snimanje i izrada katastra komunalnih uređaja

Belkisa L., Snimanje katastra komunalnih ureaja (telekomunikacijski vod)

Snimanje i izrada katastra komunalnih ureaja

(Telekomunikacioni vod)

Mentor :Eldin Sadikovi, dipl.ing.geod.

Sarajevo, 2014.godine

Komisija za polaganje strunog ispita

Sarajevo,_____________Struni ispitSnimanje i izrada katastra komunalnih ureaja

(Telekomunikacioni vod)Predsjednik komisije:

Kandidat:________________________

_______________________

Sadraj:1.UVOD782.RAZVOJ KATASTRA KOMUNALNIH UREAJA

82.1.Podjela i vrsta komunalnih ureaja

82.2.Svrha katastra komunalnih ureaja

92.3.Sadraj katastra komunalnih ureaja

133.ELABORAT GEODETSKOG SNIMANJA KATASTRA KOMUNALNIH UREAJA

133.1. Prikupljanje podataka o postojeim komunalnim ureajima i geodetskoj mrei na terenu

143.2. Odabir odgovarajue opreme i instrumentarija

223.3. Projekat i izvedba mree

233.4. Veza poligonog vlaka na visinsku mreu

243.5. Snimanje telekomunikacionog voda.

263.6. Kartiranje i iscrtavanje

273.7. Obrada podataka

294.TEHNIKI IZVJETAJ

305.SPISAK KORITENE LITERATURE I ZAKONSKIH PROPISA

316.BIOGRAFIJA KANDIDATA

327.PRILOZI

Pregled tabela:15Tabela 3.1. Svojstva instrumenta od strane proizvoaa

16Tabela 3.2. Svojstva instrumenta od strane proizvoaa

24Tabela 3.3. Odstupanja u vlakovima

Pregled slika:

14Slika 3.1. Take gradske mree

14Slika 3.2. vorna taka

15Slika 3.3. Topcon GPT-9001A

16Slika 3.4. Nivelir-Topcon AT-G4

17Slika 3.5. Princip mjerenja girusnom metodom

21Slika 3.6. Nivelanje iz sredine

22Slika 3.7. Konfiguracija uvorenih vlakova

23Slika 3.8. Geodetska bolcna

28Slika 3.9. Aplikacija GeoMir

28Slika 3.10. Aplikacija Pytagoras 2012

1. UVODVodovi su instalacioni objekti koji slue za transport neke vrste energije ili medija. Transport se obavlja cijevima, kanalima ili kablovima. Vodovi se postavljaju pod zemljom ili nad zemljom. Pripadajui objekti komunalnih vodova predstavljaju: okna, ahtovi, ureaji za itanje i postrojenja na vodovima koji omoguavaju koritenje vodova.

Prema historijskim nalazima, najstariji komunalni ureaji su vodovod, a zatim kanalizacija. U drugoj polovini 18. i poetkom 19. stoljea dolazi do naglog razvoja, to dovodi do izgradnje ne samo vodovodne i kanalizacione mree, ve i gasovodne, telekomunikacione, elektrine, toplovodne i drugih mrea. Najvei razvoj izgradnje podzemnih vodova nastao je poslije drugog svjetskog rata, naroito na podrujima poruenih gradova. Nadzemni i podzemni vodovi kao i pratei objekti ine sastavni dio svakog urbanistikog plana, kao i osnovu savremenog ivota ljudi na odreenom prostoru.

Bosna i Hercegovina je 1977.godine donijela Zakon o katastru komunalnih ureaja, a 1978.godine Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja.

Zakon o katastru komunalnih ureaja: "Katastar komunalnih ureaja je zbirna tehnika evidencija o nadzemnim i podzemnim komunalnim ureajima. Pod komunalnim ureajima, u smislu ovog zakona smatraju se: vodovodna mrea, kanalizaciona mrea, telekomunikaciona mrea, elektroenergetska mrea, toplovodna i plinovodna mrea, mrea elektrinih vodova za potrebe saobraaja i druge specijalne mree (tena goriva, sonovodi i dr.) sa pripadajuim objektima, tuneli, skladita, pjeaki prolazi, podzemne garae, podrumi i sl."

Zakonom je pored ostalog utvreno slijedee: Katastar komunalnih ureaja je zbirna i tehnika evidencija o nadzemnim i podzemnim komunalnim ureajima, Katastar komunalnih ureaja izrauje se po optinama,

Podaci komunalnih ureaja obavezno se koriste u planiranju prostora, projektovanju i izvoenju graevinskih i drugih radova, Izrada i odravanje katastra komunalnih ureaja je u nadlenosti opine,

Organi, zajednice i graani su duni da koriste podatke katastra komunalnih ureaja kojima raspolae nadleni optinski organ uprave u svim poslovima za koje su takvi podaci potrebni,

Investitori komunalnih ureaja duni su da prijave nadlenom optinskom organu uprave svaku promjenu koja je nastala izgradnjom ili naputanjem komunalnih ureaja u roku od 30 dana, s tim da uz prijavu prilae i elaborat o geodetskom snimanju nastale promjene.1Zbog navedenog zakona investitor angaira geodete koji obavljaju potrebna snimanja i izrauju dokumentaciju o novopostavljenim vodovima. Ta dokumentacija se predaje u katastar komunalnih ureaja u svrhu dobivanja potvrde koja je dio dokumentacije koju je investitor duan prikupiti za tehniki pregled.2. RAZVOJ KATASTRA KOMUNALNIH UREAJA2.1. Podjela i vrsta komunalnih ureajaKomunalni ureaji su svi ureaji postavljeni podzemno ili nadzemno, a slue za: Snabdijevanje naselja ili industrije (vodom, plinom, toplotnom ili elektrinom energijom),

Za odvodnju otpadnih voda i kinice, Za odravanje telekomunikacionih i optikih veza.

Prema teritoriju i broju korisnika, mree komunalnih ureaja podijeljene su na slijedee grupe: Individualni ili lokalni ureaji - ureaji su izgraeni za jednog korisnika (zgradu, tvornicu, imanje), Grupni ureaji - za grupu zgrada, Centralni ureaji- obuhvaaju predio grada ili itav grad , Regionalni ureaji- zauzimaju vie nego jedan grad i proteu se kroz itavu regiju. Prema namjeni za koju su predvieni u gradovima mree komunalnih ureaja mogu se podijeliti na: Komunalni vodovi:

za snabdijevanje: vodovod, plinovod, toplovod, razvod elektrine energije i javne rasvjete,

za obavjetavanje: telefon, telegraf, TV mree, sanitarni vodovi: kanalizacija za odvodnjavanje otpadnih i atmosferskih voda, drenaa za isuivanje tla. Industrijski vodovi - za potrebe industrijskih poduzea naftovod, eljezniki vodovi - za potrebe eljeznice, Specijalni vodovi - protupoarni, aerodromski i sl.

Mree komunalnih ureaja prema izvedenosti moemo podijeliti na: Cjevovodne mree, Kablovske mree.2.2. Svrha katastra komunalnih ureajaKatastar komunalnih ureaja je evidencija tehnikih podataka o mrei podzemnih i nadzemnih vodova s prateim objektima. Pri izmjeri instalacija i objekata obavlja se geodetsko snimanje i izrada geodetskih situacionih planova na kojima se prikazuje horizontalni poloaj vodova i objekata s visinskim podacima karakteristinih taaka. Geodetski situacioni planovi izrauju se tako da mogu pruiti pouzdane podatke u granicama propisane tanosti za izradu katastarskih planova komunalnih ureaja odreenog mjerila.

Evidencija katastra komunalnih ureaja pokazuje stvarno stanje i daje osnovu za daljnju izgradnju. Pojedine zemlje uvode katastar komunalnih ureaja prema svojim potrebama, prilikama i mogunostima. Svaki taj katastar ima zadatak sakupljanja i evidentiranja odreenih podataka svih komunalnih ureaja sa svrhom da omogui pronalaenje, odravanje i iskoritavanje vodova za potrebe projektovanja i odravanja. Kao i svim drugim katastrima, osnovni je cilj katastra komunalnih ureaja da to vjernije i tanije prikae komunalne vodove na geodetskim planovima. 2Katastarska mrea komunalnih ureaja osniva se radi evidencije, projektiranja i izgradnje i to: za izradu planova za ureenje prostora,

za projektiranje prikljuaka za lokacije stambenih, industrijskih i drugih objekata,

za projektiranje novih vodova i rekonstrukciju postojeih, pronalaenje kvarova na vodovima , za osiguranje od oteenja postojeih vodova kod raskopavanja javnih povrina radi polaganja novih vodova ili izvoenja drugih zemljanih radova, za dobivanje osnovnih podataka o vodovima za inventuru i utvrivanje vrijednosti ureenog graevinskog zemljita. Za vodove koji se evidentiraju u katastrima potrebno je prikupiti karakteristine podatke: promjer cijevi i kanala , materijal od kojeg je izraen vod,

tlak u cijevima, tip kabla,

napon kabla,Na geodetskim planovima od navedenih podataka upisuje se promjer cijevi i kanala te tip kabla, duina izmeu karakteristinih taaka kao i kota istih. Ostali podaci se mogu upisati u planove ako to zahtijevaju radne organizacije koje se brinu o pojedinim mreama. Katastar komunalnih ureaja izrauje se za odreeno naselje ili dio naselja. Mjerilo plana na kojem se vodi evidencija komunalnih ureaja odreuje se na osnovu izgraenosti prostora obuhvaenog katastrom komunalnih ureaja. 22.3. Sadraj katastra komunalnih ureajaDa bi katastar komunalnih ureaja posluio svrsi kojoj je namijenjen, treba sadravati osnovne podatke pojedinih ureaja:

Vodovodna mreaMreu vodova za snadbjevanje vodom nazivamo vodovodnom mreom ili vodovodom. Objekti za snadbjevanje vodom grade se tako da mogu zadovoljiti maksimalnu dnevnu potronju po stanovniku, odnosno da se obezbjedi odgovarajui kvalitet i dovoljna koliina vode.

