and lecturer at the universities in Catalonia, Sao Paulo, Barcelona, Moscow, Costa Rica, Japan, Berlin, etc.

Glasnik: How will the Pavilion of Montenegro look like at EXPO 2015 in Milan?

M. Brajovic: Our pavilion is interpreting traditional elements of Montenegro in a very modern way, through technology and de-sign. Interpretation is extremely important in order to create a narrative line in the presentation of the contents, as well as the sensory contextualization of the audience in the pavilion. The verticality of the space itself is interesting as well as the central

element that emphasizes two components. These are the chande-lier arising from the elements of Durmitor, and a large mirror on the floor - our Black Lake which reflects and interprets the inverse form of this volume. Thanks to these elements, the audience will practically walk, hover over Durmitor and everything is surroun-ded by the element of the threshing floor, which is a strategy of unification, hospitality, food, family, home, hearth ...

Glasnik: But also the strategy of dialogue, words, openness, su-pport ...

M. Brajovic: Absolutely.

Glasnik: To which extent did the fact that you have not lived here, even though you are originally from Montenegro, impede your job of reading Montenegro’s yesterday and today through a modern code?

M. Brajovic: I think that it was not a limiting factor for me. Althou-gh I have never lived in Montenegro, I’m often visiting it. My father is from Bjelopavlici, so we're here every year visiting relatives. My life's trajectory is multicultural, because I was very young when I left Croatia, where I used to live as a child. Then, I went to Italy to study architecture in Venice, and eight years later in Spain, where in Barcelona I took my master's and started a doctorate. Seven ye-ars later, I went to Japan, and in Costa Rica, where we implemen-ted the project of tropical sustainable architecture, and in Brazil, where I have lived for eight years.

We applied for EXPO as an international studio, from Brazil. A very helpful was the fact that I originally come from Montenegro, beca-use if we want to be original we need to turn to our origins, where the base of the present society is rooted. The roots and tradition are in the essence of each project that we carry out. However, the way of interpreting, without getting into some rustic, literal inter-

Architect, Marko Brajovic, an author of the conceptual design for Montenegro’s Pavilion at EXPO 2015

Harmony of modern and traditional In Milan, Montenegro will be presented through the conceptual design based on the encounter of our tradition with the innovative technologies by which we present a modern country of great potential and values.

32

Broj 6 Jun 2014.

pretations, some direct metaphors of the folklore itself, is very important for me. So, how to interpret these traditional elements in a modern way and make them easy in terms of openness of communication, whi-ch is rather than giving answers, asking intelligent questions.

The threshing floor is an element where everything has been defined, judged, uni-ted - and that’s why it is very important in-cluding the element of natural topography of Montenegro which is in relation with the culture, food and way of life. The four sea-sons that are a strong theme of the pavilion are very important at all levels and their in-terpretation for us was of great importance, through the chromatic sensation.

Glasnik: Do you think that your solution will enable presenting of all typical charac-teristics of Montenegro, which are of rele-vance for the topic of EXPO 2015 “Feed the planet. Energy for life”?

M. Brajovic: For this topic, yes. Given that food has territorial, geographical, cultural, nutritional, promotional and social ele-ments. All these the EXPO visitors need to experience, through the strategy of traditi-onal visual elements such as the threshing floor, Durmitor, etc.. This layering is what interests us. We will define the possibili-ties to communicate the contents of the pavilion to its visitors. On a large screen the promotional activities from the fields of tourism, agriculture and all other activi-ties of Montenegro will be displayed. The Interaction will allow food to be connected to the cultural, geographical and historical context. Through this interactive table the visitors will be able to get recipes and other information. There will be also a painting wall, on which there will be the gallery or the exhibition of contemporary Montene-grin artists.

Glasnik: Will all these activities be a good basis for Montenegro to be properly pre-sented at a great world show and make its presentation memorable?

M. Brajovic: I believe so, because I think that we brought together many positive things. The competition was very well or-ganized, the competition team with which we will cooperate is highly qualified, and we will probably have good partners and associates at the international level, during the implementation of the project. I believe that there will be also interest from other segments, cultural, promotional, and the state in order to use that space that we cre-

ate as a platform for communication. What we are doing is a show room through which we present the country not in a naïve way but through a meta-language, that is, thro-ugh a number of facilities which are essen-tial for a modern and future Montenegro, which accepts and understands the value of tradition, but it interprets it in a modern way. It is reading of the past with modern eyes, or valorizing of history in a modern way. For this reason our threshing floor is not made of stone but of wood. We should not limit the threshing floor to make it be what it is. Our Durmitor should not be a mountain made of stone, but of wool, whi-ch introduces other aspects of production, materials and textiles, and gives the ease and sensuality to the space.

Glasnik: The colors are very important in architecture, thus the top architects are devoted to a “dialogue with the colors from our natural environment”. Therefore, the question is whether the indigenous colors by which Montenegro is recognizable are part of your project?

M. Brajovic: We used the colors from the collective ideas of Montenegro, which are used in the state symbols and that come from nature. We made four photos of the same area and identified the chromatic tone of the sky in four seasons. They de-fine four topics of our pavilion which will be repeated in a cycle throughout the enti-re EXPO. One theme - one color marks the daily visit to the pavilion, when the interac-tive table operates, the screens will show the promotional programs, the food is ser-ved, and the music played. A great chande-lier will give a different color when there are concerts, and other cultural events. It demonstrates the flexibility and variability of our pavilion. The third topic will be pre-sented during the talks, conferences, small presentations, and promotional moments. The last color is for formal dinners at the threshing floor, where the table will be pla-ced. Therefore, apart from using the thre-shing floor for a daily food servicing and the fast relationship with the space, there will also be festive, diplomatic dinners and for these occasions our pavilion will beco-me a luxury lounge or a restaurant.

Glasnik: You are not new in this story – you prepared the interior for the Brazil’s pavi-lion at EXPO 2010 in Shanghai. Could you draw a parallel between these two projects?

M. Brajovic: It was in 2005 when I first was engaged for the EXPO 2005 in Aisha, Japan.

After that I did the interior of Brazil’s pavi-lion for EXPO 2010 in Shanghai, as well as one smaller event at the Mexican pavilion in Zaragoza. In this year we have won two competitions – once again we got a project of the Brazilian pavilion, interiors and set design at 3.000 square meters with the stu-dio of Arthur Casas from Sao Paulo, and I’m very happy that we got the Montenegrin project as well. At the Expo exhibition, the size of the pavilion as a communication strategy - is not important. Our pavilion is very hospitable, open and in the Mediter-ranean spirit. The Brazilian pavilion is also very open and pleasant for the visitors, but it deals with a different communication strategy and the public acceptance. The mentality is different, each country has its own way of presenting and attracting the audiences. The parallels in our work are always clear. Every project deserves a spe-cific design, communication and style as a result of all that. We want to create conditi-ons to present the country in the best pos-sible and most modern way. It's an essence of the EXPO exhibitions.

Glasnik: Why are you attracted by the wor-ld exhibitions, that is, the artistic reading of the space, cultures, history, economy ... of different countries? Do you find, per-haps, these projects more interesting than others?

M. Brajovic: Even more than the EXPO projects we do the interiors and smaller exhibitions ... We did the Google’s offices in Brazil, for Nike, Mitsubishi, KLM, exhibiti-on spaces, interiors, product design, and in one segment we do sustainable architectu-re.

We are very interested in the relationship between nature and architecture. We are now in the century when the whole con-cept of architecture is changing. The func-tion of architecture in the traditional way today has no sense any longer. The archi-tecture is a communicative, activating ele-ment in one space. It is also an interactive element, the extension of our functions and it needs to be adapted, changed. Ac-cordingly, the rigidity of the architecture, architectonic areas, is changing. We are in-terpreting it through our line of performa-tic, exhibition spaces, sustainable archi-tecture and design. The task gives the ease and flexibility to the architecture, and to realize how important is for the architect, planner, engineer or anthropologist to work together. Thus, multidisciplinary is neces-sary, since an architect cannot interpret

33

Broj 6Jun 2014.

himself the modern world and resolve its problems through purely architectural op-tics, and the urban planners also cannot do that themselves, and this is true for an eco-logist. We do not need to build in order to deal with the architecture. We do the infla-table architecture, tensile structures, “easy” architecture which is as such assembled, disassembled and transported. We believe that’s the architecture of the future.

Glasnik: When it comes to modern archi-tecture, more often we hear the opinion that creativity, and the artistic function, gives way to technicism, by taking a ready--made solutions that are already somew-here applied and incorporated into projec-ts. Creativity or technicism?

M. Brajovic: Architecture has undergone two extremes. By the early 20th century, it was part of the fine arts. With the industri-al revolution and mass production of ele-ments, the architecture has moved to the other side, linking up with the engineering schools and this kind of mentality. In the 21th century, in the post-industrial era, the architecture will overcome the paradigm and metaphor of mechanism, which has been extremely tied to the function, bud-get, optimization, usability, the constructi-on for the market. Finally, we come to that the architecture is observed at the organic, multi-disciplinary way, as an activator, a communicative element, driver of the local economy, social and economic relations. It is economically viable as a paradigm of a living organism. While the paradigm of mechanics, engineering architecture was tied for the 20th century, the current para-digm is a biological vision of architecture, not so much in materials as in the strategy of its organization. I strongly believe in that kind of future architecture that will overco-me the dialectic of whether it is artistic or purely rational. For example, the value of a building does not only depend on its mar-ket price, but also on the “plus value” of its green energy, sustainable architecture, and the role of the activator of the entire region, the economic and social importance ...

Glasnik: Which of your projects make you particularly proud?

M. Brajovic: Well, now I'm proud of the Montenegrin Pavilion for EXPO 2015, be-cause I cannot be unemotional in terms of that. We had a great drive and desire to participate in this contest. I remember, we have already won the Brazilian pavili-on and we have not had the need for other

such project, but I hoped to get a chance to work even for Montenegro. Even an archi-tect who works with me, Mrs. Miljana Ra-dović from Danilovgrad, with a particular attention followed if there will be an open competition, and when it happened we said: “We're going to win”.

Glasnik: What took you to Brazil? Why this choice?

M. Brajovic: I have to admit that I went nowhere by my personal choice, instead, I was led by my job, life, circumstances. In Brazil, first I got an offer to run workshops on sustainable architecture in a cultural center in the middle of the Amazon. I was doing that for two years, while my studio was in Barcelona. On the occasion of one return, I was passing through Sao Paolo, where I was invited to give lectures at the universities. One of those schools, Istituto Europeo di Design offered me to go back to Brazil as a director of strategic industrial interior design and to establish a master program of strategic design. I was comfor-table in Barcelona, but something told me that it was not time for such a commotion, so I moved to Sao Paolo.

Glasnik: Where did you have the best time - Montenegro, Croatia, Italy, Spain or Brazil?

M. Brajovic: From each part of the world I’m taking good memories. The childhood in Yugoslavia, a unique and beautiful, full of scents of colors. In Italy, I have formed myself in an academic terms and I carry beautiful memories of Venice as well. You know, the Italian language is my mother tongue. We are a bilingual family, my mother is from Istra.

Glasnik: How do you see the Montenegrin architecture today?

M. Brajovic: I do not know much about the Montenegrin architecture so to speak about that, and I have no contacts with my profession here, but I've received a beau-tiful catalog of a Montenegrin salon of ar-chitecture and now I want to search for all these on the Internet. It is very important that we have a salon. Everything is going at its own pace, it takes time to create a critical mass of quantity and quality, but it is important to create the identity and the possibility that local architects can display their works.

I’m looking forward to future contacts with the Montenegrin architects and possible cooperation. I strongly believe in collabo-ration. Our studio works in collaboration

and I see the future there. I insist on that the Montenegrin pavilion at the EXPO will be a result of the team effort.

Glasnik: We've read that, while you stayed in Brazil, you often went to the Amazon rainforests to look for inspiration. Are you going to visit our landscapes in the course of making the Montenegrin pavilion in or-der to transfer their “charm” to your work?

M. Brajovic: I’m particularly fond of Durmi-tor. I held a workshop there five years ago, and in those 15 days on a bike I visited all the lakes and that landscape touched me deeply. Our architecture is heavily inspired by landscapes and nature. My specializati-on is biomimetics, which is the application of natural strategies in architecture, the structure of scenery, that is, of how nature

is organized, how it survives. So, to me the nature is one of the biggest inspirations. In a month, I’m going again to the Amazon, in a tribe which lives in a primordial way of life that is very futuristic. There such way of life is in conjunction with an extra-ordinary vision of modernity - people are university educated, they use solar energy ... Such our future, the post-industrial wor-ld, where digital and natural coexist really inspires me. Under this I do not assume rustic lifestyle. I'll pay another visit to Dur-mitor in September with my children and I expect to get a new inspiration there. The powers of Durmitor and Amazon are equal-ly strong, only that it has to be valorized as a part of our everyday life, and not as an exotic moment or a folklore one.

34

Broj 6 Jun 2014.

Priliv investicija 133,1 milion eura

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 133,1 milion eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 38,6 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore.

Ukupan odliv je, u odnosu na isti period prošle godine, porastao 30,7 odsto.

Odliv po osnovu povlačenja novca nerezi-denata investiranih u Crnu Goru iznosio je 35,7 miliona eura, a ulaganja rezidenata u inostranstvo 2,9 miliona.

Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prva četiri mjeseca iznosile su 94,5 miliona eura, što je 14,4 odsto više nego u upore-dnom periodu prošle godine.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 62,5 miliona eura. Priliv po osnovu ulaganja u nekretni-ne bio je 51,6 miliona eura, a ulaganja u pre-duzeća i banke 10,9 miliona eura. U formi interkompanijskog duga ostvaren je priliv od 68,5 miliona eura, a po osnovu povla-čenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu 2,1 milion eura.

Krediti za crnogorsku infrastrukturu

Vrijednost projekta „Sanacija puteva i obi-laznica oko gradova“ je 65,7 miliona eura, za koji je Evropska investiciona banka opredijelila 30 miliona eura, a iz državnog budžeta biće izdvojeno 10,7 miliona.

Nakon što je Bord direktora Evropske in-vesticione banke (EIB), odobrio izdavanje kredita Crnoj Gori za finansiranje projekta „Sanacija puteva i obilaznice oko gradova“, u vrijednosti 30 miliona eura, Evropska in-vesticiona banka dostavila je Vladi Nacrt ugovora u cilju usaglašavanja teksta sa predstavnicima Ministarstva finansija i Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Ugo-vorom o kreditu predviđen je iznos od 30 miliona eura za realizaciju pomenutog pro-jekta, prenosi Portal analitika.

Od navednog iznosa, Zakonom o budžetu za 2014. godinu, predviđeno je da efektiv-no postane 10 miliona. Kako je Ugovorom predviđena efektivnost cjelokupnog izno-sa, u pregovima oko teksta ugovora, biće definisano da za 2014. godinu, bude efektiv-no 10 miliona eura, dok će preostalih 20 mi-liona biti opredijeljeno za naredne godine.

Kamatna stopa će, kako se navodi u Infor-maciji, se određivati prilikom povlačenja sredstava i može biti utvrđena kao fiksna ili varijabilna stopa EURIBOR + margina, što će zavisiti od visine kamatne stope na međunarodnom tržištu u momentu povla-čenja sredstava. Ugovorom je predviđeno da sredstva iz kredita služe u svrhu radova na projektu za rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva i izgradnju obilaznica gradova, što država Crna Gora kao zajmo-primac preduzima preko svoje Direkcije za saobraćaj.

Projekat se odnosi na sanaciju i unapređe-nje nekoliko dionica puteva, izgradnju obi-laznice oko dva grada i jednog tunela.

Skočiđevojka na prodaju

Hypo Alpe Adria Development prodaje atraktivni zemljišni kompleks na lokalitetu Skočiđevojka, nadomak Reževića, gdje je nekada bila vojna baza.

Kompleks površine 63.025 kvadrata po-nuđen je po cijeni od 11,35 miliona eura. Zemljište je bilo u vlasništvu palestinske kompanije Monte Mena Investments, a prodaje se zbog neizmirenih obaveza.

Javno nadmetanja biće održano 17. jula u podgoričkom Privrednom sudu. Svi zainte-resovani moraju priložiti jemstvo u iznosu od 1,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska razmjena niža osam odsto

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prvih pet mjeseci ove godine prema preliminarnim podacima iznosila je 775,3 miliona eura što ukazuje na pad od 8,1 od-

sto u odnosu na isti period prethodne godi-ne, saopšteno je iz MONSTAT-a.

U periodu od 1. januara do 31. maja izve-zeno je robe u vrijednosti od 118,3 miliona eura, što je manje za 28,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 657,1 miliona eura, što je manje za tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18 odsto i manja je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 24,4 odsto - navedeno je iz MON-STAT-a.

U strukturi izvoza prema klasifikaciji SMTK (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najviše su zastupljeni proizvo-di svrstani po materijalu - sektor 6, u izno-su od 32,7 miliona eura (koju čine: obojeni metali u iznosu od 28,3 miliona eura i gvo-žđe i čelik u iznosu 1,7 miliona eura).

U strukturi uvoza prema klasifikaciji SMTK (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najviše su zastupljeni proizvo-di sektora 7 – mašine i transportni uređaji u iznosu od 132,8 miliona eura (koji čine: drumska vozila u iznosu od 37,5 miliona eura i industrijske mašine za opštu upotre-bu u iznosu od 25,3 miliona eura).

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partne-ri, pojedinačno, bili su: Srbija (30,9 miliona eura), Republika Hrvatska (24,1 miliona eura), Slovenija (7,8 miliona eura).

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partne-ri, pojedinačno, bili su: Srbija (178,2 milio-na eura), Bosna i Hercegovina(54 miliona eura) i Kina (53,5 miliona eura).

Spoljnotrgovinska razmjena bila je naj-veća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.

Crna Goravijesti

35

Broj 6Jun 2014.

Vlada Crne Gore objavila je spisak indikatora po kojim će se znati da li je njena ekonomska politika uspješna.

- Uspješnost ekonomske politike mjeriće se sljededim indi-katorima: prosječna stopa rasta BDP-a, nominalno mora biti od oko 5,8 odsto, a realno od oko 3,7 odsto. Indikatori predviđaju smanjiva-nje stope nezaposlenosti sa 19,6 odsto u 2013. na 18,6 odsto u 2017. godini, ostvarivanje primarnog budžetskog suficita kao povećanje neto priliva SDI i dostizanje nivoa od oko 16,0 odsto BDP-a u 2017. godini - navela je Vlada u Izvještaju o Pravcima razvoja Crne Gore.

Makroekonomskim scenarijom, za period 2014-2017, predviđen je prosječan rast ekonomije od 3,7 odsto što je znatno iznad potenci-jalnog nivoa BDP-a na osnovu dugogodišnjeg prosjeka urađenog analizom HP filterom. Relativno visoke stope rasta posljedica su početka najavljenog investicionog ciklusa. Vrijednost investici-onih projekata u infrastrukturu, turizam i energetiku prelazi 100 odsto procijenjenog BDP-a. Iako će ovako jak investicioni ciklus imati dominantan uticaj na ekonomsku aktivnost u narednom periodu uticaj je znatno manji u odnosu na ekonomije koje imaju diverzifikovaniju ekonomsku osnovu, navodi Portal Analitika.

