Štetni organizmi - hapih.hr

REGULIRANI NEKARANTENSKI

ŠTETNI ORGANIZMI

NA JEZGRIČAVOM VOĆU

REGULIRANI NEKARANTENSKI ŠTETNI ORGANIZMI NA DUNJI, JABUCI I KRUŠCI

Na sadnom materijalu dunje, jabuke i kruške (Cydonia oblonga Mill., Malus Mill., Pyrus L.)

regulirano je ukupno 36 nekarantenskih štetnih organizama.

Riječ je tri bakterije, 10 fitopatogenih gljiva, dva kukca, četiri nematode i 17 virusa, viroida i

fitoplazmi.

Pragovi prisutnosti navedenih reguliranih štetnih organizama na kategorijama sadnog

materijala dunje, jabuke i kruške prikazani su u Tablici 1. Kako je vidljivo iz Tablice 1.,

prisutnost svih reguliranih nekarantenskih štetnih organizama na spomenutim vrstama se ne

tolerira, to jest prag štetnosti je 0 %.

Tablica 1. Pragovi prisutnosti (dozvoljena prisutnost) reguliranih nekarantenskih štetnih

organizama dunje, jabuke i kruške:

Štetni organizam Bilje za sadnju (rod ili vrsta)

Prag za predmetni voćni sadni materijal i sadnice namijenjene za proizvodnju voća

Bakterije

Agrobacterium tumefaciens (Smith & Townsend) Conn

[AGRBTU]

Cydonia oblonga Mill., Juglans regia L., Malus Mill., Prunus armeniaca L., Prunus avium L., Prunus cerasus L., Prunus domestica L., Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, Prunus persica (L.) Batsch, Prunus salicina Lindley, Pyrus L., Vaccinium L.

0%

Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. [ERWIAM]

Bilje za sadnju osim sjemena Cydonia Mill., Malus Mill., Pyrus L.

0%

Pseudomonas syringae pv. Syringae van Hall [PSDMSY]

Cydonia oblonga Mill., Malus Mill., Pyrus L., Prunus armeniaca L.

0%

Gljive i pseudogljive

Armillariella mellea (Vahl) Kummer [ARMIME]

Corylus avellana L., Cydonia oblonga Mill., Ficus carica L., Juglans regia

L., Malus Mill., Pyrus L 0%

Chondrostereum purpureum Pouzar [STERPU]

Cydonia oblonga Mill., Juglans regia L., Malus Mill., Pyrus L.

0%

Glomerella cingulata (Stoneman) Spaulding & von

Schrenk [GLOMCI]

Cydonia oblonga Mill., Malus Mill., Pyrus L.

0%

Neofabraea alba Desmazières [PEZIAL]


0%

Neofabraea malicorticis Jackson [PEZIMA]


0%

Neonectria ditissima (Tulasne & C. Tulasne) Samuels &

Rossman [NECTGA]

Cydonia oblonga Mill., Juglans regia L., Malus Mill., Pyrus L.

0%

Phytophthora cactorum (Lebert & Cohn) J.Schröter

[PHYTCC]

Cydonia oblonga Mill., Fragaria L., Juglans regia L., Malus Mill., Prunus

armeniaca L., Prunus avium L., Prunus cerasus L., Prunus

domestica L., Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, Prunus persica (L.) Batsch,

Prunus salicina Lindley, Pyrus L.

0%

Sclerophora pallida Yao & Spooner [SKLPPA]


0%

Verticillium albo-atrum Reinke & Berthold [VERTAA]

Corylus avellana L., Cydonia oblonga Mill., Fragaria L., Malus Mill., Pyrus

L. 0%

Verticillium dahliae Kleb [VERTDA]

Corylus avellana L., Cydonia oblonga Mill., Fragaria L. Malus Mill., Olea

europaea L., Pistacia vera L., Prunus armeniaca L., Prunus domestica L.,

Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, Prunus persica (L.) Batsch, Prunus

salicina Lindley, Pyrus L.

0%

Kukci i grinje

Eriosoma lanigerum Hausmann [ERISLA]


0%

Psylla spp. Geoffroy [1PSYLG]


0%

Nematode

Meloidogyne hapla Chitwood [MELGHA]

Cydonia oblonga Mill., Fragaria L., Malus Mill., Pyrus L.

0%

Meloidogyne javanica Chitwood [MELGJA]

Cydonia oblonga Mill., Ficus carica L., Malus Mill. Olea europaea L.,

Prunus avium L., Prunus armeniaca L., Prunus cerasus L., Prunus



0%

Pratylenchus penetrans (Cobb) Filipjev &

Schuurmans-Stekhoven [PRATPE]

Cydonia oblonga Mill., Ficus carica L.Malus Mill., Pistacia vera L.,

Prunus avium L., Prunus armeniaca L., Prunus cerasus L., Prunus


Prunus salicina Lindley, Pyrus L

0%

Pratylenchus vulnus Allen & Jensen [PRATVU]

Citrus L., Cydonia oblonga Mill., Ficus carica L., Fortunella Swingle,

Fragaria L., Malus Mill., Olea europaea L., Pistacia vera L.,

Poncirus Raf., Prunus avium L., Prunus armeniaca L., Prunus

cerasus L., Prunus domestica L., Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb,

Prunus persica (L.) Batsch, Prunus salicina Lindley, Pyrus L

0%

Virusi, viroidi, virozama slične bolesti i fitoplazme

Virus klorotične pjegavosti lista jabuke [ACLSV0]

Cydonia oblonga Mill., Malus Mill., Prunus avium L., Prunus armeniaca

L., Prunus cerasus L., Prunus domestica L., Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, Prunus persica (L.) Batsch,


0%

Viroid ulegnutog ploda jabuke [ADFVD0]

Malus Mill. 0%

Uzročnik plosnatih grana jabuke [AFL000]

Malus Mill. 0%

Virus mozaika jabuke [APMV00

Corylus avellana L., Malus Mill. Prunus avium L., Prunus armeniaca

L., Prunus cerasus L., Prunus domestica L., Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, Prunus persica (L.) Batsch,

Prunus salicina Lindley, Rubus L.

0%

Uzročnik zvjezdastih pukotina na jabuci [APHW00]

Malus Mill. 0%

Uzročnik gumenastog drva jabuke [ARW000]

Cydonia oblonga Mill., Malus Mill. i Pyrus L.

0%

Viroid ožiljaka na kori ploda jabuke [ASSVD0]

Malus Mill. 0%

Virus brazdavosti stabla jabuke [ASGV00]


0%

Virus jamičavosti stabla jabuke [ASPV00]


0%

Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider

[PHYPMA]

Bilje za sadnju osim sjemena Malus Mill.

0%

Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider

[PHYPPY]

Bilje za sadnju osim sjemena Pyrus L.

0%

Poremećaji na plodovima: sitni plod [APCF00], zelena

deformacija [APGC00], kvrgavi plod Bena Davisa,

hrapava pokožica [APRSK0], zvjezdasta pukotina,

crvenkasti prsten [APLP00], crvenkasta bradavičavost

Malus Mill. 0%

Uzročnik nekroze kore stabla kruške [PRBN00]

Cydonia oblonga Mill., Pyrus L. 0%

Uzročnik razdvajanja kore stabla kruške [PRBS00]


Viroid plikavog raka kruške [PBCVD0]


Uzročnik hrapavosti kore stabla kruške [PRRB00]


Uzročnik žute mrljavosti dunje [ARW000]


Bakerije

1. Agrobacterium tumefaciens

Agrobacterium tumefaciens je polifagna bakterija. Ova bolest se u Hrvatskoj prvi puta pojavila

u dolini Neretve 1980. godine. Prilično je rasprostranjena, velike štete se javljaju u rasadničkoj

proizvodnji , sve sadnice koje su zaražene moraju biti uništene. Bakterija A. tumefaciens je

kozmopolit a pronađena je na velikom broju biljnih vrsta, drvenastih i zeljastih, iz oko 60

porodica. Prisutna je i u mnogim zemljama Azije, Afrike, SAD-a, do Australije, Novog Zelanda,

pa sve do Europe (Njemačka, Danska, Finska, Mađarska, Slovačka, Austrija, Belgija, Srbija,

Crna Gora) i još mnoge druge.

U voćarstvu, naročito ukoliko se zaraze biljke u rasadnicima, predstavlja veliki problem jer

između ostalog parazitira i na jabuci, krušci, dunji, koštičavim voćkama, dudu, orahu, jagodi,

itd.

Bakterija živi u zemlji, a infekcija se ostvaruje preko ozljeda na korijenu i korijenovom vratu

koje su posljedica oštećenja od kukaca ili prilikom provedbe agrotehničkih mjera. Bakterija se

prenosi sadnim materijalom, česticama zemljišta, priborom za orezivanje ,navodnjavanjem,

kukcima i na druge načine.

Simptomi bolesti se javljaju u vidu tumora na korijenu, korjenovom vratu i stablu kod voćaka,

a kod vinove loze na stablu i na starijim lukovima. Tumori se formiraju kada dolazi do uvećanja

stanica. Mlađi tumori su blijedožute boje, glatke površine. Kasnije se uvećavaju, mijenjaju boje,

postaju tamni i dolazi do njihovog raspada pod utjecajem saprofitnih bakterija. Uslijed toga

dolazi i do pojave truleži korijena na tim mjestima (Slike 1, 2, 3 i 4.). Tumori ometaju funkciju

korijena, poremećen je protok vode i mineralnih tvari iz zemlje. Zaražene sadnice se suše ili

zaostaju u rastu u odnosu na zdrave.

Slika 1. Rak rana na grani stabla jabuke (slika : OSU Plant Clinic collection, 2012., izvor;

https://pnwhandbooks.org/plantdisease/host-disease/apple-malus-spp-crown-gall)

Slika 2. Simptomi na korijenju oraha (izvor: http://rootstocks.net/?q=crown-gall-0)

https://pnwhandbooks.org/plantdisease/host-disease/apple-malus-spp-crown-gall

http://rootstocks.net/?q=crown-gall-0

Slika 3. Simptomi A.tumefaciens na podlozi kruške

(snimio;H.Sawada,M.Goto., izvor: https://www.plantdiseases.org/crown-gall-pear)

Slika 4. Simptomi A.tumefaciens na gornjim granama stabla breskve

(izvor : https://plantpathology.ca.uky.edu/files/ppfs-gen-01.pdf )

https://www.plantdiseases.org/crown-gall-pear

https://plantpathology.ca.uky.edu/files/ppfs-gen-01.pdf

2. Erwinia amylovora

Bakterijska palež (Erwinia amylovora (Burill) Winslow et al.) jedna je od najštetnijih bolesti

jezgričavih vrsta voćaka. Štete nisu samo u gubitku kvalitete i količine uroda već je na mjestima

pojave potrebno iskrčiti i zamijeniti zaražena stabla. Štete se odražavaju i u zabrani

proizvodnje i prometa sadnog materijala.