Voda koja se koristi za snadbjevanje naselja, odnosno izvorita podjeljena po prirodi i porijeklu, moe biti :

podzemna (izvori, bunari),

povrinska (rijeke, jezera),

atmosferska (kinica). 2_____________________________

2 (Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, 1978)U svrhu pravilnog predstavljanja kompletne vodovodne mree geodetski se snimaju sljedei elementi: Reni bunari i cjevasti bunari, rezervoari i vodotornjevi, rasteretne komore, crpne stanice, cisterne kao stalni objekti, filterske instalacije, mjesta odvajanja (ravanja), vertikalni i horizontalni lomovi trase cjevovoda, zatvarai, blindirane cijevi, hidranti, vodovodna okna (sa vazdunim ventilima, ispustima i regulatorima pritiska), vodovodni prikljuci (kod blokovske izgradnje i slobodno stojeih objekata do fasadnog zida, a do prvog okna iza regulacione linije kod individualne izgradnje) fontane, javne esme, kapitae, kontrolne komore, talonici, prolaz cjevovoda ispod ili iznad objekata i vodovodni tuneli. (Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, 1978) Kanalizaciona mreaKanalizacija je skup tehnikih ureaja i graevinskih objekata sa svrhom da skuplja zagaene vode i odvodi ih do ureaja za proiavanje ili direktno u neki recipijent. Zagaena voda je voda koja je prilikom upotrebe promijenila svoja fizikalna i hemijska svojstva, a tu spadaju:

Otpadne vode iz kuanstva (potrone i fekalne),

Industrijske otpadne vode (postoje tri stupnja zagaenosti),

Oborinske vode (kia, topljenje snijega, pranje ulica).

Osnovni zadatak kanalizacije je da se zagaene vode to bre odstrane iz ljudske blizine uz to povoljnije sanitarne, tehnike, tehnoloke i ekonomske uvjete. Zadatak kanalizacije je da sve skupljene vode proisti do potrebnog stupnja i disponira ih u prijamnike, a sve u skladu s ekolokim zahtjevima, zakonskim propisima i pravilima struke.

Prema nainu odvoenja otpadnih voda postoje dva sistema kanalizacije: Opti sistem ima samo jedan kanal za odvod otpadne i atmosferske vode. Pozitivna strana ovog sistema je to u svakoj ulici treba izgraditi samo jedan kanal, dok je negativna strana to zahtjeva kanale veih profila, kao i vee ureaje za proiavanje, Separacioni sistem ima odvojene kanale za odvod kinice i kanale za sve otpadne vode. Pozitivna strana ovog sistema je to samo otpadna voda ide na proiavanje, jer je nepotrebno optereivati sistem preiavanja kinicom sa krova, a loa to treba graditi dva kanala i odvojeno izvoditi kune prikljuke za kunu vodu i kinicu.

U svrhu pravilnog predstavljanja kompletne kanalizacione mree geodetski se snimaju sljedei elementi: Crpne stanice, postrojenja za preiavanje otpadnih voda, istovarita fekalija, kanalizacioni kolektori, natkriveni prirodni vodotoci, ulini i drugi odvodnici sa prikljucima (kod blokovske izgradnje i slobodno stojeih objekata do fasadnog zida, a do prvog okna iza regulacione linije kod individualne izgradnje), galerije, reviziona okna, komore, ventilacioni otvori, slivnici za odvod atmosferske vode, talonici, kolektorski izlivi u recipijent, prelivne brane i otvoreni odvodni kanali.2 _____________________________

2 (Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, 1978) Elektroenergetska mrea

Sistem elektrinih objekata, postrojenja i vodova koji slue za proizvodnju elektrine energije od mjesta proizvodnje do mjesta potronje zove se elektroenergetska mrea. Elektrane su postrojenja za proizvodnju elektrine energije. Objekti elektrana mogu biti izgraeni na zemlji, ispod zemlje ili mogu biti smjetena na otvorenom.

Podzemni vodovi dijele se na kablove niskog i visokog napona. Dubina polaganja kablova zavisi od napona elektrine energije. Prema tome kablovi se postavljaju na slijedee dubine: kablovi visokog napona (preko 35KV) na 1.2 m,

kablovi srednjeg napona (35KV) na 1.0 m,

kablovi napona 10 KV na 0.8 m, kablovi napona 1 KV od 0.6 - 0.8 m.Ako se u isti rov polau kablovi razliitog napona njihova udaljenost mora biti najmanje 0.20 m, jer se izmeu njih postavlja opeka. Du kablovskih podzemnih vodova postavljaju se otvori (okna) na udaljenosti od oko 40 m.

U svrhu pravilnog predstavljanja kompletne elektroenergetske mree geodetski se snimaju sljedei elementi: Hidroelektrane i termoelektrane, transformatorske stanice, elektrino postrojenje na otvorenom prostoru, ispravljake i pretvarake stanice, agregatne stanice, komandno-kontrolni i dispeerski centri.

Nadzemni vodovi i stubovi za prenos elektrine energije visokog napona, javne rasvjete, kontaktni

vodovi za javni gradski, eljezniki, rudniki i industrijski saobraaj, stubovi za noenje kontaktnih vodova, stubovi sa linijskim rastavljaima, reflektori, semafori i svjetlosni saobraajni znaci.

Kablovska okna, kablovska kanalizacija, kablovi u zatitnoj cijevi, kablovski razvodni ormari, prikljuni ormari, kablovske spojnice, biljege za kabl, rezerva kabla, kablovske glave za prelaz sa podzemne na nadzemnu mreu, kontroleri, semaforska okna, nosai za nadzemne vodove na zgradama, uzemljenja transformatorskih stanica i stubova, i drugi objekti i ureaji iste ili sline namjene. 2 Plinovodna mrea

Plinovod je sistem kojim se dovodi plin do potroaa (industrija i stanovnitvo) iz udaljenih mjesta. Karakteristika plina je da se molekule meusobno ne dodiruju, ali ispunjavaju prostor.

Koriste se dvije vrste plina:

prirodni (zemni) dobiva se buenjem iz zemlje, tei je od zraka, nije otrovan

gradski (umjetni) nastaje destilacijom krutih i tekuih goriva, laki je od zraka, otrovan.

_____________________________

2 (Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, 1978)Sistem cijevi plinovoda moe biti: jednostruki (direktno od plinare do potroaa), dvostruk i(od plinare do regulatorske stanice gdje se smanji pritisak, pa do potroaa),

viestruki. U plinari se plin proizvodi ili dovodi glavnim vodom, a u sluaju kvara osigurano je dovoenje plina.

Objekti na plinovodnoj mrei:

glavni vodovi: plinospreme, plinske stanice, zatvarai, kondenzacijski lonci, mirisne naprave, ozrane cijevi- lule, nosai cjevovoda,

vodovi koji napajaju podruje potronje: komore, zatvarai, kondenzacijski lonci.U svrhu pravilnog predstavljanja kompletne plinovodne mree geodetski se snimaju sljedei elementi: Buotine, sabirni, transportni i razvodni vodovi, protivpoarne i kompresorske stanice, okna (ahtovi), blok stanice, istake stanice, kondenzacioni lonci, boni ventili, prolazi ispod i iznad objekata, odune cijevi i odune kape, elementi katodne zatite, stubovi za obiljeavanje trase sa stacionaom, mjerno-regulacione stanice, redukcione stanice, i mjesta promjene prenika cijevi. 2 Telekomunikaciona mrea

Telekomunikacionu mreu ine telefonska i telegrafska mrea. Prenos informacija na daljinu vri se pomou elektrine energije. S obzirom na sredstvo kojim se vri prenos, telekomunikacije se dijele na: elektrine (iani prenos),

radio elektrine (beini prenos).

S obzirom na mjesto ugradnje, kablovi mogu biti: podzemni, koji se polau neposredno u zemlju ili kablovske cijevi,

nadzemni i

kablovi za posebne svrhe (npr.rudniki).Glavni objekti na telekomunikacionim mreama su:

kablovska okna,

kablovski ormari,

kablovska razvodnita,

kablovsko kamenje i

telefonske kabine.U svrhu pravilnog predstavljanja kompletne telekomunikacione mree geodetski se snimaju sljedei elementi: Telefonske centrale i podcentrale, kablovska kanalizacija sa oknima i galerijama, armirani kablovi u rovu, kablovske kuice, pojaivake kuice i kuita, gasna kuita i kuni prikljuci do zida zgrade. Javne telefonske govornice, alarmni telefoni, telefoni na taksi stanicama, nadzemne linije sa telefonskim i telegrafskim stubovima. Beine veze: radio, relejni, antenski i televizijski stubovi i repetitori. 2_____________________________

2 (Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, 1978)3. ELABORAT GEODETSKOG SNIMANJA KATASTRA KOMUNALNIH UREAJAIzrada katastra komunalnih ureaja obuhvata sve terenske i kancelarijske poslove koji se vre u cilju evidentiranja podataka o komunalnim ureajima u geodetskim planovima i elaboratima. U ove radove spada: Prikupljanje podataka o postojeim komunalnim ureajima i geodetskoj mrei na terenu,

Odabir odgovarajue opreme i instrumentarija,

Projekat i izvedba mree,

Snimanje telekomunikacionog voda,

Kartiranje i iscrtavanje.

3.1. Prikupljanje podataka o postojeim komunalnim ureajima i geodetskoj mrei na terenu

Pri razmatranju problema prikupljanja potrebnih prostornih informacija za izradu elaborata katastra komunalnih ureaja telekomunikacione mree, bilo je potrebno razmotriti informacije koje nam stoje na raspolaganju, kao to su postojee katastarske podloge, planovi, postojea dokumentacija o izgraenim komunalnim ureajima, te podaci o geodetskoj mrei na posmatranom podruju.