-U cilju unaprjeđenja ukupnog sistema javnih finansija u Crnoj Gori i harmonizacije propisa koji se odnose na oblast javnih fi-nansija sa relevantnim propisima Evropske unije, u aprilu 2014. godine usvojen je Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Nai-me, navedenim zakonom su uvodena numerička fiskalna pravila predviđena Mastrihtškim kriterijumima, a koja se odnose na nivo deficita i duga, kao i srednjoročni budžetski okvir. Takođe, dalje se predviđa unapređenje sistema javnih finansija kroz povećanje fi-skalne odgovornosti, transparentnosti i održivosti javnih finansija, na srednji i dugi rok. Na osnovu navedenog, očekuje se da de javne finansije od 2014. godini, po prvi put nakon 2007. godine, ostvari-vati pozitivan saldo, realizacijom mjera fiskalne konsolidacije, od-nosno udi u zonu suficita od procijenjenih 0,5 odsto BDP-a, navodi se u Izvještaju.

Takođe, kako se dodaje, planirana je politika smanjenja javnog duga, koji će u narednoj godini neznatno porasti do nivoa od 59 odsto BDP-a, nakon čega se očekuje njegovo postepeno smanjenje,

Indikatori uspješnosti ekonomije

Dostići nivo investicija

od 16 odsto BDP-a

Javni dug bi u 2017. godini trebalo da bude ispod 50 odsto bruto

društvenog proizvoda.

da bi u 2017. bio ispod 50 odsto BDP-a.

Kako bi se sprovela politika smanjenja duga, glavni cilj je smanje-nje troškova i ostvarivanje bržeg ekonomskog rasta, čime de biti ostvareni vedi prihodi i mogudnost investiranja sredstava u nove projekte, koji će generisati nove prihode.

Vlada je, na sjednici održanoj 28. marta 2013. godine, donijela Prav-ce razvoja Crne Gore 2013- 2016. godine i time realizovala obavezu utvrdjivanja vizije socio-ekonomskog razvoja, koju ima kao zemlja kandidat za članstvo u EU.

U skladu sa Programom rada Vlade Crne Gore za 2014, pripremljen je Izvještaj o realizaciji pravaca razvoja Crne Gore 2013-2016. godi-ne, u 2013. godini, kao dio konstantnog monitoring napretka.

36

Broj 6 Jun 2014.

Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdeno-vić kazao je da će tokom ove godine biti otvoreno sedam novih i rekonstruisanih hotela kategorije sa četiri i pet

zvjezdica. To znači da će ponuda naše zemlje biti obogaćena sa 702 nove smještajne jedinice.

Od sedam hotela, dva će, najavio je ministar Gvozdenović, biti ka-tegorije pet zvjezdica i to „Regent« u Tivtu i prva faza „Hiltona« u Podgorici.

Gvozdenović je u intervjuu za Pobjedu rekao da će biti otvoreno i pet novih i rekonstruisanih hotela sa četiri zvjezdice.

„I to hoteli „Budva« u Budvi, „Castellastva« u Petrovcu, „Pine“ i Tivtu, „SATO“ u Sutomoru i prva faza Centra za odmor, rekreaciju i liječe-nje „Igalo« u Herceg Novom, rekao je Gvozdenović, navodeći da se i dalje intenzivno sprovode aktivnosti na daljem boljem pozicioni-ranju Crne Gore kao turističke destinacije.

Kad je riječ o statistici, u Crnoj Gori postoji 370 hotela. Od tog broja, šest njih je sa pet zvjezdica, dok 100 hotela ima četiri zvjezdice.

Govoreći o tome ima li razloga za strah od raskida ugovora sa ne-kim od investitora u turizmu, Gvozdenović je rekao da „u ovom tre-nutku ne možemo govoriti o aktivnostima na raskidu istih«.

Turizam

Uskoro novi hoteli sa četiri i pet zvjezdica

Otvaranjem novih hotela ponuda naše zemlje će biti bogatija za 702 smještajne jedinice.

-Ali, ukoliko bi do toga došlo javnost bi svakako bila blagovreme-no obaviještena. Naš cilj jeste podstaći investitore da grade hotele visoke kategorije i time realizuju svoje obaveze u propisanim ro-kovima, a na zadovoljstvo svih. Na taj način investitor obezbjeđuje sebi profit, a država Crna Gora dobija nove smještajne kapacitete i unaprijeđenu hotelsku ponudu, što je svakako jedan od preduslova za dinamičniji razvoj destinacije-, kazao je Gvozdenović.

Prvi hotel najviše kategorije u Sutomoru

Ekskluzivni kompleks Soho Hotels & Resort, u okviru kojeg je pla-niran prvi hotel sa pet zvjezdica u Sutomoru, trebalo bi prve goste da primi na ljeto 2015. godine.

- Soho residence uključuje: hotel sa pet zvjezdica, stambeni kom-pleks zatvorenog tipa i potpuno autonomne infrastrukture – saop-šteno je iz kompanije „Soho Hotels & Resort“ čija je filozofija, kako navode na sajtu, visok kvalitet života, neponovljiva atmosfera, har-monija i komfor.

Kompleks nudi i dječja igrališta, vidikovce sa panoramskim pogle-dom na more, bazene, SPA i Wellnes centre, restorane, supermar-kete, podzemne garaže i parking prostore.

37

Broj 6Jun 2014.

Konzorcijumi koji učestvuju na ten-deru za dodjelu koncesija za proi-zvodnju ugljovodonika u crnogor-

skom podmorju dostavil su ponude za 12 od ukupno 13 ponuđenih blokova.

Iz Ministarstva ekonomije saopšteno je da je konzorcijum koji čine Marathon Oil Cor-poration iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i OMV iz Austrije dostavio ponudu za pet blokova.

Konzorcijum u kojem su italijanski Eni i ruski Novatek dostavio je ponudu za četiri bloka, a Energean Oil&Gas iz Grčke i Medi-terranean Oil&Gas iz Velike Britanije za tri.

Austrijsko-američki konzorcijum zain-teresovan je za blok 29, 39, 26, pet i jedan. Rusko-italijanski konzorcijum dostavio je ponude za blok 30, četiri, pet i deset, dok su Grci i Britanci zainteresovani za blok 30, pet i deset.

Iz Vlade su kazali da bi partner za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovo-donika u crnogorskom podmorju trebalo da bude izabran do kraja godine.

Ministarstvo ekonomije objavilo je 7. avgu-sta prošle godine tender za dodjelu konce-sija za proizvodnju ugljovodonika, a rok je, na zahtjev kompanija zainteresovanih za učešće, produžen sa 28. februara na 15. maj

Tender za ugljovodonike

Zainteresovane renomirane svjetske kompanijePartner za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju trebalo bi da bude izabran do kraja godine.

ove godine. Tender obuhvata 13 blokova u Jadranskom moru ukupne površine 3,19 hiljada kilometara kvadratnih.

Vladimir Kavarić, ministar ekonomije je saopštio da sve kompanije, učesnice na tenderu, imaju godišnju prodaju za prošlu godinu od preko 70 milijardi dolara, profit preko 10 milijardi i da posluju u preko 80 zemalja svijeta.

- Imajući u vidu globalnu prirodu ovoga biznisa, mislim da već danas možemo konstatovati da je ova prva faza okončana uspješno i da je crnogorski institucionalni sistem u oblasti nafte i gasa položio ispit, kazao je Kavarić.

- Država će procijeniti koji su to programi koji zadovoljavaju ono što je interes države, a to je efikasno korišćenje resursa za koje se svi nadamo da postoje - zaključio je mi-nistar ekonomije.

Generalni direktor za rudarstvo i geološka istraživanja Vladan Dubljević kazao je da se prvi radovi mogu očekivati onoga tre-nutka kada se potpiše ugovor i naglasio da rizika za državu nema.

- Naša očekivanja su da će se ova procedu-ra završiti do kraja godine. Kada se potpiše ugovor njihove obaveze startuju. Crna Gora nema kapaciteta da ide u rizik, već to nosi

naftna kompanija - ocijenio je Dubljević.

Profesor Mihailo Burić, ekspret za hidro-logiju, povodom najnovijeg tendera za istraživanje velikog bogatstva u vodama podmorja Crne Gore na koji se javilo više renomiranih svjetskih naftnih kompanija, rekao je da su nalazišta potvrdila ranija is-traživanja.

Ona su obavljana u više faza, a posebno između ranih 70-ih i 80-ih godina prošlo-ga vijeka i potvrdila da su “identifikovani mnogobrojni naftno-gasni objekti”.

Burić je kazao da se u podmorju mogu oče-kivati nalazišta “teška” oko 200 milijardi kubnih metara gasa.

38

Broj 6 Jun 2014.

Naša zemlja bi se, prema riječima zvaničnika, u slučaju na-puštanja eura suočila sa određenim rizicima kao što su po-većana inflatorna očekivanja, pogoršanje fiskalnih disba-

lansa, rast sive ekonomije, smanjenje stranih direktnih investicija i na kraju ekonomska recesija.

U izvještaju Evropske komisije sa skrininga za 17. poglavlje – Eko-nomska i monetarna unija, navodi se da je Crna Gora naglasila da bi voljela da nastavi da koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja i istakla brojne rizike u slučaju napuštanja eura, prenosi CDM.

- Crna Gora je izrazila želju da zadrži euro kao jedino zvanično sredstvo plaćanja, ali ne očekuje da pristupi eurozoni na datum pristupanja Evropskoj uniji EU - navodi se u izvještaju Evropske komisije koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija.

Iz Evropske komisije su podsjetili da se Crna Gora tokom 1990-ih, suočila sa hiperinflacijom, koja je dovela do fiskalnih problema i destabilizacije finansijskog sektora. Kao odgovor na te probleme, država je uvela njemačku marku kao jedino zvanično sredstvo plaćanja u novembru 2000. Prema Crnoj Gori, takav monetarni re-žim, praćen zamjenom njemačke marke eurom, pomogao je da se ograniči inflacija i stabilizuje bankarski sektor. Time je otklonjen rizik deviznog kursa i smanjeni troškovi transakcija, što je dovelo do rasta spoljne trgovine.

- Kao rezultat toga, povećao se rast stranih direktnih investicija i bruto domaći proizvod BDP - kazali su iz Komisije.

Crna Gora je potvrdila da se njen sadašnji način korišćenja eura u potpunosti razlikuje od članstva u Ekonomskoj i monetarnoj uniji

Skrining za poglavlje 17

Rizici napuštanja euraEMU.

- Crna Gora želi da zadrži euro kao jedinu zvaničnu valutu, ali ne zahtijeva da pristupi eurozoni na dan pristupanja. Crna Gora je saglasna da će se pitanje njenog korišćenja eura riješiti tokom pristupnih pregovora. U tom kontekstu, Crna Gora je navela da će težiti da ispuni kriterijume približavanja za pristupanje eurozoni - saopštili su iz Evropske komisije.

Kada su u pitanju standardi za korišćenje valute, Crna Gora, kako smatraju u Evropskoj komisiji, treba da uspostavi svo neophodno zakonodavstvo i administrativne kapacitete za obavljanje autenti-fikacije i provjere podobnosti i ponovnog opticaja novčanica eura u cilju usklađivanja s odgovaraućom odlukom Evropske centralne banke.

- To je neophodno u cilju zaštite integriteta novčanica eura i omo-gućavanja adekvatnog otkrivanja falsifikata. Novčanice eura u op-ticaju se moraju održavati u dobrom stanju kako bi se osiguralo jednostavno i pouzdano provjeravanje njihove autentičnosti - po-ručili su predstavnici Komisije.

Saopštili su da se mora provjeravati podobnost novčanica eura i da one sumnjive moraju što prije biti otkrivene i predate nadležnim državnim organima.

Ocijenjeno je da je zakonodavstvo Crne Gore djelimično usklađeno s pravnom tekovinom EU u oblasti ekonomske i monetarne poli-tike.

Crna Gora, kako su objasnili, ima osnovni pravni i institucionalni okvir u oblasti ekonomske i monetarne politike, ali je neophodno dodatno uskladiti njene propise o monetarnoj politici i funkcioni-

39

Broj 6Jun 2014.

Crna Gora želi da zadrži euro kao jedinu zvaničnu valutu, ali ne zahtijeva da pristupi eurozoni na dan pristupanja.

Kvalitet, potencijal i renome kompanije omogućili su kreditni aranžman kako bi Industrija mesa

Goranović mogla postati jak i konkurentan regionalni igrač na tržištu

mesne industrije.

sanju Centralne banke s pravnom tekovi-nom EU.

- To sve u cilju kako bi se osigurala insti-tucionalna nezavisnost Centralne banke kao i zabrana monetarnog finansiranja i privilegovanog pristupa javnog sektora fi-nansijskim institucijama. Crna Gora treba da dodatno razvije svoje administrativne kapacitete kako bi učestvovala u fiskalnom i širem ekonomskom i finansijskom nad-zoru u EU - rekli su iz Evropske komisije.

Centralna banka Crne Gore, kako se do-daje u izvještaju, ne posjeduje potpuni set instrumenata monetarne politike koji je potreban za upravljanje novčanom masom i stoga možda nema sve odgovarajuće in-strumente da utiče na stabilnost cijena.

- Zakon o CBCG stoga treba izmijeniti kako bi se stabilnost cijena postavila kao pri-marni cilj na jasan i pravno siguran način - kazali su iz Evropske komisije.

Crnogorski predstavnici objasnili su da, imajući u vidu da država koristi euro kao jedinu zvaničnu valutu, CBCG nedostaju određeni instrumenti za uticanje na stabil-nost cijena.

EBRD pomaže Industriju mesa Goranović

Kredit za nova tržišta

Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Giulio Moreno boravio je u Nikšiću povo-

dom nedavnog potipsivanja pet miliona eura kreditnog arnažamana sa Industrijom mesa Goranović. Moreno je kazao da su, kvalitet, potencijal i renome ove kompanije omogućili kreditni aranžman kako bi za-pravo u narednom periodu Industrija mesa Goranović mogla postati jak i konkurentan regionalni igrač na tržištu mesne industri-je.

- Mislim da je posebno važno što je ovo primjer kako mali i srednji biznis može da bude ozbiljan i profitabilan u Crnoj Gori. Prije dvadesetak godina počeli su sa mesarom, a sada imaju dvije fabrike koje predstavljaju vrhunac u domenu kvaliteta, bezbjednosti i oblasti zaštite životne sredi-ne. Naša uloga je da sada razvijemo i po-držimo taj potencijal i zaista vjerujemo da u nekom srednjoročnom periodu Industrija mesa Goranović može da ima važnu ulogu u regionu i osvoji nova tržišta - istakao je Moreno.

Sve je to, smatra Moreno, dio strategije da se u nekom budućem periodu kroz podr-šku lokalnog razvoja proizvodnje sirovina, tj. svinja, govedi, itd, smanji njihov uvoz iz inostranstva.

- U gradu kakav je Nikšić, koji nažalost tre-nutno ima problem nezaposlenosti, ovim će biti omogućena i dobra šansa za zapo-slenje - zaključio je Moreno.

Vlasnik Industrije mesa Goranović Đorđije Goranović smatra da je kreditni aranžman od izuzetne važnost za brži i dinamičniji rast u narednom periodu, pogotovu u veo-ma izazovnoj misiji osvajnja novih tržišta.

- Veliki dio sredstava biće iskorišćen za fi-nansiranje postojećih kredita, a jedan dio će biti uložen u marketing i osvajanje no-vih tržišta, ako i za kupovinu dijela opreme za ono što su naše ambicije na izvoznim tržištima - kazao je Goranović dodajući da kompanija svoje proizvode trenutno izvozi na tržišta Srbije, BiH, Kosova, Makedonije i Rusije.

On je kazao da je domaća primarna proi-zvodnja deficitarna kada su u pitanju svinj-sko i pileće meso zbog čega i dalje postoji potreba za velikim uvozom, ali se nada da će se uz pomoć resornog ministartsva u skorijem vremenu naći startegija za perva-zilažnje takve situacije.

EBRD je od sticanja nezvaisnosti u Crnoj Gori finasirala 43 projekta ukupne vrije-dnosti oko 450 miliona eura.

40

Broj 6 Jun 2014.

Preporučujem da Crna Gora ide punim jedrima u susret međunarodnim fir-mama koje posluju po sistemu jav-

no-privatnog partnerstva. Za to je potrebna politička volja, dobar Zakon o javno-priva-tnom partnerstvu i prvoklasno organizova-na agencija koja će pružati podršku priva-tnim investitorima u infrastrukturu Crne Gore, kazao je u intervjuu Glasniku Privre-dne komore Crne Gore stručnjak za javno--privatna partnerstva dr Vojislav Kandić iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Grupacije Svjetske banke.

Doktor ekonomije Kandić je čovjek bo-gate poslovne biografije. Izdvajamo da je, između ostalog, bio saradnik Vlade SFRJ, asistent za Marketing na Ekonomskom fa-kultetu u Beogradu, konsultant za kanale distribucije u Melburnu i Londonu, direktor Logistike u Pivari Trebjesa, dio reformskog tima nekadašnjeg ministra finansija Srbije Božidara Đelića, te, u ime IFC-a, projekt--menadžer u pretprivatizacionom pre-strukturiranju JAT-a i saradnik Vlade Crne Gore na projektima koncesije za Autoput Bar-Boljare i HE na Morači. Nedavno je pri-sustvovao sastanku u Privrednoj komori Crne Gore na kojem je bilo riječi o javnim

Dr Vojislav Kandić, IFC Međunarodna finansijska korporacija

Ključni projekti u Crnoj Gori pogodni za javno-privatna partnerstva

IFC stoji na raspologanju Vladi Crne Gore i voljan je da pomogne na sprovođenju javno-privatnih partnerstava i novim projektima iz ove oblasti.

nabavkama, koncesijama i javno-priva-tnom partnerstvu.

Glasnik: Koliko razvijen i razrađen norma-tivni okvir utiče na obim investicija koje se plasiraju kroz javno-privatno partnerstvo?

V. Kandić: Zakon o javno-privatnom par-tnerstvu i koncesijama nije dovoljan uslov za takve investicije, ali je neophodan, po-gotovo u zemljama u kojima su uslovi za poslovanje nedovoljno transparentni, pri-vredni sudovi neefikasni, a one nemaju dovoljno domaće akumulacije. U tim slu-čajevima, detaljan i precizan Zakon o jav-no-privatnim partnerstvima i ugovaranje arbitraže, na primjer u Beču ili Londonu, su sine qua non (lat. bez čega se ne može, prim. Glasnik) za privlačenje stranih inve-sticija i razvoj javno-privatnih partnersta-va. Za koncesione projekte od posebnog državnog značaja mogu se donijeti posebni zakoni o koncesiji u parlamentu.

Glasnik: Na nedavnom skupu u Privrednoj komori Crne Gore kazali ste da je svako javno-privatno partnerstvo priča za sebe. Molimo da nam predstavite specifičnosti javno-privatno partnerstvo kroz primjere iz Crne Gore i regiona.

V. Kandić: Javno-privatno partnerstvo zna-či direktno ulaganje privatnog kapitala u razvoj javne infrastrukture, bilo transpor-tne, energetske, komunalne, zdravstvene, obrazovne, administrativne, turističke, za navodnjavanje… Privatan kapital se inače uključuje u razvoj javne infrastrukture i bez javno-privatnih partnerstava, zadu-živanjem države kod privatnih banaka i fondova, gdje država zatim bira izvođače i izvodi radove na infrastrukturnim projek-tima. Kod javno-privatnih partnerstava je „četiri u jedan” – privatni sektor pribavlja i otplaćuje finansiranje, izvodi radove, ubire prihode i vrši održavanje, sve to na određe-ni period poslije koga takva infrastruktura prelazi u vlasništvo i na brigu države, koja zatim može ponovo da angažuje priva-tnog partnera za upravljanje i održavanje. Odnos javnog i privatnog je specifičan za svako javno-privatno partnerstvo. Tako za autoput Bar-Boljare je bilo ugovarano finansiranje-izgradnja-održavanje-upra-vljanje, što nije uspelo, pa se sada ide na iz-gradnju javnim sredstvima i javnim upra-vljanjem, a kada auto-put bude gotov, može se dati privatnom sektoru na održavanje i upravljanje.

