tonsko snimanje - priručnik

INFORMACIJSKE

TEHNOLOGIJE

PRIRUČNIK ZA TONSKE SNIMATELJE, ZAGREB 2009.

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

SADRŽAJ

Osnove elektrotehnike..........................................................................................................................5Kondenzatori...................................................................................................................................5Otpornici..........................................................................................................................................5Diode................................................................................................................................................6Triode, tetrode i pentode.................................................................................................................6Tranzistori .......................................................................................................................................6

Bipolarni tranzistori....................................................................................................................7Unipolarni tranzistori.................................................................................................................8

Integrirani krugovi..........................................................................................................................8SSI...............................................................................................................................................8MSI..............................................................................................................................................9LSI...............................................................................................................................................9VLSI............................................................................................................................................9

Informacijska tehnologija...................................................................................................................10Prva mikroračunala........................................................................................................................10Digitalizirani zvuk..........................................................................................................................10

Gramofon..................................................................................................................................10Magnetofon...............................................................................................................................10Električni gramofon...................................................................................................................11CD..............................................................................................................................................11Analogno vs digitalno................................................................................................................11Digitalno snimanje.....................................................................................................................11

Oprema u studiju................................................................................................................................12Mikrofoni.......................................................................................................................................12

Dinamički MC............................................................................................................................12Dinamički ribbon.......................................................................................................................12Kondenzatorski..........................................................................................................................13

Kabeli i konektori...........................................................................................................................13Balansirani i nebalansirani kabeli.............................................................................................13RCA konektor............................................................................................................................13TS i TRS konektor......................................................................................................................14XLR konektor............................................................................................................................14Banana konektor.......................................................................................................................15Digitalni konektori....................................................................................................................15

Mikrofonska pretpojačala..............................................................................................................15Mikseri............................................................................................................................................15Multifiltri (EQ)...............................................................................................................................16Dinamički procesori.......................................................................................................................16

Compressor................................................................................................................................17Limiter.......................................................................................................................................17Gate...........................................................................................................................................18Expander...................................................................................................................................18

Reverberacija.................................................................................................................................18Fizička emulacija reverberacije.................................................................................................18Digitalna reverberacija..............................................................................................................18

Konverteri......................................................................................................................................18Pojačala snage i zvučnici................................................................................................................19

Pasivni.......................................................................................................................................19Aktivni.......................................................................................................................................19

3

SADRŽAJ

Slušalice..........................................................................................................................................19Digitalno snimanje i produkcija.........................................................................................................20

Razlike između digitalnog i analognog procesa i procedura.........................................................20Kvantizacijska distorzija...........................................................................................................20Šum............................................................................................................................................21

Software..........................................................................................................................................21Audio editor...............................................................................................................................21Sequencer..................................................................................................................................21Plug-ins......................................................................................................................................21Hardverska pomagala...............................................................................................................22

Temeljni procesi tonskog snimanja....................................................................................................23Snimanje........................................................................................................................................23Miksanje........................................................................................................................................23Mastering.......................................................................................................................................23

Optimizacija Windows XP za rad s audiom.......................................................................................24Sređivanje sustava – stvari koje treba napraviti nakon instalacije Windowsa.............................24

Performance..............................................................................................................................24Virtual Memory.........................................................................................................................25Power Options...........................................................................................................................25DMA (Direct Memory Access)..................................................................................................25Virusi, Firewall i druge priče.....................................................................................................27Display Properties.....................................................................................................................27Indexing Service.......................................................................................................................30Windows Sounds......................................................................................................................30Hard Drive File Systems...........................................................................................................30My Documents...........................................................................................................................31Startup Services/Applications...................................................................................................31

Audio i upravljanje datotekama....................................................................................................32Defragmentirati često...............................................................................................................32Driver........................................................................................................................................32

4


OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Ovo je prikaz temeljnih komponenti elektroničkih uređaja, kako u analognom tako i u digitalnom svijetu.

KKONDENZATORIONDENZATORI

lektrični kondenzator (u elektrotehnici samo kondenzator) spremnik je statičkog elektriciteta i energije električnog polja koje nastaje u prostoru između dva električki

vodljiva tijela zbog razdvajanja električnog naboja.E

arakteristična veličina kondenzatora je električni kapacitet (C) koji se izražava u faradima (F). Kako je kapacitet od 1 farada vrlo velik, kondenzatori koje susrećemo u

praksi imaju mnogo manje kapacitete, reda veličine 1 pF – 10 mF.K

elektrotehnici i elektronici (gdje je kondenzator pasivna komponenta) postoji potreba za velikim rasponom kapaciteta i drugih radnih svojstava (probojni napon, faktor

gubitaka, tolerancija, dimenzije, temperaturna stabilnost), pa se proizvode tehnološki različite vrste kondenzatora, npr. s folijama od različitih polimera, keramički, elektrolitski.

Ua potrebe ugađanja titrajnih krugova, izrađuju se kondenzatori promjenjivog kapaciteta, jer se uz nepromjenjiv induktivitet promjenom kapaciteta mijenja

rezonantna frekvencija titrajnog kruga. Ovi kondenzatori mogu biti namijenjeni učestalom ugađanju kapaciteta (na primjer, za promjenu prijamne frekvencije u radioprijamniku) ili za jednokratno ugađanje rezonantne frekvencije titrajnog kruga – tada ih nazivamo polupromjenjivi ili trimer-kondenzatori.

Z

OOTPORNICITPORNICI

tpornik je dvoprilazna, pasivna elektronička komponenta koja pruža otpor struji, pri čemu je odnos između jakosti struje i napona između priključaka u skladu s Ohmovim

zakonom1. Karakteristična veličina otpornika je električni otpor koji je jednak naponu na otporniku podijeljenom sa strujom koja protječe kroz otpornik. Otpornik se koristi kao element električnih mreža i elektroničkih sklopova.

O

Otpornik se općenito koristi za stvaranje poznatog naponsko-strujnog odnosa u električnim krugovima. Ako je struja u krugu poznata, tada se otpornik koristi za stvaranje poznate razlike potencijala proporcionalne toj struji. Obratno, ukoliko je poznata razlika potencijala između dviju točaka u krugu, tada se otpornik može koristiti za stvaranje poznate struje proporcionalne toj razlici potencijala.

Ograničavanje struje. Postavljanjem otpornika u seriju s nekom drugom komponentom, kao što je svjetleća dioda (LED), struja kroz tu komponentu se ograničava na poznatu i dopuštenu vrijednost.

Prigušivač (atenuator) je mreža dva ili više otpornika (djelilo napona) koji služe za smanjenje napona signala.

1 Prolaskom struje kroz bilo koji otpornik ili vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak umnošku jakosti struje i otpora među mjernim točkama.

5


Linijski terminator je otpornik na kraju prijenosne linije (kao što je SCSI), konstruiran kao zaključna impedancija (otpor čija vrijednost otpora odgovara otporu ostatka kruga na koji je spojen) i time minimizira refleksiju signala.

DDIODEIODE

ioda je nelinearni poluvodički elektronički element (ili, rjeđe, elektronska cijev) s dva priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva. Poluvodičke diode se izvode se temelju

pn-spoja ili, rjeđe, na temelju spoja metal-poluvodič. Diode se mogu razvrstati po materijalu na kojemu su rađene (silicij, germanij, galijev arsenid, silicijev karbid) i po tipu (ispravljačke, svjetleće, foto-diode).