U ovom sluaju preuzeti su podaci o izgraenim komunalnim ureajima (telekomunikacijski vod) iz elaborata snimanja komunalnih ureaja izuzetog iz imovinsko-pravne slube Opine Velika Kladua. Katastarska podloga koristila se pri odreivanju podruja snimanja, metode snimanja, oblika geodetske mree te potrebnog instrumentarija. Prilikom prikupljanja podataka o postojeoj mrei, kolege iz opinske slube za imovinsko pravne, geodetske poslove i katastar su mi omoguili uvid u postojeu gradsku geodetsku mreu, iz koje su mi ustupili podatke o takama na prostoru tretiranom ovim zadatkom. Potom se pristupilo pronalaenju i odreivanju stanja postojeih taaka na terenu kako bi se planiranje sljedeih faza u daljnjem radu temeljile na takama koje nisu unitene ili oteene. Kako je zadatak bio da se izvri mjerenje u uvorenom poligonskom vlaku, pristupilo se pronalaenju taaka na terenu. Pronaeno je est taaka koje nisu oteene i koje e se koristiti pri raunanju vorne take (P 202, P 203, P 664, P 691, P 693, P 696 ).Katastarske podloge, koordinate taaka geodetske mree i 27-mi obrasci su preuzeti u Slubi za imovinsko pravne, geodetske i katastarske poslove u Opini Velika Kladua.

Slika 3.1. Take gradske mree

Slika 3.2. vorna taka3.2. Odabir instrumentarija i metoda mjerenja3.2.1. Odabir instrumentarija

Nakon sagledavanja cjelokupnog zadatka, potrebno je odabrati i obezbjediti potrebnu geodetsku opremu i resurse. Za izvrenje zadatka bio je potrebano obezbjediti: jednog figuranta, totalnu stanicu GPT-9001A Robotic marke Topcon, nivelir, prizmu, letvu, stativ, pantljiku, runi metar, boju u spreju i geodetske bolcne. Mjerenje je vreno totalnom stanicom GPT 9001A (slika 3.3) ija je tanost prema proizvoau (2mm+2ppm x D). Nivelanje je izvreno pomou nivelira Topcon AT-G4 (slika 3.4) kod kojeg proizvoa navodi tanost od 2 mm na kilometar dvostranog nivelanja.Tabela 3.1. Svojstva instrumenta od strane proizvoaa 3Topcon GPT-9001A

Mjerenje ugla

MetodaApsolutno itanje

Minimalno oitavanje1" / 5"

Tanost5"

KompenzacijaDvoosni

Daljina kompenzacije 6'

Durbin

Poveanje30 x

Minimalna udaljenost fokusa1.3 m

Mjerenje duine sa prizmom

Udaljenost 1/3/9 prizmi Ud Ualjenost 1/3/9 prizmi3000m/4000m/5000m

Tanost (2mm+2ppm x D)

Mjerenje duine bez prizmeNormalni modDugi mod

Doseg1.5 m 250 m5.0 m 2000 m

Tanost

Fine

Coarse

Tracking (5 mm)

(10 mm)

(10 mm) (10 mm+10 pm x D)

(20 mm+10 pm x D)

(100 mm)

Korisniko suelje

Operativni sistemMicrosoft Windows

ProcesorIntel PXA255 400MHz

EkranEkran u boji osjetljiv na dodir

Zaslon320 x 240 Color LCD TFT

Slika 3.3. Topcon GPT-9001A Tabela 3.2. Svojstva instrumenta od strane proizvoaa 3-9001Topcon GPT-9001A

Specifikacija

Duljina 192 mm

Slika uspravna

Objektiv30 mm

Poveanje 26x

Vidno polje1 30'

Mo razdvajanja3.5 "

Minimalni fokus0.5 m

Horizontalni krug

Dijametar Dijametar Dija Dijametar117 mm

Minimalno oitanje1

Automatsko niveliranje

Rang kompenzacije 15'

Tanost mjerenja

1 km dvostrukog niveliranja 2 mm

Kruno poravnanje

Osjetljivost2 mm

Teina

Instrument1.6 kg

Slika 3.4. Nivelir-Topcon AT-G4 3____________________________3 [URL 1] http://global.topcon.com3.2.1. Metoda mjerenja

Pri mjerenju uglova koristila se girusna metoda mjerenja uglova. Prilikom mjerenja girusnom metodom pravce prema takama A, B i C viziramo u smjeru kretanja kazaljke na satu i oitamo horizontalni krug. Poetnu taku izabiremo tako da bude za vrijeme opaanja dobro osvijetljena, najbolje da se nalazi sjeverno od toke na kojoj se mjeri. Za kontrolu na kraju ponovno oitamo pravac na poetnu taku. Okrenemo instrument u drugi poloaj i viziramo iste take, ali sada u suprotnom smjeru, od take A prema toki C, B i za kraj ponovo oitamo pravac prema taki A (slika 3.5). Iz dobivenih mjerenja odredimo dvostruku kolimacijsku pogreku, sredinu izmeu I i II poloaja, te reduciranu sredinu. Na kraju raunamo horizontalne uglove izmeu pravca A-B, A-C, i B-C. Iz dobivenih mjerenja odredimo dvostruku kolimacijsku pogreku, sredinu izmeu I i II poloaja, te reduciranu sredinu. Na kraju raunamo horizontalne uglove izmeu pravca A-B, A-C, i B-C.

Slika 3.5. Princip mjerenja girusnom metodom Prilikom mjerenja duina koristila se metoda elektronskog mjerenja duina, koja se zasniva na mjerenju vremena koje je potrebno elektromagnetskom valu za prijelaz mjerene duine u oba smjera. Prilikom mjerenja na poetnu taku, npr. P1 se postavio instrument a na krajnju npr. P2 se postavio reflektor. Osnovna jednaina za odreivanje duine d, uz pretpostavku da se val iri konstantnom brzinom c glasi :

gdje je:D...duina izmeu taaka,

c ... brzina elektromagnetskog vala,

t...vrijeme koje je potrebno valu da dvaput prijee mjerenu duinu. 3.2.2. Ispitivanje i rektifikacija instrumentarija i mjerne opreme3.2.2.1. Totalna stanica

Kada je totalna stanica na terenu uredno postavljena na stativ i pripremljena za mjerenje, moraju biti ispunjeni svi uslovi instumenta, koji glase: Os libele na alhidadi mora biti okomita na alhidadnu os Ispitivanje

Instrument se postavi i fiksira za stativ. Djelujui na poloajne vijke, instrument se priblino horizontira, odnosno, mjehur krune libele dovede da vrhuni. Zatim ispitujemo prvi uslov totalne stanice. Okree se alhidada oko svoje osi sve dotle dok libela bude priblino paralelna sa zemljinom pravom koja spaja dva poloaja vijka. Pomou ta dva vijka dovede se mjehur libele da vrhuni. Okrene se alhidada za 180 tako da libela zauzme poloaj, koji e biti, priblino paralelan njenom prvobitnom poloaju. Ako mjehur libele i u ovom drugom poloaju alhidade, vrhunio, tada je uvjet ispunjen, tj. os libele je okomita na alhidadnu os. Ako mjehur libele odstupi, tada uslov nije ispunjen i pristupa se retifikaciji.

Rektifikacija

Ukoliko u drugom poloaju alhidade, mjehur libele odstupi, jedna polovina odstupanja mjehura ponitava se pomou korekcionog vijka na libeli a druga polovina pomou poloajnih vijaka. Kada se pomou korekcionog vijka na libeli, mjehur pomjeri prema marki libele za polovinu odstupanja, tada e os libele biti okomita na alhidadnu os. Kada se zatim pomou dva poloajna vijka, prema kojima je libela postavljena, mjehur libele dovede da vrhuni, onda e i alhidadna os biti vertikalna. Kada se jednim postupkom ne moe izvriti potpuna rektifikacija, postupak treba ponoviti vie puta. 4 Vizura treba biti okomita na obrtnu os durbina Ispitivanje

Ispitivanju drugog uslova moe se pristupiti tek onda, kada je ispitan i ispunjen prvi uslov. Ovo je potrebno zato to, pri ispitivanju drugog uslova, alhidadna os mora biti vertikalna. Ispitivanje drugog uslova totalne stanice vri se opaanjem jedne take i itanjem podjele limba u dva poloaja durbina. U tu svrhu, ispred instrumenta na odstojanju od 150 200 m, usvoji se taka A. Ispitivanje se vri na priblino horizontalnom terenu. Samo u tom sluaju moemo tano odrediti ugao izmeu vizure i okomice na obrtnu os durbina, tzv. kolimacionu greku c. Dovede se alhidadna os u vertikalan poloaj, navizira se u I poloaju durbina taka A, izvri itanje na horizontalnom limbu i zapie. Durbin se prevede u II poloaj, ponovo se navizira taka A, izvri itanje na horizontalnom limbu i zapie. Ukoliko je vizura okomita na obrtnu os durbina, tada e se drugo itanje dobijeno u II poloaju durbina, razlikovati za 180 od prvog itanja u I poloaju. Ako razlika itanja na limbu u dva poloaja durbina odstupa od 180 vie od tri podatka limba pristupamo rektifikaciji drugog uslova. 4 Rektifikacija

Rektifikacija podrazumijeva pomjeranje vizura tako da vizura bude okomita na obrtnu os durbina. Rektifikacija drugog uslova totalne stanice vri se na sljedei nain: srauna se vrijednost popravljanja za utjecaj kolimacione greke, zatim djelujui mikrometarskim vijkom alhidade, namjesti se itanje popravljeno za utjecaj kolimacione greke, zbog ega e vizura skrenuti sa navizirane take A, pomjerajui konanini prsten pomou korekcionih vijaka, dovede se da vizura, odnosno, vertikalna crta konanice ponovo pogaa taku A. Time je izvrena retifikacija drugog uslova totalne stanice. Kada je zavrena retifikacija, postupak treba ponoviti od poetka i dovesti da se itanje u II poloaju durbina razlikuje od itanja u I poloaju durbina za 180. 4 Obrtna os durbina treba biti okomita na alhidadnu os