41

Broj 6Jun 2014.

Glasnik: Koje projekte ili infrastrukturne investicije je moguće realizovati kroz ovaj vid partnerstva države/lokalnesamoupra-ve i privatnog kapitala, imajući u vidu obim tržišta roba i usluga u Crnoj Gori?

V. Kandić: U Francuskoj su javno-privatna partnerstva veoma razvijena, u Austriji veoma malo. Pitanje je šta Crna Gora želi da postigne u svom razvoju kao jedna od najljepših zemalja na svijetu, na izuzetnom georgarfskom položaju i da li ima jak dr-žavni sektor kao Austrija da može da radi infrastrukturne projekte uglavnom javnim finansiranjem, ili ima razvijene privatne kompanije i finansiranje kao Francuska. Svi ključni i veliki projekti u turizmu i in-frastrukturi Crne Gore se mogu raditi kao javno-privatna partnerstva.

Glasnik: Ocijenite crnogorski ambijent za javno-privatno partnerstvo. Šta su njego-ve prednosti i mane? Koje uslove treba da unaprijedimo da bismo dodatno privukli velike investitore za ovaj vid saradnjei u kojoj mjeri IFC u tome možepomoći?

V. Kandić: Moja preporuka je da Crna Gora ide punim jedrima u susret međunarodnim firmama koje posluju po sistemu javno--privatnog partnerstva. Za to je potrebna politička volja, dobar Zakon o javno-priva-tnom partnerstvu i prvoklasno organizova-na Agencija za javno-privatno partnerstvo koja će pružati podršku privatnim investi-torima u infrastrukturu Crne Gore. IFC stoji na raspologanju Vladi Crne Gore i voljan je da pomogne na sprovođenju javno-pri-vatnih partnerstava i novim projektima iz ove oblasti.

Glasnik: Zašto su komercijalne banke i in-vesticioni fondovi ključni partneri u poslo-vima javno-privatnog partnerstva?

V. Kandić: Komercijalne banke i investi-cioni fondovi, uključujući tu i državne fondove Azerbejdžana, Rusije, Kine, Sau-dijske Arabije, itd, pozajmljuju novac da bi im bio vraćen uz kamatu. Taj novac može biti pozajmljen državi da javni sektor raz-vija infrastrukturu ili može biti pozajmljen privatnom sektoru da kroz javno-privatno partnerstvo razvija infrastrukturu. U sva-kom slučaju, 80-90% kapitala za razvoj in-frastrukture obezbeđuju banke i fondovi. Crna Gora, kao zemlja u tranziciji, trebalo bi da ohrabri komercijalne banke da finansi-raju javno-privatna partnerstva, tako što će prvo obezbediti podršku za te projekte od strane međunarodnih finansijskih institu-cija kao što su EBRD, EIB, IFC, KfW.

42

Broj 6 Jun 2014.

Vojislav Kandic, PhDInternational Finance Corporation - IFC

The key projects in Montenegro are suitable for the public-private partnerships

IFC is at disposal to the Government of Montenegro and is willing to help the implementation of the public-private partnerships and the new projects in this area.

My recommendation to Montenegro is to go at full speed towards the international companies that are doing bu-siness according to the system of public-private partner-

ships. This requires political will, a good Law on public-private partnership and the first class agency that will support private in-vestments in the Montenegrin infrastructure, said in an interview for the Chamber monthly paper “Glasnik” an expert on public-pri-vate partnerships Vojislav Kandic from the International Finance Corporation (IFC), a member of the World Bank Group.

A Doctor of Economics, Mr. Kandic, is a man with a very rich busi-ness biography. We can highlight that, among other things, he was an associate of the Government of the Social Federal Republic of Yugoslavia, a Marketing Assistant at the Faculty of Economics in Belgrade, a consultant for the distribution channels in Melbour-ne and London, Director of Logistics at the brewery Trebjesa, part of the reform team of the former Serbian Minister of Finance Mr. Božidar Djelić, and in the IFC, a project manager for the pre-priva-tization restructuring of the company JAT and an associate of the Montenegrin Government in the area of concessions for the high-way Bar-Boljari and the Hydro power plant on the river Morača. He has recently attended a meeting in the Chamber of Economy of Montenegro, where the focus was on public procurements, con-cessions and public-private partnerships.

Glasnik: How the developed and elaborated regulatory framework affects the volume of investments that are launched through the public-private partnership?

V. Kandic: The Law on Public-Private Partnerships and concessi-

ons is not a sufficient condition for such investments, but it is a necessary one, especially in the countries where business conditi-ons are insufficiently transparent, the commercial courts are inef-ficient, and they do not have enough local accumulation. In these cases, the laws on public-private partnerships and arbitration whi-ch are detailed and accurate, for example in Vienna or London, are regarded as the sine qua non (without which something would be impossible, noted Glasnik) for attracting foreign investments and the development of public-private partnerships. When it comes to concession projects of special national importance, the special laws on concessions may be adopted in the Parliament.

Glasnik: At the recent meeting in the Chamber of Economy of Montenegro you have said that each public-private partnership is a separate story. Could you share with us the specifics of the pu-blic-private partnerships through the examples from Montenegro and the region?

V. Kandic: Public-private partnership implies direct investing of the private equity into public infrastructure development, such as: transport, energy, utilities, health, education, administration, tourism, irrigation ... Private equity is normally involved in the development of public infrastructure even without public-priva-te partnerships, by the states’ borrowing from the private banks and funds, where the state later on chooses contractors and exe-cutes the works on the infrastructure projects. In a public-private partnership there is “four in one” - the private sector obtains and repays the financing, executes works, gains profit and performs maintenance, for a fixed period after which such infrastructure is

43

Broj 6Jun 2014.

transferred to the ownership and the care of the state, which after-wards can again engage a private partner for its management and maintenance. The relationship between public and private is spe-cific to each public-private partnership. Therefore, for the Bar-Bo-ljari highway, funding-construction-maintenance-management were negotiated, but it failed, and as a result of that it is under the construction from the public funds and via public management, and when the highway is completed, it may be given to the private sector for maintenance and management.

Glasnik: Which projects or infrastructure investments are possible to be implemented through this type of partnership between the state/local self-government and the private equity, given the volu-me of goods and services in Montenegro?

V. Kandic: In France, public-private partnerships are very much developed, while in Austria very little. The question is what Mon-tenegro wants to achieve in its development as one of the most beautiful countries in the world, with the outstanding geographic position, and whether it has a strong public sector as Austria so to be able to implement infrastructure projects mainly through public funding, or it has the developed private companies and fi-nancing like France. All the key and major projects in tourism and infrastructure of Montenegro can be executed through public-pri-vate partnerships.

Glasnik: How would you evaluate the business environment for public-private partnerships in Montenegro? What are its advan-

tages and disadvantages? Which conditions should be improved in order to further attract big investors in this type of cooperation and to which extent IFC can be helpful?

V. Kandic: My recommendation to Montenegro is to go at full spe-ed towards the international companies that are doing business according to the system of public-private partnerships. This requi-res political will, a good Law on public-private partnership and the first class agency that will support private investments in the Montenegrin infrastructure. IFC is at disposal to the Government of Montenegro and is willing to help the implementation of the public-private partnerships and the new projects in this area.

Glasnik: Why are the commercial banks and investment funds the key partners in the business of public-private partnerships?

V. Kandic: The commercial banks and investment funds, including the state funds of Azerbaijan, Russia, China, Saudi Arabia, etc, lend money in order to have it returned with the interest rate. This mo-ney can be lent to the state so that the public sector can develop the infrastructure or it can be lent to the private sector to develop infrastructure through the public-private partnership. Anyway, 80-90% of the capital for the development of infrastructure is pro-vided through funds and banks. Montenegro, a country in transiti-on, should encourage commercial banks to finance public-private partnerships by first of all obtaining the support for these projects by international financial institutions such as the EBRD, EIB, IFC, and KfW.

44

Broj 6 Jun 2014.

Otvoreni dan ženskog preduzetništva, skup u okviru Programa rodne

ravnopravnosti koji od 2011. godine sprovode Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Program Ujedinjenih nacija za razvoj i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, održan je u podgoričkom Hotelu Ramada. Partneri u organizaciji događa-ja bili su i Privredna komora Crne Gore, Unija poslodavaca i Montenegro Business Alliance, Regionalna razvojna agencija za Komove, Bjelasicu i Prokle-tije i Biznis Start-up centar Bar.

Stalni koordinator Sistema UN i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski, otvarajući skup, izrazio je za-dovoljstvo postignutim rezul-tatima u okviru Programa, u dosadašnjem periodu. Istakao je da su urađena 54 biznis pla-na, koji se uglavnom odnose na proizvodnju hrane, mliječnih proizvoda, poljoprivredu, na razvoj seoskog turizma, izradu suvenira i ukrasnih predmeta. Registrovale su se dvije predu-zetnice, a njih 19 je osnovalo udruženje, naveo je Vrbenski. Takođe je podsjetio na zvanič-ne podatke po kojima su žene vlasnice svega 9,6 odsto predu-zeća, a u prosjeku zarađuju 14

Skup u okviru Programa rodne ravnopravnosti

Otvoreni dan ženskog preduzetništva

Organizovano je predstavljanje pojedinačnih biznis ideja, što je bila prilika da se ostvari direktan kontakt investitora, potencijalnih poslovnih partnera i kreditora sa ženama koje započinju sopstveni biznis.

odsto manje od muškaraca.

Ministar za ljudska i manjin-ska prava Suad Numanović je napomenuo da resorno mini-starstvo, kroz razvojni strateški dokument Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnoprav-nosti 2013. - 2017. godine, radi na unapređenju uloge žene u svim segmentima društva, pri-je svega kada je u pitanju socio--ekonomski položaj žena. Ovaj strateški dokument predviđa aktivnosti resornih ministar-stava u cilju iznalaženja rje-šenja za uvođenje određenih beneficija za samozaposlene žene, preduzetnice i one za-poslene u poljoprivredi, zatim aktivnosti vezane za sprovo-dođenje programa obuka i se-minara za žene koje otpočinju privatni biznis ili su vlasnice MSP, uz posebne obuke za teže zapošljive kategorije, zatim za organizovanje sajma ženskog preduzetništva, podsticanje diversifikacije ruralnih ekono-mija.

Ocijenio je pozitivnim aktivno-sti na izradi Strategije ženskog preduzetništva, koja bi trebalo da utiče na stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za uklju-čivanje žena u preduzetništvo, što bi podrazumijevalo otvara-nje novih radnih mjesta i brži

razvoj sektora malih i srednjih preduzeća.

Na skupu je bilo riječi i o znača-ju saradnje razvijenog biznisa sa početnicama u poslovanju, a prezentovani su i modeli preduzetništva i potencijali za to u četiri opštine obuhvaćene Programom (Cetinje, Kolašin, Mojkovac i Pljevlja). Predsta-vljeni biznis planovi su rezultat rada grupe žena, koje su tokom 2013. i 2014. godine bile obu-hvaćene Programom za rodnu ravnopravnost, i preko kojeg su organizovane obuke za predu-zetništvo, izrada biznis planova i mentorska podrška.

Učesnicima je predstavljen portal www.zenski-biznis.com, nastao kao rezultat i potreba projekta, a koji sadrži biznis ideje, uspješne priče i on-line prodavnicu. Portal je osmislio i realizovao NVO SIT, u saradnji sa NVO Biznis Start-up iz Bara.

Organizovano je predstavlja-nje pojedinačnih biznis ideja na štandovima i punktovima, što je bila prilika da se ostvari direktan kontakt zainteresova-nih investitora, potencijalnih poslovnih partnera i kreditora sa ženama koje započinju sop-stveni biznis i sklope konkretni dogovori o mogućoj saradnji.

45

Broj 6Jun 2014.

Veselin Jovović, najveći proizvođač povrća u Crnoj Gori

Zasijali svaki kvadrat poljoprivrednog zemljišta

Uzgajaju 30 ratarskih vrsta i godišnje tržištu plasiraju skoro 1000 tona različitih proizvoda. Ovo je težak ali isplativ biznis, a Jovovići dobit ulažu u nove projekte i razvoj i tako povećavaju konkurentnost i inovativnost.

U danilovgradskom selu Jelenak, po-rodica Veselina Jovovića se preko 20 godina znalački i sa, kako kažu,

puno ljubavi bavi povrtlarstvom, pa su da-nas uzorni proizvođači 30 vrsta povrća, ali i začinskog bilja, žitarica, voća, rasada, cvijeća i to u plastenicima i na otvorenom prostoru. Godišnja proizvodnja od skoro 1000 tona svrstava ih u rekordere na našim prostorima. Tokom cijele godine uzgajaju ove poljoprivredne kulture i svo to vrijeme imaju obezbijeđenu prodaju. Kontinuitet proizvodnje održava šest članova porodice i 15 radnika. Zasadi u zaštićenom prostoru su na povšini 12.000 kvadrata, a u poljima na 18 hektara. Većina njihovih parcela je u bjelopavlićkoj ravnici, a neke su udaljene čak 20 kilometara i nalaze se na planini Studena gdje, na pet hektara, gaje krompir i lucerku.

46

Broj 6 Jun 2014.

Počeli iz hobija, stigli do 1000 tona proizvoda

- U posao smo ušli iz hobija 1992. godine kada smo u plasteniku na minornih 100 kvadrata zasadili povće i godišnje proizvodili 10 tona. Dakle, pokazalo se da to daje zavidne prinose kao i finansij-ske rezultate. Od tada smo svake godine podizali nove plastenike, povećavali proizvodnju i asortiman. Uvijek smo imali preciznu ra-čunicu, radili promišljeno i bez žurbe, korak po korak. Odskočna daska bila je 2000. godina kada nam je, u okviru projekta Vlade, pu-tem kredita, omogućena gradnja jednog izraelskog plastenika od 3000 kvadrata i tada krećemo u veću proizvodnju. Imali smo peh prije nekoliko godina, kada nam je snijeg prilično oštetio taj pla-stenik, ali nas to nije zaustavilo u radu, naprotiv. Stariji sin Dejan, agronom, montira nove plastenike, a kad bi ponestajalo sopstve-nih sredstava, uzimali smo kredite jer su ti objekti prilično skupi - kaže Veselin Jovović.

Svaki kvadrat zemljišta je iskorišćen, zasadi su na pedalj do međe i sada su ovi poljoprivrednici suočeni sa nedostatkom obradivih po-

vršina. Njima je, stoga, neshvatljivo zašto su mnogobrojni vlasnici parcela iz bjelopavlićke ravnice »zaboravili« tako bogato zemljište, koje godinama, zbog nebrige, ne daje plodove.

- Neophodno bi bilo da se nadležne institucije konačno pozabave ovim problemom i da ga riješe tako što će ti vlasnici zemlje plaća-ti porez što je ne obrađuju. Niko u svijetu ne ostavlja takvo blago, već se zasađuje svaki pedalj što, naravno, doprinosi dinamičnom poljoprivrednom razvoju. Međutim, takođe, naglašava da je njego-vim primjerom krenulo dosta poljoprivrednika, ali to je još uvijek nedovoljno, smatra on.

Jovović je posebno ponosan na svoju porodicu koja je u ovom po-slu prepoznala šansu, našla interes i postigla veliki uspjeh.

- Kompletna porodica je u branši, svi smo edukovani, svako radi svoj posao, pa rezultati ne izostaju. Uporni smo, radni, hrabri, di-sciplinovani, strpljivi i najvažnije, mnogo ljubavi ulažemo u ovaj biznis. Porodica je harmonična, radimo odgovorno i savjesno. Po-sebno sam edukovao sinove, koji će sjutra voditi posao, da prate sve inovacije, da gaje savremene sorte, da prate trendove u poljo-privredi i da se prilagođavaju tržištu, time stvaramo uslove za po-

većavanje produktivnosti. Nećemo se zadržavati na ovom obimu proizvodnje, idemo više i dalje, sinovi su ambiciozniji od roditelja pa će oni ovaj biznis da grade i unapređuju. Moj radni dan traje 12, nerijetko, i više sati, a radnici imaju sedmosatno radno vrijeme, nastojim da budu zadovoljni, plata im je od 300 do 600 eura. Tržište smo osvajali u hodu, sada smo izgradili brend i prepoznati smo. Nemamo problema sa plasmanom ni naplatom, svu proizvodnju plasiramo na domaćem tržištu, najviše trgovinskim lancima Vo-liju, Lakoviću, trgovinama na primorju i Porto Montenegru, - riječi su Veselina Jovovića.

Povećanje proizvodnje i asortimana imperativ

Na imanju ove porodice uzgaja se preko 30 kultura povrća, voća, začinskog bilja, cvijeća. U njihovim plastenicima su: paprika, više vrsta paradajza, kupus, karfiol, brokuli, kelerabe, pet tipova salata, 15 vrsta začinskog bilja, krastavac, spanać, blitva, nekoliko tipova peršuna, celer, začinsko bilje, cvijeće... Na otvorenom gaje lubeni-

ce, dinje, krompir, jabuke, žitarice, vinograde, breskve... Proizvo-dnja je kontinuirana tokom cijele godine, parcela ne može biti duže od dva - tri dana nezasijana. Dakle, nakon »skidanja« prinosa, zemljište u plastenicima dezinfikuju, ubacuju stajnjak i kreće nova sadnja.

- Možda će neko reći da je nemoguće »ispratiti« 30 i više kultura, ali rezultati govore drugačije. Nedavno sam bio na sastanku kome je prisustvovalo nekoliko ambasadora i oni su imali samo riječi hvale za moj posao, kaže Jovović.

A na pitanje znači li to da bi se njihovi proizvodi mogli uskoro naći na inostranom tržištu odgovara potvrdno i smatra da ni taj proje-kat nije nedostižan. Naprotiv, ističe Veselin, njegovi proizvodi su kvalitetniji od mnogih uvoznih o čemu svjedoče brojne nagrade i sertifikati koji prate ovu proizvodnju.

Napravili su u ovom i od ovog posla mnogo: kuće, hladnjače, pla-stenike, maloprodajne objekte, prostorije za životinje, posjeduju, naravno, i mehanizaciju koju je, međutim, neophodno osavreme-niti. Jovovići imaju hladnjače u koje lageruju proizvode za utovar šest kamiona. Jedan plastenik ima sistem za grijanje, a u njega su

47

Broj 6Jun 2014.

investirali preko 50.000 eura, u čemu je Ministarstvo poljoprivrede učestvovalo 30 odsto, tako da i u zimskom periodu mogu da proi-zvode paradajz i papriku.