D

snova rada većine današnjih dioda se temelji na strukturi koja se naziva pn-spoj. Kod pn dioda (spojnih) u ovisnosti o narinutom naponu, teče struja. Uz narinuti napon

priključen tako da je negativan pol izvora na katodi a pozitivan na anodi, dioda je propusno polarizirana i vodi struju. Uz suprotan polaritet narinutog napona dioda ne će voditi, točnije kroz diodu će teći mala reverzna struja zasićenja.

O

TTRIODERIODE, , TETRODETETRODE II PENTODEPENTODE

lektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u vakuumu između dvije ili više elektroda. Danas su u većini

primjena elektronske cijevi zamijenjene manjim i jeftinijim tranzistorima u diskretnoj ili integriranoj izvedbi, međutim još uvijek se rabe u radijskim odašiljačima velikih snaga i pojačalima posebne namjene (hi-fi, gitarska).

E

lektronske cijevi su bile popularne za izradu naprava i uređaja sve do 1960-ih godina, to jest, sve do pojave masovne proizvodnje tranzistora i poluvodičkih dioda.E

Standardne elektronske cijevi dobivaju naziv prema broju elektroda:

dioda – ima katodu koja emitira elektrone i anodu koja ih prikuplja, pa služi kao ispravljač

trioda - ima još i upravljačku rešetku koja omogućuje kontrolu protoka elektrona

tetroda - dodatna zaštitna rešetka smanjuje utjecaj napona anode na protok elektrona

pentoda - dodatna kočeća rešetka za sprječavanje djelovanja sekundarne emisije elektrona na anodi

heksoda - ima dvije upravljačke i dvije zaštitne rešetke, omogućuje množenje signala

heptoda - kao heksoda, ali ima i kočeću rešetku

TTRANZISTORIRANZISTORI ranzistor je poluvodički elektronički element. Koristi se za pojačavanje, kao sklopka, za stabilizaciju napona, modulaciju signala i mnoge druge primjene. Osnovni je tvorni

element mnogih elektroničkih sklopova, integriranih krugova i elektroničkih računala.T

ranzistori se prema načinu rada dijele u dvije glavne grupe: unipolarni (engl. FET - Field Effect Transistor) kod kojih vodljivost ovisi samo o većinskim nositeljima T

6


električnog naboja (elektronima) u N-kanalnom ili šupljinama u P-kanalnom tipu) i bipolarni (engl. BJT - Bipolar Junction Transistor) kod kojih vodljivost ovisi i o manjinskim nositeljima (elektronima u NPN ili šupljinama u PNP tipu).

BBIPOLARNIIPOLARNI TRANZISTORITRANZISTORI

Bipolarni tranzistori.

ipolarni su tranzistori građeni tako da dopiranjem čistog poluvodiča , npr. silicija ili germanija, nastaje struktura u kojoj se između dva područja istog tipa vodljivosti (P ili

N) nalazi područje suprotnog tipa vodljivosti (N ili P). Ovisno o tome moguća su dva tipa bipolarnih tranzistora koji se označavaju kao:

BPNP (pozitivno-negativno-pozitivno)

NPN (negativno-pozitivno-negativno)

Nazivi dijelova bipolarnih tranzistora:

baza [B]

emiter [E]

kolektor [C]

Na njih su spojeni izvodi pomoću kojih se tranzistor spaja u vanjski električni krug.

aza je uvijek srednja elektroda. Emiter je vanjska elektroda koja s bazom tvori PN-spoj koji je u normalnom aktivnom načinu rada polariziran u propusnom smjeru. Kolektor s

bazom tvori PN-spoj koji je u normalnom aktivnom načinu rada nepropusno polariziran.B

rincip rada tranzistora se zasniva na injekciji manjinskih nositelja iz emitera u bazu i njihovom transportu do kolektora. Kako je napon na spoju baza-emiter manji od

napona na spoju kolektor-baza, a također je i struja koja teče u bazu manja od struja emitera i kolektora znači da tranzistor omogućuje upravljanje potrošnjom u krugu veće snage pomoću kruga u kojem se troši manja snaga. Ovisno o tome koja je elektroda za oba kruga zajednička tranzistor se može koristiti u tri različita spoja.

P

7


spoju sa zajedničkom bazom ostvaruje se samo pojačanje napona, u spoju sa zajedničkim kolektorom samo pojačanje struje, a spoju sa zajedničkim emiterom

pojačava se i napon i struja pa je pojačanje snage najveće.U

a učinkovit je rad tranzistora bitno da struja koja teče u bazu bude što manja. Dva faktora koja na to utječu su faktor injekcije i transportni faktor. Faktor injekcije ovisi o

odnosu broja nositelja koji se injektiraju iz emitera u bazu prema broju nositelja koji se injektiraju iz baze u emiter. Povoljan se odnos postiže kada je emiter znatno više dopiran od baze.

Z

ransportni faktor ovisi o broju injektiranih nositelja koji se rekombiniraju u bazi, a za njega je bitno da baza bude dovoljno tanka kako bi nositelji stigli do kolektorskog spoja

prije nego što se rekombiniraju.T

ilo da se radi o PNP ili NPN tipu tranzistora oba obavljaju istu funkciju. Razlika je u polaritetima vanjskih napona i struja te u vrsti nositelja električne struje. U PNP tipu

tranzistora glavni su nositelji električne struje šupljine, a u NPN tipu tranzistora su to elektroni.

B

UUNIPOLARNINIPOLARNI TRANZISTORITRANZISTORI

od unipolarnih tranzistora, za razliku od bipolarnih, u vođenju struje sudjeluje samo jedna vrsta električnog naboja (ili elektroni ili šupljine). Nazivaju se tranzistori s

efektom polja (engl. Field-effect transistor, skraćeno FET). Svojstvo im je da imaju vrlo veliki ulazni otpor pa ne zahtijevaju ulaznu struju.

K

Vrste:

Spojni (engl. Junction field-effect transistor, skraćeno JFET)

S izoliranim zasunom (engl. Insulated gate FET, skraćeno IGFET ili metal oxide semiconductor FET, skraćeno MOSFET).

S obzirom na tip poluvodiča obje vrste mogu biti n-kanalne ili p-kanalne.

IINTEGRIRANINTEGRIRANI KRUGOVIKRUGOVI

ntegrirani krug je minijaturizirani elektronski krug sastavljen od poluvodičkih i pasivnih komponenti koji je proizveden u cijelosti na površini tankog poluvodičkog

materijala. Nalazimo ih u praktički svim elektronskim uređajima današnjice.ISSISSI

rvi integrirani krugovi koji su sadržavali tek nekoliko tranzistora danas se nazivaju SSI (Small-Scale Integration – mala ljestvica integracije). Razvijeni su zahvaljujući silnom

financiranju svemirskog programa Apollo kao i vojnim interesima između 1960. i 1963. U te tri godine cijena integriranog kruga pala je na jednu četrdesetinu prvotne cijene.

P

8


MSIMSIljedeći korak u šezdesetima bio je MSI (Medium-Scale Integration – srednje ljestvice integracije). Stotine tranzistora našle su se na jednoj poluvodičkoj pločici. MSI je tek

nešto skuplji od SSI, a omogućuju proizvodnju daleko kompleksnijih uređaja.SLSILSI

aljnji razvoj vođen gospodarskim čimbenicima doveo je do LSI (Large-Scale Integration – velike ljestvice integracije) pri čemu se sredinom sedamdesetih na jednoj

pločici nalazi desetak tisuća tranzistora.D

ntegrirani krugovi kao što je 1Kib RAM-a, procesori za kalkulatore i prvi mikroprocesori koji su se proizvodili ranih sedamdesetih imali su manje od 4000

tranzistora. Pravi LSI krugovi koji su se približili broju od 10 tisuća tranzistora počeli su se proizvoditi oko 1974. Prije svega za računalnu memoriju i drugu generaciju mikroprocesora. Ovo potonje je dovelo do revolucije osobnih računala.