Ispitivanje

Ispitivanju treeg uslova moe se pristupiti tek onda kada su ispitani i ispunjeni prvi i drugi uslov i kada je alhidadna os dovedena u vertikalan poloaj. Ispitivanje treeg uslova sastoji se u tome da li je obrtna os durbina horizontalna, kada je alhidadna os vertikalna. Za ispitivanje treeg uslova treba izabrati jednu visoku taku povoljnu za viziranje. Relativna visina take treba biti, najmanje, 20 m. U gradu e takva taka biti TV antena na visokoj zgradi, a izvan grada gromobran na fabrikom dimnjaku, minaret damije, crkveni toranj i sl. Postavi se teodolit na odstojanju 30 do 50 m od objekta na kome se nalazi usvojena visoka taka, tako da pri viziranju durbin bude veoma nagnut. Dovede se veoma paljivo alhidadna os u vertikalan poloaj. Navizira se visoka taka u I poloaju durbina, durbin se spusti u priblino horizontalan poloaj i na zidu objekta oznai se taka I koju pogaa vizura. Zatim se durbin prevede u drugi poloaj i ponovi postupak, tj. ponovo se navizira visoka taka, spusti durbin i oznai taka II. Ukoliko se dvije oznaene take I i II iz dva poloaja durbina poklapaju, tada je uslov ispunjen, tj. obrtna os durbina je horizontalna, odnosno, okomita na alhidadnu (vertikalnu) os. Meutim, ako u prvom poloaju durbina sputena vizura pogaa tau I, a u drugom poloaju taku II a da se ne poklapaju, tada obrtna os durbina nije horizontalna, tj. uslov nije ispunjen.4 RektifikacijaNa liniji koja spaja take I i II i koja treba biti priblino horizontalna, tano na sredini oznai se taka A. Pravac OA bie simetrala ugla i istovremeno e se poklapati sa vertikalom koja prolazi kroz visoku taku. Rektifikacija bi se sastojala u podizanju ili sputanju jednog kraja obtrne osi durbina sve dotle dok vizura ne pogodi taku A. Meutim, ovaj uslov je, kod savremenih totalnih stanica, fabriki ispunjen. Ovaj uvjet treba ispitati i ukoliko se konstatira osjetna derektifikacija, totalnu stanicu treba poslati u specijalizovani geodetski servis na rektifikaciju. Greka, uzrokovana neokomitou obrtne osi durbina na alhidadnu os, nema utjecaja na tanost mjerenja horizontalnih uglova, kada se uglovi mjere u dva poloaja durbina. Tako da ako mjerimo u dva poloaja durbina neispunjenje treeg uslova nee se odraziti na tanost konanih rezultata mjerenja uglova. 4 Pri horizontalnoj vizuri, itanje na visinskom limbu, u prvom poloaju durbina, treba biti 90, odnosno 270 u drugom poloaju.____________________________

4 ( Prirunik praktine nastave za II. razred geodetske kole, Sarajevo) Ispitivanje etvrti uslov totalne stanice bit e ispunjen kada je zbir itanja:

- KL + KD = 360 - kod totalne stanice namijenjene za mjerenje zenitnih daljina, - KL + KD = 180 - kod totalne stanice namijenjene za mjerenje vertikalnih uglova

Ispitivanju etvtog uslova totalne stanice moe se pristupiti tek onda kada su ispitani i po potrebi, ispunjeni uslovi za mjerenje horizontalnih uglova i kada je alhidadna os dovedena u vertikalan poloaj. U prvom poloaju durbina (KL), navizirati usvojenu taku srednjom horizontalnom crtom konanice, kontrolirati i dotjerati mjehur visinske libele da vrhuni i proitati vrijednost podjele limba KL. Zatim, prevesti durbin u drugi poloaj (KD), navizirati srednjom horizontalnom crtom konanice istu taku, kontrolirati i dotjerati mjehur visinske libele da vrhuni i proitati vrijednost podjele limba KD. Sabrati itanja KL + KD i vidjeti da li ispunjavaju postavljeni uslov. Ukoliko se pojavi odstupanje od 360 odnosno 180, tada uslov nije ispunjen i pristupa se rektifikaciji. 4 Rektifikacija

Razliku zbira itanja (KL + KD) od 360 odnosno 180: 360 - (KL + KD) odnosno 180-(KL + KD), treba podijeliti sa dva, te tim iznosom oba itanja KL i KD ili uveati ili umanjiti, tako da zbir popravljenih itanja (KL) + (KD) bude tano 360 odnosno 180. Vrijednost popravljenog itanja (KL) ili (KD) namjestiti na visinskom limbu pomou mikrometarskog vijka za visinsku libelu (nareckani vijak). Pri tome e odstupiti mjehur visinske libele. Odstupanje mjehura visinske libele e se popraviti pomou korekcionog vijka na visinskoj libeli. Time je izvrena rektifikacija etvrtog uslova i postupak treba ponoviti i provjeriti ispunjenje uslova. 43.2.2.2. PrizmaPrije upotrebe prizme i teleskopskog nosaa prizme provjeravamo:

1. Da li je teleskopski nosa ravan,2. Da li je kruna libela ispravna uslov vertikalnosti,3. Da li je itanje visine na teleskopskom nosau ispravno.Neispravnost prva dva uslova e formirati sluajne i nepredvidive pogreke, dok e neispravnost treeg uslova dovesti do nastanka konstantne greka koju je. ako se otkrije dovoljno brzo, mogue otkloniti.

Provjera da li je teleskopski nosa ravan moe se napraviti valjanjem na ravnoj povrini ili sa viskom. Savijen teleskopski nosa nije lako ispraviti i najbolje je poslati ga u ovlaten servis ili kupiti novi. Ispitivanje se vri jednom godinje ili nakon fizikog oteenja.

Nakon to je utvreno da je teleskopski nosa ravan pristupa se provjeravanju i podeavanju krune libele ukoliko je to potrebno. Nakon postavljanja u okvir mjehuri se mora nalaziti u samom sreditu kruga. Ukoliko odstupa, podeavanje se vri vijcima na tri ruba krune libele. Nakon podeavanja potrebno je izvriti lagan pritisak na libelu i provjeriti dolazi li do promjena u poloaju mjehuria, tanije jesu li ispravni nosai vijaka libele i kuite libele.Kao i kod antenskih tapova, postoji mnogo proizvoaa prizmi i tapova prizmi, te je potrebno pri svakoj promjeni prizme provjeriti njenu visinu invarskim metrom.

3.2.2.3. NivelirDa bi se pristupilo nivelanju, potrebno je zadovoljiti odreene uvjete u cilju odreivanja tane visinske razlike. Ti uvjeti su sljedei:

Uvjet paralelnosti vizure i osi nivelacione libele, Uvjet okomitosti osi nivelacione libele i glavne osi nivelira, Uvjet horizontalnosti srednje horizontalne crte konanice, Uvjet paralelnosti osi krune libele sa ravninom podjele letve, Poetak podjele na paru letava je istovjetan.

Nakon ispunjenih uvjeta nivelira pristupilo se nivelanju gdje se koristila metoda geometrijskog nivelmana kod koje se visinska razlika izmeu dvije take odreuje horizontalnom vizurom instrumenta i vertikalno postavljenih letvi.

Postoje dvije metode odreivanja visinskih razlika geometrijskim nivelmanom:

Metoda nivelanja iz sredine i

Metoda nivelanja sa kraja.

Metoda nivelanja iz sredine je metoda odreivanja visinskih razlika na nain da se nivelir postavi u sredini izmeu taaka ija se visinska razlika odreuje. Nivelir se postavi na sredini izmeu taaka A i B, a na take se postave letve. Pri horizontalnoj vizuri nivelira izvri se itanje podjele na vertikalno postavljenim letvama. U odnosu na smjer itanja, prvo se oita zadnja a potom prednja letva. Na taj nain dobijemo visinsku razliku izmeu taaka A i B.

Visinska razlika:

h=lA-lB

Slika 3.6. Nivelanje iz sredine

Metoda nivelanja s kraja je metoda odreivanja visinskih razlika sa nejednakim duinama vizura. To znai da se nivelir postavlja blie jednoj letvi, a dalje je od druge letve. Postupak nivelanja s kraja je identian nivelanju iz sredine. 6 3.3. Projekat i izvedba mreePrije bilo kakavih mjerenja potrebno je postaviti operativni poligon s kojega e se vriti snimanje telekomunikacionog voda. Pod projektom mree podrazumijevamo konfiguraciju mree i plan mjerenja, kojim e biti obuhvaeno i pokriveno itavo podruje snimanja. Izvedba mree podrazumijeva rekognosciranje, stabilizaciju i premjer. Konfiguracija mree predstavlja oblik mree i broj taaka u mrei i zavisi od oblika povrine koju je potrebno snimiti. U ovom sluaju odabran je uvoreni poligoni vlak, odnosno tri uvorena poligona vlaka na osnovu kojih e se izvriti izravnanje vorne take, a zatim izvriti izravnanje uvorenih vlakova.

Uvoreni poligonski vlakovi treba da budu priblino iste duine i pravilno rasporeeni oko vorne take. Poligonske take se postavljaju na mjestima gdje nee biti izloene oteenju ili unitenju, te se postavljaju tako da strane u vlaku budu priblino iste duine i ne bi trebalo da odnos susjednih strana u vlaku bude vei od 2, a samo u izuzetno tekom terenu moe se dozvoliti da taj odnos dostigne vrijednost 1:3.

Slika 3.7. Konfiguracija uvorenih vlakova

Pokazalo se da je, uz potivanje pomenutih uslova, potrebno ubaciti etiri nove poligone taake i jednu vornu taku da bi se snimio telekomunikacioni vod na podruju snimanja, te da bi se osiguralo dogledanje taaka. Poligone take su numerisane brojevima od 914 do 919. Potom se pristupilo rekognosciranju terena. Rekognosciranje je odabir najpovoljnijeg poloaja taaka na terenu, a da pri tom budu zadovoljeni odreeni uvjeti. Najpogodnija mjesta za poligonu taku su trotoar ulice, bankina ceste , mea itd. Pri rekognosciranju taaka vodilo se rauna da se take dogledaju. Kada se izvrilo rekognosciranje svih uvorenih vlakova, izvrilo se oznaavanje mjesta vorne take. Poligone take su stabilizovane geodetskim bolcnama kao na slici 3.8. Slika 3.8. Geodetska bolcnaNakon stabilizacije taaka na terenu, bilo je potrebno je izvriti mjerenja u uvorenom poligonom vlaku. Mjerenje uvorenog poligonog vlaka znai mjerenje kose duine, horizontalnog i zenitnog ugla. Prije mjerenja, usvoji se zajednika strana za sve uvorene vlakove kod vorne poligonske take (to je najdua strana). Mjerenje uglova u uvorenom vlaku , iz kojeg je posljednja strana usvojena kao zajednika strana, zavrava na poligonskoj taki ispred vorne take. U ostalim uvorenim vlakovima mjerenje uglova zavrava na vornoj taki. Mjerenje horizontalnih uglova totalnom stanicom je izvreno girusnom metodom, dok je mjrenje duina izvreno elektronskom metodom. Prilikom mjerenja, mjereni podaci su se automatski pohranjivali u memoriju instrumenta i vrena je automatska kontrola mjerenih podataka. Prilikom mjerenja zenitne udaljenosti je napravljeno vie mjerenja kako bi se dobila traena tanost. Zenitna udaljenost se takoe mjerila u oba poloaja durbina.3.4. Veza poligonog vlaka na visinsku mreuNakon to se zavrilo mjerenje u uvorenom poligonom vlaku, a prije snimanja telekomunikacionog voda, bilo je potrebno izvriti nivelanje uvorenog vlaka. Nivelanje je izvreno metodom geometrijskog nivelmana, koristei metodu nivelanja iz sredine.