Nema biznisa bez razvoja

- Stalno kupujemo mašine i proširujemo kapacitete. Primakli smo se proizvodnji od 1000 tona, sinovi šire zasijane površine, pa smo tražili kroz projekat MIDAS proširenje i osavremenjaval-nje mehanizacije što će omogućiti da imamo proizvodnju na još većem nivou i da povećamo prinose. Takođe, sa Biotehničkim i Elektrotehničkim fakultetom, a uz podršku Svjetske banke, koja nas je prepoznala kao uzorne proizvođače, radimo sistem za na-vodnjavanje i đubrenje. Riječju, unapređujemo poljoprivredu pre-ko primjene najsavremenijih naučnih i tehnoloških rješenja. Dobit odmah ulažemo u nove projekte, u razvoj, ne dozvoljavamo da sta-gniramo. Jer, ako stagnirate, ako nijesti inovativni, tržište će vas eliminisati i nećete biti konkurentni. U ekspanziji smo i nadam se da ćemo za godinu dvije razgovarati o mnogo većim proizvodnim učincima. Dešava se, kad su sušna ljeta, da nam je problem vo-

dosnabdijevanje i navodnjavanje pa smo sada na putu rješavanja ovog problema. Razmišljamo da iz Zete dovedemo vodu za poljo-privredu s tim što moramo aplicirati za kredit od 15 hiljada eura i time riješiti ovo važno pitanje. U saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom rade automatizaciuju na sistemima za navodnjavanje. Bio sam na mnogim studijskim putovanjima u Izraelu i drugdje, edukovao sam se i mogu reći dosta naučio, navodi Jovović.

Ovaj bjelopavlićki poljoprivrednik planira da na pet hiljada plaste-ničkog prostora uzgaja organske proizvode. Sada je u prelaznoj je fazi u ovom poslu, prošao je obuku i ističe da je to zahtvjevna dje-latnost.

Oprobaće se i u proizvodnji organske hrane

- Neću odustati od proizvodnje organske hrane, ali za to moram da obezbijedim još neke preduslove. Smatram da je to budućnost Crne Gore, kupci traže sve više organske proizvode. Raduje me i to što sazrijeva svijest naših potrošača da rađe kupuju domaći proi-zvod, koji su kvalitetniji od mnogobrojnih uvoznih. Poljoprivredni-

ci u Crnoj Gori imaju dobu logistiku za ovaj i druge vidove proi-zvodnje, pomaže nam Biotehnički fakultet, savjetodavne službe, resorno ministarstvo - ocjenjuje ovaj poljoprivrednik.

Agronoma Dejana, starijeg Veselinovog sina, smo pitali kako je on ostao u poljoprivredi s obzirom da mlađi ljudi najčešće uhljebljene traže u drugim djelatnostima.

- Nije teško raditi u poljoprivredi, ako ima volje i novca, naravno. Ako nema finansijskog rezultata nema svrhe raditi. Ušao sam u poljoprivredu od malena. Brao sam peršun, vezicu smo prodavali 10 pfeniga, i od te zarade otac mi je izdvajao dio za moj rad. Znači nijesam tražio džeparac, već sam ja zaradio, to je drugačije, to je lijep osjećaj, prisjeća se Dejan.

Jovanovići razvijaju i farmerske poslove, grade prostorije za svinje i piliće. Dejana smo prilikom boravka na imanju Jovovića, zatekli u gradnji prostorije za smještaj životinja.

- Uglavnom smo kupovali polovne plastenike, nijesmo imali sred-stava za nove, a onda smo ih popravljali, i priveli funkciji. Za ove namjene poljoprivrednicima je potrebna kreditna podrška na pe-

riod 10-15 godina. Stalno se pojavljuje potreba za još više plaste-nika, montirao sam prije dva mjeseca još jedan plastenik od 1100 kvadrata koji me je koštao 7000 eura, bez montiranja konstrukcije, kaže Dejan.

- Sada imamo 30 svinja, a uskoro još 100, pa smo tražili podršku u okviru MIDASA 5 za svinjogojstvo. Konstruisao sam kotao koji kuva krompir i žito za sat vremena i tako lako i brzo hranimo svi-nje, rekao nam je Dejan.

-Drugi sin je u hortikulturi. Krenuo je sa proizvodnjom cvijeća. Pla-niramo i da kupimo mašinu za pakovanje čaja. Mnogo toga smo još projektovali, cilj nam je da stalno povećavamo proizvodnju i asortiman i da budno pratimo savremena dostignuća u poljopri-vredi.

Ovaj uzorni poljoprivrednik, na kraju, poručuje da je potrebno is-koristi prirodni potencijal, proizvoditi hranu, i uvezati turizam i poljoprivredu.

- Ukoliko se posvetimo se poljoprivredi i turizmu ne treba da brine-mo za razvoj - smatra Jovović.

48

Broj 6 Jun 2014.

Veselin Jovovic, the largest vegetable producer in Montenegro

Planted every inch of land They grow 30 crop species and annually produce nearly 1000 tons of various products. This is difficult but profitable business, and the family Jovović is investing the profit in the new projects and development, thus increasing the competitiveness and innovation.

49

Broj 6Jun 2014.

In the Danilovgrad-based village called Jelenak, the family of Veselin Jovovic has been dealing with gardening for

over 20 years, doing it with a lot of kno-wledge and love, as they say, so today they are exemplary manufacturers of 30 types of vegetables and herbs, grains, fruits, see-dlings, flowers in both the greenhouses and outdoors. The annual production of about 1000 tons puts them among the recorders in our region. They grow these crops throu-ghout the year, and for the entire time they have a sure sale. The continuity of produc-tion is kept by six family members and 15 employees. Plants in the greenhouse cover an area of 12 000 square meters and 18 ha in the fields. Most of their land lots are lo-cated in the plain of Bjelopavlici and some of them are at 20 kilometers distance and they are located on the mountain Studena where, on five hectares they cultivate pota-toes and lucerne.

Started as a hobby, but reached 1000 tons

- In 1992 we got into this job as a hobby, and in the greenhouse at the minor 100 square meters we planted vegetables and annually produced 10 tons. Thus, it appe-ared to give remarkable returns as well as financial results. Since then, every year we have been building new greenhouses, increasing production and the assortment. We have always had a precise calculation, and worked without haste, step by step. The springboard was in 2000 when in the framework of the Government’s project, through the loans, we were enabled to con-struct an Israeli greenhouse of 3000 square meters, and then we moved to higher pro-duction. A couple of years ago we had a bad luck when the snow severely damaged that greenhouse, but it did not stop our work, on the contrary. The elder son Dejan, who is an agronomist, installed new greenhouses, and when we run out of our own funds, we have taken loans because these facilities are quite expensive – says Veselin Jovovic.

Each square of land is used, the plants are on an inch from the landmark and now these farmers are facing the lack of arable land. Therefore, they cannot understand why many owners of land lots in the plain of Bjelopavlici “forgot” about this very rich land, which for years, due to negligence, do not bear fruit.

- It would be necessary for the competent institutions to finally tackle this problem

and solve it by making these landowners pay taxes for not processing their land. Nobody in the world would leave such a treasure, and they would plant every inch of it, which, of course, contributes to the dynamic agricultural development. Howe-ver, he also points out that many farmers followed his example, although they are still not enough.

Jovović is especially proud of his family who recognized in this business an oppor-tunity, found interest and achieved great success.

- The entire family works in this field of in-dustry, we are all educated, everyone has its own job, so the results are not missing. We are persistent, hard-working, brave, disciplined, patient, and what is the most important, we invest a lot of love in this business. The family is harmonious, we are responsible and conscientious., I particu-larly invested into education of my sons, who will one day take over the job, so they follow all the innovations, grow modern varieties of plants, follow trends in agricul-ture and adapt to the market, thus creating conditions for increasing the productivity. We will not keep to this volume of producti-on, we are going over and beyond. My sons are more ambitious than their parents so they will build and improve this business. My working day lasts 12 hours, frequently even more, while the employees have a seven-hour working time. I’m giving my best to make them satisfied, their salaries range between 300 and 600 Euros. We won the market as going along, now we have built a brand and we are recognized. We do not have a problem with the placement or payments. We are selling our entire pro-duction on the domestic market, of which the majority goes to the retail chains such as Voli, Laković, the stores on the coast and the Porto Montenegro – according to the words of Mr. Veselin Jovovic.

Increasing the production and assortment is an imperative

Over 30 crops of vegetables, fruits, herbs and flowers are grown on the farm of this family. In their greenhouses there are pe-ppers, several types of tomatoes, cabbage, cauliflower, broccoli, kohlrabi, five types of salads, 15 kinds of herbs, cucumber, spi-nach, mangel, several types of parsley, ce-lery, herbs, flowers …. In the open they grow

watermelons, melons, potatoes, apples, ce-reals, vineyards, peaches ... The production is continuous throughout the year, and a land lot cannot stay uncultivated for more than two - three days. Therefore, after the “removal” of yield, the soil in the greenhou-ses is disinfected, we put manure and start over with new seeding.

- Some may say that it is impossible to “fol-low” over 30 or more cultures, but the re-sults say differently. I have recently been at the meeting which was attended by several ambassadors and they had nothing but the praise for my job, says Jovovic.

When asked whether this means that their products could soon be on the internatio-nal market he responds positively and be-lieves that this project is not unachievable. On the contrary, says Veselin, his products are of better quality than many imported which is proved by numerous awards and certificates that accompany his producti-on.

They made a lot out of this business and in this business: houses, refrigerators, gre-enhouses, retail facilities, facilities for the animals, they are in possession of the ma-chinery, which however need to be moder-nized. The Jovovic family has refrigerators in which they keep products for shipping of six trucks. One greenhouse has a heating system, and over EUR 50000 was invested in it. The Ministry of Agriculture participa-ted in this investment with 30%, so that in the winter they can also produce tomatoes and peppers.

There is no business without development

- We are constantly buying machinery and expanding capacities. We reached the pro-duction of 1000 tons. My sons are expan-ding the planted areas, so we asked via the MIDAS project for the expansion and mo-dernization of machinery which will allow us to have the higher level production and increase yields. Also, in cooperation with the Biotechnical and Electrical Enginee-ring Faculties, and with the support of the World Bank, which recognized us as exem-plary producers, we are preparing the irri-gation system and fertilization. Briefly, we promote agriculture through the applicati-on of the latest scientific and technological solutions. The profit is immediately inve-sted in new projects, in the development, and we do not allow stagnation. Beacuse,

50

Broj 6 Jun 2014.

if you are stagnating, if you are not innovative, the market will eliminate you quickly and you will not be competitive. We are in our expansion and I hope in a year or two that we will talk about much more productive outputs. It happens, when the summers are dry, that we are facing the problem of water supply and irrigation, so now we are on the way to solve this problem. We think about bringing water for agriculture from the river Zeta, but we have to apply for a loan of 15 thousand euro and in that way resolve this important issue. The Faculty of Electrical Engineering is working on the automation of the irrigation systems. I have been on many study tours in Israel and elsewhere, I educated myself and I can tell I have learnt a lot, says Jovovic.

This farmer from the Bjelopavlici plain intends to grow organic products on the five thousand hectares of the greenhouse space. Now he is in the transitional phase in this business, and he points out that it is a requiring business.

We will try ourselves even in the production of the organic food

- I will not give up the production of organic food, but for that I have to provide some preconditions. I believe this is the future of Montenegro, the customers are demanding more organic pro-ducts. It makes me happy that the conscience of our customers is raising and they now prefer to buy domestic products, which are better than many imported ones. The farmers in Montenegro have a good logistics for this and other aspects of production, we have a support from the Biotechnical Faculty, the advisory services, and the relevant ministry – this farmer emphasizes.

We asked Dejan, an agronomist, Veselin’s older son, how he deci-ded to stay in agriculture given that younger people are usually looking for livelihood in other industries.

- It's not hard to work in agriculture, if there is will and the money, of course. If there is no financial result there is no point to work. I went into farming as a child. I was picking parsley, a bunch of it we were selling for 10 pfennigs, and of that earning my father was setting aside part for my work. It means that I was not asking for the pocket money, but I earned it myself, which is different and a nice feeling, Dejan recalls.

The family Jovovic is developing even the farming activities, they are building the facilities for pigs and chickens. When visiting the farm of the family Jovovic we found Dejan in the construction of the facilities to settle animals.

- We used to buy the used greenhouses, we did not have funds for the new ones, and then we repaired them and put into function. For these purposes, farmers need credit support in a period of 10-15 years. The need for more greenhouses is constantly increasing. Two months ago I installed one more greenhouse of 1100 squa-re meters, which cost me 7000 Euros, without installation of the structure, says Dejan.

- We now have 30 pigs, and soon another 100, so we asked for su-pport in the framework of the MIDAS 5 project for hog raising. I constructed a boiler that cooks the potatoes and corn in an hour and so easily and quickly we feed the pigs, Dejan told us.

The other son is in horticulture. He started with the production of flowers. We also plan to buy a machine for tea packaging. We plan much more than this, our goal is to continually increase the production and assortment, and to closely follow the latest deve-lopments in agriculture.

This exemplary farmer, in the end, outlines that we need to exploit our natural resources, produce food, and link tourism and agricul-ture.

- If we turn only to agriculture and tourism there will be no need to worry about development - said Jovovic.

51

Broj 6Jun 2014.

Albanija kandidat za članstvo u EU

Savjet ministara EU dodijelilo je u junu Al-baniji status kandidata. Ta zemlja je aplici-rala za status kandidata 2009. godine, ali su tada napeta politička situacija, nedovoljne mjere protiv korupcije i kriminala i slabo pravosuđe ugrozili te napore.

Evropska komisija preporučila je početkom juna da se Albaniji odobri status kandidata za Evropsku uniju, ističući da je ta zemlja napredovala i sprovela reforme.

Državna kompanija sa 24 hilljade zaposlenih

Hrvatska će osnovati novo trgovačko dru-štvo u državnom vlasništvu koje će preuze-ti zaposlene javnih i državnih firmi.

To znači da će oko 24 hiljade zaposlenih koji u bolnicama, školama i ostalim javnim ustanovama rade na pomoćnim poslovima koji nisu osnovna djelatnost (čišćenje, ku-vanje, održavanje…) biti prebačeno u novo

Regionvijesti

trgovačko društvo u državnom vlasništvu.

Ministar socijalne politike i mladih u Vladi hrvatske Milanka Opačić istakla je kako su u Vladi, od tri modela koja su od početka razmatrali, izabrali najisplativije rješenje koje je ujedno i, kako je rakla, najmanje stresno za radnike, a ujedno isplativo za državu.

Vlada tvrdi da niko neće ostati bez posla i da će u novu kompaniju, koja bi se treba-la osnovati početkom iduće godine, ući s identičnim ugovorima o radu i pravima koje imaju i danas. Opačić procjenjuje da će se u prvoj fazi ostvariti uštede od oko 280 miliona kuna na godinu (oko 40 mili-ona eura). U tu novu mega državnu firmu neće ući svih 24 hiljade radnika odjednom nego u fazama.

Rudnik sa skoro 70 tona zlata

Kanadski investicioni fond Euromax pla-nira da izgradi rudnik zlata i bakra na lo-kalitetu Ilovica kraj makedonskog grada Strumice. Urađena je studija izvodljivosti za ovaj projekat koja pokazuje da je životni vijek rudnika 23 godine, i da se godišnje u njemu može proizvoditi 2,7 tona zlata i 16.000 tona bakra.

Koncesionar planira da gradnju 2016. godi-ne a da sa proizvodnjom startuje naredne, 2017. Iz nalazišta će se godišnje vaditi 10 miliona tona rude. Ukupno procijenjene re-zerve iznose 69,5 tona zlata i 441.000 tona bakra.

Predsjednik i glavni izvršni direktor Eu-romaksa Steve Sharp izjavio je prilikom predstavljanja studije da je otvaranje ru-dnika od velikog značaja za Makedoniju, te da će taj projekat ojačati ekonomski profil zemlje.

Prema najavama, projekat treba da zaposli do 400 ljudi, a investicija treba da dostigne oko 500 miliona dolara.

Italijani posao nalaze u Albaniji

Sve više Italijana u potrazi za poslom i bo-ljim životom odlazi u Albaniju – pokazuju zvanični podaci. Albanska vlada navodi da, sa dozvolom za rad ili studiranje, u Albaniji boravi oko 19.000 Italijana.

U posljednje dvije godine sve više njih za-pošljava se na albanskim univerzitetima, u restoranima, službama za korisnike ili u malom preduzetništvu – navodi italijanski „Il Messaggero“.

Analitičari i sociolozi smatraju da duga istorija imigracije Albanaca u Italiju po-maže sada pri ulasku i ostanku Italijana na privremenom radu u Albaniji.

Tome u prilog ide i činjenica da mnogi Al-banci govore italijanski jezik.

Albanski ambasador u Italiji Neritan Cheka kaže da Albanija ima jednostavnije propise za male preduzetnike te ekonomiju koja se razvija brže od italijanske, pošto se Italijani trenutno bore sa ogromnim javnim dugom.

Erio Veliaj, albanski ministar za socijalnu politiku, smatra da je Albanija sada „mala Amerika“ za Italijane.

Prosječna plata u Sloveniji 1.000 eura

Prosječna mjesečna neto plata u Sloveniji u aprilu je iznosila 1.000,80 eura, a bruto zara-da 1.531,17 eura.

U odnosu na prethodni mjesec, aprilska prosječna neto zarada je povećana realno za 0,1 a nominalno za 0,4 odsto. Zarade su najviše u Ljubljani i većim gradovima, dok su u preko 90 odsto opština plate manje od prosjeka.

U aprilu su najniže prosječne neto plate bile i opštinama Kostanjevica na Krki i Osilni-ca, i iznosile su 693 eura, prenosi Tanjug.

U Sloveniji posljednjih godina plate stagni-raju ili su u manjem padu, a prema poda-cima sindikata, dvije trećine zaposlenih prima zarade manje od prosječne.

52

Broj 6 Jun 2014.

Rekordan fiskalni deficit

Ovogodišnji fiskalni deficit u Srbiji pre-mašiće dvije milijarde eura i biće najveći ostvaren u Evropi ove godine.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogra-du Milojko Arsić kazao je da to znači da će i javni dug Srbije ove godine značajno rasti i približiti se na 70 odsto BDP.

- Ako se ne preduzmu značajne mjere šte-dnje i fiskalne konsolidacije, taj deficit će biti visok i u narednim godinama, a postoji opasnost da Srbija uđe u krizu javnog duga – rekao je on.

Arsić smatra da je Srbiji potreban ozbiljan plan fiskalne konsolidacije, da se fiskalni deficit smanji naredne godine na nivo iz-među 1,5 i dvije milijarde eura.

- To će podrazumijevati krupne mjere šte-dnje u svim segmentima, uključujući javna preduzeća, subvencije privatnim predu-zećima i stranim investitorima, ali i uštede koje se odnose na plate i penzije. Važno je da se ukinu sva neproduktivna trošenja, iako nemaju veliki bilansni značaj - preci-zirao je profesor.

Nova hidroelektrana u BiH

U Rudom su u junu počeli pripremni radovi na izgradnji hidroelektrane „Mrsovo“, in-stalisane snage 36,8 megavata.

Predviđeno je da pod akumulacionim jeze-rom bude oko 200 hektara zemljišta. U pla-nu je da godišnja proizvodnja hidroelektra-ne bude 141 gigavat-sat električne energije te da bude priključena na elektroenergetski sistem entiteta Republike Srpske.

Kamen-temeljac za ovu investiciju položili

su vlasnik Comsar Energy Group Limited Rashid Serdarov i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je rekao da je ovo dokaz ulaganja u istočni dio tog enti-teta.

Serdarov je naveo da je za izgradnju ove hidroelektrane osiguran novac u iznosu od 200 miliona KM. On tvrdi da hidroelektra-nom neće biti narušena prirodna sredina. I ministarka za prostorno uređenje, građe-vinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić je rekla da hidroelektrana „Mrsovo” neće ima-ti značajniju akumulaciju i da se svrstava u red protočnih hidroelektrana.