I

VLSIVLSIljedeći korak počinje u osamdesetima i traje do danas. Nazvan je VLSI (Very Large-Scale Integration – vrlo velike ljestvice integracije). Počinje s nekoliko stotina

tranzistora po čipu i dolazi do nekoliko milijardi tranzistora 2007.S

986. napravljen je prvi Mib RAM čip s više od milijun tranzistora. Mikroprocesori su preskočili ovaj prag 1989.1

9

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

Informacijska tehnologija (IT) uvukla se u sve pore života. Funkcioniranje bilo kojeg posla nezamislivo je bez makar posrednog djelovanja računala. Uredi su izbacili notorne šrajbmašine i Pascalove kalkulatore koji su vladali cijelo stoljeće i na njihovo je mjesto došlo računalo. Čak su tisućljetni papiri počeli gubiti borbu s digitalnom pohranom.

U svijetu snimanja i produkcije kako zvuka tako i slike digitalni su mediji istisnuli analogne pa je računalo i tu postalo gospodar svih zapisa.

PPRVARVA MIKRORAČUNALAMIKRORAČUNALA

rva mikroračunala bila su igračke za entuzijaste. Ništa korisno nisu radila, bar ne za većinu populacije, već su se mogla programirati da žmirkaju svjetlećim diodama. Kao,

na primjer, Altair 8800. 1976. pojavio se Apple, prvo mikroračunalo koje je nešto bilo u stanju napraviti za običnog čovjeka. Ni veliki IBM nije odolio i početkom osamdesetih pojavljuje se IBM PC. U devedesetima mikroračunala velikim koracima zauzimaju svaki ured na planetu. Ovu evoluciju slijedi tehnološki razvoj utemeljen na istim načelima te u konačnici daje digitalni zvuk, fotografiju i video.

P

DDIGITALIZIRANIIGITALIZIRANI ZVUKZVUK

igitalni zvuk rezultat je dugog razvoja koji počinje Edisonovim izumom fonografa. Zvuk koji se dobio s voštanog valjka bio je prema našim kriterijima vrlo neprirodan, ali

ondašnji su ga ljudi percipirali kao vrlo prirodan.DGGRAMOFONRAMOFON

ramofonska ploča zamijenila je voštani valjak. Ploča je bila od šelaka i vrtjela se na 78 okretaja u minuti. Zapis je bio spiralna brazda i očitavao ga je čelični šiljak. Šiljak je bio

pričvršćen na metalnu membranu koja je proizvodila titranje zraka što se dodatno pojačavalo trubom ili sofisticiranijim drvenim kabinetom. Vrlo primitivno, ali taj je sustav preživio pojavu radija, pojačala, razglasa i magnetofona. Prednost mu je bila mogućnost velikoserijske proizvodnje medija. Izvorni materijal se snimao mikrofonom i (u početku) urezivao neposredno na matricu. Od te se matrice izrađivalo više matrica negativa kojima se serijski proizvodilo finalne ploče.

G

MMAGNETOFONAGNETOFON

agnetofon kakav poznajemo nastao je u Njemačkoj 1936. Zbog rata nije bio poznat ostatku svijeta sve do 1945. Električni impulsi zabilježeni su na polimersku vrpcu

prekrivenu metalnim oksidom. Ubrzo će ući u studijsku produkciju kao korak između izvođača i izrade matrice. Daljnji razvoj dovest će do višekanalnih magnetofona koji će svaki mikrofon/izvor moći snimiti na zasebnu stazu.

M

10


EELEKTRIČNILEKTRIČNI GRAMOFONGRAMOFON

lektrični gramofon nastao ranih 1950-ih. U Sjedinjenim Državama osnovana je organizacija za rješavanje problema kvalitetnog zapisa, nazvana RIAA (Recording

Industry Association of America). Danas je poznata po ulozi koju ima u zaštiti autorskih i izvođačkih prava, ali izvorno je stvarala standard za kvalitetniji zapis u brazdama ploče. Šelak je zamijenio noviji materijal, vinil. Duboke frekvencije su urezane znatno oslabljene (da se spriječi kolizija brazdi), a visoke frekvencije su vrlo pojačane (da se smanji utjecaj trenja igle o brazdu koje je u pojasu visokih frekvencija). Kod reprodukcije duboke se frekvencije pojačavaju, a visoke smanjuju. Ovo je poznato kao RIAA filtar.

E

CDCDnatoč sjajnim performansama vinilske ploče, moglo se i bolje. Vinil je imao svoj vijek trajanja, bio je osjetljiv na prljavštinu i ogrebotine, a sama ploča bila je golema i

nespretna za transport. Koncem sedamdesetih razvijen je znatno manji kompaktni disk (CD). Promjer je samo oko 12 cm (prema 30 cm LP ploče), a zapis je digitaliziran.

Uvuk je u svojoj naravi analogan, pokreće se zrak. Signal koji izlazi iz mikrofona je također analogan, valovi u zraku pretvoreni su u električne valove. Zapisi na

magnetofonu i gramofonskoj ploči također su analogni.Z

onverzijom u digitalni zapis titranje je opisano brojevima. Digitalni zapis/opis ostaje uvijek isti. Moguće je čak i kontrolirati točnost zapisa. Kopiranje zapisa je identično

tako da ne postoji gubitak kvalitete iz generacije u generaciju. Digitalni se zvuk može uređivati na računalu pri čemu se može ostvariti kontrola nezamisliva u analogno doba.

Kulse-code modulation (PCM) je digitalna reprezentacija analognog signala gdje je magnituda signala uzorkovana u ujednačenim intervalima, zatim kvantizirana u seriju

numeričkih simbola. PAANALOGNONALOGNO VSVS DIGITALNODIGITALNO

igitalni zvuk je superioran analognom u matematičkom smislu. Zar postoji ikakav drugi smisao? Unatoč tome mnogi oplakuju analognu tehnologiju snimanja. Kad se

snimi na magnetofonsku vrpcu to zvuči daleko toplije nego kod digitalne snimke. Ta toplina dolazi od distorzije i saturacije koja nastaje na samoj vrpci (uz pretpostavku da su svi ostali relevantni parametri konstantni).

D

DDIGITALNOIGITALNO SNIMANJESNIMANJE

amostojeći digitalni snimači danas izumiru. Računala su u potpunosti sposobna snimati velik broj istodobnih kanala na svoj čvrsti disk. Pri tom su u stanju i digitalno

procesirati signale na pojedinim kanalima (DSP – digital sound processing). SSL MADI PCIe kartica može dovesti 128 kanala u računalo ili 128 iz računala (odnosno 64 u i 64 iz). Dvije MADI kartice mogu u računalo, što računalo pretvara u 256 kanalni snimač.