Erwinia amylovora je uzročnik bakterijske paleži gotovo svih vrsta potporodice Pomoidae,

porodice Rosaceae. Ekonomski najvažniji domaćini su: jabuka (Malus spp.), kruška (Pyrus

spp.), dunja (Cydonia spp.), mušmula (Mespilus spp.) i oskoruša (Sorbus spp.). Velike štete

su zabilježene i na ukrasnom bilju: glog (Crataegus spp.), dunjarica (Cotoneaster spp.),

glogovica (Pyracantha spp.), merala (Amelanchier spp.), japanska dunja (Chaenomeles spp.),

japanska mušmula (Eriobotrya spp.) i Stranvaesia spp. Osim navedenih biljaka domaćina

poznato je da napada 180 različitih vrsta iz 39 rodova porodice Rosaceae.

Bakterijska palež prisutna je na svim kontinentima, u gotovo svim područjima uzgoja jabuke.

Nakon prvog nalaza 1995. u Vukovarsko-srijemskoj županiji bakterijska palež se unatoč

mjerama za sprečavanje širenja proširila u Hrvatskoj i zabilježena je u Osječko-baranjskoj,

Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj,

Bjelovarsko-bilogorskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji.

Simptomi su vidljivi na svim nadzemnim biljnim organima: cvijetu, listu, plodu, jednogodišnjem

izboju, granama i deblu. Pojedini cvjetovi ili cijeli cvat u prvoj fazi izgledaju vodenasto i vlažno,

a zatim venu. Postaju smežurani, smeđe do crne boje. Bolest se širi na cvjetnu stapku koja

također postaje vodenasta i mijenja boju od tamno zelene do crne boje.

Do zaraze tek zametnutih plodića dolazi sa zaraženih cvjetova. Zaraženi plodići pocrne i

smežuraju se. Kasnije do zaraze većih plodova prije njihovog sazrijevanja dolazi preko

mehaničkih oštećenja (tuča, vjetar, kukci). Zaražene zone izgledaju uljasto i vlažno, te su

tamnije boje. Zaraženi plodovi potamne i smežuraju se. Dugo se zadržavaju na granama.

Na listovima su u početku vidljive klorotične vlažne zone, koje se preko bočnih žila šire do

glavne žile a zatim na peteljku (ili obrnutim smjerom ovisno o mjestu i vremenu zaraze).

Zaraženi listovi su na jabuci smeđe, a na kruški crne boje. Takvi listovi na stablu ostaju kroz

zimu, pa čak i sljedeću vegetaciju.

Jednogodišnji izboji potamne i postaju crni, a na vrhu se savijaju u obliku pastirskog štapa.

Granica zdravog i inficiranog tkiva je crvenkaste boje. Do zaraze obično dolazi preko izboja,

te se širi do starijih grana i konačno debla. Nastaju rak rane različite veličine, koje su uleknute

a može doći i do pucanja kore. Kora mijenja boju preko crvenkaste do ljubičaste. Ako rak rana

prstenasto obuhvati granu ili deblo dolazi do odumiranja dijela grane iznad prstena (Slika 5.).

A.

Slika 5. Tipični simptomi bakt.paleži na: granama kruške (A), izdanak jabuke (B), izdanak

dunje (C) izboj mušmule (D) (izvor: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/epp.12019)

2.1. Zahtjevi vezani za štetni organizam Erwinia amylovora

Kako je navedeno u Tablici 1., štetni organizam Erwinia amylovora ne smije biti prisutan u ni

jednoj kategoriji reprodukcijskog sadnog materijala dunje, jabuke i kruške.

Zahtjevi za proizvodnu jedinicu, mjesto proizvodnje ili područje:

Ako je u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/925 odobreno odstupanje za

proizvodnju predosnovnog materijala na polju u uvjetima u kojima nije osigurana zaštita od

kukaca, za štetočinu Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. primjenjuju se sljedeći

zahtjevi:

https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/epp.12019

- reprodukcijski sadni materijal i sadnice predosnovne, osnovne, certificirane i CAC

kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna

od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.; ili

- tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je

inspekcijski pregled reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica predosnovne,

osnovne, certificirane i CAC kategorije te su sav reprodukcijski sadni materijal,

sadnice na kojima su uočeni simptomi zaraze štetočinom Erwinia amylovora

(Burrill) Winslow et al. i sve okolne biljke domaćini odmah izdvojeni i uništeni.

3. Pseudomonas syringae pv. morsprunorum

Pseudomonas syringae pv. syringae

Bakterije Pseudomonas syringae pv. morsprunorum i P. syringae pv. syringae najpoznatije su

kao uzročnici bakterijskog raka koštičavih voćaka. Bakterijski rak jedna je od gospodarski

potencijalno najštetnijih bolesti gotovo svih vrsta koštičavog voća. Bolest može dovesti do

odumiranja izboja, grana, dijelova stabla ili čitavih stabala. Značajno utječe na prinos, koji

može biti izrazito smanjen u voćnjacima gdje se bolest raširila. Kao sve bakterijske bolesti,

relativno teško se suzbija izravnim mjerama. U pojedinim godinama može uzrokovati i

simptome na plodovima, čineći ih neprikladnima za tržište. Relativno lako se prenosi sadnim

materijalom.

Osim spomenute dvije vrste bakterije, na koštičavom voću se javlja i treća Pseudomonas vrsta,

P. viridiflava. Ta vrsta puno manje je raširena i slabije patogena u odnosu na dvije prethodno

spomenute vrste.

Vrsta P. syringae pv. morsprunorum napada samo Prunus vrste. S druge strane, vrsta P.

syrinage pv. syringae ima puno širi krug domaćina. Iako je najštetnija na koštičavom voću,

javlja se i na jezgričavom voću. Iz tog razloga, regulirana je kao nekarantenski štetni organizam

na biljnim vrstama iz rodova Prunus, Cydonia, Pyrus i Malus.

Simptomi koje uzrokuju P. syringae pv. morsprunorum i P. syringae pv. syringae su gotovo

jednaki, te vrlo slični na svim vrstama koštičavog voća. Najuočljiviji simptomi bakterijskog raka

javljaju se na granama i deblu. Na drvenastim dijelovima biljke dolazi do pojave udubljenih

lezija crvenkaste do smeđe boje, jasno odvojenih od okolnog tkiva. Ukoliko se lezija zareže,

redovito je vidljiva tamna nekroza kambija ispod kore. Vrlo je česta pojava lučenja smole na

mjestu lezije. Smolotok katkada može biti vrlo izražen. Zaražene grane i izboji se suše. Listovi

na njima žute, venu i ubrzo nekrotiziraju. Ukoliko se rak javi na deblu, osušiti se može čitavo

stablo. Mlada stabla i sadnice suše se brzo ukoliko se rak razvije na mjestu cijepljenja. Na

starijim stablima, oko raka se može stvarati kalus (Slika 6.).

Često uzrokuju sušenje pupova. Osušeni pupovi ne tjeraju, a na drvu oko njih također mogu

biti vidljive udubljene crvenkaste lezije. Na listovima se mogu javiti okruglaste pjege koje

nekrotiziraju i ispadaju, što je simptom vrlo sličan gljivičnoj bolesti poznatoj kao šupljikavost

(Stigmina carpophila). Na plodovima, simptomi se najčešće javljaju na trešnji. Na zaraženim

plodovima pojavljuju se nekrotične pjege, čija veličina može varirati od vrlo sitnih do krupnih i

udubljenih.

Slika 6. Simptomi bakterijskog raka uzrokovanog P.syringae pv. syringae

(snimio: D.Ivić)

Gljive i pseudogljive

1. Armillaria mellea

Gljiva Armillaria mellea poznata kao mednjača ili puza, poznati je uzročnik truleži korijena

velikog broja drvenastih biljaka. Nađena je na preko 600 biljnih domaćina, a spominje se kao

patogen gotovo svih voćnih vrsta i vinove loze. Gospodarski je važan uzročnik bolesti i u

šumarstvu. Gljiva kolonizira živo ili mrtvo drvo, a može se relativno dugo održavati u tlu na

drvenastim biljnim ostacima ili u vidu niti od micelija (spleta hifa) zvanih rizomorfi. Stabla čiji

korijen zahvaća A. mellea oslabljuju, životare i suše se nakon kraćeg ili dužeg razdoblja.

Propadanje stabla najčešće slijedi nakon što gljiva prodre u korijenov vrat, čime se prekida

kolanje vode i hranjivih tvari.

Trulež korijena koju uzrokuje A. mella javlja se uglavnom kao posljedica zaraze „iz tla“, sa

biljnih ostataka u tlu na kojima se gljiva održava. Bolest se često javlja na krčevinama gdje su

podignuti novi nasadi. U relativno rijetkim slučajevima, gljiva može zahvatiti voćne sadnice u

rasadniku, te se unijeti u nasad sadnim materijalom. Iako su takvi slučajevi praktično rijetki,

takvu mogućnost potrebno je spriječiti. Armillaria mellea regulirana je kao nekarantenski štetni

organizam na rodovima Corylus, Cydonia, Ficus, Juglans i Malus.

Bez obzira na biljnu vrstu, simptomi koje na voćnim vrstama uzrokuje A. mellea su gotovo

identični. Na biljkama koje su u kasnijim stadijima bolesti opaža se žućenje lišća. Žućenje se

obično javlja tijekom proljeća. Tijekom ljeta, lišće nekrotizira i ostaje visjeti na stablu, a biljke

se suše. Takvi nespecifični simptomi vezani su uz propadanje korijena ili zarazu korijena i

korijenova vrata. Ukoliko se podnožje stabla ili stabljike iskopa, može se uočiti površinsko

korijenje koje je tamno i meko. Karakteristični simptomi vidljivi su ukoliko se takvo stablo zareže

na mjestu korijenova vrata. Tkivo ispod kore na korijenovom vratu je vlažno, meko, raspada

se i prekriveno je debljim ili tanjim naslagama bijelog micelija. Naslage bijelog micelija ispod

kore specifičan su znak po kojem se raspoznaje zaraza s A. mellea. Simptomatični dijelovi

kore ili drva imaju karakterističan miris „po gljivi“. Nerijetko, na korijenu zaraženih biljaka mogu

biti vidljivi i rizomorfi gljive, nitaste tvorevine A. mellea koje izgledaju poput crnih žica kojima

se patogen širi kroz tlo (Slika 7.).

Slika 7. Gusti micelij gljive A. mellea razvijen na korijenu lavande (snimila: A. Novak)

2. Chondrostereum purpureum

Chondrostereum purpureum je polifagna fitopatogena gljiva poznata i pod imenom „Silver

leaf“, rasprostranjena je u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Maroku, Južnoafričkoj Republici,

pa preko Bliskog istoka do Indije, Kine, Rusije i Japana. Također je prisutna i u Australiji i

Novom Zelandu. Patogen je različitih drvenastih biljaka iz rodova Acer, Aesculus, Alnus,

Betula, Crataegus, Cydonia, Fagus, Juglans, Larix, Malus, Ostrya, Picea, Populus, Prunus,

Salix i Sorbus. Gljiva često napada šljive, ali i jabuke, trešnje, marelice, bajame i ostale vrste

iz roda Prunus.