Planirano je da se operativni poligon razvije koritenjem postojee gradske mree (taaka) kako u poloajnom, tako i visinskom smislu zbog nedostatka repera u neposrednoj blizini prostora obuhvaenog projektnim zadatkom. Nakon razmatranja ovih injenica kao i zahtjevane tanosti snimanja komunalnih ureaja, plan je usvojen.Da bi se izvrilo izravnanje nadmorske visine vorne take bilo je potrebno izvriti nivelanje "naprijed" i nivelanje "nazad" u uvorenim vlakovima.Bilo je potrebno postavljati i vezne take, odnosno privremene take koje su na terenu definisane nivelmanskom papuom.Za vezne take upotrebljava se kolac, klin ili prirodna tvrda podloga obiljeena masnom kredom. Stanice se numeriu od 1 pa nadalje arapskim brojevima, izmeu dva repera na koje se vezuje nivelman.

Na terenu su nivelana tri uvorena vlaka. Za poetne take ovih vlakova koritene su take gradske mree: P203, P 664, P 691, a za krajnju taku je koritena vorna taka. Ukupna duina nivelanih stranica u prvom vlaku iznosi 217 m, u drugom 157 m i 196 m u treem, to je u konanici 570 m. Duine u nivelmanu se kreu od 20 m do 40 m, gdje se vodilo rauna o ravnomjernosti duina na svakom stajalitu to je vidljivo i u nivelmanskom obrascu br.1, priloenog u prilogu. Nivelanje je izvreno nivelirom Topcon AT-G4.Greke akumulirana u vlakovima 1, 2 i 3 te dozvoljena odstupanja su prikazane u tabeli ispod. Sve vrijednosti su u granicama dozvoljenih odstupanja izraunatih po formuli:h=20d+0.04d2

Tabela 3.3. Odstupanja u vlakovima Broj vlakaDozvoljeno odstupanje

(mm)Odstupanje

(mm)

19,42

27,91

38,91

3.5. Snimanje telekomunikacionog voda. Poto su izvreni pripremni radovi koji obuhvataju proguavanje postojee geodetske mree i njeno izravnavanje, odabir metode snimanja te definisanje obuhvata snimanja detalja pristupili smo snimanju detalja potrebnog za izradu elaborata komunalnih ureaja telekomunikacionog kabla. Za potrebe terenskih mjerenja odabrana je polarna metoda. Uporite ove odluke se nalazi u kvalitetnoj i gusto postavljenoj mrei taaka sa poznatim koordinatama te zadovoljavajuom tanou instrumenta.Ukoliko su podzemni ureaji ukopani prije snimanja, podzemni komunalni ureaji moraju biti otkriveni i obiljeeni na povrini. Otkrivanje postojeih podzemnih ureaja vri se tragaem ili otkopavanjem. Prije upotrebe traga treba ispitati na trasi voda snimljenog prije zatrpavanja. Rezultati ispitivanja vode se u posebnom zapisniku i prilau se uz elaborat. Zapisnik treba da sadri podatke o poznatim mjerenjima u horizontalnom i vertikalnom poloaju voda, mjerenja dobivena tragaem, kao i njihove razlike.

Cjevasti vodovi pronalaze se preko pripadajuih objekata, odnosno povrinskih izdanaka (zatvaraa, poklopaca, okana i armatura na cijevima). Kod zatvaraa treba tano odrediti poloaj zatvaraa u odnosu na pripadajui vod. Kablovski vodovi pronalaze se preko kablovskih okana, pripadajuih objekata i drugih oznaka. Otkrivene take podzemnog voda na povrini zemlje obiljeavaju se za snimanje na svim prelomima u horizontalnom i visinskom pogledu, Biljege za obiljeavanje mogu biti privremene (drveni kolac, metalna ipka ili krii obiljeen masnom bojom) i stalne biljege koje postavljaju korisnici na povrini za pojedine karakteristine take trase ureaja.

Poto se u ovom sluaju rov ureaja nije zasut materijalom, osim u sluajevima gdje je instalacija presjecala saobraajnicu, nije bilo potrebe za traganjem na terenu nego se pristupilo direktnom snimanju instalacija. Ovakav vid snimanja instalacija prije zatrpavanja kanala je poeljan jer je ovo najsigurniji i najtaniji metod.Osnovu za geodetsko snimanje komunalnih ureaja ine: trigonometrijska, poligonometrijska, poligonska, linijska i nivelmanska mrea. U ovom sluaju se koristila postojea gradska mrea proguena za potrebe ovog rada. Snimanje se vri po vaeim propisima o premjeru zemljita koji se odnose na snimanje objekata za odgovarajuu razmjeru, ukoliko drukije nije odreeno pravilnikom. Podaci snimanja, mjerenja, karakteristike ureaja, kao i podaci o geodetskim mreama vode se na skicama i u odgovarajuim zapisnicima. Za skice snimanja koriste se postojane kopije originala planova, fotoskice i novoformirane skice detalja. U ovom radu je voena skica detalja na kopiji originala plana, iako je voeno kodirano snimanje. Formirani kodovi obuhvataju: aht - za snimanje ahtova, kabal - za snimanje karakteristinih lomova kabla te front za snimanje detalja potrebnih za izradu 27-og obrasca.Za zapisnike snimanja koriste se obrasci predvieni za snimanje detalja odgovarajuom metodom.

Pri snimanju telekomunikacione mree potrebno je snimiti instalacione kablove kao i sve pratee objekte: telefonske centrale i podcentrale, kablovska kanalizacija sa oknima i galerijama, armirani kablovi u rovu, kablovske kuice, pojaivake kuice i kuita, gasna kuita i kuni prikljuci do zida zgrade.Svi iani i kablovski vodovi snimaju se sa jednom takom u osovini voda. Ostali vodovi snimaju se sa jednom takom, ako im je irina manja od jednog milimetra pomnonog sa imeniteljem razmjere plana (l mm x M). U protivnom uzimaju se mjerenja za prikazivanje na planu sa dvije linije.

Ukoliko se centri poklopaca revizionih okana i osovina podzemnog voda ne nalaze u istoj vertikali, u oknu se uzimaju podaci na osnovu kojih se moe na povrini zemlje odrediti njihov meusobni poloaj i izvriti snimanje. Pripadajui objekti za koje postoje uslovne oznake, a takvih su dimenzija da se mogu predstaviti u razmjeri plana, snimaju se potrebnim brojem taaka i kartiraju u razmjeri plana. Na kartirani i iscrtani objekat iscrtava se karakteristini znak.

Vodovi snimljeni do ivice objekata (zgrada) koji se nastavljaju kroz ili ispod objekta, radi cjelovitosti, iscrtavaju se takasto preko objekata na skicama snimanja i planovima. Kod podzemnih objekata (komora, tunela, galerija, garaa, sklonita, skladita, prolaza i slino) snimaju se granice unutranjeg korisnog prostora. Za sve komore i okna ureaja izrauju se skice.

Karakteristine take ureaja kao to su: take ravanja primarnih i sekundarnih vodova, take spajanja ili razdvajanja dva ili vie vodova i prelomne take vodova u horizontalnom i vertikalnom smislu, snimaju se kao mene take i za iste se uzimaju kontrolna mjerenja. Ostale take snimaju se kao prelomne take na granicama kultura.

Kod vodova koji se ne lome u horizontalnom i vertikalnom smislu snimaju se samo krajnje take ako se meusobno dogledaju. U protivnom, na linijama vodova umee se potreban broj taaka.

U gusto izgraenim dijelovima naselja, a u unutranjosti graevinskih blokova, u kojima ne postoji mrea geodetskih taaka, snimanje ureaja moe se vriti sa linija ije su krajnje take ivice objekata trajnog karaktera, ili lunim presjekom sa najmanje tri mjerenja, ija duina moe da iznosi najvie 25 m. Odmjeranja se uzimaju od trajnih, fiksnih, i pravilno rasporeenih taaka.

3.6. Kartiranje i iscrtavanje

Za izradu katastra komunalnih ureaja koriste se geodetski planovi i karte slijedeih razmjera:

za izgraena podruja planovi 1:500 i 1:1000;

za neizgraena podruja 1:2500, 1:5000, karte 1:5000 ili 1:10000.

Ukoliko se manja povrina (raskre, vorite i slino) ne bi mogla prikazati u jednoj od navedenih razmjera, taj e se detalj prikazati u krupnijoj razmjeri na posebnom prilogu plana. Razmjera plana treba da osigura tano, pregledno i jasno predstavljanje komunalnih ureaja na planu.

Grafiki pregled komunalnih ureaja i vodova izrauje se po pravilu na postojeim planovima i kartama razmjere 1:2500 ili 1:5000 za gradska podruja, a u razmjeri 1:10000 ili 1:25000 za vangradska podruja..Kartiranje i iscrtavanje komunalnih ureaja vri se na geodetskom planu komunalnih ureaja. Kartiranje i iscrtavanje ureaja vri se po propisima za premjer zemljita, kao i oznakama koje su propisane pravilnikom.