S

11

OPREMA U STUDIJU

OPREMA U STUDIJU

MMIKROFONIIKROFONI

Najznačajnije čestice kod nastajanja tonskog (ovdje glazbenog) zapisa su:

1. kvaliteta umjetničkog djela, glazba i stihovi (ako ih ima);

2. kvaliteta aranžmana;

3. kvaliteta izvedbe;

4. kvaliteta prostora u kojem se snima;

5. pozicioniranje mikrofona.

a prve tri snimatelj tona ne može značajnije utjecati. Četvrtu možda može, a možda i ne može birati. Tek je peta ona u kojoj snimatelj tona može pokazati svoja znanja i

vještine.N

abeli, konektori, pretpojačala, konverteri, software su sve manje značajne čestice otprilike tim redom. Znanje tonskog snimatelja je međutim od presudnog značaja i

provlači se kroz sve ostalo. Ovo čini mikrofone najznačajnijom česticom u nastavku lanca.KDDINAMIČKIINAMIČKI MC MC

aziv dolazi od pomične zavojnice (moving coil). Relativno tanka membrana (cca. 40 µ) ima na sebi laganu zavojnicu koja

je u magnetskom polju. U zavojnici koja se pomiče prema titrajima zraka se inducira proporcionalna struja.

N

Shure SM7B.

DDINAMIČKIINAMIČKI RIBBONRIBBON

lično načelo rada. U magnetskom polju nalazi se izuzetno tanka (oko 2 µ) aluminijska vrpca (ribbon).

Struja se inducira titranjem vrpce. Ovi mikrofoni bolje hvataju tranzijente, ali su skuplji i vrlo osjetljivi na udarce.

S

Ribbon mikrofon.

12


KKONDENZATORSKIONDENZATORSKI

ondenzatorski mikrofoni ne proizvode struju, tako da im struju treba dovesti u mikrofon. Ova struja će poslužiti za napon u kondenzatoru i

ujedno za smanjenje goleme impedancije te pojačavanje slabašnog signala (što čini kondenzatorske mikrofone snažnijima od ostalih). Kondenzator je izveden tako da se na stražnju ploču (tipično mjed) montira membrana od polimera na koju je naparen metal. Metal je najčešće čisto zlato (najjeftinije) ili neka slitina zlata. Zlato i mjed su vodiči, a polimer i zrak iza membrane su izolator. Titranje membrane izaziva promjene u kapacitetu što se reflektira u promjenama napona. Membrana je vrlo tanka (3-6 µ) tako da se tranzijenti izvrsno prenose. Membrana može biti tako tanka jer ne mora nositi zavojnicu, a i sama masa zavojnice opterećuje membranu dinamičkog MC mikrofona.

K

Neumann U87.

KKABELIABELI II KONEKTORIKONEKTORI

BBALANSIRANIALANSIRANI II NEBALANSIRANINEBALANSIRANI KABELIKABELI

ebalansirani kabeli imaju jednu žilu (hot ili +) po kojoj putuje signal i opleteni su masom (ground) koja je povratna veza. Kod balansiranih kabela uz oplet (ground)

postoje dvije upletene žile, jedna nosi signal (hot ili +), a druga kopiju signala reverzno u fazi (cold ili -). Reverzna kopija okrenuta je u fazi za 180 °. Miješanje ovih dvaju signala dovelo bi do poništenja. Oni će se u dolaznom uređaju zaista pomiješati, ali će cold signal biti okrenut u fazi za 180 ° što će ga uskladiti u fazi s hot signalom. Ako je kabel putem pokupio bilo kakav šum, taj je šum identičan na obje žile, a nakon okretanja hot i cold šum bit će reverzni u fazi tako da će doći do poništavanja šuma.

N

kritičnim situacijama sigurnije je raditi s balansiranim kabelima. To je prije svega odnosi na situaciju kad je signal vrlo slab kao kod povezivanja mikrofona i

mikrofonskog pretpojačala te kad su kabeli izuzetno dugi. Za linijske signale do 3 metra duljine preporuča se nebalansirana veza koja je ipak manje alternirana.

U

RCA RCA KONEKTORKONEKTOR

CA su tipični nebalansirani konektori za kućnu uporabu. Nalazimo ih najčešće na hi-fi komponentama. I mikseri često imaju RCA konektore za vezu s napravom za snimanje

(tape in, tape out).R

RCA konektori.

13

OPREMA U STUDIJU

TS TS II TRS TRS KONEKTORKONEKTOR

TRS gore i TS dolje.

S konektor je nebalansiran. Ime dolazi od dva terminala priključka koji se na engleskom zovu tip (3) i sleeve (1). Tip prenosi hot signal, dok je sleeve ground (masa).

TRS ima tri terminala tip (3), ring (2) i sleeve (1) i služi za balansirano povezivanje. Često se TRS rabi za prijenos nebalansiranog stereo signala (slušalice). TRS se također rabi za povratnu vezu kod manjih miksera (send/return).

T

ba konektora imaju promjer 6,5 mm a dolaze i u mini izvedbi (3,5 mm) te mikro izvedbi (2,5 mm).O

XLR XLR KONEKTORKONEKTOR

XLR konektori, lijevo ženski, desno muški.

LR je konektor služi za prijenos balansiranih signala. Tipičan je na mikrofonima. Za razliku od svih drugih konektora koji na kabelima imaju muške konektore a na

uređajima ženske, XLR ima muški konektor na izlazu, a ženski na ulazu bez obzira radi li se o kabelu ili uređaju. To znači da je po izgledu jasno radi li se o ulazu ili izlazu. Također svaki kabel ima na jednom kraju ženski a na drugom muški konektor što omogućuje produljivanje kabela.

X

me XLR dolazi od proizvođača (Cannon) koji ga je osmislio. Prvotno ime je bilo Connector X. Poboljšanjima je kasnije dodana kočnica (latch) i gumena (rubber)

manžeta. Tako je nastalo ime Connector X with Latch and Rubber ili XLR.I

14


BBANANAANANA KONEKTORKONEKTOR

Banana konektori rabe se za spajanje pasivnih zvučnika i pojačala.

Banana konektor na pasivnoj zvučnoj kutiji.

DDIGITALNIIGITALNI KONEKTORIKONEKTORI

prijenosu digitalnih signala rabe se konektori iz digitalnog svijeta, kao RJ45, koji služi kao Ethernet konektor u mrežama. Pokazalo se da su najjeftiniji i imaju najmanju

impedanciju. Iz prethodnog doba ostali su RCA konektori za prijenos S/PDIF signala, XLR konektori za prijenos AES/EBU signala te optički Toslink (S/PDIF i ADAT).

U

MMIKROFONSKAIKROFONSKA PRETPOJAČALAPRETPOJAČALA

retpojačala su po načelu rada pojačala slabašnih signala. Njihova je uloga pojačati signal na linijsku razinu. Nuždna su kod mikrofona jer je njihov signal vrlo slab. Iako

neki mikrofoni imaju ugrađena pretpojačala (svi kondenzatorski), ta pretpojačala pojačavaju signal ispod razine linijskog signala. Ovdje je riječ o pretpojačalima izvan mikrofona.

P

ikrofonska pretpojačala dolaze u sastavu mnogih uređaja poput miksera, kamera, audio sučelja, klavijatura. Također ih nalazimo kao samostojeće uređaje od vrlo jeftinih

do boutique izdanja.MMMIKSERIIKSERI

ikseri su uređaji za miješanje više zasebnih signala u jedan kompozitni signal koji može biti jednokanalni (mono), dvokanalni (stereo) ili s većim brojem kanala (surround).