Simptomi mogu biti izraženi na listu koje ima srebrnasti sjaj, (zbog toga i naziv Silver leaf) što

je posebno izraženo kod šljive, a manje kod ostalih vrsta (Slika 8.). Ponekad list može imati i

lažni srebrni sjaj uzrokovan hladnoćom ili nekim abiotskim stresom. Razlika između lažnog

srebrnog lista i zaraze ovom gljivom se vidi kada se grane sa zaraženim listovima prerežu jer

se na presjeku uočavaju nepravilne tamne mrlje (Slika 9.). Drvo zaraženih grana je tamne boje

i nakon promjene boje počinje odumirati i tijekom ljeta na odumrlim granama se stvaraju žilava,

gumenasta plodišta gljive koja je u početku kako gljiva raste ljubičaste boje sa sivkastim

gornjim rubovima i prekrivena bjelkastim dlačicama (Slika 10.), a kasnije nakon 7 – 14 dana

plodište se osuši i postaje sivosmeđe ili bež (Slika 11.). Spore koje se oslobađaju iz plodišta

zaražavaju biljku preko rana na drvetu ili rana od rezidbe, spore su najaktivnije između rujna i

svibnja i zato se preporuča rezidba u kasno proljeće i ljeti kada se vide simptomi bolesti i kada

je manja vlažnost zraka i vjerojatnost da su spore prisutne. Ako se primijete simptomi na lišću

i grane počnu odumirati, zaražene grane treba odstraniti i uništiti i to 10-15 cm ispod područja

gdje prestaju smeđe mrlje, a ako je zaraženo cijelo stablo treba ga izvaditi s korijenom kako bi

se spriječilo širenje gljive. Gljiva je često prisutna i na starim panjevima.

Slika 8. Srebrni sjaj na listu šljive (izvor: https://twitter.com/hashtag/silverleaf?lang=gu)

Slika 9. Presjek zaražene grane bajama sa Chondrostereum purpureum

(izvor: https://twitter.com/flotrouillas/status/1278567658267373573)

https://twitter.com/hashtag/silverleaf?lang=gu

Slika 10. Plodišta gljive Chondrostereum purpureum nastala na ranama od rezidbe

(izvor: https://www.304220.temp-dns.com/species/silverleaf-fungus)

Slika 11. Osušena plodišta gljive Chondrostereum purpureum

(izvor: https://www.naturespot.org.uk/species/silverleaf-fungus)

https://www.304220.temp-dns.com/species/silverleaf-fungus

https://www.naturespot.org.uk/species/silverleaf-fungus

3. Glomerella cingulata

Neofabraea alba

Neofabraea malicorticis

Gljive Glomerella cingulata (Colletotrichum spp.), Neofabraea alba i N. malicorticis regulirane

su kao nekarantenski štetni organizmi na jabuci, kruški i dunji. Iako se sva tri patogena mogu

prenositi sadnim materijalom, činjenica je da ti patogeni napadaju ponajprije plodove jabuke.

Glomerella cingulata je drugo ime za gljive iz roda Colletotrichum, uzročnike gorke truleži

plodova jabuke, kruške i dunje. Gljive iz roda Neofabraea također su najpoznatije po zarazi

plodova, gdje uzrokuju bolest zvanu „volovsko oko“. Razlog regulacije Glomerella cingulata i

Neofabraea vrsta leži u činjenici da sve tri vrste gljiva, osim što napadaju plodove, mogu

uzrokovati i rak rane na izbojcima. Rak rane koje uzrokuju nisu specifične i nemoguće ih je

razlikovati od sličnih pojava uzrokovanih drugim patogenima. Na drvenastim dijelovima biljaka

dolazi do pojave lezija na kori, uz kasnije pucanje kore. Rak rane koje uzrokuju G. cingulata i

Neofabraea vrste obično su manjih dimenzija, te praktično ne dovode do većih šteta.

4. Neonectria ditissima

Neonectria ditissima je polifagna fitopatogena gljiva uzročnik raka kore koji može uzrokovati

i sušenje stabala. Raspon domaćina je jako velik i do sada je potvrđena na preko 60 drvenastih

vrsta iz 20 rodova, kao npr. Quercus, Populus, Salix, Sorbus, Betula, Ulmus, Acer, Carpinus,

Eriobotrya, Fraxinus, Fagus, Malus, Pyrus, Prunus, Juglans, Cydonia, Corylus i dr. Ova bolest

se još naziva i Europski rak kore. Rasprostranjena je širom svijeta, u Europi, Sjevernoj Americi,

Južnoj Americi, Aziji i Novom Zelandu.

Najveće štete nastaju na jabuci i kruškama, iako radi velike štete i na šumskom drveću,

posebice bukvi. Gljiva se od proljeća do jeseni širi konidiosporama u kapljicama kiše, a u jesen

i/ili rano proljeće se širi askosporama vjetrom. Infekcija se vrši prirodnim ranama na biljci kao

i ranama od orezivanja. Rane na lišću u jesen su najčešća točka ulaza gljive, i na tom mjestu

vidimo crvenkasto-smeđe mrlje. Rane i pukotine na kori drveća su još opasnije jer rak na kori

koji zahvati deblo ili glavne grane obično uzrokuje potpuni gubitak stabla. Simptomi na kori

drveta se očituju prvo kao male tamne udubine na grančicama u proljeće i rano ljeto koje

kasnije prelaze u crvenkasto smeđe lezije koje postaju eliptične i udubljene sa unutarnjim

nekrotičnim tkivom koje je vlažno (Slike 12. i 13.). Zaražena stabla su slabije kondicije,

podložna lomu uslijed vjetra kao i slabije produktivna. Infekcija ploda događa se preko

lenticela, otvorene čaške, oštećenja od kukaca i slično. Obično se ne primjećuje do

neposredno pred berbu ili poslije berbe, a zaraza može biti i latentna i pojaviti se tek u skladištu

kao skladišna trulež. Simptomi truleži na plodu su kružna utonuća, nekrotična područja na

površini, koja se javljaju oko čaške, dok kod vrsta koje imaju otvoren sinus ploda može doći

do truleži jezgre koja se često ne primjećuje dok se plod ne prereže (Slika 14.). Gljiva kod

drugih vrsta također uzrokuje rak kore i to dvije vrste otvoreni i zatvoreni. Otvoreni su u obliku

niza koncentričnih grebena kalusa koje biljka stvara kako bi se obranila , a gljiva ih napada,

kora na tim dijelovima ispada. Zatvoreni rak karakterizira nepravilniji oblik, kora je hrapava i

ispucala, ali ne otpada i po nekoliko godina.

Slika 12. Grana zaražena s N. ditissima

(izvor: https://link.springer.com/article/10.1007/s10341-014-0210-x)

Slika 13. Stablo zaraženo s N.ditissima

(izvor: https://www.vulturehill.com/post/160934676680/nectria-galligena-european-canker)

https://link.springer.com/article/10.1007/s10341-014-0210-x

https://www.vulturehill.com/post/160934676680/nectria-galligena-european-canker

Slika 14. Zaražen plod jabuke s N.ditissima

(izvor: https://link.springer.com/article/10.1007/s10341-014-0210-x)

5.Phytophthora cactorum

Pseudogljive iz roda Phytophthora najčešći su uzročnici truleži korijena biljaka općenito, pri

čemu voćne vrste nisu iznimka. Propadanje korijena dovodi do slabijeg rasta i razvoj biljaka,

pri čemu nerijetko dolazi do njihovog potpunog sušenja. Obilježje brojnih Phytophthora vrsta

je da mogu napasti i korijenov vrat ili prizemni dio stabljike, što također često uzrokuje sušenje

biljaka. Zaraza korijenovog vrata nerijetko je posljedica napredovanja patogena iz korijena.

Veći je broj Phytophthora vrsta koje uzrokuju trulež korijena i korijenovog vrata različitih voćnih

vrsta. Razlikuju se u krugu domaćina koje napadaju u agresivnosti i raširenosti. Među njima,

jedna od najčešćih i najagresivnijih je P. cactorum. Ta pseudogljiva može uzrokovati veće štete

na jabuci, orahu, jagodi i nekim vrstama koštičavog voća. To je razlog što je P. cactorum

regulirana kao nekarantenski štetni organizam na bilju za sadnju rodova Juglans, Malus,

Cydonia, Prunus i Fragaria.

P. cactorum napada vrlo velik broj biljnih vrsta. U tlu se održava duže razdoblje u vidu trajnih

relativno otpornih struktura (oospora), a za razvoj joj pogoduje obilje vode. U praksi, do zaraze

često dolazi iz tla. Međutim, potvrđeno je da se P. cactorum i druge Phytophthora vrste mogu

prenositi sadnicama. Zaraza sadnica uglavnom nije vidljiva ili je vrlo teško vidljiva. U slučaju

zaraze sadnica, patogen se unosi u voćnjak, gdje u povoljnim uvjetima može učiniti štetu i

proširiti se.

https://link.springer.com/article/10.1007/s10341-014-0210-x

Kako je spomenuto, Phytophthora vrste najčešće napadaju korijen, korijenov vrat ili prizemni

dio stabla, a jačina pojave simptoma ovisi o stupnju oštećenja nabrojenih dijelova biljaka. U

slučajevima slabijih zaraza ili bujnih, starijih stabala, zaraza može ostati neuočena jer se

simptomi gotovo ne javljaju. Na mlađim stablima ili u slučajevima jačih zaraza, biljke se u

relativno kratkom razdoblju mogu osušiti. Na jabuci, dunji i koštičavim voćnim vrstama listovi

isprva poprimaju crvenkastu ili žutu nijansu, nakon čega postaju smeđi i nekrotiziraju. U slučaju

zaraze na sadnicama, relativno je lako uočiti promjene na korijenu nakon što se biljke izvuku

iz tla. Napadnuti korijen je najčešće u većoj ili manjoj mjeri slabo razvijen, tamne je boje, a

postrano korijenje lako se otkida. Zaraza često zahvaća korijenov vrat i donji dio stabla voćaka,

a isprva se očituje u pojavi crvenkasto-smeđih do smeđih zona na tim dijelovima biljke, koje

su često eliptičnog oblika i postaju udubljene. Ukoliko se kora na tom dijelu biljke ukloni,

najčešće se može uočiti jače ili slabije izražena nekroza crvenkasto-smeđe, smeđe do smeđe-

crne boje, oštro ograničena od zdravog dijela tkiva. Nekroza često ima jače ili slabije izraženi

miris po fermentaciji.