Trase vodova na skici snimanja i geodetskom planu komunalnih ureaja iscrtavaju se postojanim bojama, linijama debljine 0,2 mm, i to:

vodovodna mrea - plavim tuem, kanalizaciona mrea - sepija tuem,

elektroenergetska mrea - crvenim tuem (cinober),

toplovodna i parovodna mrea - narandastim tuem (uti i cinober u odnosu 2:1), telekomunikaciona mrea - ljubiastim tuem;

gasovodna mrea - zelenim tuem;

naftovodna mrea - crnim tuem;

sonovodna mrea - kao i vodovodna mrea;

drenana mrea - utim tuem;

Trase podzemnih vodova iscrtavaju se punim, a nadzemnih isprekidanim linijama. Trase vodova predstavljene na oleatama iscrtavaju se crnim tuem linijama debljine 0,3 mm. 12___________________12 (Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja)Vodovi i podzemni objekti na grafikom pregledu iscrtavaju se u odgovarajuoj boji debljine do 0,5 mm, a od karakteristinih podataka upisuje se slovna oznaka i broj voda.

Oznake za pripadajue objekte vodova iscrtavaju se crnim tuem, linijama debljine 0,12 mm. Podzemni objekti koji se prikazuju u razmjeri iscrtavaju se isprekidanim, linijama crne boje, debljine 0,12 mm.

Nadzemni objekti koji se prikazuju u razmjeri, iscrtavaju se prema Pravilniku o tehnikim propisima za izradu originala planova i odreivanje povrina parcela pri premjeru zemljita. Karakteristike pojedinih vodova (vrsta voda, dimenzije cijevi, broj kablova, napon, i oznake) ispisuju se po pravilu u osovini trase vodova u boji kojom je iscrtan vod, na takvom meusobnom rastojanju da se lako moe pratiti trasa voda.

Slova i brojevi na trasi voda ispisuju se uspravnim blok pismom veliine 2 mm, u odgovarajuim bojama vodova.

.

Vodovi i pripadajui objekti numeriu se na skicama snimanja i grafikim pregledima komunalnih ureaja.

Numerisanje se vri arapskim brojevima od l pa nadalje, po pojedinim vrstama vodova. Ukoliko korisnici komunalnih ureaja imaju izvrenu numeraciju ureaja i objekata, treba po mogunosti, usvojiti i preuzeti tu numeraciju.

Kota take ispisuje se po mogunosti, s desne strane uboda, paralelno sa ,,y" osovinom ili trasom voda, ali u svakom sluaju tako da se nesumnjivo zna na koju se taku odnosi, bilo da je upisana lijevo, iznad ili ispod uboda. Znak za vod se moe mjestimino prekinuti da bi se upisala kota.

Kote za take na istoj vertikali ispisuju se u vidu razlomka. Iznad razlomake crte ispisuje se kota take na povrini zemlje (kota terena ili kota poklopca), a ispod crte kota take ispod povrine zemlje. Ako se kota odnosi na taku ispod povrine zemlje, iznad upisane kote iscrtava se razlomaka crta. Za take na trasi voda ije se kote ispisuju u vidu razlomka, osovina trase voda je ujedno i razlomaka crta. Kote odrene nivelmanom ispisuju se na centimetar, a kote odreene tahimetrijom i tragaem na decimetar, odgovarajuom bojom kojom je i vod iscrtan.

Geodetski planovi komunalnih ureaja za razmjeru 1:1000 mogu se numerisati i arapskim brojevima poevi od l pa nadalje, u okviru mjesta za koji se vodi jedinstven katastar komunalnih ureaja. Broj lista ispisuje se u desnom gornjem uglu ljubiastim tuem, veliine 5 mm, u produetku nomenklature lista.

3.7. Obrada podatakaNakon terenskih mjerenja je bilo potrebno obraditi podatke u kancelariji, tj. izraditi plan u razmjeri 1:500. Prethodno je izvreno poloajno i visinsko izravnanje uvorenog poligonskog vlaka. Raunanje koordinata detaljnih taaka izvieno je u softverskoj aplikaciji" GeoMir". Kada su dobivene koordinate detaljnih taaka steeni su uslovi za iscrtavanje aurne geodetske situacije, gdje se kartiranje vrilo digitalno koordinatnom metodom.

Slika 3.9. Aplikacija GeoMirSnimljeni detalj je iscrtan u PYTAGORAS softveru, gdje je detalj podjeljen na lejere. Svaki od lejera sadri karakteristinu grupu podataka koji opisuju snimljeni prostor. Prednost prikazivanja snimljene podatake kroz lejere je i mogunost ostavljanja na planu samo onih podataka koji su nam od znaaja . Trasa kabla na skici snimanja je iscrtana ljubiastom bojom debljine 0.2 mm. Situacioni plan je podjelen na 3 lista u razmjeri 1:500.

Slika 3.10. Aplikacija Pytagoras 2012

Slika 3.11. Koriteni lejeri pri iscrtavanju objekata u PYTAGORAS-u4. TEHNIKI IZVJETAJ

Izradi projekta se pristupilo nakon donoenja rjeenja da se odobrava polaganje strunog ispita od strane Komisije za polaganje strunog ispita. Rad je odabran zbog stvarne potrebe za preciznim snimanjem komunalnih ureaja u Velikoj Kladui te zbog prilike da se kroz ovaj rad proe kroz sve korake pri izradi elaborata snimanja komunalnih ureaja.Rad sadri teroetski osvrt na razvoj katastra komunalnih ureaja, njegovu podjelu i namjenu, te obrazloenje izrade praktinog dijela rada.

Prvi korak je bio sagledavanje obrazloenja strunog rada od strane Komisije i razmatranje potrebne dokumentacije. Potrebna dokumentacija koja je u sluaju ovog rada bila potrebna obuhvata: katastarske podloge, koordinate taaka geodetske mree i 27-mi obrasci koji su preuzeti u Slubi za imovinsko pravne, geodetske poslove i katastar u Opini Velika Kladua. Kada su obezbjeeni ulazni podaci poeto je razmatranje potrebnog instrumentarija i opreme. Za izvrenje zadatka bio je potrebano obezbjediti: jedanog figuranta, totalna stanica GPT-9001A Robotic, marke Topcon, nivelir, prizmu, letvu, stativ, pantljiku, runi metar, boju u spreju i geodetske bolcne.Prvi dan na terenu se pristupilo pronalaenju postojeih gradskih taaka na osnovu preuzetih podataka. Bilo je potrebno locirati, oistiti i obiljeiti take gradske mree. Nakon pronalaenja postojeih taaka, bilo je potrebno izvriti rekognosciranje terena i stabilizaciju novih poligonih taaka.

Postavljene su etiri nove poligone take i vorna toka. Poslije postavljanja poligonih taaka pristupilo se mjerenju i nivelanju tri uvorena poligona vlaka numerisana brojevima 1,2 i 3. Ukupna duina sva tri uvorne vlaka iznosi 570 m. Sva tri vlaka su vezana na dvije poznate tacke i na cvornu tacku P 915. Nakon visinskog i poloajnog izravnanja vorne take i poligonih taaka u pojedinanim vlakovima i donoenja zakljuka da je zadovoljena poloajna i visinska tanost pristupilo se mjerenju potrebnih detalja za izradu elaborata snimanja komunalnog ureaja. Prilikom mjerenja detalja, takoe su se mjerili i frontovi npr. za potrebe izrade 27 og obrazca. Takva procedura mjerenja je primjenjena na svakoj poligonoj taki.

Ukupno je snimljeno 105 detaljnih taaka i 647.56 m kabla . Terensko snimanje je trajalo deset dana, od kojih se prva dva dana radilo na obilasku postojee mree i njenom proguivanju za potrebe ovog rada, a zatim se pristupilo mjerenju i snimanju detalja.Nakon terenskih mjerenja je bilo potrebno obraditi podatke, tj. izraditi plan u razmjeri 1:500, poto se radi o gusto izgraenom gradskom podruju.

Kada su dobivene koordinate taaka detalja, steeni su uslovi za iscrtavanje snimljenog detalja. Snimljeni detalj je iscrtan u PYTAGORAS softveru prema vaeem pravilniku o izradi katastra komunalnih ureaja.5. SPISAK KORITENE LITERATURE I ZAKONSKIH PROPISA[1]

Pravilnik za snimanje detalja SR BiH, Savezna geodetska uprava, Sarajevo, januara 1991. godine.[2] Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, Sarajevo , 1978. godine.[3] Diplomski rad, Katastar vodova kao dio sistema prostornih podataka, Zagreb, juli

2003.godine.[4] Prirunik praktine nastave za II. razred geodetske kole, Sarajevo , 1998.godine.[5] Geodezija, Nihad Kapetanovi, Faruk Seleskovi, Sarajevo 1999.godine.

[6] Katastar Nekretnina, Vladimir Luki, Banja Luka, 1995.godine.[7] The Calibration of survey equipment, Hugo C.Engler, 2012.godine.[8] Nivelir-Topcon AT-G4 [Internet],,

[pristupljeno 10.07.2014] , [URL1][9] Topcon GPT 9001A [Internet],,

[pristupljeno 10.07.2014], [URL1]6. BIOGRAFIJA KANDIDATA

Belkisa Lati

Mala Kladua 72, 77230 Velika Kladua, Bosna i Hercegovina

061/626-413

[email protected]

Datum roenja 19.12.1988.godine

Spol enski

Nacionalnost Bonjak

OBRAZOVANJE

Oktobar 2007-Septembar 2010 Beelor-inenjer geodezije

Oktobar 2010-Oktobar 2012 Magistar geodezije-diplomirani inenjer geodezije

Graevinski fakultet, Sarajevo

RADNO ISKUSTVO

izrada kartografske dokumentacije za provoenje Popisa stanovnitva, domainstava i stanova za Srednjebosanski kanton

- etairanje i izrada tlocrta objekata

- obrada terenskih podataka, kartiranje i iscrtavanje

- izrada elaborata aurnih geodetskih situacija u digitalnom obliku

- parcelacija zemljita i izrada parcelacijskih elaborata

- iskolenje objekta i izrada elaborata iskolenja

- identifikacija katastarske parcele - snimanje situacija za projektovanje (puteva, vodovoda, kanalizacija, stambenog

naselja, poslovnih objekata),

snimanje komunalnh ureaja , dalekvoda i niskonaponske mree KOMUNIKACIJSKE VJETINEDobre komunikacijske vjetine, prilagodljivost, lojalnost i timski rad