Prema namijeni mikseri se dijele u tri kategorije:M

pasivni

aktivni

mikseri snage (power)

asivni ne alterniraju signal ni na koji način. Drugim riječima sadrže samo otpornike, diode i releje, a ne sadrže pojačala (tranzistore, triode, itd.). Služe za analogno

sumiranje signala u studiju i kontrolu većeg broja monitorskih sustava.P

15

OPREMA U STUDIJU

ktivni sadrže aktivne komponente koje alterniraju signal. Čak i ako rade samo s linijskim signalima postoje komponente koje signal pojačavaju. Tipično imaju

mikrofonska pretpojačala. Služe u studiju za snimanje, miksanje, sumiranje, kao i kod živih nastupa.

Aikseri snage su aktivni mikseri koji sadrže i pojačala snage tako da mogu pogoniti pasivni razglas. Služe samo za žive nastupe.Mipičan strip aktivnog miksera počinje pretpojačalom, linijskim i/ili mikrofonskim, uz što je kao vanjska kontrola postavljen potenciometar ili multipla sklopka za ugađanje

razine signala. I u najskromnijem izdanju mikser će imati kontrolu prigušivanja, fader te sklopke za isključivanje kanala (mute) i puštanje kanala samostalno (solo). Fader je najčešće klizni kontroler ili u manjim izvedbama (i na pasivnim mikserima) rotacijski. Kod analognih fadera signal prolazi kroz promjenjivi otpornik, kod VCA2 fadera kroz promjenjivi otpornik prolazi neovisni strujni krug, a promjenom napona kontrolira se pojačavanje signala.

T

MMULTIFILTRIULTIFILTRI (EQ) (EQ)iltar izolira pojedine frekventne pojaseve i omogućuje kontrolu razine u tom frekventnom pojasu. Multifiltri to rade na više od jednog pojasa. U grubo nalazimo dva

tipa multifiltara, grafičke i parametarske. Grafički su podijeljeni na veći broj pojaseva od kojih svaki ima svoj potenciometar kojim se taj pojas može podignuti (boost) ili srezati (cut). Parametarski rade na manjem broju pojaseva, ali se središnja frekvencija pojasa može mijenjati, kao i neki drugi parametri. Tipično se radi o četiri parametra:

F

G – gain, razina signala, sredina je 0 dB;

F – frequency, središnja frekvencija u Hz;

Q – quality, širina djelovanja

T – type, tip djelovanja (bell ili peak, HPF3, LPF4, high-shelf, low-shelf)

idealnim uvjetima nikakvo filtriranje nam ne bi trebalo. Kako ne živimo u idealnim uvjetima, filtri služe za kompenzaciju nedostataka instrumenta, prostorije, mikrofona i

za bolje smještanje u interakciji s ostalim instrumentima.U

iltri su razvijeni u vrlo ranom razdoblju audio snimanja prije svega za kontrolu dubokih instrumenata, poput kontrabasa, čija je prevelika amplituda uništavala brazdu

na gramofonskoj ploči.FDDINAMIČKIINAMIČKI PROCESORIPROCESORI

inamički procesori služe za kontrolu dinamike. Razvijeni su vrlo rano, prije svega za smanjenje dinamike izvedbe u cijelosti (kompresija) i kasnije pojedinih instrumenata

kad je to ostatak tehnologije omogućavao.D

2 VCA je akronim za Voltage Controlled Amplifier – naponski kontrolirano pojačalo. Razina signala se kontrolira naponom.

3 HPF – high pass filter, propušta samo visoke, odnosno reže duboke (low cut)4 LPF – low pass filter, propušta samo duboke, odnosno reže visoke (high cut)

16


CCOMPRESSOROMPRESSOR

vo je najčešći dinamički procesor. Načelo funkcioniranja je vrlo jednostavno. Ponaša se kao operater na faderu koji smanjuje razinu kad postaje prevelika. Prvi kompresori

radili su tako da se signal podijelio na dva jednaka signala, jedan se naziva pokrajnji lanac (side-chain) i on je odlazio u ELP. ELP (elektro-luminiscentni panel) je preteća svjetlećih dioda (koje će ga u kasnijoj fazi razvoja zamijeniti). Dakle, nešto poput žarulje. Svjetlost je bila jača kad je signal bio jači. Ta svjetlost je padala na foto-otpornik (CdS5) kakav se rabio u ondašnjim svjetlomjerima. Kroz foto-otpornik je prolazio glavni signal. Što je svjetlo bilo jače to je otpor bio jači6, tako da se kompresor ponašao kao automatski fader. CdS je imao tendenciju pamtiti svjetlo, tako da je ovakav (opto) kompresor bio vrlo neprecizan i u kasnijem je razvoju zamijenjen VCA kompresorima koji su radili preciznije. Ljubav prema opto-kompresorima je ostala pa se danas digitalni kompresori izvode i tako da imaju opto način rada. Kompresor ima četiri temeljna parametra:

O

threshold, prag (u dB), komprimira se kad signal postane jači od praga

ratio, omjer u kojem će se signal komprimirati, 1:1 – nema kompresije, 2:1 – proboj od 10 dB reže se na 5 dB, 5:1 – proboj od 10 dB reže se na 2 dB, 10:1 – proboj od 10 dB reže se na 1 dB, ∞ :1 – reže se svaki proboj

attack, udar/ekspozicija, to jest, koliko će vremena proći nakon proboja praga da kompresor počne komprimirati

release, otpuštanje kompresije nakon što je signal pao ispod praga

manjenje dinamičkog raspona dira u prirodnost snimljenog materijala. Postoje ipak dobri razlozi za uporabu kompresora. Zlatno je pravilo, ako sve dobro zvuči, onda ništa

i ne treba činiti. Smanjenje dinamike omogućit će približavanje izvora zvuka slušatelju. Tiši dijelovi koji se mogu izgubiti u miksu postat će bliži glasnijim dijelovima i time se postiže veća razgovijetnost, osobito vokala. Nadalje instrument bolje leži u miksu, a da pri tome ne nadglašava ostale. Kod finalnog stereo miksa, blaga kompresija (omjer manji od 2:1) podreže stršuljke i "omekša" zvuk.

S

svemu tome treba imati mjeru i ravnati se prema uhu uz stalnu komparaciju suhe i mokre inačice. Cilj je da sve zvuči što je moguće prirodnije, a zvuci u prirodi imaju

golemu dinamiku.ULLIMITERIMITER

ompresor koji ima malen do nikakav attack i vrlo velik ratio (∞ :1). Sve što prelazi prag bit će odrezano.Knicijalno je služio kako bi se spriječio proboj signala u područje neugodne distorzije na analognoj opremi. Kasnije za dobivanje finalnog rezultata koji karakterizira što je

moguće jači RMS (prosjek snage signala). Ovo je tek s digitalnim finalnim medijem (CD) dobilo krila i razmahalo se u tzv. loudness war.

I

5 Kadmijev sulfid6 U stvarnosti otpor pada što je osvjetljenje jače, dakle potrebno je efekt okrenuti.

17

OPREMA U STUDIJU

GGATEATE

tenuacija svega ispod praga. Uglavnom za skidanje šuma. Kad signal padne ispod praga sve se potire.A

EEXPANDERXPANDER

tenuacijom signala ispod praga, reduciraju se slabi signali kao što je šum na niskim razinama što daje dojam većeg dinamičkog raspona.A

RREVERBERACIJAEVERBERACIJA

everberacija zvuka, odbijanje zvučnih valova od ploha prostora u kojem se zvuk razvija, omogućuje mozgu stvaranje percepcije prostora. Kod snimanja ovaj se prostor u

manjoj ili većoj mjeri bilježi. Što je mikrofon smješten bliže izvoru to je manja proporcija uhvaćene reverberacije, obratno, što je mikrofon udaljeniji od izvora veća je proporcija reverberacije prostora. Uhvatiti reverberaciju prostora znači pružiti slušatelju realnu percepciju prostora u kojem je bila izvedba. Nevolja je da je najčešće taj prostor daleko od idealnog. Napraviti prostor sa savršenom akustikom unutar studija je nešto što si samo najskuplji studiji mogu priuštiti. Tako da se najčešće kod snimanja nastoji izbjeći reverberacija stvarne prostorije i prave se uvjeti poput gluhe sobe. Reverberacija se u tom slučaju dodaje naknadno u procesu miksanja, a ponekad i masteringa.