Simptomi zaraze na sadnicama oraha su slični, samo listovi ne poprimaju crvenkastu, već žutu

boju. Na starijim i većim stablima vrlo često se na podnožju debla javlja tamni smolotok ili se

pojavljuju crne mrlje. Patogen se na orahu može „penjati“ relativno visoko po deblu. Kora na

zaraženom deblu je ulegnuta i tamnija od okolnog tkiva, sa tamnim mrljama ili smolotokom.

Tkivo ispod kore je smeđe-crvenkasto i vrlo izraženog mirisa po fermentaciji. Taj miris privlači

potkornjake, tako da se na mjestima zaraze mogu uočite sitne rupice nastale djelovanjem tih

kukaca.

Znakovi zaraze P. cactorum na jagodi su nešto drugačiji. Simptomi koji se javljaju na

nadzemnim dijelovima biljaka su nespecifični i najčešće se očituju u naglom sušenju biljaka.

Lišće gube turgor, katkada poprima plavičastu nijansu i počinje se sušiti. Simptomi se isprva

uglavnom javljaju na listovima u središtu lisne rozete. Kroz nekoliko dana najčešće dolazi do

kolapsa čitave biljke, čiji nekrotizirani i suhi ostaci ostaju ležati na tlu. Ukoliko se takve biljke

izvade iz tla, najčešće se lome pri vrhu korijenovog vrata, koji ostaje u tlu. Na presjeku

korijenovog vrata zaraženih biljaka uočavaju se manje ili veće nekroze smeđe do crvenkasto-

smeđe boje, uglavnom oštro ograničene od naizgled zdravog tkiva. Nekroza i promjena boje

najčešće se javljaju u gornjem dijelu korijenovog vrata, no kod potpuno propalih biljaka to se

teško uočava jer čitava unutrašnjost korijenovog vrata poprimi smeđu boju. Smeđu boju mogu

poprimiti i ogranci korijena, koji nakon kolapsa biljke trunu i lako se otkidaju.

6. Sclerophora pallida

Epifitski lišaj. Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci,

kruški i dunji pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. Lišaj je vrlo specifična i vrlo

zanimljiva zajednica dvaju organizama (algi i gljiva) koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od

kojeg oba organizma imaju zajedničku korist. Lišajevi nisu paraziti – ne ulaze u biljno tkivo i

ne crpe „domaćina“. On im služi kao mjesto za život, a lišajevi se razvijaju na samoj površini

biljnih organa. Takve organizme nazivamo epifiti. Međutim, lišajevi posredno mogu štetiti

voćkama, osobito ako su prisutni u velikom broju, jer smanjuju životni potencijal biljke na kojoj

se nalaze. Mogu biti stanište i štetnim organizmima.

S. pallida je prisutan u Europi (Mađarska i Rumunjska), uglavnom na listopadnim stablima

širokog lista (npr. Fraxinus excelsior - bijeli jasen , Ulmus spp., Acer platanoides - javor ).

Rijetko je na mladim stablima, a najčešće je samo na stablima starijim od 70 godina. Stabljika

visoka 400-700 µm i promjera 60-100 µm, blijedožuta do žuto-smeđa kada je zrela, dok

starenjem postaje tamno smeđa (Slika 14.).

Slika 14. Simptomi lišajeva na kori jasena

(snimio: Leif Stridvall, izvor : http://www.stridvall.se/la/galleries.php)

7. Verticillium albo-atrum

Verticillium dahliae

Verticillium uvenuće uzrokovano Verticillium albo-atrum i V. dahliae rašireno je u umjerenim i

tropskim regijama svijeta.

Simptomi ove bolesti mogu se razlikovati ovisno o domaćinu i uvjetima okoline. Većina vrsta

prvo prikaže uvenuće i smeđe lišće, dok druge mogu pokazati brzu klorozu i nekrozu lišća.

Verticillium dahliae Kleb. je polifagna gljiva koja napada veliki broj zeljastih i drvenastih biljnih vrsta.

U našim je uvjetima ova bolest odavno poznata u uzgoju povrća, osobito paprike i rajčice. Živi u tlu, a

sposobna je zaraziti biljku i nakon 10 godina. Prvi put je opisana u Italiji 1946. godine, a nakon toga

je utvrđena njena prisutnost u Francuskoj, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Siriji, SAD-u..

Verticillium albo-atrum je prisutna u zemljama Azije, Afrike, Australije i Oceanije, Sjeverne i

Južne Amerike. U Europi je prisutna, u mnogim zemljama kao što su Bugarska, Cipar,

Čehoslovačka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija,

Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska,

Rusija, Estonija, Latvija.

https://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&prev=search&pto=aue&rurl=translate.google.hr&sl=en&sp=nmt4&u=https://en.m.wikipedia.org/wiki/Fraxinus_excelsior&usg=ALkJrhjdZVbq9aUlPPXOkZvXCU8vf0JtDg

https://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&prev=search&pto=aue&rurl=translate.google.hr&sl=en&sp=nmt4&u=https://en.m.wikipedia.org/wiki/Acer_platanoides&usg=ALkJrhi8LApuHELmc4ZdmKRbs5_JKp2hgQ

U maslinu ulazi kroz korijenove dlačice i ozljede koje nastaju prilikom sadnje i obrade tla.

Uzročnik verticilioznoga venuća masline fitopatogena je gljiva Verticillium dahliae koja ako je

prisutna u tlu, maslinu inficira putem korijena, a potom se širi u nadzemne dijelove biljke gdje

dovodi do začepljenja i nekroze provodnih snopova, te posljedično do sušenja pojedinih

ogranaka ili čitave biljke. Razlikuju se dva patotipa V. dahliae na maslini. Jedan izaziva brzo i

potpuno otpadanje zelenih asimptomatskih listova (defolijaciju) i venuće na zahvaćenom dijelu

biljke ili na cijeloj biljci, a drugi uzrokuje naglo sušenje (apopleksiju) ili postupno sušenje

pojedinih grana ili čitavih mladih biljaka, no bez otpadanja listova.

Verticilijsko venuće, bolest uzrokovana vrstama Verticillium dahliae i V. albo - atrum, jedna je

od važnijih bolesti jagode jer su na nju osjetljivi najvažniji kultivari jagode. Bolesti su

najpodložnije biljke u prvoj godini uzgoja. Prvi simptomi zaraze su zaostajanje u rastu,

kržljavost i žućenje donjih listova. S razvojem bolesti na vanjskim listovima javlja se rubno i

međužilno smeđenje tkiva, venuće i propadanje. Tipičan simptom bolesti jest da unutarnji

listovi ostaju zeleni sve dok ne odumre cijela biljka.

Verticilijsko venuće javlja se osobito u stresnim uvjetima, poput visokih temperatura, visokog

intenziteta svjetlosti ili suše.

Kukci

1. Eriosoma lanigerum

Fitosanitarni status. Jabučna krvava uš je u Europu prenesena iz Sjeverne Amerike krajem

18. stoljeća. Rasprostranjena je u EPPO regiji. Kod nas je proširena u svim područjima uzgoja

jabuke i to uglavnom u intenzivnim plantažnim nasadima, a manje u ekstenzivnim.

Izgled štetnika. Odrasle uši su crvenosmeđe boje. Krilate uši su duge 1,8-2,3 mm, a beskrilne

1,2-2,6 mm. Beskrilne uši su purpurne, crvene ili smeđe boje prekrivene gustom bijelom

voštanom prevlakom. Kada se uši zdrobe vidljiva je krvavo crvena tekućina po kojoj je vrsta

dobila ime.

Biljke domaćini. Jabučna krvava uš je gotovo monofagna vrsta jer se uglavnom hrani na

jabuci na kojoj siše sokove na deblu, granama i izbojcima, a ne na lišću. Vrlo rijetko nalazimo

je na dunji. Može se naći na vrstama roda Cotoneaster i Crataegus.

Simptomi i izgled šteta. Napadnuta stabla jabučnom krvavom uši lako se prepoznaju po

kolonijama ušiju koja su prekrivena bijelom voštanom prevlakom (Slika 15.). Na mjestima

sisanja uzrokuje pucanje kore i stvaranje rak-rana (Slika 16.). Krajnja posljedica napada može

biti sušenje izboja i grana u slučaju da se ne poduzmu mjere suzbijanja. Jabučna krvava uš

prezimi na korijenu, korjenovom vratu, pukotinama debla i rak-ranama grana. Na proljeće uši

migriraju na gornje dijelove krošnje, najčešće naseljavaju rane nastale rezidbom i pazuške

pupova na jednogodišnjim izbojcima (Slika 17.). Na učestaliju pojavu jabučne krvave uši u

intenzivnim nasadima jabuke utjecala je, između ostaloga, i primjena neselektivnih insekticida

koji su smanjili populaciju prirodnog neprijatelja krvave uši, osice Aphelinus mali. Kolonije

jabučne krvave uši možemo pronaći i u matičnim nasadima reprodukcijskog sadnog materijala

jabuke (Slika 18.).

Slika 15. Stablo jabuke napadnuto jabučnom krvavom uši (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 16. Rak-rane na izbojku jabuke nastale sisanjem jabučne krvave uši

(snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 17. Jabučna krvava uš na

izbojku jabuke (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 18. Napadnuti matični grm podloge M-9 jabuke

jabučnom krvavom uši (snimio: Ž. Budinšćak)

2. Psylla spp.

Psylla (Cacopsylla) spp. - Lisne buhe. Lisne buhe su sastavni dio faune jezgričavih voćaka,

naročito jabuke i kruške. Štete čine hraneći se sisanjem biljnih sokova iz floema voćaka.

Izravne štete su zastoj u razvoju, deformacije i sušenje napadnutih organa voćke (list, izbojak).

Neizravne štete od lisnih buha su obilno izlučivanje medne rose koju naseljavaju mravi i gljive

čađavice te time smanjuju asimilaciju i onečišćuju plodove. Lisne buhe daleko su poznatije i

sve značajnije kao prirodni prenosioci (vektori) fitoplazmi voćaka. Hranjenjem, odnosno

sisanjem sokova iz floema zaražene voćke lisne buhe prenose zarazu na zdravu voćku (Slika

19.).

Slika 19. Slikovni prikaz prijenosa fitoplazme „Candidatus Phytoplasma pyri“ običnom

kruškinom buhom sa zaraženog na zdravo stablo kruške (snimio: Ž. Budinšćak)

3.Lisne buhe na jabuci

U Hrvatskoj na jabuci su nađene i identificirane vrste Cacopsylla melanoneura (Slika 20. –

24.), Cacopsylla picta (sin. C. costalis) (Slika 25.) i Cacopsylla crataegi (Slika 26.). U

voćnjacima u kojima su nađene ove vrste nisu registrirane izravne štete.