Kineski ulagači na pragu Slovenije

Kina je jako zainteresovana za investiranje u Sloveniju na području infrastrukture, au-tomobilske industrije i elektroenergetike.

Investitore iz te zemlje zanima i oblast ino-vativnih tehnologija i biomedicine, objavilo je slovenačko Ministarstvo privrede, po-vodom posjete Kini slovenačkog ministra ekonomije Metoda Dragonje.

Uz veliko interesovanje da investira u Slo-veniju, kineska strana se saglasila sa pre-dlogom Slovenije koja bi svoj izvoz u Kinu željela u narednih pet godina da udvostru-či.

Sada 80 odsto međusobne robne razmjene koja je lani iznosila skoro 700 miliona eura, čini uvoz kineskih proizvoda, rekao je Dra-gonja, a prenosi portal Biznis.hr.

Kinezi su zainteresovani za veći uvoz pre-hrambenih proizvoda, a Slovenija računa na veću posjetu kineskih turista nego do sada, i planira da pojača aktivnosti vezane za izdavanje viza, ali i radnih dozvola za Kineze, u svojoj ambasadi u Pekingu i kon-zulatu u Šangaju.

Festival Exit najvažniji turistički proizvod Srbije

Strani turisti tokom Exita u Srbiji ostave 15 miliona eura, objavljeno je na sajtu ovog

muzičkog festivala. Ovo pokazuju podaci Vlade Srbije, USAID-a i nezavisne auditor-ske kuće „Booz Allen Hamilton“.

Prema relevantnim domaćim i inostranim pokazateljima, Exit je jedan od najvažnijih turističkih proizvoda Srbije.

Na sajtu se podsjeća da je ovaj muzički fe-stival turističkoj ekonomiji Srbije do sada donio 100 miliona eura.

Pohvale Exitu ovih dana su uputili svjetski mediji poput magazina Time, Guardian, Daily Mail, Independent, te Lonely Planeta.

Svi oni u prvi plan stavljaju posebne pred-nosti Exita, kao što je kvalitetan muzički program i festivalska lokacija – čuvena no-vosadska Petrovaradinska tvrđava.

Svjetski mediji prenose i da je ovaj događaj u januaru krunisan i najprestižnijom titu-lom u festivalskoj industriji, jer je progla-šen za najbolji veliki evropski festival.

Novosadski Exit je potpisao ugovor o stra-teškom partnerstvu s kućom Uniqa, pa je ovaj festival prvi put osiguran na iznos od million eura, što je ujedno i najveći iznos osiguranja nekog događaja u Srbiji.

Kako je istakao Dušan Kovačević, direk-tor Exita, polisa je nekoliko desetina puta veća od onoga na što ih zakon obavezuje, a odlučili su se na taj korak jer žele biti li-deri u osiguranju sigurnosti svih učesnika festivala.

Osiguranje od odgovornosti organizato-ra pokriva štete nastale uslijed oštećenja mjesta održavanja događaja, vremenskih nepogoda i požara u periodu trajanja festi-vala. Osiguranjem je pokrivena i zakonska odgovornost organizatora za štete koje pro-uzrokuje trećim osobama prilikom organi-zovanja festivala, odgovornost u kampu, kao i zakonsku odgovornost za eventualne štete koje pretrpe zaposleni. Svi posjetioci festivala, kampa, izvođači, tehničko osoblje i zaposleni u organizaciji festivala, osigu-rani su i od posljedica nesrećnog slučaja, smrti uslijed nesrećnog slučaja i trajnog invaliditeta.

53

Broj 6Jun 2014.

EU pomaže Srbiji

Dva miliona eura za zapošljavanje

Evropska unija izdvojila je dva miliona eura za projekat una-pređenja efikasnosti politike zapošljavanja u Srbiji.

Stopa nezaposlenosti nije više samo problem Srbije već i svih država Evropske unije, koja je, međutim, odlučila da, zemlji kandidatu za članstvo u EU, pomogne sa dva miliona eura.

Riječ je o projektu koji je trajao 26 mjeseci s ciljem da unaprije-di efikasnost politike zapošljavanja u Srbiji s obzirom na to da je Srbija, kao zemlja kandidat, u procesu usklađivanja nacionalne politike zapošljavanja, zakonodavstva i procedura sa evropskim standardima.

Zajedno sa partnerima iz Srbije u projektu su učestvovale tri drža-ve članice Evropske unije – Rumunija, Francuska, Švedska.

Više od 60 eksperata iz ovih zemalja podijelilo je znanje i primjere dobre prakse sa kolegama iz Srbije, odnosno Ministartsva za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja, Nacionalne službe za zapošljava-nje i lokalnih savjeta za zapošljavanje.

- Iskustvo koje smo mi od njih dobili je izuzetno važno, posebno u situaciji kada smo kao zemlja kandidat u postupku pripreme za otvaranje pregovaračkih poglavlja. U tom smislu približavanje instrumenata evropske strategije zapošljavanja i načina kako oni rješavaju problem nezaposlenosti i uopste probleme na tržištu rada, radili smo kroz saradnju kroz partnerski odnos - rekla je po-moćnica ministra za rad i zapošljavanje Ljiljana Džuver.

Ona je dodala da je takođe data podrška preporukama za harmo-nizaciju propisa, odnosno usklađivanje sa evropskim zakonoda-vstvom.

- Takođe, naša obaveza je da harmonizujemo propise u oblasti tr-žišta rada, ali isto tako i u oblasti kretanja migracije radnika i tu je priprema zakona o zapošljavanju stranaca gdje je takođe data konkretna podrška - rekla je Džuver.

Osmišljena je priprema za program reformi socijalne politike i zapošljavanja.

U okviru projekta osmišljena je priprema za program reformi soci-jalne politike i zapošljavanja.

- Takođe podršku smo dobili kroz projekat kako da se što bolje pri-premimo za taj proces reforme i da definišemo ključne izazove i probleme sa kojima se suočavamo - navela je ona.

Takođe u okviru projekta dogovorena je dalja saradnja i razvijanje kapaciteta u radu sa lokalnim samoupravama, odnosno lokalni savjeti za zapošljavanje su bolje obučeni da konkurišu za dodjelu sredstava u okviru grant šema EU kako bi sufinansirali svoje prio-ritete u oblasti zapošljavanja, prenosi Tanjug.

U ovom projektu su učestvovale 64 lokalne samouprave kroz pri-premu lokalnih planova zapošljavanja.

- Date su im takve vrste obuka, ali su im pružene i obuke koje će moći vrlo brzo da koriste, a to su obuke za pisanje projekata, što je veoma važno za lokalne samouprave, kao i da se što bolje i brže pripreme za korišćenje evropskih fondova - rekla je Džuver.

Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin iz-javio je na predstavljanju završetka tog projekta da će se uspjeh vlade mjeriti time koliko će biti smanjena nezapsolenost u Srbiji i poboljša životni standard građana.

Vulin je rekao da je borba protiv nezaposlenosti važna i da je cilj da se izmjenama zakonske regulative u toj oblasti unaprijedi eko-nomski ambijent i uslovi za privređivanje, a samim tim pobljšaju uslovi za rad.

Šef Delegacije EU u Srbiji Michael Davenport ocijenio je tom pri-likom da je trenutno stanje na tržištu rada u Srbiji nepovoljno i da je stopa nezaposlenosti duplo viša nego u državama članicama EU mada, kako je dodao, situacija nikada nije bila teža ni u samoj EU u kojoj 26 miliona ljudi ne uspijeva da nađe posao.

54

Broj 6 Jun 2014.

Ljudi koji zagovaraju zaštitu domaće privrede ne odobravaju nužno uvođenje sankcija drugim zemljama. Recimo, ljudi koji zagovaraju odustajanje od ugovora o slobodnoj trgovini

sa Evropskom unijom ne odobravaju, bar neki među njima, uvođe-nje sankcija Rusiji. U čemu je razlika?

Ovdje valja najprije ukazati na nešto što zvuči teorijski, mada je zapravo zdravorazumska stvar. Naime, praktično sve mjere pri-vredne politike mogu da zamijene jedna drugu. Primjera radi, depresijacija kursa ima iste posljedice, bar neke od njih, kao i po-većanje carine. Opet, subvencije izvoznicima mogu da zamijene i promjenu kursa, kao i promjenu carinske politike. Uopštenije, po-reski mehanizmi mogu da zamijene monetarne ili mjere trgovač-ke politike. Sve su, dakle, mjere privredne politike simetrične bar u odnosu na neki specifičan cilj. Naravno, razlikuju se po nekim drugim efektima, usljed čega je bolje činiti jedno, a ne drugo. Ali, opet, ako se uzmu svi instrumenti privredne politike – trgovački, fiskalni, monetarni, regulatorni – postoji mnogo kombinacija tih mjera kojima se može postići određeni cilj.

Imajući to u vidu, uvijek se može odgovarajućom zamjenom vidjeti koji su tačno efekti pojedine privredne mjere. Dakle, na primjeru carina, mogu li se one vidjeti kao oblik sankcija prema stranim proizvođačima? Odgovor je pozitivan, jer se na taj način postiže isto kao da se, recimo, ograničio uvoz pojedinih proizvoda ili uslu-ga ili nekih konkretnih proizvođača, dakle ako bi se uvele sankcije. Da to drukčije kažem. Šta se postiže, recimo, zabranom uvoza iz neke zemlje, koju ne prati i zabrana izvoza u nju? Isto što i carina-ma na uvoz iz te zemlje – želi se pristup stranom tržištu, uz oteža-ni pristup stranaca sopstvenom tržištu.

To može da izgleda drukčije ako se kaže da će se zabraniti izvoz u neku zemlju, a ne samo uvoz iz nje. Ovo se obično odnosi na tr-govinu oružjem ili nekom drugom robom koja se smatra posebno važnom, pa se računa da će se time postići efekat koji opravdava troškove zabrane. Isto se, naravno, može postići patentima i dru-gim vidovima zaštite intelektualne ili tehnološke svojine. To se može vidjeti kao sankcije na zemlje, jer će one težiti da traže kom-parativne prednosti u nekim drugim aktivnostima, privrednim ili, ako je riječ o oružju, vojnim.

Vladimir Gligorov

Sankcije i slobodna trgovina

Ukoliko se subvencije daju domaćim proizvođačima, to je isto kao da su povećane carine stranim ili kao da su im uvedene sankcije kojima se ograničava uvoz.

55

Broj 6Jun 2014.

Hrvatska u EU

Prva godina donijela neuspjeh

Uzmimo za primjer subvencije. Ukoliko se one daju domaćim proizvođačima, to je isto kao da su povećane carine stranim ili kao da su im uvedene sankcije kojima se ograničava uvoz. Slični su efekti ukoliko se odobravaju subvencije pod posebnim uslovima, te su dostupne samo određenim privrednim subjektima. Ukoliko je reč o strancima, to je kao da im je oproštena ca-rina ili neki porez na uvoz, recimo onaj na dodatu vrednost. Pored toga, to je isto kao da su podignuti porezi ili druge dažbine ili, simetrično, kao da su uvedene sankcije njihovim konkurentima, bilo da su domaći ili strani. Isto važi i za takozvane podsti-cajne mjere, recimo one koje se vode kao industrijska politika. One imaju za cilj da se podstakne određena aktivnost, za koju se smatra, po nekom osnovu, da ju je potrebno i korisno dodatno stimulisati. Može da se kaže, kao što je često slučaj, da ti podsticaji ne moraju da budu monetarni, već recimo samo regulatorni, neka vrsta prava da se ide preko reda, da se tako izrazim. Među-tim, jasno je da svaka prednost, bilo da je ona politička ili regulatorna, ima novčani izraz. I, što je važnije, predstavlja trošak za druge, dakle može se videti i kao sankcija na aktivnost onih koji se bave neprivilego-vanim poslovima.

Ovo je jedan od razloga što se zagovara slo-bodna trgovina, jer se umanjuje sankcioni-sanje jednih kako bi se obezbedila korist drugima. Koriste se, najčešće, riječi koje nemaju takvo negativno značenje kao što ga ima riječ sankcija, ali su to, sa stanovišta privredne politike, u velikoj mjeri sinonimi. Mada to javnosti ne mora da bude jasno.

Konačno, reći da se uvode sankcije nekoj zemlji zvuči drukčije nego kada se kaže da se uvode carine ili, recimo, ograničenja na kretanje finansijskih sredstava i kapitala. Jer se podrazumijeva da se to čini iz poli-tičkih razloga, pa je velika vjerovatnoća da će biti neopravdane, dok fiskalne ili trgo-vačke ili regulatorne mjere nijesu politički motivisane. To posljednje je, naravno, ne-tačno. Sve mjere zaštite ili podsticaja ima-ju političke ciljeve, budući da su rezultat, kada se usvoje, političkog procesa. Mora se uvek napraviti procjena ko nekom mjerom dobija, a ko gubi, dakle mora se, da se tako izrazim, hteti gubitak jednih, ako se želi do-bitak drugih.

Tako da oni koji zagovaraju odustajanje od slobodne trgovine sa Evropskom unijom ili bilo kim drugim, traže dakle da se tim zemljama uvedu sankcije kojima se inače, načelno, u drugom slučaju protive.

Godinu pošto se Hrvatska pridružila Evropskoj uniji sa nadom da će joj članstvo donijeti napredak, ekono-

mija te zemlje i dalje je jedna od najslabijih u evropskom bloku.

Ova jadranska zemlja sa ukupno 4,2 milio-na stanovnika, u kojoj je čak polovina mla-dih nezaposlena, bilježila je ekonomski pad u 10 posljednjih kvartala, a samo je Grčka pretrpjila veći sunovrat od 2009. do 2013. godine, prenosi AFP.

U prvom kvartalu ove godine, Hrvatska je zabilježila privredni pad za 0,4 odsto u po-ređenju sa istim periodom prošle godine, prije nego što se pridružila EU.

Vlada lijevog centra na čelu sa socijade-mokratskim premijerom Zoranom Milano-vićem gajila je velike nade da će članstvo u Uniji podstaći strana ulaganja u bivšoj ju-gosvlovenskoj republici, ali u odnosu na go-dinu pre pristupanja prošlog jula, direktna strana ulaganja u 2013. u Hrvatskoj opala su za 60 odsto.

Eksperti kažu da investitori zaziru od če-stih izmjena zakona, visokih nameta, kru-tih zakona o radu i nesigurnosti investicija,

navodi francuska agencija.

- Hrvatska mora da uloži zaista velike na-pore kako bi unaprijedila konkurentnost i poslovno okruženje da bi privukla direktna strana ulaganja - ocjenjuje Timothy Ash, glavni analitičar „Standard banke” za nova tržišta.

Za razliku od Bugarske i Rumunije, koje su se EU pridružile 2007. godine, Hrvatska je tom bloku pristupila u zenitu globalne fi-nansijske krize, kada banke nisu bile toliko spremne da ulažu kapital, podsjeća AFP.

Ash upozorava da Hrvatska, kojoj turizam donosi 15 odsto ukupnog BDP-a, isuviše za-visi od stranaca koji dolaze na odmor u tu zemlju.

Investitori za ovakvu situaciju ne krive EU, već hrvatske vlasti, koje su spore u predu-zimanju preko potrebnih reformi, pogotovu s obzirom na neefikasan i suviše glomazan javni sektor koji upošljava oko 400.000 lju-di.

Nestabilna politička situacija ne pomaže sprovođenju reformi, sa duboko podijelje-nom i veoma nepopularnom vladajućom partijom, zaključuje francuska agencija.

56

Broj 6 Jun 2014.

Jože Mencinger, tvorac ekonomskog čuda u Sloveniji nakon raspada Jugoslavije, ne daje mnogo nade za optimizam. Predviđa da Evropu, pa tako i ove prostore, čeka talas novih

kriza, a ni haos nije isključen. Ali, nade uvek ima, pa Mencinger budućnost zajedničke Evrope vidi samo ako se EU okrene temelji-ma na kojima je stvorena, prije svega socijalnoj tržišnoj ekonomiji. „Ako već za to nije kasno“, kaže za Večernje novosti, uvaženi eko-nomist koji je diplomirao pravo u Ljubljani, magistrirao u Beogradu i doktorirao u Pensilvaniji. Prenosimo akcente teksta.

Jože Mencinger kaže da njegov euroskepticizam (koji mu često spočitavaju) nije eurofobija.

-Nijesam čovek koji bi aplaudirao svakoj stvari koja dolazi od Evropske komisije samo zbog toga što dolazi iz Brisela, a to rade oni koji me optužuju. Ljudi koji se plaše da budu euroskeptici za mene su problem, ocjenjuje Mencinger.

On ističe da nije kritičar Evropske unije nego je kritičar strategija i politike Evropske komisije, dakle vlade EU.

- I sada njenu politiku smatram katastrofalnom, iako je počela da popušta u svojoj „štednji“, koja je u privredi baziranoj na potražnji produbila krizu. Po mom mišljenju, najkobnije su bile lisabonske strategije sa stvaranjem „društva znanja“, što dobro zvuči, ali impli-cira seljenje proizvodnje u Kinu, te uništavanje evropske industrije i povećavanje nezaposlenosti do nekada nezamislivih granica, na-vodi slovenački ekonomista.

Upozorava na uništavanje Evrope i poručuje: „Nakon deset godina takvog uništavanja, sada Evropska komisija priča o nužnosti rein-dustrijalizacije i „vještačkom“ saniranju nezaposlenosti, pogotovo nezaposlenosti mladih. Moja je poruka jasna: prije nego stvarate nove institucije, kao što su euro, fiskalni pakt ili sada bankarska unija, razmislite kako one djeluju u lošim vremenima. Evropa mora da se mijenja kako bi opstala. Ako ide u pravcu federalizacije, dakle monetarne, fiskalne i bankovne unije, treba da pristane i na transfernu uniju, a to znači na preraspodjelu dijela BDP-a u korist siromašnijih”.

Dr Jože Mencinger

Euroskepticizam nije eurofobija

Ekonomske krize će se ponavljati, nema dileme ugledni ekono-mista.

-Ukoliko imate stope nezaposlenih mladih 50 odsto, kao što je u Grčkoj i Španiji, haos je moguć, odnosno vjerovatan. Srećom se radi o zemljama sa jakom sivom ekonomijom koja rješava masu socijalnih problema. A to ne može ići unedogled, jer su i opšte sto-pe nezaposlenosti visoke. Što se kriza tiče, one će se ponavljati, ugrađene su u kapitalizam koji se bazira na kreditima i zaduženo-sti, te finansijskim „proizvodima“. Nekadašnja dilema „nezaposle-nost-inflacija“ zamenjena je dilemom „nezaposlenost-dug“.

Ukazuje na to šta je EU donijela Sloveniji.

-EU je Sloveniji koristila, ali je sada entuzijazma manje i zbog toga

Slovenački ekonomista o evropskim problemima i izazovima, državama u regionu, nacionalnom interesu: velike su razlike u razvijenosti članica EU baš kao što su bile i kod nekadašnjih republika SFRJ.

57

Broj 6Jun 2014.

što je bilo previše iluzija. Međutim, Slovenija i nije imala drugih mogućnosti nego da uđe u EU. Alternative nakon raspada Jugo-slavije i nije bilo. U tom pogledu između izlaska iz Jugoslavije i ulaska u EU nije bilo razlike, oboje je bilo „izlaz u nuždi“. Sve smo prokockali za samo četiri godine između 2005. i 2008. godine, na-kon što smo nemoderni ekonomski model zamijenili savremenim finansijskim modelom, u kojem se bogatstvo stvara špekulacija-ma, a ne radom.