R

FFIZIČKAIZIČKA EMULACIJAEMULACIJA REVERBERACIJEREVERBERACIJE

ranim studijima reverberacija se često dodavala tako da se je materijal puštao iz zvučnika u reverberantnoj prostoriji i to se onda snimalo mikrofonima. Također se

kašnjenje signala proizvodilo tako da se puštao kroz opruge ili metalnu ploču s transducerima.

U

DDIGITALNAIGITALNA REVERBERACIJAREVERBERACIJA

igitalna reverberacija starija je od ere računalne vladavine u studijima. Prvi digitalni reverbi našli su se na tržištu kao samostalni uređaji. U početku je to bio bijedan uređaj,

ali su kasnije sve više napredovali. Danas se izvode kao računalni programi, bez obzira jesu li u samostalnom uređaju ili se izvode na računalu.

D

KKONVERTERIONVERTERI

onverteri su uređaji koje konvertiraju (pretvaraju) analogni signal u digitalni (ADC) i obratno (DAC). U staro doba konverteri su se značajno razlikovali u kvaliteti

konverzije, skupi su to radili bolje, a jeftiniji lošije. Kod današnje generacije razlika je vrlo mala, tako da treba imati vrlo skup monitorski sustav i skupo akustički tretiranu prostoriju da bi se ta razlika uopće uočila. Globalno preciznost današnjih konvertera (i mikrofonskih pretpojačala) koji se kupuju s police u trgovini tisuću je puta veća od one najskupljih zvučnika ili mikrofona. Ako je nominalna učestalost uzorkovanja (sampling frequency) 192 kHz onda se radi o najnovijoj generaciji konvertera i tu se ne treba zabrinjavati zbog kvalitete.

K

18


PPOJAČALAOJAČALA SNAGESNAGE II ZVUČNICIZVUČNICI

anašnja pojačala snage A/B razreda (hi-fi ili pojačala snage) uglavnom su vrlo precizna i zadovoljavaju potrebe monitoringa uz pretpostavku da imaju dostatno snage za

pokretanje zvučnika. Ne zvuče tako dobro kao skupa pojačala A razreda, ali ljepota i nije cilj već preciznost.

D

PPASIVNIASIVNI

asivni zvučnici se priključuju na pojačalo. Frekventna skretnica je ugrađena u zvučničku kutiju. U velikim studijima pasivni sustav je češći od aktivnog, a isto tako i

kod jeftinih postava. Kvalitetni zvučnici u aktivnoj inačici dolaze sa skupim pojačalima tako da je jeftinije združiti skupe pasivne zvučnike s jeftinim pojačalom. Kvaliteta zvučnika daleko je važnija od kvalitete pojačala.

P

AAKTIVNIKTIVNI

ktivni zvučnici imaju u kutiji ugrađeno jedno ili više pojačala. Ako se višepojasni zvučnici pogone odvojenim pojačalima i skretnica je aktivna. Kod najjeftinijih i

najskupljih skretnica je ipak pasivna jer ih pogoni mono blok pojačalo. Aktivni zvučnici imaju koji kabel manje, a i spretniji su transport u slučaju da ih treba često seliti.

A

SSLUŠALICELUŠALICE

lušalice se rabe kod nasnimavanja i za kritičko slušanje miksa kako bi se

uhvatilo ono što je na zvučnicima pobjeglo. Slušalicama se ne može dobiti realna predodžba prostora, tako da se njima ne može miksati, procjenjivati reverberacija, stereo i slično. Za kvalitetno slušanje najbolje su otvorene slušalice. Kao referentne najčešće se spominju Sennheiser HD600. Ovakve su slušalice neadekvatne za nasnimavanje jer mikrofon pohvata ono što curi iz slušalica. Za nasnimavanje treba rabiti potpuno zatvorene cirkumauralne slušalice.

S

Sennheiser HD200, zatvorene slušalice.

19

DIGITALNO SNIMANJE I PRODUKCIJA


Ranih osamdesetih u praskozorje digitalne tehnologije u audio svijetu većina proizvodnog procesa bila je analogna. Snimalo se i dalje na magnetofonima, obrada je bila analogna, miksanje je bilo analogno. Digitalni uređaji ulazili su polako tempom koji je određivao napredak tehnologije. Prvo se pojavljuju tehnologije digitalnog bilježenja na trake (DAT, ADAT), slijede snimači koji snimaju na tvrde diskove. U našem stoljeću postupno računala preuzimaju ulogu snimača.

Obrada snimljenog materijala postaje velikim dijelom digitalizirana. Miksanje se također izvodi digitalno. Manje više sve postaje software, osim analognih dijelova lanca poput mikrofona, kabela, pretpojačala, pojačala i zvučnika.

RRAZLIKEAZLIKE IZMEĐUIZMEĐU DIGITALNOGDIGITALNOG II ANALOGNOGANALOGNOG PROCESAPROCESA II PROCEDURAPROCEDURA

ako se u načelu radi o gotovo identičnom procesu, razlike su drastične, digitalno snimanje zahtijeva potpuno drugačiji pristup

glede razine snimanja (gain staging). Kod analognog snimanja bilo je izuzetno važno snimiti signal što je moguće jačim. Visoko iznad šuma trake (tape hiss). Ma koliko magnetofon bio skup, kvalitetan, čist, ugođen, demagnetiziran, a traka kvalitetna i nova novcata; odnos signal šum je bio bijedan u usporedbi s digitalnim, a također je i dinamički raspon bio manji. Digitalno snimanje na 16 bita ima dinamički raspon od 96 dB. Fini magnetofon pri velikoj brzini trake od 76 cm/s s novom vrpcom imao je 80 dB. Tipičan digitalni format je 24 bita koji daje teoretski 144 dB dinamike, a u praksi oko 112 dB. Odnos signal šum je pri tome jednak dinamici, dakle šuma nema.

I

toga razina ulaznog signala na mediju nije od tolikog značaja kao kod vrpce. Dok se u analognom snimanju nastojala održati

prosječna razina oko 0 dBVU, što bi u digitalnom svijetu odgovaralo -18 dBFS (RMS), kod digitalnog snimanja ovo nije važno, štoviše kontraproduktivno je. Niža razina ne će proizvesti nikakav šum, a ostavit će više prostora (headroom) za naravni razvoj dinamike. Stoga ne će biti potrebno smanjivati dinamiku prije bilježenja na medij, sve se to može mnogo elegantnije izvesti kasnije.