Lisne buhe C. picta i C. melanoneura su poznati prirodni vektori fitoplazme „Candidatus

Phytoplasma mali“ čija je nazočnost utvrđena u voćnjacima jabuke od Istre do istočne

Slavonije. Molekularnim metodama (PCR, RFLP) dokazana je i zaraženost poznatih vektora,

C. picta i C. melanoneura. Vrsta C. crataegi mogla bi biti potencijalni vektor navedene

fitoplazme.

Fitoplazma „Candidatus Phytoplasma mali“ je uzročnik bolesti jabuke poznate pod nazivom

proliferacija jabuke (eng. Apple proliferation phytoplasma, AP). Ova bolest za sada je u

Hrvatskoj prisutna ograničeno u pojedinim nasadima jabuke na pojedinačnim stablima.

Slike 20. - 22. Cacopsylla melanoneura prezimjeli mužjak , genitalni segment mužjaka

(gore lijevo) i prezimjela ženka (desno) (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 23. Cacopsylla melanoneura proljetna generacija: mužjak (lijevo) i ženka (desno)

(snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 24. Cacopsylla melanoneura jaja (lijevo) i ličinka (desno) (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 25. Cacopsylla picta prezimjeli mužjak i genitalni segment mužjaka

(gore lijevo) i proljetna generacija mužjaka (desno) (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 26. Cacopsylla crataegi prezimjela ženka (snimio: Ž. Budinšćak)

4.Lisne buhe na kruškama

U nasadima krušaka u Hrvatskoj utvrđene su četiri vrste lisnih buha i to obična kruškina buha

(Cacopsylla pyri) (Slike 27. – 29.), mala kruškina buha (Cacopsylla pyricola) (Slika 30.), velika

kruškina buha (Cacopsylla pyrisuga) (Slika 31.). Cacopsylla bidens. obična kruškina buha

smatra se najvažnijim štetnikom kruške zbog intenziteta šteta koje može prouzročiti sisanjem

sokova. Drugi razlog je problem u njenom suzbijanju zbog brze pojave otpornosti na

insekticide. Obična kruškina buha (C. pyri) i mala kruškina buha (C. pyricola) poznate su kao

glavni prirodni vektori fitoplazme 'Candidatus Phytoplasma pyri', a velika kruškina buha

(Cacopsylla pyrisuga) i Cacopsylla bidens su potencijalni vektori fitoplazme 'Candidatus

Phytoplasma pyri'. Molekularnim metodama dokazana je i zaraženost poznatog vektora,

obične kruškine buhe (C. pyri) i potencijalnog vektora, velike kruškine buhe (C. pyrisuga)

ulovljenih u nasadima krušaka.

Fitoplazma 'Candidatus Phytoplasma pyri' je uzročnik bolesti kruške poznate pod imenom

propadanje kruške (eng. Pear decline phytoplasma, PD). Ova fitoplazmatska bolest kruške za

sada je u Hrvatskoj ograničeno prisutna samo u pojedinim nasadima na pojedinačnim stablima

krušaka.

Slika 27. Cacopsylla pyri prezimjela ženka (lijevo) i prezimjeli mužjak (desno) (snimio: Ž.

Budinšćak)

Slika 28. Cacopsylla pyri: jaja na listu (lijevo) i jaja na pupu kruške

(desno) (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 29. Cacopsylla pyri: ličinke na listu (lijevo) i ličinka (desno) (snimio:Ž. Budinšćak)

Slika 30. Cacopsylla pyricola prezimjeli mužjak (dolje) i prezimjela

ženka (gore) (snimio: Ž. Budinšćak)

Slika 31. Cacopsylla pyrisuga prezimjeli mužjak (gore)

i prezimjela ženka (dolje) (snimio: Ž. Budinšćak)

Nematode

1. Meloidogyne hapla

Meloidogyne javanica

M.hapla i M.javanica su endoparazitske nematode korijena i gomolja, široko rasprostranjena,

posebno u umjerenim klimatima i hladnijim višim nadmorskim visinama tropskih područja.

Razvija se na velikom broju domaćina zeljastih i drvenastih kultura. Nakon što ženke započnu

stvaranje jaja na gomoljima krumpira su vidljive smeđe mrlje.Za razliku od drugih korijenovih

nematoda M.hapla može preživjeti i niske temperature. Optimalna temperatura je 20° – 25°C.

Prodiranjem kroz korijen u biljku domaćina javljaju se simptomi u vidu žućenja. Jači napad

rezultira oštećenom funkcijom korijena i istodobnim zaostajanjem u rastu nadzemnih dijelova

biljaka i smanjenim prinosom. Napad ove nematode može biti povezan i s ostalim patogenima

poput bakterije Pseudomonas cariophylli) i gljiva Fusarium oxysporum, Rhizoctonia solani i

Verticillium dahliae.

2. Pratylenchus penetrans

Pratylenchus vulnus

Rod Pratylenchus spp. spada u jedan od ekonomski najznačajnijih rodova štetnih nematoda u

poljoprivredi. Vrste ovog roda se nazivaju nematodama pjegavosti korijena. Osobito su

problematične u trajnim, višegodišnjim nasadima, a do sada su u svijetu zabilježene na više

od 350 biljaka domaćina. Prethodnim istraživanjima potvrđeno je da su nematode smeđe

pjegavosti korijena najbrojnije biljno parazitske nematode u tlu u Hrvatskoj.

Vrsta Pratylenchus penetrans je migratorna, slobodnoživuća biljno parazitska nematoda široko

rasprostranjena i prisutna u gotovo svim državama Europe. Izrazito je polifagna pa se može

hraniti na više stotina različitih vrsta kultiviranog i korovnog bilja. U Hrvatskoj ne postoje

službeni podaci o prisutnosti i distribuciji nematode P. penetrans. Iako se može detektirati na

velikom broju biljaka domaćina poznato je da ovoj vrsti odgovara lakše tlo s visokim udjelom

pijeska.

P. vulnus specijalizirana je za parazitaciju na orahu na kojem uzrokuje ekonomski

najznačajnije štete, pa se stoga u svijetu naziva nematoda smeđe pjegavosti oraha. Osim

oraha, može napasti krumpir, te pojedine vrste koštićavog voća i agrume. Posebno je značajna

u rasadničarskoj proizvodnji Prunus podloga i sadnog materijala. Široko je rasprostranjena u

svijetu i u gotovo svim državama EU u kojima se smatra ekonomski značajnim štetnikom

koštićavog i jezgričavog voća. U Hrvatskoj ne postoje službeni podaci o prisutnosti i distribuciji

nematode P. vulnus.

P. penetrans se u većem dijelu zapadne Europe smatra jednim od glavnih uzročnika zamora

poljoprivrednih tala. To je posebno naglašeno na površinama gdje se iznova sade i podižu

voćni i lozni nasadi, te na površinama gdje se odvija rasadničarska proizvodnja. Hraneći se

unutar korijena biljke domaćina nematoda P. penetrans kreće se unutar i između stanica

korijena uzrokujući simptome smeđe pjegavosti ili lezija što je primarni simptom prisutnosti P.

penetrans na biljci domaćinu (Slika 32.). Druge vrste nematoda iz istog roda mogu prouzročiti

slične lezije sa nešto manjim intenzitetom lezija i nekrotičnog tkiva. Kod visokih populacija

nematoda smeđe pjegavosti korijena biljka domaćin postaje žuta (klorotična), biljka zaostaje u

razvoju, te dolazi do pojave tzv. „plješine“ u polju. Uzrokuje smanjenje obujma korijena koje

izgleda „hrđavo“ i zakržljalo. Zaražene biljke naposljetku zaostaju u razvoju, žute, suše se i

ugibaju. Svi razvojni stadiji nematode mogu se naći u biljnom tkivu, s obzirom na to da ženka,

osim u tlu, jaja odlaže i u biljnom tkivu. Svi pokretni stadiji čine štete na biljkama domaćinima.

Nadzemni simptomi ne ukazuju specifične znakove napada ove nematode. Ovisno o jačini

populacije nematode simptomi mogu biti blaži, srednji i jaki. Zaražena biljka iskazuje fiziološke

poremećaje zbog nedostatka hranjiva i vode slijedom propadanja korijena što je rezultat

invazije i ishrane nematode u i na korijenu. Lišće poprima žutu boju (klorotično lišće), biljke su

slabijeg rasta, smanjenog su vigora i zakržljale, te venu, osobito u uvjetima suše. Često biljke

propadaju uslijed pojave sekundarnih infekcija drugim patogenima na lezijama korijena.

Simptomi zaraze P. penetrans teško se razlikuju od simptoma drugih biljnih patogena stoga

se preporuča uzorkovanje tla i laboratorijska analiza uzorka kao jedini pouzdani način detekcije

prisutnosti nematoda na uzgojnoj površini.

Razlika između P. vulnus i ostalih nematoda iz istog roda je u boji lezija na korijenu. P. vulnus

uzrokuje izraženo crne lezije na površini korijena koje isprva izgledaju kao pukotine, a kasnije

se šire paralelno uzduž korijena, šireći nekrozu i uništavajući pri tome korijenov sustav (Slika

33.).

Slika 32. Lezije na korijenu zaražene biljke nematodom P. penetrans

(izvor: http://soilquality.org.au/factsheets/root-lesion-nematode)

Slika 33. Nekrotično, tamno-crno korijenje jagode - simptom zaraze nematodom P. vulnus

(izvor: Practical plant nematology: A field and laboratory guide,

https://www.semanticscholar.org/paper/Practical-plant-nematology%3A-A-field-and-

laboratory-Coyne-Nicol/9599dd075293cc5b15380268887051e703758bcc)

http://soilquality.org.au/factsheets/root-lesion-nematode

https://www.semanticscholar.org/paper/Practical-plant-nematology%3A-A-field-and-laboratory-Coyne-Nicol/9599dd075293cc5b15380268887051e703758bcc

https://www.semanticscholar.org/paper/Practical-plant-nematology%3A-A-field-and-laboratory-Coyne-Nicol/9599dd075293cc5b15380268887051e703758bcc

Virusi

1. Virus mozaika jabuke (Apple mosaic virus, ApMV)

Virus klorotične pjegavosti lista jabuke (Apple clorotic leaf spot virus, ACLSV)

Virus brazdavosti debla jabuke (Apple stem grooving virus, ASGV)

Virus jamičavosti debla jabuke (Apple stem pitting virus, ASPV)

Iako jezgričave voćne vrste mogu biti domaćini većeg broja virusa i virusima sličnih patogena,

gospodarski značajnima uglavnom se smatraju Virus mozaika jabuke (Apple mosaic virus,

ApMV), Virus klorotične pjegavosti lista jabuke (Apple clorotic leaf spot virus, ACLSV), Virus

brazdavosti debla jabuke (Apple stem grooving virus, ASGV) i Virus jamičavosti debla jabuke

(Apple stem pitting virus, ASPV). Riječ je o virusima iz različitih rodova i različitog kruga

domaćina, no zajedničko im je da se među kultiviranim biljkama njihovim najvažnijim

domaćinima smatraju jabuka, kruška i dunja ( Slika 34.).