RAUNALNE VJETINE

Microsoft Office ( Word, Excel, Powerpoint, Outlook), AutoCad, ArcGis, ArcMap, Pytagoras

7. PRILOZIPRILOG 1: TRIGONOMETRIJSKI OBRAZAC 1Stanica

Datum

Girus

asVizurna

takaI polugirusII polugirus Dvostruka kolimaciona grekaSredinaRedukovana

sredinaSredina iz svih

girusaPROBEPRIMJEDBE

AB

'''''''''''''''''''''

123456791011

P 696P 664000001795957-3359595900000204552255225522Snimila: Belkisa Lati

Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 9142045522245520-2204552120455225517-03

552255175520552211039:25519

P 6648959572695955-28959560000055175523

P 91429455201145518-2294551920455235513-08

551755135515552311030:25515

P 914P 69600004180000400000400000192232723282322

P 9151922324122329-5192232619223222333+08

23282333233023224701:22330

P 6969000012695956-58959580000023322332

P 91528223311022329-2282233028223322325-03

23322325232823324657:22329

Stanica

Datum

Girus

asVizurna




AB

'''''''''''''''''''''

123456791011


Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 9162472749672753+4247275124727522751-02

27492751275027525540:22750

P 6919000002695955-58959570000027542800

P 91633727541572749-5337275724728002744-05

27542744275428005538:22755

P 916P 693000011800003+200000200000208191219121910

P 9152081911281914+3208191220819101917+04

19121917191419103829:21914

P 6939000042700002-29000030000019201913

P 91529819161181915-1298191620819131917+06

19201917191919133837 :21919

Stanica

Datum

Girus

asVizurna




AB

'''''''''''''''''''''

123456791011

P 915P 91600000180000000000000000189285728582858Snimila: Belkisa Lati

Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 9141892858092858018928581892858285800

28582858285828585756:22858

P 916900000270000009000000000028572857

P 9142792857992858127928571892857285800

28572858285728575755:22857

Stanica

Datum

Girus

asVizurna




AB

'''''''''''''''''''''

1234567910

P 203P 20235959581800002+435959590000084100810111011Snimila: Belkisa Lati

Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 9178410132641008-5841010841011101000

10111010101110112021:21011

P 2029000052700001-49000030000010151005

P 91717410103541007-31741008810051008+06

10151008101110052023:21011

P 917P 203000001795958-2359595900000179345434513452

P 918179345135934510179345117934523453-02

34513453345234526944:23450

P 2038959582695953-58959550000034503455

P 9182693448893453+5269345017934553500-09

34503500345534556950:23446

Stanica

Datum

Girus

asVizurna




AB

'''''''''''''''''''''

1234567910


Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 915175210035521000175210017520592101+03

21022101210120594203:22101

P 2039000002695959-19000000000020572058

P 9152652057852059+2265205817520582100-01

20572100205820584157:22058

P 915P 91835959591800000-135959590000093071007100710

P 914930709273070909307099307100709-01

07100709071007101419:20709

P 918895959269595908959590000007110710

P 9141830710030707-318307099307100708-02

07110708071007100719:20709

PRILOG 2: TRIGONOMETRIJSKI OBRAZAC 1VStanica

GirusVizurna

takaPoloaj durbina I

Krug lijevoPoloaj durbina II

Krug desno2(V.V.)=Dvostruki zenitni ugaoOdstupanja Srednja vrijednost dvostrukog zenitnog uglaZenitni ugaoPRIMJEDBE

K.L.K.D.K.L.+K.D.2z0=K.L.-K.D.2z-2z02z z

''''''''''''''''''''

12345678910


Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 914924044267190135959451852143+31852146924053

P 6648905442705408359595217811360

P 914924050267190235959521852148-2

P 914P 69687173527242003595935174353501743535871748

P 915932004266393335959371864031+21864033932016

8717442724209359595317435350

932008266393335959411864035-2

Stanica

GirusVizurna





''''''''''''''''''''

12345678910

P 693P 691885406271053535959411774831+11774832885416Snimila: Belkisa Lati

Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 916874938272101035959481753928+11753929874945

P 691885412271053835959501774834-2

P916874943272101335959561753930-1

P 916P 693921412267454235959541842830+71842837921419

P 915873658272230936000071751349-41751345873652

P 693921427267454236000091842845-8

P 915 873651272231036000011751341+4

P 915P 916923352267261836000101850734-41850730923345

P 914864145273181335959581732332-71732325864142

P 916923341267261535959561850726+4

P 914864132273181435959461732318+7

Stanica

GirusVizurna





''''''''''''''''''''

12345678910

P203P 202875459272045535959541755004-31755001875501Snimila: Belkisa Lati

Datum: 04.06.2014.

Vrijeme: Sunano

P 917891723270421935959421783504+41783508891734

P 202875453272045535959481754958+3

P 917891732270422035959521783512-4

P 917P 203903814269213635959501811638+11811639903819

P 918900406269554235959481800824+31800827900413

P 203903818269213835959561811640-1

P 918900412269554235959541800830-3

P 918P 917895623270033635959591795247+11795248895624

P 915884036271191035959461772126+51772131884046

P 917895628270033836000061795250-2

P 915884044271190935959531772135-4

P 915P 91891233026836163595946182471401824714912337

P 914864146273181135959571732335-11732334864147

P 9189123302683616359594618247140

P 914864144273181235959561732332+2

Broj vlakaBroj takePrelomni i vezni ugloviDirekcioni ugloviDuineKoordinatne razlikeKoordinateBroj take

yxYX

'"'"

123456789

1P 66454

2247115,16+113,-1159+21,+23765563852,235004774,42P 696

P 696204+

550.5

22791810

+0.55563965,385004795,82P 914

P 914192232791413784,56+84, -2523-2,+2499

45141365564049,885004793,34P 915

P 915360914137199,72+197,682+18,877

914136

+01

2P 6913462601103,12-83,1316-60,-1763

-1023353475564184,345004861,10P 693

P 6932472756

-105564101,035004800,33P 916

P 9162081912262124951,63-51,154-6,995

-105564049,885004793,34P 915

P 9151892857

9914206

540914137154,75-134,470-67,758

914206

-29

PRILOG 3: TRIGONOMETRIJSKI OBRAZAC 19Broj vlakaBroj takePrelomni i vezni ugloviDirekcioni ugloviDuineKoordinatne razlikeKoordinateBroj take

yxYX

'"'"

123456789

3P 20299275474,74+4,740+-

74,1

5905564043,295004568,06

P 203

+0833810

P 203841008

179+

34085564048,035004642,64

P 917

P 917543131268,74++

3,1

861+-

68,1

631

P 918175+

2008

595564051,905004711,26

P 918

358341982,11-+

2,1

046+-

82,1

084

P 915

93+

0708

105564049,885004793,34

P 915

914137225,59+6,555+225,305

6314105

720

91

41

05

+32

PRILOG 4: TRIGONOMETRIJSKI OBRAZAC 25Oznaka,broj i naziv takeGdje su sraunate kote i koordinateOrdinata Y (m)Apscisa X (m)Nadmorska visina (m)Br.S.D. za linijske takeVrsta biljegePrimjedbe

12345678

A - DATE TAKE

P 6645563791,9915004731,293159,383mesingana bolcna

P6965563852,2305004774,420158.235mesingana bolcna

P 6915564117,6095005137,647145,815mesingana bolcna

P 6935564184, 3405004861,100141.715mesingana bolcna

P 202K-13, 19-385563943,7805004584, 650148,840betonski stup

P 203K-13, 19-385564043,2905004568,06145.200betonski stup

B - NOVOODREENE TAKE

P 914To19,No35563965, 385004795,82152.813metalna bolcna

P 915 To19,No45564049,885004793,34147.865metalna bolcna




RAUNANJE KOORDINATA VORNE TAKE

1.DIREKCIONI UGAO ZAJEDNIKE STRANE3.PODACI ZA RAUNANJE SREDNJIH GREAKA

Poetna taka vlakaBroj vlakaBroj prelomnih i veznih uglova nTeine

Direkcioni uglovi i popravka

Teine

12345678910111213141516

120,509141360,510,255+0,02+0,010,000,0059164580

230,339142061,000,330-0,48-0,160,230,766,67116,676,67

340,2591410500+0,53+0,130,280,074,354917,4039,15

1.08

91

+

9141

0,

4105

54

37

PRILOG 5: TRIGONOMETRIJSKI OBRAZAC 212. RAUNANJE KOORDINATA VORNE TAKE

Poetna taka vlakaBroj vlakaKordinate datih taaka i zbirovi koordinatnih razlikaKoordinateKategorija

1718192021222324252627292930

15563852,2675004774,5805564049,915004793,300,20550250-3+4-15+20

+197,682+18,877

25564184,3405004861,1025564049,875004793,350,156,67156,6733,35+1-1+6,7-6,67

-134,470-67,758

35564043,2905004568,0605564049,865004793,370,234,3507030,45+2-3+8,7-13,05

+6,555+225,305

5564049,865004793,30

,

24

5564049,885004793,34+0,4+0,3

PRILOG 6: NIVELMANSKI OBRAZAC 1Nivelanje "naprijed"Nivelanje "nazad"

StajaliteVizuraDaljina u metrimaOdsjeak na letviVisinska razlikaStajaliteVizuraDaljina u metrimaOdsjeak na letviVisinska razlikaPrimjedba

Datum

12347123478

1P 696260.3541P 915192.745

A262.652-2.298D160.601-2,144

2A290.4952D223.011

P 914323.620-3.125P 914260.205-2,806

3P 914260.1673P 914303.461

B222.970-2.803C310.339-3.122

4B170.6384C242.740

P 915182.781-2.143P 696280.443-2.297

1P 693312.3151P 915230.499

C280.5011.814P 916272.7042,205

2C262.6782P 916230.598

P 916220.5492.129B252.7292,131

3P 916242.7983B270.577

P 915260.5962.202P 693322.3941,817

Nivelanje "naprijed"Nivelanje "nazad"

StajaliteVizuraDaljina u metrimaOdsjeak na letviVisinska razlikaStajaliteVizuraDaljina u metrimaOdsjeak na letviVisinska razlikaPrimjedba