S

KKVANTIZACIJSKAVANTIZACIJSKA DISTORZIJADISTORZIJA

vantizacijska distorzija (ili pogrješka ili šum) je razlika između stvarne analogne vrijednosti i kvantizirane digitalne vrijednosti. Ova pojava javlja se zbog zaokruživanja

ili kraćenja. Što je broj bitova manji veća je kvantizacijska distorzija. Stoga je od ključnog značaja snimati na što je moguće više bita. Današnji konverteri označeni su kao 24-bitni, ali uglavnom rade na manjem broju bita, od 18 do 21. I 18 bita je dostatno.

K

20


ŠŠUMUM

Fizički šum nastaje u prostoriji ili dolazi u prostoriji unatoč svim zahvatima da se prostorija izolira od vanjskog zvuka. Vrlo često se kod ambijetalnog snimanja ne može utjecati na fizički šum. U svakom slučaju odnos signala i šuma je konstantan.

Mikrofonski šum se javlja u mikrofonu, konektorima, kabelu, pretpojačalu. Odnos signala i šuma je konstantan.

Konverterski šum se javlja od izlaza iz pretpojačala, konektori, kabeli i slično. Radi se o linijskom signalu, tako da je utjecaj smetnji manji i u konačnici zanemariv.

SSOFTWAREOFTWARE

amršenu i skupu tehnologiju analognog doba zamjenjuje licenca za uporabu softwarea. Software je irelevantan za konačni rezultat, ali se na njemu izvode

najradikalniji zahvati tijekom miksanja i produkcije.Z

usporedbi s analognim spravama manjih mogućnosti, software je strahovito jeftin. Štoviše može biti i besplatan. Posao odradi vrlo dobro. Nije čudo da se

danas svatko upušta u glazbenu produkciju.UAAUDIOUDIO EDITOREDITOR

mogućuje uređivanje audio zapisa u digitalnom formatu. Uređivanje je moguće do razine uzorka (numerički). Najmoćnijim alatima dodano je sve što

se može poželjeti, sofisticirani filtri, dinamički procesori, mogućnost dogradnje vanjskim procesorima, priprema (PQ-codes) i prženje CD-a prema red book specifikacijama. Audio editori sposobni su i snimati, a u novije doba dodana je i multi-track podrška tako da se u funkcionalnosti približavaju sequencerima.

O

SSEQUENCEREQUENCER

equencer je uređaj nastao u MIDI svijetu i to prvotno kao neovisna sprava. Omogućava simultano i iterativno kombiniranje sekvenci. Devedesetih godina

MIDI sequenceri postaju uobičajen software. Računala su još preslaba za audio, ali pojavljuju se aplikacije kao Digidesign Sound Tool. To je zapravo audio editor koji radi uz pomoć vanjskih uređaja za procesiranje i to samo dvije staze audija (stereo). Broj staza raste na četiri, ali to se već zove Pro Tools. Tek u ovom stoljeću računala postaju toliko moćna da mogu zbaviti sve poslove samostalno (native).

S

oderni sequencer obavlja poslove snimanja (MIDI i audio), miksanja i masteringa. Neki sadrže i potpuni audio editor (Digidesign, Magix).M

PPLUGLUG--INSINS

vo su dodatci koji služe za DSP (digital sound processing). Sprave poput multifiltara, dinamičkih procesora, modulacijskih efekata, reverba sve su

izvedene u digitalnom svijetu kao zamjena za uređaje koji su rabljeni za obradu zvuka u analognom svijetu. Mnoge digitalne sprave konvoluiraju impulse iz

O

21


analognih sprava od primitivne konvolucije statičkog i linearnog impulsa do uzorkovanja dinamičkog i nelinearnog impulsa.

HHARDVERSKAARDVERSKA POMAGALAPOMAGALA

noga su pomagala razvijena za upravljanje softwareom. Uglavnom se priključuju preko MIDI ulaza, ali u novije doba sve češće preko serijskog porta na računalu (USB).

Motorizirani faderi i ostale kontrole vjerno prate događaje na zaslonu računala. Miš i tipkovnica pretjerano su limitirani. Mišem je moguće kontrolirati samo jedan fader odjednom, dok je na odgovarajućem pomagalu moguće raditi kao na pravom hardverskom mikseru.

M

22


TEMELJNI PROCESI TONSKOG SNIMANJA

Nastanak završnog audio zapisa prolazi kroz tri faze. U idealnim uvjetima svaku fazu odrađuju različiti ljudi koji su specijalizirani za tu fazu, na opremi koja je maksimalno prilagođena potrebama upravo te faze.

SSNIMANJENIMANJE

rva faza u svakom projektu je najkritičnija. Pogrješke napravljene u toj fazi višestruko se plaćaju u kasnijim fazama. Ideja da će se promašaji kod snimanja popraviti u

kasnijim fazama opasna je iluzija.P

vo je faza u kojoj se isplati potrošiti vrijeme na eksperimentiranje s pozicioniranjem mikrofona i određivanjem razine snimanja te provjerom svakog detalja jer u kasnijim

fazama utrošeno vrijeme će se višestruko vratiti.OMMIKSANJEIKSANJE

iksanje je proces u kojem se miješaju odvojeni signali pojedinačnih izvora u jedan kompozitni signal koji može imati jedan (mono), dva (stereo) ili više kanala. Pri tome

se simulira realni fizički raspored izvođača u prostoru kao i sam prostor. Izvori se smještaju s lijeva na desno (pan) i po dubini (dinamički procesori, reverb, delay).

Mko je u fazi snimanja snimano stereo ili surround tada je faza miksanja suvišna. Neke stereo tehnike, kao M/S, ako nisu prethodno miksane (na samom mikrofonu ili u

fizičkom mikseru tijekom snimanja) potrebno je miksati kako bi se od mid i side komponente napravio stereo.

A

MMASTERINGASTERING

vo je finalno prilagođavanje tonskog zapisa mediju. Uključuje sve procese smještanja na medij, usklađivanje redoslijeda i zvučnog dojma uz šminkanje kako bi sve skupa

zvučalo zadovoljavajuće na sustavima za reprodukciju zvuka različite kakvoće i mogućnosti. Ova faza uključuje mijenjanje frekvencijskog spektra, dinamičku kontrolu, saturaciju i nježnu distorziju; sve s ciljem da zvuči što ugodnije. Ili kako je to Bob Katz rekao: "Mi pišamo u vodu da bi bila ukusnija".

O

23

OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM


Windows XP je operacijski sustav koji je konfiguriran za osjetno drugačiji posao nego što je rad s audio aplikacijama. Zbog toga OS s police nije prilagođen radu s audio aplikacijama. Da bi se dobio sustav u kojem će se audio odvijati u optimalnim uvjetima potrebno je optimirati postavke koje su postavljene za opće uvjete poput šetnje internetom i rad s uredskim paketima.

SSREĐIVANJEREĐIVANJE SUSTAVASUSTAVA – – STVARISTVARI KOJEKOJE TREBATREBA NAPRAVITINAPRAVITI NAKONNAKON INSTALACIJEINSTALACIJE W WINDOWSAINDOWSA

PPERFORMANCEERFORMANCE

Background servisi trebaju imati prednost nad programima.

od Start > Control Panel > System, selektirati Advanced tab. Kliknuti Performance "Settings" gumb i selektirati Visual Effects tab. Izabrati “adjust for best performance” i

potom selektirati Advanced tab. Pod Processor Scheduling, selektirati "Background services” kako bi se osiguralo najbolji rad s ASIO driverima (ASIO voze kao background servisi u Windowsu).