Kao i u slučaju gotovo svih virusnih bolesti višegodišnjih drvenastih kultura, štetnost

gospodarski značajnih virusa jezgričavog voća ovisi o voćnoj vrsti, kultivaru, starosti i općem

stanju zaražene biljke, izolatu virusa, uvjetima uzgoja i godini. ApMV, ACLSV, ASGV i ASPV,

bilo pojedinačno ili kombinirano, na većini komercijalnih kultivara jabuke i kruške u pravilu ne

uzrokuju vidljive simptome, rjeđe uzrokuju samo prolazne simptome. Stabla jabuke, kruške ili

dunje zaražena ApMV-om, ACLSV-om, ASGV-om ASPV-om ili kombinacijom dvaju ili više ovih

virusa mogu se normalno razvijati i davati rod kao zdrava stabla. Ipak, češći je slučaj da su

takva stabla slabije produktivnosti, te da zbog virusne zaraze ne mogu u potpunosti ostvariti

svoj puni potencijal rodnosti. Utvrđeno je da prinos jabuke na stablima uzgojenima od

„bezvirusnih“ sadnica može biti viši i do 30 % u usporedbi sa stablima uzgojenima od

standardnih sadnica.

Zajedničko obilježje ApMV-a, ACLSV-a, ASGV-a i ASPV-a jest da se prenose samo

cijepljenjem i vegetativnim razmnožavanjem zaraženih biljaka. Za niti jedan od ova četiri virusa

do danas nisu utvrđeni vektori, te se pretpostavlja da se šire prvenstveno zaraženim sadnim

materijalom i zaraženim biljkama domaćinima. ApMV, ACLSV, ASGV i APMV nerijetko se na

jabuci, kruški i dunji javljaju u vidu mješovitih zaraza. Osobito je čest slučaj da sa ACLSV javlja

u kombinaciji s ASGV-om ili ASPV-om.

Zaraza ACLSV-om, ASGV-om i APMV-om kod većine komercijalnih kultivara jabuke je

latentna, to jest ne dovodi do pojave vidljivih simptoma. ApMV nerijetko uzrokuje pojavu

simptoma na jabuci, iako zaraza i ovim virusom može biti latentna. Uočljiv simptom zaraze

ApMV-om na većem broju kultivara jabuke je pojava karakterističnog mozaika na listovima. Na

listovima se u proljeće javljaju pjege nepravilnog oblika ili pruge uzduž glavnih žila. Listovi

izgledaju kao da su prošarani, a boja pjega ili pruga postupno se mijenja iz svijetlo – zelene u

svijetlo – žutu do žarko žute ili bijelo – žute. Takvi listovi najuočljiviji su tijekom svibnja i lipnja

nakon čega se simptomi mogu povući ili šare postaju nekrotične i poprimaju smeđu boju.

Mozaični listovi rjeđe se pojavljuju na čitavom stablu i uglavnom se vide na pojedinačnim

izbojima ili listovima. Mozaik na listovima osobito se često javlja na kultivarima Zlatni Delišes,

Idared i Jonathan.

Zaraza kruške i dunje ApMV-om, ACLSV-om i ASGV-om gotovo redovito je latentna i ne

dovodi do pojave vidljivih ili karakterističnih simptoma. Za razliku od spomenuta tri virusa,

zaraza ASPV-om može dovesti do pojave karakterističnih simptoma "kvrgavosti" na nekim

kultivarima kruške i dunje (Slika 35.). Na listovima kruške zaraženima ovim virusom može se

javiti izražena kloroza glavnih žila na listu, što može biti popraćeno pojavom crvenih šara i

sitnih pjega. Plodovi krušaka na zaraženim stablima mogu biti kvrgavi, deformirani i tvrdi, pri

čemu u njihovom mesu dolazi do pojave sklerenhimskih nakupina. Kultivari kruške na kojima

se najčešće javlja ovakav tip simptoma kao posljedica zaraze ASPV-om su Boskova Bočica i

Društvenka, a među dunjama Leskovačka.

Slika 34. Izgled lišća zaraženog virusima ( snimio: D.Ivić)

Slika 35. Derformirani plod dunje uslijed djelovanja virusa ASPV (snimio: D.Ivić)

2. Viroid ulegnutog ploda jabuke (Apple dimple fruit viroid, ADFVD)

Uzročnik plosnatih grana jabuke (Apple flat limb agent, AFL)

Uzročnik zvjezdastih pukotina na jabuci (Apple star crack agent, APHW)

Uzročnik gumenastog drva jabuke (Apple rubbery wood agent, ARV)

Viroid ožiljaka na kori ploda jabuke (Apple scar skin viroid, ASSVD)

Apple dimple fruit viroid napada jabuku (Malus domestica), do sada je potvrđen u Italiji,

Libanonu i Kini. Simptomi su vidljivi na plodu kao žuto zelene mrlje promjera 3-4 mm, u nekim

slučajevima se mrlje mogu spojiti oko čaške u velika obezbojena područja, također mogu biti

prisutne kraste na koži, i plodovi mogu biti deformirani. Ostali biljni organi su bez simptoma.

Simptomi ADFVd-a uočeni su na sortama Starking Delicious, Annurca, Starkrimson, Royal

Gala, Pink Lady i Breaburn.

Apple flat limb agent uzrokuje virusima sličnu bolest koja uzrokuje abnormalno izravnavanje

grana na jabuci. Kako grane rastu ne samo da imaju ravni i spljošteni izgled nego su vidljiva i

uzdužna ulegnuća i udubine na kori zbog nepravilnosti u rastu. Često kad bolest jako

uznapreduje uzrokuje i uvijanje grana, kako ovu bolest zovu recimo u Australiji. Obično treba

proći nekoliko godina od infekcije do pojave vidljivih simptoma. Simptomi na voću ili lišću nisu

vidljivi, međutim na zaraženim stablima je općenito smanjena produktivnost. Simptomi slični

kao Apple flat limb su uočeni i na kruškama i dunji. Osjetljive sorte jabuka su Gravenstein,

Schneider, James Grieve itd.

Apple star crack agent uzrokuje virusima sličnu bolest koja se očituje kao zvjezdasta

raspuklina na kožici ploda jabuke. Bolest je do sada potvrđena u Europi, SAD-u, Meksiku,

Rusiji, Turskoj, Iranu, Indiji i Australiji. Jače zaražena stabla kasnije kreću s vegetacijom, i do

tri tjedna u usporedbi s zdravim stablima. Također je smanjena i proizvodnja cvijeta na

zaraženim stablima. Sorta koja je najosjetljivija na ASCA je Cox′s Orange Pippin, dok je na

sorti Golden Delicious primjećeno zvjezdasto raspuknuće slično ASCA.

Apple rubbery wood agent uzrokuje virusima sličnu bolest čiji je najkarakterističniji simptom

neobična savitljivost grana jabuke. Bolest je raširena u Europi, SAD-u, Kanadi, Južnoafričkoj

republici, Indiji, Kini, Australiji i Novom Zelandu. Već na mladim sadnicama u rasadniku grane

se saviju do vodoravnog položaja. Starija stabla pod teretom plodova se savijaju i imaju izgled

kao grane vrbe. Simptom savitljivih, gumenastih grana varira od slabog do izrazito jakog. Izgled

gumenastih grana je jako izražen jer je tekstura drveta kao sir, zbog nedostatka lignifikacije

dijelova ksilema. Zaražena stabla su manja, a posljedično i naravno manjih prinosa dok

istodobno počinju rađati jako rano, čak neka u rasadniku. Simptomi na voću i lišću nisu prisutni.

Virus postoji u latentnom obliku i nesumnjivo se tako proširio. Golden Delicious je osjetljiva

sorta na ovaj virus, mada ne pokazuje uvijek simptome bolesti.

Apple scar skin viroid uzrokuje mrlje, ožiljke na koži zrelih plodova jabuke. Rasprostranjen

je Europi, Turskoj, Iranu, Indiji, Kini, Južnoj Koreji, Japanu, SAD-u, Kanadi i Argentini. Razvoj

ovih mrlja počinje početkom lipnja kao mala vodenasta svijetlozelena područja na mladom

voću. Pogođeno tkivo je prvo uz čašku, a kako plod raste tako mrlje mijenjaju boju do tamno

žute ili čak crvenkasto smeđe sa smeđim tkivom iznutra i na kraju pucaju. Može biti zahvaćeno

i 50 posto površine ploda. Zaraženi plodovi često ostaju sitni, tvrdi, ne sazrijevaju pravilno i

nemaju dobar ukus. Iako su simptomi uglavnom na plodu jabuke, pod određenim uvjetima i

kod nekih sorti je moguće i savijanje listova i deformirani oblik lista. Osjetljive sorte su one

crvene boje kožice kao: Jonathan, Red Gold, Red Delicious, Starking Delicious, Ralls Janet i

Indo.

Preventivne mjere u suzbijanju ovih virusnih bolesti su prvenstveno sadnja bezvirusnih sadnica

i dezinficiranje škara i alata kod rezidbe, te uklanjanjem zaraženih stabala ako se bolest pojavi

u nasadu.

3. Candidatus Phytoplasma mali

'Candidatus Phytoplasma mali' je fitoplazma koja uzrokuje bolest poznatu kao proliferacija

jabuke, katkada poznatu i kao „vještičje metle“. Proliferacija se smatra najštetnijom bolesti

jabuke od onih koje su uzrokovane virusima, virusima sličnim patogenima i fitoplazmama.

Domaćini fitoplazme su biljke iz roda Malus. Zaražene mogu biti kultivirane jabuke, vrste i

križanci koje se koriste za podloge, samonikle Malus vrste i ukrasne jabuke. Fitoplazma

uzročnik proliferacije živi i razmnožava se samo u sitastim cijevima floema te tako utječe na

normalno funkcioniranje biljke. Slično kao i u slučaju većine virusa i drugih fitoplazmi, i kod

vrste 'Candidatus Phytoplasma mali' postoje blagi, umjereno virulentni i virulentni sojevi. Dok

blagi sojevi najčešće dovode do latentnih zaraza, virulentni sojevi uglavnom uzrokuju pojavu

simptoma i značajne štete. Bolest se prenosi zaraženim sadnim materijalom, a prirodno se širi

kukcima vektorima. Proliferaciju prenose lisne buhe Cacopsylla picta i Cacopsylla

melanoneura. U područjima gdje je prisutna visoka populacija spomenutih lisnih buha, broj

zaraženih stabala unutar voćnjaka može se brzo povećavati.

Simptomi proliferacije prilično su karakteristični i uočljivi. Simptom po kojem je bolest dobila

ime je pojava poznata kao "vještičje metle". „Vještičje metle“ nastaju tako što se gubi vršna

dominacija, te inače dormantni pupovi u gornjoj trećini izboja počinju tjerati veći broj mladica.