Njegov komentar o iskustvima Hrvatske u EU.

-Prvo treba znati da je sve što se dobija iz EU prije toga u nju uplaćeno. Uplate idu dosta automatski, glavna je uplata iz dijela BDP-a, a isplate iz EU vezane su na pojedine projekte, koje treba prvo predložiti evropskoj birokratiji po određenim procedurama, te ponekad obezbijediti vlastiti dio sredstava. Dok to naučiš, potraje. No, u principu Hrvatska bi iz EU morala da dobije više od onoga

što uplaćuje. I Slovenija je, mislim na dvije godine posle ula-ska, imala negativni bilans uplata i isplata, ali sada je neto primalac.

Poruka Srbiji na putu u EU.

- Ni za Srbiju, iako je veća, alternative nema. Kada će ući u EU ne može se reći, odlučuje druga strana i odluka je politička, a to je sasvim nepredvidljivo.

Osvrt i na činjenicu što ga smatraju zaslužnim za uspješnu tran-ziciju Slovenije.

-To je, možda, povezano sa jednom mojom karakteristikom, a to je da sam loš političar i uvijek kažem ono šta mislim. Nijesam prista-lica jake države, u sporovima na početku tranzicije bio sam

mišljenja da u tranziciji treba iskoristiti i ideju samoupravljanja i društvene svoji-ne i prednosti koje je imala Slovenija. No,

u Sloveniji sam „zaslužan“ i za sve nedaće, od privatizacije do sadašnje svjetske krize.

A pogotovo za ono što se naziva „nacional-nim interesom“ iza kojeg i dalje stojim.

Mencinger vidi sličnosti između EU I SFRJ, ali se nada se da EU neće da doživi sudbinu Jugoslavije, odnosno svega što se dogodilo običnom čoveku na tim prostorima.

-Ali, sličnosti postoje i nema smisla izbegavati ih. Sličnost je i to da su velike razlike u razvijenosti članica ili nekadašnjih republi-ka, zbog kojih je i primjena jedinstvene ekonomske politike pod znakom pitanja.

Zanimljiv je njegov stav o euru.

-Euro je politička konstrukcija bez ekonomskih temelja, jer je bilo jasno da će proizvesti probleme u lošim vremenima. Sumnjati u njegovu vječnost nije bilo pristojno, već i zbog nekakvog evrop-skog bratstva i jedinstva. Neke dileme je teško riješiti, na primjer šta je demokratičnije: jedan čovek - jedan glas ili jedna država - je-dan glas. Ja se najviše plašim onoga što nazivam jugoslovenskim sindromom, a to je uvjerenje svakog u Evropi da ga drugi iskori-šćavaju, ocijenio je dr Jože Mencinger.

Zone slabog i jakog eura

Države sjeverne Evrope i one koje su nekad pripadale mone-tarnoj zoni njemačke marke, a koje imaju suficite u robnoj razmjeni, bile bi u zoni jakog eura, kaže Jože Mencinger

Zajednička evropska valuta euro nije dobra za sve članice Evrop-ske unije, jer onemogućava njihovo ekonomsko prilagođavanje u vrijeme krize, ocijenio je slovenački makroekonomista, Jože Men-cinger, koji zagovara postojanje dvije zone, jakog i slabog eura.

„Ubuduće bi morali govoriti o zonama jakog i slabog eura, pri čemu bi države sa slabim zadržale nacionalne valute”, rekao je Mencin-ger slovenačkim medijima.

On je dodao da se na primjeru Grčke pokazalo da je euro dobra va-luta u dobrim vremenima i loša za vrijeme krize, jer onemoguća-va samostalnu monetarnu politiku državama koje bi u krizi inače mogle da sprovedu devalvaciju nacionalne valute kako bi povećale konkurentnost i prebrodile krizu, prenosi SEEbiz.

U zonu jakog eura bi, prema njegovim riječima, spadale sjeverne evropske i države koje su nekad spadale u monetarnu zonu nje-mačke marke, među kojima i Slovenija, a imaju suficite u robnoj razmjeni.

S druge strane, iz te zone bi bile isključene druge države EU, a gre-ška je i to što su u eurozonu na samom početku primljene države koje ne spadaju u taj krug.

Mencinger tvrdi da nije euroskeptičar nego eurorealist, ali da mu je u Evropi bliža grupa stranaka u kojoj je i grčka ljevičarska Siriza.

„Neki kažu da su to ekstremisti, ali ekstremno je samo stanje u ko-jem se zbog trojke našla Grčka”, rekao je Mencinger i dodao da će u slučaju da bude izabran u Evropski parlament djelovati kao neza-visni predstavnik i raditi u korist Slovenije.

Mencinger u Briselu namjerava da se bori protiv multinacionalki i lobija, a protivi se i birokratiji i nerazumljivom birokratskom žar-gonu koji EU koristi u komunikaciji s javnošću.

Što se tiče budućeg širenja EU, Mencinger smatra da će ono završi-ti kad se u EU uključe sve države jugoistočne Evrope, dok će tempo zavisiti od politike, a ne od ekonomskih prilika.

„Jasno je da će se EU ubuduće širiti na još preostale države bivše Jugoslavije, ali neće ići van granica onoga što je danas u geograf-skom pojmu Evrope. To je za EU optimalna veličina”, kazao je Men-cinger.

58

Broj 6 Jun 2014.

Joze Mencinger, the creator of the eco-nomic miracle in Slovenia after the breakup of Yugoslavia, does not give

much hope for optimism. He anticipates a wave of new crisis in the Europe and this region, while chaos is also not excluded. But, there is always hope, therefore Men-cinger can see the future of the joint Euro-pe only if the EU turns to its foundations on which it was created, primarily to the soci-al market economy. “If it’s not too late for that” says for the paper “Večernje novosti” a distinguished economist who graduated Law in Ljubljana, took a master degree in Belgrade and PhD in Pennsylvania. We are publishing the highlights of the text.

Joze Mencinger says that his Euroscep-ticism (for which he is often criticized) is not Europhobia.

- I am not a kind of person who would applaud to every single thing that comes from the European Commission just beca-use it comes from Brussels, and that’s what those who are accusing me do. People who are afraid of being Euroskeptic are the pro-blem, according to me, says Mencinger.

He points out that he is not a critic of the European Union, but the critic of the strate-gies and politics of the European Commis-sion, that is the EU government.

Even now I find its politics disastrous, although it has begun to ease up with the “austerity measures”, which in the econo-my based on demand has only deepened the crisis. In my opinion, the most dange-

Joze Mencinger, PhD

Euroscepticism is not europhobia The Slovenian economist on the European problems and challenges, the countries from the region, national interests: there are great differences in the development of the EU member states just as they were among the former Yugoslav republics.

rous were the Lisbon strategies with the creation of “knowledge society”, which so-unds good, but it implies moving producti-on to China, and destroying the European industry and increasing unemployment to sometimes unthinkable limits, says the Slovenian economist.

He warns to the destruction of Europe and sends his word: “After ten years of this de-struction, now the European Commission is talking about the necessity of re-indu-strialization and “the artificial” rehabilitati-on of unemployment, especially the youth unemployment. My message is clear: Be-fore you decide to create new institutions, such as the euro, the fiscal pact and now the banking union, think about how they will function in bad times. Europe needs to change itself in order to survive. If going to-wards the federalization, that is, the mone-tary, fiscal and the banking union, it should accept transfer Union, which implies the redistribution of a share of GDP in favor of the poor”.

The economic crisis will be repeated, an eminent economist has no doubt about that.

-If you have a youth unemployment rate of 50 percent, as in Greece and Spain, chaos is possible or probable. Fortunately, it is about countries with a strong gray econo-my that resolves a great deal of social pro-blems. But, that cannot go on forever, since the general unemployment rates are high. When it comes to crisis, they will be repe-

ated, they are embedded in the capitalism, which is based on loans and getting into debts, including financial “products”. For-mer dilemma the “unemployment-inflati-on” has been replaced by the dilemma of “unemployment-debt”.

He is indicating what the EU brought to Slovenia.

The EU was useful for Slovenia, but today there is much less enthusiasm, because there were too many illusions. However, Slovenia had no other options but to join the EU. After the breakup of Yugoslavia there were no alternatives. In this respect, between the exit from Yugoslavia and the entry into the EU there was no difference, both were the “emergency exits”. We gam-bled away everything in just four years between 2005 and 2008, after we replaced the non-modern economic model by the modern financial model, in which wealth is created by speculations and not by work.

His comment on the experiences of Croatia in the EU.

-First of all we should know that everything that we get from the EU has earlier been paid to it. Payments go quite automatically, the principal payment is the share of GDP, while payments from the EU are related to individual projects, which first have to be proposed to the European bureaucracy by certain procedures, and sometimes one has to provide its own part of the funds. It takes a lot of time to learn that. However, Croatia is supposed to get from the EU more than what it pays. And Slovenia, I think, two years after joining the EU had a negative balance of payments and disbur-sements, but now it is a net recipient”.

Message to Serbia on its path to the EU.

- There is no alternative neither for Ser-bia although it is larger. It cannot be said when it will enter the EU, the decision will be made by the other side, and it is a politi-cal decision and for that reason completely unpredictable.

Review of the fact why is he regarded re-sponsible for the successful transition of Slovenia.

It is, perhaps, connected to one of my cha-racteristics, and that is that I’m a bad poli-tician and I always say what I think. I am not a supporter of a strong state. In the lawsuits at the beginning of the transition, my opinion was that in the transition we should take advantage of the idea of self-

59

Broj 6Jun 2014.

-management and the state property and the advantages that Slovenia had. Anyhow, in Slovenia I’m “responsible” for all the tro-ubles, from the privatization to the current world crisis. And especially for what is cal-led the “national interest” behind which I still stand”.

Mencinger sees the similarities between the EU and SFR Yugoslavia, but hopes that the EU will not experience the fate of Yu-goslavia, and all that has happened to the ordinary man in that area.

But, there are similarities and there is no sense to avoid them. The similarity is also that there is a big difference in the deve-lopment of the member states or former re-

Zones of the strong and the weak Euro

The states in the northern Europe and those that once belonged to the monetary zone of the Deutsche Mark DEM, and which have a surplus in the trade exchange, would be in the zone of a strong Euro, said Joze Mencinger

The common European currency Euro is not good for all members of the European Union, because it prevents their economic adjustment during the time of crisis, said the Sloveni-an macroeconomist, Joze Mencinger, which advocates the existence of two zones, of the strong and the weak Euro.

“In the future we should talk about zones of the strong and the weak euro, while the states with the weak euro could retain their national currencies”, said Mencinger to the Slove-nian media.

He added that the example of Greece proves that the Euro currency is good in good times and bad during the crisis, because it prevents an independent monetary policy for the states that would otherwise in the times of crisis be able to carry out the devaluation of the national currency in order to increase competitiveness and overcome the crisis, according to SEEbiz.

The strong euro zone, according to him, would include countries of the northern Europe and the countries that once were within the monetary zone of the Deutsche Mark, inclu-ding Slovenia, and which have surplus in the trade exchange. On the other hand, other EU countries would be excluded from that zone, while another mistake was that the countri-es that do not belong to that circle were received in the EU in the first place.

Mencinger claims that he is not a Euroskeptic but Eurorealist, but that in Europe he finds closer to himself a group of parties where the Greek’s leftist Syriza belongs.

»Some say that they are extremists, but only the situation in which Greece has found itself because of the trio is extreme”, said Mencinger and added that in the case of being elected to the European Parliament he will act as an independent representative and work in the favor of Slovenia.

In Brussels, Mencinger intends to fight against multinationals and lobbyists, but he is also against the bureaucracy and incomprehensible bureaucratic jargon which is used in the EU in communication with the public.

As for the future enlargement of the EU, Mencinger believes that it will end when all the countries of the South Eastern Europe join the EU, while the pace will depend on the poli-tics, and not the economic opportunities.

“It is clear that the EU will continue to spread to more other states of the former Yugosla-via, but it will not go beyond the limits of what is now the geographical concept of Europe. This is the optimum size of the EU”, said Mencinger.

publics, for which reason the application of a single economic policy is under question.

His view about Euro is interesting.

Euro is a political creation without eco-nomic foundations, that’s why it was cle-ar that it will create problems in the bad times. To be suspicious about its eternity was not polite, because of some kind of European brotherhood and unity. Some dilemmas are difficult to be resolved, for example, what is more democratic: one man - one vote or one country - one vote. I ‘m most afraid of what I call the Yugoslav syndrome, and that is a belief of everyone in Europe that they are exploited by others, said Dr. Joze Mencinger.

60

Broj 6 Jun 2014.

Svijetvijesti

Eurozona u plusu 21 milijardu eura

Suficit tekućeg računa eurozone porastao je u aprilu na 21,5 milijardi eura, sa 19,6 mi-lijardi iz prethodnog mjeseca, pokazali su podaci Evropske centralne banke.

Tekući račun bilansa plaćanja, koji uključu-je uvoz i izvoz robe i usluga, plus sve druge tekuće transfere, pomno je praćen poka-zatelj sposobnosti države ili oblasti da vrši plaćanja u svijetu.

Takođe je ključan za dugoročno povjerenje investitora i trgovinskih partnera, a uti-če i na vrijednost valute, u ovom slučaju eura na deviznom tržištu, prenosi agencija France presse.

U 12 mjeseci, zaključno sa aprilom, na te-kućem računu eurozone ostvaren je suficit od 248,7 milijardi eura, u odnosu na 177,7 milijardi iz prethodnih godinu dana, navo-di ECB.

Dominantni obnovljivi izvori struje

Obnovljivi izvori energije prvi put su domi-nantni u proizvodnji struje u Evropi, navodi se u studiji Enerdata za prošlu godinu.

Sa 28 odsto udjela u prošloj godini, obno-vljivi izvori energije su nadmašili ugalj i nuklearne centrale u proizvodnji električne

energije, čija je potrošnja pala jedan odsto u 28 zemalja Evropske unije (EU), uglavnom zbog ekonomske krize, prenosi B92.

- Potrošnja električne energije u zemlja-ma Grupe sedam najrazvijenijih zemalja (G7) koje čine Sjedinjene Američke Države (SAD), Kanada, Francuska, Njemačka, Ita-lija i Japan, stagnirala je u prošloj godini - navodi se u Svjetskom energetskom bi-lansu Enerdata.

Podaci ukazuju da se otvara pitanje ispla-tivosti investicija u centrale, jer je njihova rentabilnost sve manje izvesna.

U Evropi, centrale s više od 20 gigavata (GW) ukupne snage su sasvim zatvorene ili konzervisane od 2010. godine, a još 13 GW je najavljeno da će biti zatvoreno do 2017.

Potrošnja energije u grupi zemalja BRIKS--a, u koju spadaju Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, a posebno u Kini i dalje je vodeća u svijetu, sa rastom od 3,5 odsto prošle godine, dok je u zemljama Grupe 20 najrazvijenijih zemalja (G20) rast iznosio 2,1 odsto.

Kineski juan popularniji od eura

Juan je prestigao euro na spisku najpo-pularnijih svjetskih valuta u 2013. godini, navodi Savez svjetskih međubankarskih finansijskih telekomunikacija.

Trenutno je ispred juana samo američki dolar.

Juan je u oktobru korišten u 8,66 posto vanjskotrgovinskih poslova, a euro u u isto vrijeme samo u 6,64 posto. Aktivnije kori-šćenje juana povezano je sa činjenicom da su kineske vlasti smanjile kontrole kursa ove valute.

Med Ayder 100 eura kilo

Med poznatiji pod imenom Ayder koji se proizvodi u turističkoj visoravni Ayder u mjestu Camlihemsin u gradu Rize u Tur-skoj košta 300 turskih lira, odnosno 100

eura po kilogramu.

Predsjednik Zadruge proizvođača meda Sitki Subaya za Agenciju Anadolija je ka-zao da med koji se prodaje po toj cijeni ima izrazito visok kvalitet i vrlo je ukusan.

- To je zbog činjenice da visoravan Ayder krasi neopisivo lijepa priroda, zelenilo i cvi-jeće. Kilogram meda koji se ovdje proizve-de na tržištu košta oko 300 lira – rekao je Subay za Agenciju Anadolija.

Prema njegovim riječima, ove godine su prinosi bolji od očekivanih.

- Zbog povoljnih vremenskih uslova, ove godine kvalitet i prinos meda na ovom po-dručju je čak iznad svih naših očekivanja. Tako se dešava da u mjestima gdje smo očekivali prinos od jedne tone imamo pro-izvodnju jedne i po tone meda - kazao je Subay.

Najviše cijene u Švajcarskoj

Cijene dobara i usluga na švajcarskom tr-žištu više su 56 odsto u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji, pokazala je studija Euro-stata.

Švajcarska po skupoći prednjači u Evro-pi, dok drugo mjesto zauzima Norveška, u kojoj su cijene 55 odsto veće od evropskog prosjeka.

61

Broj 6Jun 2014.

U okviru EU, najviše cijene na tržištu ima Danska 40 odsto iznad EU prosjeka, slijedi Švedska 30 odsto, pa Luksemburg i Finska po 23 odsto, prenosi Tanjug.

Švajcarski susjedi imaju nešto malo veće cijene od prosjeka EU. Francuska ima cije-ne devet odsto iznad prosjeka, Italija i Nje-mačka po dva odsto, Austrija sedam odsto.

S druge strane, najniže cijene su na tržištu zemalja Istočne Evrope odnosno u Bugar-skoj, Rumuniji, Poljskoj i Mađarskoj i do upola manje od prosjeka EU.

Jaz izmeđ cijena od zemlje do zemlje niži je kada je riječ o odjeći i elektronskim pro-izvodima široke potrošnje, a veći kada je u pitanju hrana, a naročito alkohol i duvan, zbog različitih akciza.

Tako Irska ima najskuplja alkoholna pića i duvan, sa cijenama većim 78 odsto od pros-jeka za EU.

Velike razlike od zemlje do zemlje postoje i u cijenama hotelskih i restoranskih usluga.

Rumunija rekorder po investicijama u EU

Rumunija i Bugarska su jedine zemlje među novim članicama Evropske unije u kojima je 2013. godine zabilježen rast di-rektnih stranih investicija.

Rumunija je, prema Analizi bečkog Insti-tuta za međunarodna ekonomska istraži-vanja, istinski rekorder s rastom stranih investicija za 27,4 procenta na oko 2,7 mi-lijardi eura, dok su ulaganja iz inostranstva u Bugarsku lani porasla za 2,1 odsto, na 1,09 milijardi eura.

S druge strane, u svim ostalim državama koje su priključile EU od 2004. godine zabi-lježeno je smanjenje stranih investicija, pri čemu najdramatičniji pad bilježe Poljska i Slovačka, prva za 92,6 odsto a druga za 79,8 odsto, prenosi portal Kapital.

Eksperti bečkog Instituta očekuju da tokom

2014. godine dođe da rasta stranih investi-cija u svim novim članicama EU, izuzev u Bugarskoj i baltičkim zemljama, u kojima se očekuje njihovo zadržavanje na lanj-skom nivou.

Sve više dijamanata iz Alrose

Svjetski lider u proizvodnji i prodaji dija-manata ruska kompanija Alrosa povećala proizvodnju i prihode u odnosu na 2014. godinu.

Kompanija Alrosa je u prvom tromjesečju ove godine, u poređenju sa istim periodom 2013., povećala proizvodnju dijamanata šest odsto, na 7,9 miliona karata.

U poređenju sa četvrtim tromjesečjem 2013, međutim, proizvodnja dijamanata je smanjena 20 odsto, prenio je Itar tas.