P

24


VVIRTUALIRTUAL M MEMORYEMORY

D (na kojem je Windows) ima 512 MiB, a zasebna particija F [Swap] je cijela 1950 Mib glavni swap file. Važno je da su minimalna i maksimalna vrijednost jednake.

irtualnu memoriju se može ili potpuno isključiti, što može proći sasvim u redu sve dok se ne pojavi poruka koja upozorava na nedostatak (Virtual memory low). U načelu je

najsigurnije staviti neki prostor. Najbolje cijelu particiju. Ujedno je pametno svako malo raditi defragmentaciju svih diskova.

V

PPOWEROWER O OPTIONSPTIONS a se ne dogode iznenađenja tijekom procesiranja audija, najgore moguće je tijekom snimanja, treba napraviti sljedeće: Start > Control Panel > Power Options. Pod Power

Schemes, selektirati redom "Always On," "Never," "Never," "Never." "Hibernate" ne smije biti uključen.

D

DMA (DDMA (DIRECTIRECT M MEMORYEMORY A ACCESSCCESS)) ostoji više načina na koje podatci na disku mogu biti dohvaćeni. DMA je jedan od tih načina i to najbolji. Za provjeru treba otići u Device Manager tako da se u My

Computer odabere "Manage" i potom "Device Manager."P

25


Device Manager.

IDE ATA/ATAPI kontrolerima desni klik na Primary IDE Channel i potom "Properties." Pod Advanced Settings tabom, provjeriti da je Transfer Mode postavljen

na "DMA if available" i za Device 0 i za Device 1. Provjeriti i Secondary IDE Channel.U

DMA postavljen.

26


VVIRUSIIRUSI , F, FIREWALLIREWALL II DRUGEDRUGE PRIČEPRIČE dok je zaštita od virusa imanentna Windowsu takva zaštita ometa rad sustava. Najbolje je izbjeći spajanje na Internet tako da ima dual-boot sustav. Jedan sustav ima

Windows koji se spaja na Internet, a drugi se ne spaja ni na koju mrežu i služi samo za audio. Kako oba sustava dijele isti prostor na diskovima moguće je razmjenjivati datoteke s tim da sve što je došlo nadgleda anti-virusni program na prvom sustavu. Na drugom sustavu izbaciti bilo koji program za zaštitu od virusa kao i firewall program (poglavito) onaj koji dolazi uz SP2/SP3.

I

ko to nikako nije moguće, postaviti anti-virusni program koji se pokreće na zahtjev. Comodo Internet Security je vrlo dobar u te svrhe, samo ga treba konfigurirati da se ne

diže s pokretanjem sustava i pokrenuti ga prema potrebi. Sadrži i firewall. On će stalno paziti na opasne radnje. Kad se radi audio, Internet i kompletnu mrežu treba isključiti. Zone Alarm i Comodo to mogu.

A

omodo Internet Security (firewall + anti-virus) su besplatni. Zone Alarm ima besplatni firewall, ali je lošiji od Comoda.C

DDISPLAYISPLAY P PROPERTIESROPERTIES

Postavljanje klasične teme koja troši daleko manje resursa.

27


Gola klasika znatno će rasteretiti procesor.

Isključiti Screen Saver jer ne želimo da nam upropasti audio.

28


Ukoliko se želi još brže može se smanjiti i Color quality na 16 bit.

Desktop bez šminkerske tapete.

29


IINDEXINGNDEXING S SERVICEERVICE

Isključiti indeksiranje datoteka.

ndeksiranje ubrzava pretraživanje, ali koči sustav u radu. Gubitak u brzini pretraživanja nije tako znatan kao gubitak brzine u radu.I

WWINDOWSINDOWS S SOUNDSOUNDS tart > Control Panel > Sounds and Audio Devices klik Sounds tab. Odabrati "No Sounds" kao Sound scheme, "OK."S

HHARDARD D DRIVERIVE F FILEILE S SYSTEMSYSTEMS ile system mora biti NTFS jer je taj najbrži. Ukoliko je FAT32 treba ga postaviti na NTFS jer će tako sve aplikacije raditi osjetno brže. Postupak je sljedeći:F

Otvoriti terminal (Command Prompt ili Start>Run>cmd) upisati:

Convert C: /FS:NTFS

i tako za sve diskove koje treba prebaciti.

indows ne može zbaviti ovaj posao odmah. Bit će određen za izvođenje kod sljedećeg startanja (boot). Windows će upozoriti na ovo.W

30


MMYY D DOCUMENTSOCUMENTS

Preseliti My Documents na neki drugi disk ili particiju

istemsku particiju treba čuvati samo za programe i napraviti ju što manjom. Dokumenti se trebaju prebaciti na neku drugu particiju. Ovo je osobito zgodno kod

dual-boot sustava, internetski i audio boot imaju zajednički My Documents. Dakle, i na internetskom sustavu treba prebaciti My Documents na istu particiju. Windows će automatski preseliti postojeće foldere i dokumente te postaviti environment varijablu tako da svi programi znaju gdje se nalazi novi My Documents.

S

SSTARTUPTARTUP S SERVICESERVICES/A/APPLICATIONSPPLICATIONS indows dodaje aplikacije koje će biti pokrenute kod startanja OS-a. Dio tih aplikacija podiže se kao kao sastavni dio operacijskog sustava, a dio prilikom instalacija

aplikacija. U načelu, sve se to može skinuti ili se mogu ostaviti samo oni bez kojih se ne može. Start > Run, "msconfig" pokrenut će aplikaciju za konfiguriranje sustava. Programi koji startaju s operacijskim sustavom navedeni su pod jahačem (tab) Startup.

W

Ovdje se mogu počistiti i nepotrebni servisi. Kandidati za isključivanje:

Alerter

Automatic Updates

Error Reporting Service

Fast User Switching Compatibility

Help and Support

31


Human Interface Device Access

IMAPI CD-Burning COM Service

Indexing Service

Messenger

NetMeeting Remote Desktop Sharing

Performance Logs and Alerts

Remote Registry

Secondary Logon

Security Center (anti-virus i firewall uključivati po potrebi)

Smart Card

Smart Card Helper

System Restore Service

TCP/IP NetBIOS Helper

Themes

Windows Time

Wireless Zero Configuration (ako ga nema)

ostavke u msconfig su reverzibilne, tako da je uvijek moguće vratiti na staro ako nešto pođe po zlu.P

AAUDIOUDIO II UPRAVLJANJEUPRAVLJANJE DATOTEKAMADATOTEKAMA

Računalo je sad spremno za rad s audiom. Postoje ipak daljnji postupci optimizacije.

DDEFRAGMENTIRATIEFRAGMENTIRATI ČESTOČESTO ragmentacija datoteka na diskovima usporava čitanje. Uputno je imati dva fizička diska, na jednom su instalirani programi, a na drugom se nalaze podatci.

Defragmentaciju treba raditi onoliko često koliko je potrebno.FDDRIVERRIVER

indows koristi tri različita tipa drivera: MME, WDM/KS i ASIO. Od ovih je potonji jedini zadovoljavajući za ozbiljnu uporabu. ASIO postiže vrlo niske latencije

(kašnjenja). Latencija ovisi o samom računalu kao i o opterećenju procesora samom aplikacijom i njenim dodatcima. Latencija je kritična kod nasnimavanja i nešto manje kod miksanja. Kod nasnimavanja latencije ispod 30 ms nisu problematične, iznad toga daju dojam kao da je uključen delay, a iznad 50 ms su izrazito neugodne i nemoguće je raditi. Miksanje se može ugodno raditi i sa 60 ms latencije. Kod snimanja, latencija je irelevantna.

W

32