Takve mladice granaju se pod oštrim kutom, obično manjem od 30°, a listovi na njima najčešće

su uži, klorotični i upadljivo svjetliji od listova na ostatku stabla. "Vještičje metle" mogu se javiti

samo na jednom izboju na čitavom stablu, no mogu se javiti i u većem broju na različitim

dijelovima voćke. Najčešće se javljaju na jakim, dobro razvijenim izbojima, a vrlo je česta

njihova pojava na vodopijama. Pojavljuju se obično od početka kolovoza, a tijekom rujna i

listopada su najlakše uočljive i dobro vidljive. Od sredine listopada pa do otpadanja lišća listovi

na "vještičjim metlama" poprimaju crvenu nijansu, zbog čega se također ističu unutar krošnje.

Vrhovi izboja razgranati pod oštrim kutom mogu se zapaziti i tijekom zime, kada na stablima

nema lišća.

Relativno čest simptom proliferacije jabuke je i pojava lisnih rozeta. Lisne rozete javljaju se na

vrhovima izboja ili iz spavajućih pupova na starijim granama. Kao i kod "vještičjih metli", listovi

na lisnim rozetama mogu biti svjetliji u odnosu na normalne, a često tijekom jeseni poprimaju

crvenkastu nijansu. Zbog promjena u histologiji, lisne rozete vrlo su osjetljive na pepelnicu

(Podosphaera leucotricha) i mogu biti njome vrlo brzo zahvaćene. Lisne rozete na vrhovima

izboja mogu se javljati na stablima na kojima su se javile i "vještičje metle", no mogu biti i same

prisutne. Lisne rozete nerijetko se javljaju na manje bujnim izbojima i na mladim stablima, za

razliku od "vještičjih metli".

Karakterističan znak proliferacije jest i pojava povećanih palistića na listovima (Slika 36.).

Povećani palistići redovito se javljaju na "vještičjim metlama", no mogu se pojaviti i na izbojima

bez simptoma nenormalnog grananja (Slika 37.) Veličina palistića sortno je obilježje, a u često

je i u vezi s veličinom lista, tako da je potrebno pažljivo pristupiti utvrđivanju ovog znaka bolesti.

Na nezaraženim stablima veličina palistića smanjuje se od baze izboja prema vrhu, dok je kod

stabala zaraženima proliferacijom upravo obrnuto - povećani palistići javljaju se pri vrhu izboja,

a često su najveći upravo na vršnim listovima. Osim toga, takvi palistići su izraženo nazubljeni

i doimaju se "tanjima" u odnosu na one normalne (Slika 38.). U rijetkim slučajevima na

zaraženim stablima zabilježena je pojava dvostrukih ili višestrukih palistića, koji se nikada ne

javljaju na nezaraženim stablima.

Znakovi proliferacije javljaju se i na cvjetovima, te plodovima. Cvjetne stapke manjeg ili većeg

broja cvjetova na stablima zaraženima proliferacijom mogu biti nenormalno izdužene. Takve

dugačke cvjetne stapke javljaju se uz one normalne dužine, tako da ih nije lako uočiti bez

detaljnog pregleda. Zabilježeno je da cvjetovi na zaraženim stablima katkad mogu biti

deformirani ili mogu imati više od pet latica.

Najuočljiviji simptom proliferacije koji se javlja na plodovima jest izrazito izdužena peteljka.

Plodovi s takvim peteljkama uočljivo su manji u usporedbi s normalno razvijenim plodovima, a

vrlo često nemaju ni dobro razvijenu boju. Nepotpuna obojenost, bljedilo ili čak djelomično

zelenilo plodova osobito su izraženi kod crvenih ili crveno-žutih sorata. Sitniji plodovi su i lošijeg

okusa, kiseliji i s manje šećera u usporedbi s onima karakterističnima za sortu. U nekim

slučajevima smanjenje dimenzija plodova je drastično, a plodovi ostaju zeleni i mogu poslužiti

jedino za industrijsku preradu (Slika 39.).

Simptomi proliferacije vrlo su promjenjivi i u uskoj su vezi s kretanjem i razmnožavanjem

parazita u biljci, ali ovise i o sorti, podlozi, starosti i općem stanju stabla, vanjskim uvjetima i

soju fitoplazme uzročnika. Svaki od gore opisanih simptoma može se javiti tijekom jedne ili

nekoliko sezona, nakon čega se neki od njih mogu povući, a neki postati manje ili više izraženi.

Relativno čest je slučaj da se simptomi „vještičjih metli“ javljaju samo jednu ili nekoliko sezona

nakon zaraze, nakon čega biljka prođe početnu „šok“ fazu, a „vještičje metle“ se više ne

pojavljuju. Također, nije rijedak slučaj da su biljke zaražene, ali se na njima nikada ne pojave

neki od karakterističnih simptoma proliferacije.

Slika 36. Simptomi napada fitoplazmom na lišću (snimio:D.Ivić)

Slika 37. Izgled grana stabla zaraženog fitoplazmom (snimio: D.Ivić)

Slika 38. Simptom nazubljenost listova zaraženih fitoplazmom (snimio: D.Ivić)

Slika 39. Razlika u veličini plodova jabuke zaraženih fitoplazmom ( snimio: D.Ivić)

3.1. Zahtjevi vezani za štetni organizam Candidatus Phytoplasma mali

Kako je navedeno u Tablici 1., štetni organizam Candidatus Phytoplasma mali ne smije biti

prisutan u ni jednoj kategoriji reprodukcijskog sadnog materijala.

Vizualni pregledi

Vizualni pregledi provode se jednom godišnje za sve kategorije sadnog materijala.

Uzorkovanje i ispitivanje

Predosnovna kategorija

Svaka predosnovna matična biljka mora se uzorkovati i ispitati 15 godina nakon što je

prihvaćena kao predosnovna matična biljka i svakih 15 godina nakon toga na prisutnost

RNQP-a navedenih u Tablici 1., osim virozama sličnih bolesti i viroida

Osnovna kategorija

Ako su osnovne matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio osnovnih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider. Ako osnovne matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca,

reprezentativni dio osnovnih matičnih biljaka mora se svake tri godine uzorkovati i ispitati na

prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider; reprezentativni dio

osnovnih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina, na temelju procjene

rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., osim štetočine

Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida

Certificirana kategorija

Ako su certificirane matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider. Ako certificirane matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih pet godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider; reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina, na temelju procjene rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., osim štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida. U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., certificirane sadnice moraju

se uzorkovati i ispitati.

CAC kategorija

U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., provode se uzorkovanje i

ispitivanje.

Zahtjevi za proizvodnu jedinicu, mjesto proizvodnje ili područje




kukaca, za štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider i Erwinia

amylovora (Burrill) Winslow et al. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

reprodukcijski sadni materijal i sadnice predosnovne kategorije moraju se proizvoditi na

područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma mali

Seemüller & Schneider, ili

na reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama predosnovne kategorije u proizvodnoj

jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu uočeni simptomi zaraze štetočinom

Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima u

neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene;

Osnovna i certificirana kategorija

reprodukcijski sadni materijal i sadnice osnovne i certificirane kategorije moraju se proizvoditi

na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma mali


na reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama osnovne i certificirane kategorije u

proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu uočeni simptomi zaraze

štetočinom Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima

u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene, ili

simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider uočeni su

na najviše 2 % reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica certificirane kategorije u

proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja, a taj reprodukcijski sadni materijal,

te sadnice i sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojeni su i odmah su uništeni te

je ispitan reprezentativni uzorak preostalog reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica bez

simptoma u serijama u kojima su pronađeni reprodukcijski sadni materijal i sadnice sa

simptomima i utvrđeno je da je slobodan od štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller

& Schneider

CAC kategorija

reprodukcijski sadni materijal i sadnice CAC kategorije moraju se proizvoditi na područjima za

koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller &

Schneider, ili

na reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama CAC kategorije u proizvodnoj jedinici

tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu uočeni simptomi zaraze štetočinom Candidatus

Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini

izdvojene su i odmah su uništene, ili


na najviše 2 % reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica CAC kategorije u proizvodnoj

jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja i sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini

izdvojene su i odmah su uništene te je ispitan reprezentativni uzorak preostalog

reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica bez simptoma u serijama u kojima su pronađeni

reprodukcijski sadni materijal i sadnice sa simptomima i utvrđeno je da je slobodan od

štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider

4. Candidatus Phytoplasma pyri

'Candidatus Phytoplasma pyri' je fitoplazma uzročnik bolesti nazvane „propadanje kruške“.

Bolest je nazvana „propadanje kruške“ ponajprije zbog masovnog propadanja stabala kruške

tijekom 1950-ih i 1960-ih u SAD-u. Učinak bolesti, jačina simptoma i štete na stablima ovise o

podlozi. Na podlogama koje se uobičajeno koriste za krušku u Hrvatskoj i Europi, fitoplazma

uglavnom ne dovodi do propadanja zaraženih stabala. Propadanje stabala javlja se ponajprije

u slučaju cijepljenja na podloge Pyrus pyrifolia i P. usuriensis. Na selekcijama dunje ili divlje

kruške (Pyrus communis) simptomi su načelno puno manje izraženi, ipak, bolest može biti

štetna i na tim podlogama. Glavne štete uslijed zaraze fitoplazmom očituju se u smanjenoj

produktivnosti zaraženih stabala. Zaražena stabla često daju manje plodove, znatno

smanjujući njihovu tržišnu vrijednost. Uz smanjen prinos dolazi i do smanjenja kvalitete

plodova. Plodovi s zaraženih stabala nerijetko nakupljaju manje šećera i više kiselina, te su

tako lošijeg okusa.

Fitoplazma se može širiti vegetativnim razmnožavanjem biljaka, a u prirodnim uvjetima šire je

kukci prijenosnici (vektori), kruškine buhe Cacopsylla pyri i C. pyricola.

Simptomi zaraze fitoplazmom su crvenilo i uvijanje listova prema gore, nekroza na mjestu

spoja podloge i plemke, sitniji plodovi i općenito manja rodnost stabla. U rjeđim slučajevima,

može doći do sušenja cijele voćke. Zbog nakupljanja asimilata u listovima dolazi do promjene

boje lista i uvijanja listova prema licu, što im daje kopljasti izgled ( Slika 40.). Na mjestu spoja

podloge i plemke tkivo nekrotizira, što proizvođačima često nalikuje na inkompatibilnost.

Općenito, simptomi su prilično nespecifični i potvrda uzročnika moguća je samo

laboratorijskom analizom.