Prihodi svjetskog lidera u toj oblasti od ja-nuara do kraja marta 2014, su povećani 24 odsto, na godišnjem nivou, na oko 1,5 mili-jardi dolara.

Prodaja dijamanata je u prva tri ovogodi-šnja mjeseca dostigla 12,7 miliona karata, od kojih je 9,5 miliona karata juvelirskog kvaliteta po prosječnoj cijeni od 155 dolara za karat, a 3,2 miliona karata su dijamanti tehničkog kvaliteta prosječne cijene 12 do-lara za karat.

Kompanija bilježi pozitivnu dinamiku trži-šta dijamanata u prvom tromjesečju 2014. godine i rast cijena od četiri odsto od po-četka godine.

Kompanija Alrosa se bavi istraživanjem, eksploatacijom, proizvodnjom i prodajom dijamanata. Prošle godine je proizvela 36,9 miliona karata dijamanata, a u ovoj očekuje 36 miliona karata.

Najveći akcionari su Ruska Federacija (44 odsto) i Republika Saha (Jakutija) (25 od-

sto). Još 23 odsto akcija kompanije se nala-ze u slobodnoj prodaji, podsjetio je Itar tas, prenosi Bankar Crna Gora.

Ekološkim mjerama do rasta BDP

Bruto domaći proizvod globalne ekonomije bi mogao porasti za čak 2,6 biliona dolara godišnje ili 2,2 odsto do 2030. godine, uko-liko bi zemlje širom svijeta preduzele mje-re za poboljšanje energetske efikasnosti, upravljanja otpadom i javnim prevozom, pokazao je danas objavljen izvještaj Svjet-ske banke.

U okviru tog izvještaja, koji je izradila filan-tropska grupa ClimateWorks Foundation, analizirani su benefiti ambicioznih mjera za smanjenje emisije štetnih gasova u in-dustriji, saobraćaju i sektoru građevinar-stva u Brazilu, Kini, Indiji, Meksiku, SAD i Evropskoj uniji, prenijela je agencija Roj-ters.

Prelaskom na javni prevoz sa niskom emisijom ugljen-dioksida i povećanom energetskom efikasnošću fabrika, zgrada i kućnih uređaja, rast globalne privrede bi mogao biti uvećan za dodatnih 1,8 biliona dolara ili 1,5 odsto do 2030. godine, navodi se u izvještaju.

U slučaju povećanja finansija i većih teh-noloških investicija, BDP svjetske privrede bi mogao porasti za dodatnih 2,6 biliona do-lara ili 2,2 odsto do 2030. godine, saopštila je Svjetska banka.

Mjere borbe protiv klimatskih promjena bi, takođe, mogle spasiti 94.000 života godi-šnje do 2030. godine, koji bivaju izgubljeni zbog bolesti povezanih sa zagađenjem.

Takve politike bi mogle poboljšati prinose usjeva i spriječiti emisiju oko 8,5 milijardi metričkih tona gasova sa efektom staklene bašte.

62

Broj 6 Jun 2014.

Globalna kriza koja je 2008. počela krahom američke finansijske korpo-racije Lehman Brothers, da bi potom

eksplodirala i kao cunami razorila brojne svjetske ekonomije, za posljedicu je imala nametanje oštrih mjera štednje i stihijsku privatizaciju preostalih državnih kompani-ja i imovine, te javnih službi.

Na primjer u Grčkoj su počela da se prodaju cijela ostrva, bivši italijanski premijer Sil-vio Berlusconi je želio da privatizuje i rim-ski koloseum, a svrgnuti egipatski predsje-dnik Mohamed Morsi je Kataru namjeravao da da u koncesiju piramide, posao koji je spriječio general i aktuelni predsjednik Ab-del Fattah el-Sisi, piše advance.hr.

Naime, ovo je samo nekoliko slučajeva koji su privukli medijsku pažnju, ali su od ovih ekscentričnih prijedloga još opasnije tihe privatizacije kroz javno-privatno par-tnerstvo u sektorima kao što su zdravstvo ili školstvo, kao i rješavanje jednog dijela uposlenika u javnim službama i davanje tih usluga na raspolaganje privatnim ula-gačima.

Iskustva Grčke, Španije, Italije, Portugala, Kipra i mnogih drugih zemalja, ali i Sje-dinjenih Američkih Država, trebala bi biti opomena svima da dobro promisle prije nego ćutke pređu preko prijedloga i inicija-tiva svojih vlada, kojima je ionako zadatak da ispunjavaju naređenja svojih nadređe-nih u Evropskoj komisiji, Međunarodnom monetarnom fondu ili Svjetskoj banci.

Američki analitičar Alex Henderson je za portal Alternet naveo šest stvari i razloge zbog kojih nikada i ni u kom slučaju ne bi smjele biti privatizirane. Snabdijevanje pli-nom, vodom za piće ili električnom energi-jom, kao i usluge komunalne infrastrukture su stvari važne za zdravlje i opstanak ljudi i stoga moraju biti zaštićene od korporativne pohlepe. Neke aktivnosti se mogu izdvojiti iz javnog sektora, ali neke ne.

Pročitajte kojih šest stvari nikada ne bi tre-bale biti privatizovane i koje moraju ostati u javnom sektoru

Voda za piće

2000. godine su stanovnici trećeg po veli-čini grada u Boliviji, Cochabambi, pretrpjeli ogromne teškoće kada je prodato gradsko javno vodovodno preduzeće SEMAPA, koje je preuzeo privatni konzorcijum Aguas del Tunari. Cijene su se udvostručile ili utro-stručile, servis je isključen za one koji sebi

Analiza

Šta se ne smije privatizovatiSnabdijevanje plinom, vodom za piće ili električnom energijom, kao i usluge komunalne infrastrukture su stvari važne za zdravlje i opstanak ljudi i stoga moraju biti zaštićene od korporativne pohlepe, navodi američki analitičar Alex Henderson.

63

Broj 6Jun 2014.

nisu mogli priuštiti da plate veću cijenu i mnogi stanovnici Cocha-bambe su se iznenada našli bez tvode u svojim domovima. Usli-jedili su građanski nemiri i velike demonstracije, a opšti štrajk je paralisao grad cijela četiri dana.

Na kraju, nakon nasilnih sukoba između protestanata i bolivijske interventne policije, voda u Cochabambi se vratila kao javno do-bro, a ugovor s kompanijom Aguas del Tunari je otkazan.

U Sjedinjenim Američkim Državama, međutim, stanovništvo još uvijek na teži način uči da je privatizacija snabdijevanje vodom za piće strašna ideja.

Na primjer 2012. godine je Eleanor Solansky, 91-godišnja starica iz Nju Džersija, iznenada dobila račun račun od privatne kompanije “United Water” prema kojem je za usluge snabdijevanja vodom du-govala 2 167 dolara. Budući da je gospođa imala prosječnu tromje-sečnu potrošnju u vrijednosti 50 – 60 dolara, pa čak i ako sama pri-vatna kompanija nije mogla objasniti što se dogodilo u obračunu, kompanija “United Water” je pokrenula postupak protiv Eleanor Sokanski i pozvala se na “založno pravo na nekretnine dužnika”, u ovom slučaju na njenu kuću.

Vatrogasne službe

John Stosell, urednik programa Fox Business Channel i novinar portala FoxNews.com, dugo je bio zagovornik privatizacije vatro-gasnih službi i smatra da će se tako sniziti porezsko opterećenje Amerikanaca, ali i da će SAD tako biti sigurnije. On tvrdi da bi pri-vatizacija vatrogasne službe dovela do veće efikasnosti. Međutim, model privatizovanih vatrogasnih službi može imati katastrofalne rezultate.

Godine 1996. je selo Ru Bruk u državi Njujork, koje se nalazi oko 30 kilometara od Menhetna, napravilo greško i angažovalo priva-tnu vatrogasnu kompaniju “Rural-Metro Fire Department” za bor-bu protiv požara. Ru Bruk se vratio javnim vatrogasnim službama samo dvije godine kasnije, nakon što je milion dolara vrijedna kuća potpuno uništena u požaru.

Salvador M. Kresenzy, načelnik Ru Bruka, tada je priznao da je do-govor s privatnom vatrogasnom kompanijom bio “neuspjeh”, a sin-dikati u javnom vatrogasnom sektoru su tvrdili da je kuća mogla biti spašena, samo da je “Rural-Metro Fire Department” efikasnije upravljao.

Socijalno staranje

Tokom svoja dva mandata kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, George Bush je pozivao na privatizaciju Službe za socijal-no staranje, a ta ideja je trebala trajno da zaživi nakon ekonom-skog kraha u septembru 2008. U međuvremenu je krajnja desnica u Americi toliko ojačala da više nije važno što je predsjednik de-mokrata, a glavni zagovornici ove ideje su organizacije, udruženja i pojedinci, koji ljude još uvijek drže u zabludi, dok u međuvremenu oligarhiji sa Volstrita dopuštaju da igra ruski rulet sa socijalnim osiguranjem i drže da će privatizacija tog sektora biti dobra ideja. Nitko od njih se ne sjeća lekcije iz Velike depresije ’30-ih ili sada-šnje ekonomske krize, koje su ukazale na potrebu strogih propisa u bankarskom sektoru.

Zdravstveno osiguranje

U SAD-u su reforme zdravstvene zaštite predmet rasprave od 2009., a prošlogodišnji zastoj rada vladinih agencija i kriza oko izglasavanja budžeta za 2014. je uvelikobila obilježena Obaminim insistiranjem na sprovođenju njegovog predizbornog obećanja, tzv. zakona “Obama Care”.

Zdravstveno osiguranje je vrlo popularno među američkim pen-zionerima, koji su sebi dugogodišnjim radom i odricanjima obezi-jedili zdravstvenu zaštitu. Sve to ipak nije spriječilo republikanca Paula Ryan, da pokuša da ukine javno zdravstvo i tim planom bi ubio na hiljade Amerikanaca.

Ryan je predložio zamjenu postojećeg zdravstvenog osiguranja s bonovima za privatno osiguranje, što bi cijene zdravstvenih uslu-ga za starije osobe podiglo u nebesa.

Zatvori

Sjedinjene Države su na prvom mjestu po broju zatvorenika u od-nosu na broj stanovnika, više nego bilo koja druga zemlja u svijetu. Dok većina Amerikanaca kaznu zatvora služi u zatvorima u držav-nom vlasništvu, rast zatvora u privatnom vlasništvu je uznemiru-jući i opasan trend, a siguran profit podstiće više hapšenja, više krivičnih postupaka i više zatvaranja.

Jedina koja se u Americi suprotstavila privatnim zatvorima je gu-vernerka savezne države Nju Hempšir, Maggie Hassan, dok su svi drugi, demokrate ili republikanci, sasvim svejedno, pali na ovom ispitu.

Gas i električna energija

U Filadelfiji mnogo ljudi dobija struju od komunalne kompanije “PECO Energy” i njihov gas je u gradskom vlasništvu kompanije PGW (Philadelphia Gas Works) koja je osnovana 1836. Jedan od najvećih protivnika prodaje PGW-a privatnoj kompaniji UIL Hol-dings Corp. za 1,86 milijardi dolara je Sam Bernhardt, viši zvanič-nik agencije “Food & Water Watch”.

Bernhardt upozorava da će UIL stanovnicima Filadelfije višestru-ko povećati cijenu gasa, a često ističe da će sve biti isto kao i kada se privatizovalo vodosnabdijevanje a i isto će biti i sa električnom energijom.

UIL se navodno dogovorio kako neće povećati cijene slijedeće tri godine, ali nakon toga, upozorava Bernhardt, sve opcije dolaze u obzir. Kako bi dokazao koliko program privatizacije može biti šte-tan za potrošače, “Food & Water Watch” je ponudio sljedeće podat-ke o privatizaciji vodovoda i kanalizacije u predgrađima Filadel-fije. U Bensalemu, na primjer, usluge za snabdijevanje vodom su sa 137,08 dolara godišnje, prije privatizacije, poskupjele na 578,05 dolara godišnje, nakon privatizacije.

Kao što se vidi, iskustava ima raznih i uvijek na kraju ispada da javne, društvene, komunalne, državne ili kakav već god kompanije za pružanje usluga, kompanije ili preduzeća na kraju ipak daju bo-lju uslugu po manjoj cijeni, s čime se niko od gurua neoliberalnog kapitalizma i slobodnog tržišta neće složiti, ali neka to pokušaju objasniti običnim građanima.

64

Broj 6 Jun 2014.

Indija bi, nakon izbora i najave velikih ulaganja u infrastrukturu, mogla da postane katalizator za rast na tržištu robe, posebno čelika i pojedinih energenata.

Uz ovu ocjenu, analitičari HSBC podsjećaju da je brzo rastuća ki-neska potražnja za sirovinama podstakla rast na robnim tržištima.

- Uzevši u obzir veliku indijsku populaciju, vjerujemo da postoje snažni argumenti da bi povećana potrošnja sirovina u Indiji mogla imati značajan uticaj na globalnu potražnju - naveli su ekonomisti HSBC.

Sektori koji bi naročito mogli profitirati su građevinarstvo, gradnja autoputeva i prevoz. Urbanizacija u Indiji je znatno slabija nego u Kini, a u električnu mrežu i saobraćaj se godinama nije investira-lo. Fabrička proizvodnja mogla bi podstaći potražnju za osnovnim metalima, što bi značilo da će Indiji trebati dosta nove industrijske opreme.

Svjetska industrija čelika u svojim prognozama podržava HSBC--ovu teoriju. U aprilu je prognozirala da bi indijska potražnja za čelikom trebala porasti više od tri posto ove godine, zbog rasta u građevinskom i fabričkom sektoru.

HSBC-ovi ekonomisti podsjećaju da je velika kineska potražnja za sirovinama počela 2003. godine, 25 godina nakon što su najavljene velike reforme.

Indijske velike reforme počele su 1991. Neki drugi analitičari nisu tako optimistični i upiru prstom u sve sporiju potražnju za sirovi-nama iz Kine, što je mnogo veći rizik za robna tržišta nego što je indijski plan prilika za veću potražnju.

Glavni ekonomista Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol ocijenio je u junu da se evropsko energet-sko tržište nalazi u veoma teškoj situaciji. On je kazao da

Evropa može upasti u teške probleme, koji bi za posljedice imali isključenja potrošača sa električne mreže. Zabrinut je zbog rastuće zavisnosti od uvoza gasa iz Rusije, navodeći da je to ozbiljna tema kako za evropsku industriju, tako i građane, prenio je Tanjug.

- Oslanjati se samo na jednu zemlju je loše. Evropa mora da se po-brine za dodatne dobavljače gasa, na primjer sa Kaspijskog prosto-ra, Bliskog istoka ili Iraka - ocijenio je Birol.

Prema njegovim riječima, loše što je propao projekat gasovoda Na-buko, koji je trebalo da dovodi gas iz Azerbejdžana, preko Turske u zapadnu Evropu.

- Evropi su potrebne alternativne rute. Uvjeren sam da će uskoro biti novih projekata gasovoda, u kojima će učestvovati i Austrija - kazao je Birol, dodajući da vrijeme pojavljivanja takvih projekata ne zavisi od energetskih preduzeća, već od politike.

Evropa, kako je saopštio, ima mnogo obnovljive energije, ali pre-malo pouzdanih elektrana.

- Opasnost da će svjetla da se gase je velika - poručio je Birol.

On je kazao da bi cijena na veliko trebalo da se poveća kako bi ope-rateri investirali, ali to povećanje u sebi krije i opasnost da Evropa izgubi konkurentnost. Ona, prema njegovom mišljenju, mora svoje energetsko tržište potpuno iznova formirati, a centralni element u tome treba da bude jačanje vodova između nacionalnih država.

Sektori koji bi naročito mogli profitirati su građevinarstvo, gradnja autoputeva i prevoz.

Starom kontinentu potrebni dodatni dobavljači gasa, sa Kaspijskog prostora, Bliskog istoka ili iz Iraka.

Predviđanje

Indija katalizator za novi bum

IEA upozorava

Energetsko tržište Evrope u krizi

65

Broj 6Jun 2014.

Trenutak je da se svijet spremi za sljedeću krizu – zlokobno je u junu upozorila Svjetska banka, snizivši

januarsku prognozu globalnog privrednog rasta.

Prognozirani rast je oboren sa 3,2 na 2,8 odsto. Sveopšti „bolno spori privredni opo-ravak” od prethodne globalne finansijske krize, kako ga je ocijenila Svjetska banka, posebno je uočljiv u Evropskoj uniji, koja bilježi kolebljiv iskorak.

Dok glavni privredni konkurenti Evro-pe ove godine mogu očekivati rast BDP-a – Kina od oko 7,6 odsto, a SAD od oko 2,1 odsto – EU u cjelini do kraja 2014. godine može da se nada rastu od tek 1,2 odsto, smatra Svjetska banka, piše Politika.

Kako se onda najveće objedinjeno tržište može spremiti za sljedeću krizu?

Ako je dijagnoza Bretton Woods institucije tačna, onda evropsko rješenje za ovaj pre-teći scenario otežava dvostruka sistemska manjkavost „dvadesetosmorke”, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetskog ekonom-skog foruma (SEF) o konkurentnosti EU.

Sa jedne strane, vidan je manjak političke volje značajnog dijela država članica EU da

se suoče sa duboko ukorijenjenim proble-mima i dogovore zajedničku strategiju, po-sebno u energetskom sektoru, smatra SEF. Ako Evropa godišnje potroši oko 500 mili-jardi dolara za uvoz energenata i sirovina i još nema zajedničku strategiju o obezbjeđi-vanju redovnog snabdijevanja, ne treba da se čudi ako deo ovdašnjih industrija uskoro izmjesti pogone u Ameriku, gde je prosječ-na cijena električne energije upola manja, upozorava SEF.

- Istrajna nevoljnost ili nesposobnost po-litičara da stanovništvu objasne zašto su neophodne i reforme i novi oblici saradnje unutar EU, ali i sa spoljnim svijetom, na mnogo načina je izraz neuspeha EU - sma-tra Svjetski ekonomski forum.

Sa druge strane, objedinjeni recept za pri-vredni oporavak Evrope neizvjestan je zbog rastuće društvene asimetrije unutar ove zajednice država, smatra SEF.

Dok Njemačka i Velika Britanija, na primjer, bilježe postojan privredni rast, jug Evrope daleko zaostaje, mučeći se sa rekordnom nezaposlenošću (posebno mladih) i dugo-vima. Jaz je posebno upadljiv na planu iz-uma koji su neophodni za podsticaj novog industrijskog i investicionog ciklusa.

Svjetska banka snizila prognozu globalnog rasta

Evropska unija nema recept za novu krizu

Vidan je manjak političke volje značajnog dijela država članica EU da se suoče sa duboko ukorijenjenim problemima i dogovore zajedničku strategiju, posebno u energetskom sektoru.

Po tehničkim inovacijama, nordijske ze-mlje su 16 puta maštovitije od država cen-tralne i istočne Evrope, imaju jaču saradnju između privrede i univerzitetskih centara, razvijeniji odnos prema zaštiti čovjekove sredine i daleko zastupljeniju primjenu di-gitalnih tehnologija u industriji. Asimetrija društvenog razvoja unutar Evrope posebno je uočljiva na planu školovanja mladih. U nordijskim članicama EU 80 odsto mladih u periodu od pet godina nakon završenog srednjeg školovanja započinje ciklus višeg obrazovanja, dok u centralnoj i istočnoj Evropi to čini tek oko 65 odsto srednjoško-laca.