Datum

12347123478

1P 203382.4401P 915190.898

P 917361.5600,88A171.9401,042

2P 917321.3902A201.325

P 918321.490-0,1P 918232.1980,873

3P 918222.0953P 918311.454

D211.2190,876P 917331.357-0,097

4D171.8944P 917351.645

P 915190.8511,043P203392.5250,88

PRILOG 7: NIVELMANSKI OBRAZAC 2

ODDOVisinska razlika iz nivelanja "naprijed"Visinska razlika iz nivelanja "nazad"Odstupanje

Dozvoljeno odstupanje

mmSrednja visinska razlikaPrimjedba

odakle

je uzetaS

kmh'podakle

je uzetaS

kmh'n

1234567

P 696ANO10.052-2.298NO10.035-2.297-15-2.297

AP 914NO10.061-3.125NO10.048-3.122-35-3.124

P 914BNO10.048-2.803NO10.061-2,80634-2.804

BP 915NO10.035-2.143NO10.052-2,14414-2.144

0.1960.196-1-10.369

P 693CNO10.0591.814NO10.0501,817-351.816

CP 916NO10.0482.129NO10.0482,131-252.130

P 916P 915NO10.0502.202NO10.0592,205-3 52.203

0.1570.157-86.149

P203P 917

NO10.0740,88NO10.0360,88050.880

P 917P 918NO10.064-0,1NO10.043-0,097-35-0.099

P 918DNO10.0430,876NO10.0640,873340.874

DP 915NO10.0361,043NO10.0741,042141.042

0.2170.21712.697

PRILOG 8: NIVELMANSKI OBRAZAC 3Broj vlakaRnVisinske razlike dobivene nivelanjem

Odstojanje izmeu repera

S(km)

Popravka

Definitivne visinske razlike

Nadmorske visine

Primjedba

12345678

1P 696-2.2970.0520-2.297158.235

A155.938

-3.1240.061-1-3.125

P 914152.813

-2.8040.0480-2.804

B150.009

-2.1440.0350-2.144

P 915147.865

-10.3690.196-1-10.37

fh=-10.37+10.369=-0.001mh=0.009 m

2P 693141.715

1.8160.05911.817

C143.532

2.1300.04802.130

P 916145.662

2.2030.05002.203

P 915147.865

6.1490.15716.15

fh=6.15-6.149=0.001mh=0.008 m

Broj vlakaRnVisinske razlike dobivene nivelanjem

Odstojanje izmeu repera

S(km)

Popravka

Definitivne visinske razlike

Nadmorske visine

Primjedba

12345678

3P2030,8800.074-10.879145.170

P 917146.049

-0.0990.064-1-0.100

P 918145.949

0.8740.04300.874

D146.823

1.0420.03601.042

P 915147.865

2.6970.217-22.695

fh=2.695-2.697=-0.002mh=0.009 m

PRILOG 9: NIVELMANSKI OBRAZAC 4Izravnanje nadmorske visine vorne take:

Brojevi taakaNadmorske visine su uzeteNadmorske visine

HnBroj vlakaDuina vlakova i visinske razlike su uzete Duina vlaka

S (km)Visinske razlike dobivene nivelanjem

hnPribline nadmorske visine

H'mmTeine

mmProba

1234567891011121314

P 696NO9158.2353NO20.196-10.369147.86625.1010.20-1-5.105.10

P 693NO9141.7152NO20.1576.149147.86406.34016.346.34

P 203NO9145.1701NO20.2172.697147.86734.6113.83-2-9.2218.44

0.570H0=147.86416.0524.03-7.9829.88

=+1.5mm

H=147.865

PRILOG 10: SPISAK KOORDINATA DETALJNIH TAAKA

BrYXH

15564019.3505004603.340147.270

25564018.5705004597.260147.270

35564017.1405004589.460147.090

45564016.1605004583.430146.500

55564019.2505004582.800146.370

65564020.6445004583.221146.396

75564032.6685004580.960145.852

85564034.3385004581.275145.827

95564036.8825004582.603145.782

105564037.7805004583.070145.800

115564038.1705004583.962145.809

125564038.3225004582.687145.510

135564043.1405004579.400145.210

145564047.7405004576.490145.010

155564058.7305004574.340144.250

165564075.7605004571.330143.110

175564077.0205004578.820143.730

185564077.3355004584.307144.080

195564038.7465004585.277145.872

205564039.2285004587.704145.943

215564039.9015004598.831146.198

225564040.2505004606.380146.230

235564039.1605004606.570146.400

245564031.9605004607.560146.910

255564040.4105004609.310146.250

265564040.8065004617.439146.173

275564040.9545004620.466146.161

285564041.4525004629.664146.181

295564042.0035004641.047146.076

305564041.2835004642.822146.159

315564033.7005004644.380146.530

325564023.0005004645.440147.050

335564023.4015004636.687146.820

345564011.9605004646.600147.460

355564011.6105004640.300147.470

365564041.8355004648.573146.115

375564042.8305004659.574146.142

385564043.7085004672.979146.131

395564044.4785004687.354146.129

405564044.7195004692.883146.098

415564051.5205004698.300145.920

425564051.1105004687.400145.830

435564050.0305004674.090145.920

445564049.3705004660.130145.950

455564049.4805004651.980145.920

465564050.3305004651.880145.540

475564066.5005004651.970144.920

485564066.7995004654.274145.000

495564045.4195004705.442146.243

505564044.9905004706.985146.258

515564043.5305004707.920146.430

525564041.4505004708.510146.580

535564033.8105004709.160147.180

545564033.5605004702.760146.580

555564045.2415004713.837146.224

565564045.3105004716.650146.320

575564045.3905004717.654146.460

585564046.0605004717.360146.390

595564046.6305004717.260146.240

605564051.8105004712.980145.980

615564053.8105004711.260145.790

625564056.9905004710.890145.530

635564057.4705004716.570145.520

645564057.6305004718.640145.780

655564051.8405004709.430146.070

665564052.7905004687.600145.100

675564057.0505004687.640144.810

685564057.1605004686.910144.820

695564048.2955004773.005147.381

705564049.7415004772.950147.280

715564051.3655004786.685147.240

725564050.9245004787.702147.309

735564050.0185004789.447147.765

745564050.5335004788.603147.370

755563898.3905004771.650156.100

765563897.5675004772.243156.026

775563898.0485004773.594156.140

785563898.1705004772.622156.168

795563899.3565004777.511155.370

805563901.0115004778.070155.320

815563901.1305004779.622155.320

825563899.5795004786.995155.387

835563903.3305004778.620155.980

845563904.7605004772.000156.310

855563910.6045004780.367154.820

865563922.3345004782.346154.050

875563926.0005004782.760153.790

885563933.8085004783.464145.650

895563946.4105004784.449155.490

905563951.9435004784.954155.590

915563952.2145004782.934157.270

925563952.3965004777.443158.820

935563966.4605004786.149152.210

945563967.1655004783.147152.210

955563968.5505004774.343155.400

965563994.9215004788.459152.960

975564009.1795004789.566154.000

985564021.8745004790.642151.790

995564022.0085004783.205154.230

1005564020.9765004783.126154.280

1015564047.9995004792.751149.310

1025564058.5665004784.412147.450

1035564058.6165004779.941147.100

1045564058.0695004772.876147.050

1055564061.6345004770.981146.830

PRILOG 11: PLAN KATASTRA KOMUNALNIH UREAJAPRILOG 12: SKICA SNIMANJA

PRILOG 13: SKICA POLIGONE MREEPRILOG 14: 27-MI OBRAZAC

PRILOG 15: SKICA OKNA

(Slubeni list BiH br. 21/77, 8/88, 36/90)

(Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja, 1978)

[URL 1] HYPERLINK "http://global.topcon.com/"http://global.topcon.com

( Prirunik praktine nastave za II. razred geodetske kole, Sarajevo)

(The Calibration of survey equipment, Hugo C.Engler)

(Geodezija, Nihad Kapetanovi, Faruk Seleskovi)

(Novakovi, 2008).

(Strana 17,poglavlje 3.2.1)

(Strana 21,poglavlje 3.2.2.3)

(HYPERLINK "http://www.fgu.com.ba/useruploads/files/pravilnici/Pravilnik_O_Snimanju_Detalja_SRBiH.pdf"Pravilnik za snimanje detalja SR BiH, 1991)

(Kapetanovi,Seleskovi,1999)

(Pravilnik o izradi i odravanju katastra komunalnih ureaja)

4454

_1465057965.unknown

_1466362094.unknown

_1466437286.unknown

_1467374266.unknown

_1467374340.unknown

_1467374346.unknown

_1467374437.unknown

_1467374293.unknown

_1466612553.unknown

_1467374084.unknown

_1466609377.unknown

_1466609412.unknown

_1466366059.unknown

_1466408311.unknown

_1466408808.unknown

_1466408286.unknown

_1466408090.unknown

_1466363669.unknown

_1466363889.unknown

_1466362160.unknown

_1466353582.unknown

_1466361983.unknown

_1466362038.unknown

_1466354012.unknown

_1465479608.unknown

_1466349338.unknown

_1466353427.unknown

_1465067741.unknown

_1465070394.unknown

_1465066256.unknown

_1465066866.unknown

_1464948990.unknown

_1464974127.unknown

_1464974387.unknown

_1464976011.unknown

_1464976020.unknown

_1464975549.unknown

_1464975633.unknown

_1464975866.unknown

_1464975602.unknown

_1464975125.unknown

_1464974216.unknown

_1464974386.unknown

_1464974197.unknown

_1464957658.unknown

_1464957826.unknown

_1464957856.unknown

_1464957659.unknown

_1464949028.unknown

_1464949779.unknown

_1464957023.unknown

_1464949772.unknown

_1464949026.unknown

_1464944142.unknown

_1464948726.unknown

_1464948852.unknown

_1464948930.unknown

_1464948989.unknown

_1464948780.unknown

_1464948851.unknown

_1464948727.unknown

_1464946748.unknown

_1464946788.unknown

_1464948623.unknown

_1464944174.unknown

_1464943894.unknown

snimanje i izrada katastra komunalnih uređaja

Documents