Slika 40. Izgled grane s lišćem uslijed zaraze Candidatus Phytoplasma pyri (snimio: D.Ivić)

Slika 41. Mlado stablo zaraženo fitoplazmom (snimio: D.Ivić)

Slika 42. Izgled presjeka grane zaražene fitoplazmom (snimio: D.Ivić)

4.1. Zahtjevi vezani za štetni organizam Candidatus Phytoplasma pyri

Kako je navedeno u Tablici 1., štetni organizam Candidatus Phytoplasma pyri ne smije biti

prisutan u ni jednoj kategoriji reprodukcijskog sadnog materijala.

Vizualni pregledi

Vizualni pregledi provode se jednom godišnje za sve kategorije sadnog materijala.





RNQP-a navedenih u Tablici 1., osim virozama sličnih bolesti i viroida.

Osnovna kategorija

Ako su osnovne matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio osnovnih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider. Ako osnovne matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca,


prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider; reprezentativni dio


rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., osim štetočine

Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida.


Ako su certificirane matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider. Ako certificirane matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih pet godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider; reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina, na temelju procjene rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., osim štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida. U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., certificirane sadnice moraju

se uzorkovati i ispitati.

CAC kategorija

U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Tablici 1., provode se uzorkovanje i

ispitivanje.





kukaca, za štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider i Erwinia amylovora

(Burrill) Winslow et al. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:


područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri


na certificiranim biljkama u proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu

uočeni simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider, a

sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene



na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri




sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene, ili

simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider uočeni su






simptomima i utvrđeno je da je slobodan od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller

& Schneider

CAC kategorija

reprodukcijski sadni materijal i sadnice CAC kategorije moraju se proizvoditi na područjima za

koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller &

Schneider, ili






jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja, a taj reprodukcijski sadni materijal, te sadnice

i sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojeni su i odmah su uništeni te je ispitan

reprezentativni uzorak preostalog reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica bez simptoma

u serijama u kojima su pronađeni reprodukcijski sadni materijal i sadnice sa simptomima i

utvrđeno je da je slobodan od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider;

5. Uzročnik nekroze stabla kruške, Pear bark necrosis agent (PRBN)

Uzročnik razdavajanja kore stabla kruške, Pear bark split agent (PRBS)

Viroid plikavog raka kruške, Pear blister canker viroid (PBCVD)

Uzročnik hrapavosti kore stabla kruške, Pear rough bark agent (PRRB)

Uzročnik žute mrljavosti dunje, Quince yellow blotch agent (ARW)

Nekoliko sličnih bolesti sa simptomima na kori kruške je opisano od 1957. do 1965. godine u

SAD-u i Europi. Ove bolesti su nazvane po karakterističnim simptomima koje uzrokuju na kori

kruške, uključuju Pear rough bark agent koji pokazuje simptome naborane i „grube“„ kore i

Pear bark split agent koji uzrokuje raspucalu koru opisane u Danskoj 1957. g., Pear blister

canker viroid opisan u Engleskoj 1960. g. uzrokuje mjehurast rak kore i Pear bark necrosis

agent koji uzrokuje nekrozu kore kruške a opisan je u Njemačkoj 1965. g. Ove bolesti obično

uzrokuju štetne patološke promjene samo na kori osjetljivih krušaka, a simptomi se obično

javljaju tek u drugoj godini. Primarni simptomi su vidljivi kao sitne točkice na kori. Sekundarni

simptomi su rašireni rak na kori, pucanje kore i nekroza. Teško zaražena stabla brzo odumiru.

Kod dunje Quince yellow blotch agent uzrokuje nekrozu kore dunje, a na osjetljivim sortama

se na granama primjećuje da su neprirodno izravnate i listovi mogu biti djelomično klorotični.

1. Zahtjevi vezani za štetne organizme na dunji, jabuci i krušci

1.1. Zahtjevi za štetne organizme na dunji Cydonia oblonga Mill.

Vizualni pregledi

Tijekom posljednje cijele sezone uzgoja provode se vizualni pregledi radi otkrivanja prisutnosti

štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. Za sve RNQP-e osim štetočine Erwinia

amylovora (Burrill) Winslow et al. vizualni pregledi provode se jednom godišnje.





RNQP-a navedenih u Prilogu II., osim virozama sličnih bolesti i viroida, kao i u slučaju sumnje

na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu I.

Osnovna kategorija

Reprezentativni dio osnovnih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina,

na temelju procjene rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu II.,

osim virozama sličnih bolesti i viroida, kao i u slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih

u Prilogu I.


Reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina, na temelju procjene rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu II., osim virozama sličnih bolesti i viroida, kao i u slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu I.

U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u prilozima I.i II., certificirane sadnice

moraju se uzorkovati i ispitati.

CAC kategorija

U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u prilozima I.i II.provode se uzorkovanje i

ispitivanje.



Ako je u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/925 odobreno odstupanje za proizvodnju predosnovnog materijala na polju u uvjetima u kojima nije osigurana zaštita od kukaca, za štetočinu Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. primjenjuju se sljedeći zahtjevi: - reprodukcijski sadni materijal i sadnice predosnovne kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.; ili - tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled

reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica predosnovne kategorije te su sav reprodukcijski

sadni materijal, sadnice na kojima su uočeni simptomi zaraze štetočinom Erwinia amylovora


Osnovna, certificirana i CAC kategorija

- reprodukcijski sadni materijal i sadnice osnovne i certificirane kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.; ili

- tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled

reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica osnovne i certificirane kategorije te su sav

reprodukcijski sadni materijal, sadnice na kojima su uočeni simptomi zaraze štetočinom

Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. i sve okolne biljke domaćini odmah izdvojeni i

uništeni.

1.2. Zahtjevi za štetne organizme na jabuci Malus Mill.

Vizualni pregledi

Vizualni pregledi provode se jednom godišnje na svim kategorijama sadnog materijala.







Osnovna kategorija

Ako su osnovne matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio osnovnih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider. Ako osnovne matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca,


prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider; reprezentativni dio


rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu II., osim štetočine

Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida,

kao i u slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu I.


Ako su certificirane matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca,

reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati

na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider.

Ako certificirane matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca,

reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih pet godina uzorkovati i ispitati

na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider; reprezentativni

dio certificiranih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina, na temelju

procjene rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu II., osim

štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti

i viroida, kao i u slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu I.

U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u prilozima I.i II., certificirane sadnice


CAC kategorija


ispitivanje.





kukaca, za štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider i Erwinia

amylovora (Burrill) Winslow et al. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:



područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma mali

Seemüller & Schneider, ili na reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama predosnovne kategorije u proizvodnoj

jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu uočeni simptomi zaraze štetočinom

Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima u

neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene;

Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.


područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow

et al., ili

tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled







na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma mali


na reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama osnovne i certificirane kategorije u

proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu uočeni simptomi zaraze

štetočinom Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima

u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene, ili







simptomima i utvrđeno je da je slobodan od štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller

& Schneider;


reprodukcijski sadni materijal i sadnice osnovne i certificirane kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al., ili tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled




uništeni.

CAC kategorija


reprodukcijski sadni materijal i sadnice CAC kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, ili na reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama CAC kategorije u proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu uočeni simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene, ili simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider uočeni su


jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja i sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini

izdvojene su i odmah su uništene te je ispitan reprezentativni uzorak preostalog

reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica bez simptoma u serijama u kojima su pronađeni

reprodukcijski sadni materijal i sadnice sa simptomima i utvrđeno je da je slobodan od

štetočine Candidatus Phytoplasma mali Seemüller & Schneider;


reprodukcijski sadni materijal i sadnice CAC kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al., ili tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled

reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica CAC kategorije te su sav reprodukcijski sadni

materijal, sadnice na kojima su uočeni simptomi zaraze štetočinom Erwinia amylovora (Burrill)

Winslow et al. i sve okolne biljke domaćini odmah izdvojeni i uništeni.

1.3. Zahtjevi za štetne organizme na kruški ( Pyrus L.)

Vizualni pregledi

Vizualni pregledi provode se jednom godišnje na svim kategorijama sadnog materijala.







Osnovna kategorija

Ako su osnovne matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio osnovnih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider. Ako osnovne matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca,


prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider; reprezentativni dio


rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu II., osim štetočine

Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida,

kao i u slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu I.


Ako su certificirane matične biljke držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih 15 godina uzorkovati i ispitati na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider. Ako certificirane matične biljke nisu držane u objektima koji su zaštićeni od kukaca, reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se svakih pet godina uzorkovati i ispitati

na prisutnost štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider; reprezentativni dio certificiranih matičnih biljaka mora se uzorkovati i ispitati svakih 15 godina, na temelju procjene rizika od zaraze tih biljaka, na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu II., osim štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider i osim virozama sličnih bolesti i viroida, kao i u slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u Prilogu I. U slučaju sumnje na prisutnost RNQP-a navedenih u prilozima I.i II., certificirane sadnice


CAC kategorija


ispitivanje.





kukaca, za štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider i Erwinia amylovora

(Burrill) Winslow et al. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:


reprodukcijski sadni materijal i sadnice predosnovne kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider, ili na certificiranim biljkama u proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu


sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene;


reprodukcijski sadni materijal i sadnice predosnovne kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al., ili tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled







na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri











simptomima i utvrđeno je da je slobodan od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller

& Schneider;


reprodukcijski sadni materijal i sadnice osnovne i certificirane kategorije moraju se

proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora

(Burrill) Winslow et al., ili

tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled




uništeni.

CAC kategorija


reprodukcijski sadni materijal i sadnice CAC kategorije moraju se proizvoditi na područjima

za koja je poznato da su slobodna od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider, ili na certificiranim biljkama u proizvodnoj jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja nisu

uočeni simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider, a sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojene su i odmah su uništene, ili simptomi zaraze štetočinom Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider uočeni su


jedinici tijekom posljednje cijele sezone uzgoja, a taj reprodukcijski sadni materijal, te sadnice

i sve biljke sa simptomima u neposrednoj blizini izdvojeni su i odmah su uništeni te je ispitan

reprezentativni uzorak preostalog reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica bez simptoma

u serijama u kojima su pronađeni reprodukcijski sadni materijal i sadnice sa simptomima i

utvrđeno je da je slobodan od štetočine Candidatus Phytoplasma pyri Seemüller & Schneider;


reprodukcijski sadni materijal i sadnice CAC kategorije moraju se proizvoditi na područjima za koja je poznato da su slobodna od štetočine Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al., ili tijekom posljednje cijele sezone uzgoja u proizvodnoj jedinici proveden je inspekcijski pregled reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica CAC kategorije te su sav reprodukcijski sadni materijal, sadnice na kojima su uočeni simptomi zaraze štetočinom Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. i sve okolne biljke domaćini odmah izdvojeni i uništeni.

Štetni organizmi - hapih.hr

Documents