Evropa je iza sebe ostavila donedavnu stre-pnju o mogućem raspadu eurozone, ratosi-ljala se recesije i koliko-toliko oživjela in-vesticioni ciklus, navodi SEF. Istovremeno, zapala je u nove oblike fragmentacije – fi-nansijske i društvene. Da očuva zajednicu i unaprijedi konkurentnost na domaćem i svjetskom tržištu, EU mora da usvoji jedin-stven, ali raznorodan program društvenog razvoja. U protivnom, rastuća unutrašnja podjela postaje problem, smatra Svjetski ekonomski forum.

66

Broj 6 Jun 2014.

Teško je zamisliti kako će evropske zemlje zauvijek izbjeći pribjegavanje krajnjem zaduživanju, posebno ako žele da poprave stanje na periferiji eurozone.

Čelnici eurozone i dalje raspravljaju o najboljem načinu kako oživ-jeti ekonomski rast, a francuski i italijanski predstavnici sada tvr-de kako bi trebalo ublažiti odredbe neumoljivog »fiskalnog spora-zuma« koji se odnosi za eurozonu. Istovremeno čelnici sjevernih članica eurozone zagovornici su još ozbiljnijeg sprovođenja struk-turalnih reformi.

U idealnom slučaju želje obje strane bile bi zadovoljene, no teško je zamisliti ishod koji ne uključuje opsežno restrukturiranje dugo-vanja ili promjene u rasporedu vezanom za otplatu dugova. Uz to, zbog nesposobnosti evropskih političara da uopšte razmotre ova-kav scenario, to golemo breme prebacuje se na leđa Evropske cen-tralne banke. Premda postoji niz objašnjenja usporenog oporavka eurozone, jasno je da je među najvažnijima teret kako privatnog, tako i javnog duga. Naime, bruto zaduženost domaćinstava i fi-nancijskih institucija danas je viša kao udio nacionalnog dohotka nego prije izbijanja finansijske krize. Zaduženost nefinansijskog dijela poslovnog sektora tek se neznatno smanjila.

A i državni dug se naravno naglo povećao zbog spašavanja bana-ka i oštrog pada poreskih prihoda do kojega je došlo usljed krize. Nadalje, Evropa se bori s problemom starenja stanovništva. Južne zemlje eurozone poput Italije i Španije uz to su izvukle deblji kraj zbog pojačane konkurencije iz Kine na području tekstilne i lake industrije. No baš kao što je pretkrizni kreditni procvat prikrio te-meljne strukturalne probleme, tako i poslijekrizna kreditna ogra-ničenja doprinose silaznoj putanji.

Nijesu svi dugovi jednaki

Njemačka za svoj rast može zahvaliti činjenici da je još prije dese-tak godina iskazala spremnost za sprovođenje bolnih privrednih reformi, prvenstveno na području regulative tržišta rada. Danas ova zemlja bilježi punu zaposlenost i iznadprosječni rast. Vodeći ljudi Njemačke donekle opravdano smatraju da bi u slučaju da Francuska i Italija usvoje i sprovedu slične reforme te promjene postigle čuda po pitanju dugoročnog rasta tih zemalja. No što je sa

Kenneth Rogoff, bivši glavni ekonomista MMF-a, profesor ekonomije i politikologije na univerzitetu Harvard

Zemlje EU u začaranom krugu dugova

Portugalijom, Irskom i naročito Španijom?

Naime, sve su te države od trenutka izbijanja krize preduzele zna-čajne korake u smjeru reforme, ali sve i dalje bilježe dvocifrenu stopu nezaposlenosti, gotovo nepostojeći privredni rast, a prema najnovijem Fiskalnom monitoru Međunarodnog monetarnog fon-da, i dalje ih muče vrlo ozbiljni dužnički problemi. Dužničko op-terećenje zatvara zemlje u začarani krug. Naime, izuzetno visok javni i privatni dug sputava mogućnosti koje se državama otvaraju i neupitno je povezan sa sporijim rastom, zbog čega postaje sve teže izbjeći dužničku zamku. Na proljeće je došlo do svojevrsnog medijskog progona svakoga ko se uopšte usudio da zrazi zabri-nutost zbog dugoročnih posljedica visoke zaduženosti, no tokom te kampanje zanemarena je opsežna akademska literatura na tu temu, baš kao što u nedavnom nevjerovatno sličnom istraživanju Thomasa Pickettyja na temu neravnopravnosti nije uzeta u obzir golema baza dokaza. Istina je da nijesu svi dugovi jednaki, a po-stoje i snaži argumenti u prilog dodatnom zaduživanju ukoliko je svrha tog novca finansirati isključivo produktivna ulaganja u in-frastrukturu.

No Evropa uveliko zaostaje za mnogim azijskim zemljama kada je riječ o nastojanjima da poveća domet širokopojasne mreže. Iz-van područja nordijskih zemalja, elektroenergetske mreže krajnje su rascjepkane pa njihova integracija zahtijeva izuzetne napore. Dodatno zaduživanje ima smisla i ako mu je namjena značajno povećanje ili osiguravanje dugoročnog rasta, osobito u uslovima niskih realnih kamatnih stopa. Sličan argument može se iznijeti i u prilog potrošnji ciljanoj ka unaprjeđenju obrazovnog sistema, kako bi se poboljšalo funkcionisanje evropskih univerziteta koji nijesu dovoljno finansirani. Međutim, izvan područja investicija koje doprinose rastu, kod argumenata za pojačanim podsticajima nailazimo na puno više nijansi. Brad Delong i Larry Summers tvr-de da u uslovima ekonomske represije kratkoročni porast zaduži-vanja sam sebe otplaćuje, čak i ako potrošnja ne doprinosi direk-tno povećanju dugoročnih potencijala. No, Alberto Alesina i Silivia Ardagna tvrde da u ekonomiji, koju sputava prevelika i neučinko-vita javna uprava, mjere za stabilizaciju dugovanja usmjerene ka smanjenju veličine iste zapravo mogu postati ekspanzionističke.

Priznajem da nisam upućen u pojedinosti ove rasprave. Međutim,

67

Broj 6Jun 2014.

Bruto zaduženost domaćinstava i finansijskih institucija danas je viša nego prije izbijanja finansijske krize.

mišljenja sam da su oba gore predstavljena stajališta ekstre-mna. Ni čista štednja, a ni kruti keynezijanski podsticaji neće pomoći državama da izbjegnu zamku previsokog duga. Isto-rija nam je dokaz da su druge mjere, uključujući promjenu rasporeda otplate, inflaciju i raznorazne oblike oporezivanja bogatstva (poput finansijske represije) u tome odigrale puno važniju ulogu. Teško je zami-sliti kako će evropske zemlje zauvijek izbjeći pribjegavanje krajnjem zaduživanju, osobito žele li popraviti stanje u krhkim privredama na periferiji euro-zone. Ekspanzivna garancija Evropske centralne banke u smislu »sve što bude potrebno« možda će doista biti dovoljna za finansiranje opsežnijeg krat-koročnog podsticaja nego što je trenutno moguće. No ta garan-cija neće riješiti problem dugo-ročne održivosti.

Procjena rizika

Evropska centralna banka uskoro će se morati suočiti s činjenicom da strukturalne reforme i fiskalna štednja ni izbliza nisu rješenje evropskih dužničkih problema. U novem-bu i decembru ta će banka ob-znaniti rezultate takozvanih stres-testova banaka. S obzi-rom da banke posjeduju velik dio javnog duga eurozone, re-zultati tih ispitivanja uveliko će zavisiti o tome kako će Evop-ska centralna banka procijeniti rizik pojedinih država. Ukoliko znatno umanji procjenu rizika, ugroziće vlastitu vjerodostoj-nost kao regulatora. No bude li iskrenija u pogledu rizičnosti, postoji mogućnost da će time nekim perifernim državama znatno otežati finansijsku pro-pusnost te će se iste za pomoć obratiti Sjeveru. Možemo se samo nadati da će Evropska centralna banka ipak biti iskre-na. Krajnje je vrijeme za razgo-vor o dužničkoj pomoći za cije-lu periferiju eurozone.

68

Broj 6 Jun 2014.

Često se može čuti kako su klimatske promjene jedan od najvećih proble-ma današnjice.

Neki od najvećih korporativnih autoriteta misle da je veći problem rastuća nestašica vode. Tako prvi čovjek Nestlea Peter Bra-beck kaže je problem vode mnogo ozbiljniji.

- Ne želim reći da klimatske promjene nisu bitne. Želim reći da smo i bez obzira na kli-matske promjene na putu »presušivanja« vode i da to mora postati prvi prioritet, re-kao je Brabeck Financial Timesu.

- Kriza sa vodom događa se zato što smo donosili pogrešne odluke u vezi s upravlja-njem vodnim resursima, poručuje Brabeck. On čak tvrdi da će do nestašice vode doći prije nego dođe do nestašice nafte.

Brabeckova izjava nije slučajna. Kompa-nije širom svijeta suočavaju se s rastućim troškovima vode, a rivalitet oko vodnih ka-paciteta koji se slabo održavaju sve je veći.

U posljednje tri godine kompanije širom svijeta izdvojile su čak 84 milijarde dolara kako bi unaprijedile modalitete održavanja, upravljanja i zadržavanja vode, pokazuju podaci FT-a dobiveni od istraživačke kom-panije Global Water Intelligence.

U posljednje dvije godine dva rudarska

Financial Times

Voda je najveći globalni problem

Kompanije širom svijeta suočavaju se s rastućim troškovima vode, a rivalitet oko vodnih kapaciteta, koji se slabo održavaju, sve je veći.

diva, BHP Billiton i Rio Tinto, potrošila su tri milijarde dolara u pogon za desaliniza-ciju za rudnik u Čileu. Nestle je izdvojio 38 miliona švajcarskih franaka kako bi kupio novu opremu za uštedu vode. I neke druge kompanije, poput Forda i Googlea, su inve-stirale u mjere koje će racionalizirati njiho-vu potrošnju svježe vode. Šef Googleovog informativnog centra Joe Kava upozorava da je voda »veliki slon u sobi« za ICT kom-panije jer one trebaju hiljade galona vode za svoja rashladna tijela.

Analitičar Andre Metcalf kaže da problem vode već ima negativne implikacije na kre-tni rejting rudarskih kompanija.

Vodna politika predmet je i mnogih sporo-va. Upravo su Brabeck i njegova kompanija Nestle često na meti kritike zelenih aktivi-sta zbog flaširanja vode i zbog nastojanja te kompanije da ovlada vodnim resusima, što vide kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Brabeck se slaže da je voda jedno od temeljnih ljudskih prava. No, njegova kompanija je odredila cijenu vode koja im omoguće racionalniju proizvodnju. Ta je cijena nešto preko jednog dolara za kubni metar na mjestima gdje ima vode te oko pet dolara na sušnijim pozicijama. Takav je potez svakako racionalan za Nestle jer ova je kompanija 49. industrijski potrošač vode

na svijetu, prema podacima Global Water Intelligencea.

Coca-Cola taj problema takođe osjeća, jer ona je još veći potrošač vode, 24. na svijetu među industrijskim potrošačima. Nedavno je odlučila da zatvori pogon za flaširanje vode u Indiji što je zaoštrilo problem sa ko-jim se susrijeću mnogi proizvođači pića.

Greg Koch, Coca Colin direktor globalbnog vodnog nadzora, kaže da indijski slučaj po-kazuje da kompanija treba i »emocionalnu dozvolu« za vodu.

Najveći se gubitak ovdje ipak događa u pol-joprivredi. Prema podacima UN-a, 70 posto vode troši se upravo u poljoprivredi, 22 od-sto u industriji, a samo 8 osam odsto za do-maćinstva. Globalna tržišta hrane najveći problem vide upravo u dostupnosti vode za poljoprivredu. Podzemne vode čine tek 30 posto ukupnih rezervi vode, a neke od tih rezervi teško je iskoristiti.

Prije nekoliko decenija koristilo se relativ-no malo podzemnih voda, no kako je sta-novništvo raslo bile su veće i potrebe za hranom. Korišćenje u nekim zemljama, po-put SAD-a ili Španije naprosto je eksplodi-ralo. Procjenjuje se da je oko dvije milijarde ljudi zavisno o podzemnim vodama.

69

Broj 6Jun 2014.

Iako je tridesetak godina relativno kratak period za istoriju, u poslovnom svijetu se može smatrati dugim, imajući u vidu ko-jom brzinom se sve mijenja, naročito poslovni ambijent. Zato

smatramo da nije nezanimljivo podsjetiti na nekoliko poznatih podgoričkih zanatlija koji neprekidno rade više od 30 godina. Ovu granicu smo uzeli iz više razloga.

U vrijeme socijalizma, privatni biznis se sastojao uglavnom od zanatskih djelatnosti i nešto ugostiteljskih, a kada su devedese-tih godina nastupile velike promjene i on je morao da se prilago-di tranzicionim procesima. Neki su zatvorili radnje, jer njihove usluge više nijesu bile potrebne, a pojedini jer su se pojavile velike firme sa istom ponudom kao i malih zanatlija, pa je poslovanje po-stalo neisplativo. Ipak turbulentna ekonomska vremena preživjeli su uporni ili, bolje rečeno, oni koji su vjerovali u kvalitet svoje robe i usluga, tzv „mali“ koji se nijesu uplašili „velikih“ i tako postali svo-jevrstan zanatski brend današnje Podgorice. Na njihov opstanak na tržištu je uticao i ugled koji njihove porodice uživaju u narodu, odnosno što ih sugrađani prepoznaju kao čestite ljude, uvijek lju-bazne sa mušterijama. Evo nekoliko takvih.

Tipičan primjer uspješnog višedecenijskog porodičnog biznisa je onaj porodice Jevrić, koja već nekoliko decenija u okviru gradskih pijaca ima mesarske radnje. Nekad je to bilo na pijaci preko puta hotela „Crna Gora“, na obali Ribnice koje se još sjećaju samo stariji žitelji Podgorice, zatim na donedavnoj Maloj pijaci u dijelu grada preko Morače, a danas Jevrići meso prodaju u radnji koja se nalazi u sklopu velike pijace, poznate i kao „Gintaš“. Da je za njihovu po-slovnu postojanost i uspjeh zaslužan isključivo kvalitet robe koju prodaju suvišno je govoriti. Jer, kako bi drugačije opstajali na trži-štu kada se svježe meso, koje je njihova glavna usluga, posljednjih godina prodaje se u svim većim, pa i manjim marketima. Uz to, što ranije nije bila odlika, sada svi veći marketi rade non stop, a tržište je preplavljeno i velikom ponudom smrznutog i prerađenog mesa.

Za razliku od mesara, u frizerskim uslugama promjene su išle u nešto drugačijem smjeru, naročito kod ženskih frizera jer dame mnogo više koriste usluge profesionalnih frizera nego ranije, pa

Predstavljamo podgoričke zanatlije sa višedecenisjkim stažom

Uprkos svemu Džavid, Mico, Jevrići...Recept uspjeha je kod svih isti – tradicija i kvalitet robe, odnosno usluge.

je konkurencija bila neminovnost. Osim toga, da bi privukli mu-šterije brojni ženski frizerski saloni nude i kozmetičke usluge, a uz to, smješteni su na atraktivnim lokacijama i u sve popularnijim tržnim centrima. Međutim, to ne ugrožava poznatog frizera Džavi-da Lekića. On se više od tri decenije uspješno bavi ovim poslom a dame koje i dalje redovno odlaze u ovaj salon dovoljno je da kažu samo „idem kod Džavida“, bez objašnjenja kod kojeg, jer - jedan je frizer Džavid.

Još dvije zanatske radnje opstaju više od nekoliko decenija i, što je zanimljivo, nalaze se tik jedna uz drugu, što im ne smeta za poslo-vanje. Riječ je o dvije poznate podgoričke obućarske radnje „Sloga“ i „Naprijed“ koje su nekad bile zadruge a odavno su privatizovane. I ove obućarske radnje imaju veliki broj starih mušterija, naravno i novih, s tim što za njih sve manje ima posla. „Krivica“ svakako nije njihova niti obućarska konkurencija, već što se sada proizvodi i uvozi jeftina i manje kvalitetna obuća koju je često bolje ne popra-vljati jer se više isplati kupiti novu. Uprkos tome ove dvije radnje opstaju, a jedan obućar može se smatrati zanatskom legendom Podgorice. Riječ je o obućaru Militinu Micu Marašu, jer sa cipela-ma druguje ne tri nego skoro pet decenija. Ovaj vrstan majstor, već nekoliko godina penzioner koji „gazi“ osmu deceniju života, posao je prepustio sinu, ali i dalje svakodnevno dolazi u svoju obućarsku radnju „Sloga“.

Slastičarska radnja „Korzo“ (Š.T. Hamza) takođe je jedno od pozna-tijih podgoričkih ugostiteljskih objekata nastalih sedamedsetih godina prošlog vijeka, a opstalih do današnjih dana. Već četiri de-cenije posluje na istom mjestu u Ulici Slobode, u prizemnjoj staroj kući. Ova slastičara, koja je dugi niz godina bila jedina u užem cen-tru grada, i dalje nude samo „starinske“ kolače-baklave, tulumbe, šampite, krempite kao i burek, bozu i sladoled. No, bez obzira na ovakvu ponudu, veliki broj gradskih pekara i to što se domaći ko-lači prodaju u brojnim trgovinskim radnjama, te služe u kafićima i restoranima, ovaj lokal je uvijek dobro posjećen. Recept uspjeha je isti – tradicija i kvalitet robe, odnosno usluge.

B. Pejović

70

Broj 6 Jun 2014.

Na listi 50 turističkih destinacija u svijetu koje će privući najviše turista u narednih deset godina, a koju je sastavio portal Business Insider, našla se i Crna Gora zauzevši viso-

ko drugo mjesto.

- Crnogorska turistička industrija je bila uništena tokom ratova. Sada Vlada nastoji to da obnovi, pa država veoma brzo postaje de-stinacija koja se mora posjetiti. Prelijepe plaže, ski rizorti, drevna arhitektura – sve to doprinosi šarmu Crne Gore - navodi ovaj por-tal.

Sa prostora Balkana se, osim Crne Gore, našla i Albanija koja je zauzela 42. mjesto, dok je Hrvatska zauzela 45. mjesto na listi de-stinacija koje će u budućnosti privući najveći broj turista, a Bosna i Hercegovina 49.

Prema pomenutoj listi, Namibija će biti najprivlačnija destinacija

Crna Gora magnet za turiste

Pored naše zemlje koja je na drugoj poziciji, na listi Business Insidera najprivlačnijih destinacija su Albanija na 42. mjestu, Hrvatska na 45, te Bosna i Hercegovina na 49.

za sve turiste koji vole putovati svijetom.

Nakon Namibije na listi se nalaze Crna Gora, Zambija, Angola, Kina, Gabon, Burma, Kambodža, Tajland i Cape Verde.

Na pomenutoj listi najviše je zemalja iz Afrike, i to ukupno njih 16.

- Iako neke od pomenutih destinacija nemaju dovoljno razvijenu infrastrukturu, mnoge od njih sve više grade hotele, restorane i markete, kako bi privukli mnogo više turista i promovisali svoju zemlju kao privlačnu turističku destinaciju - naveli su na ovom portalu.

Lista je inače sastavljena na osnovu podataka Savjeta za turizam u svijetu WTTC. Oni su uporedili podatke o razvoju zemalja u svi-jetu i o doprinosu sektora turizma ekonomiji zemalja u narednih 10 godina.