teorija novina

7/24/2019 Teorija novina

1/5

2.3. Teorije tiskaFrederick S. Siebert, Wilbur Schramm i Theodore Peterson razvili su, usvojoj 1956. objavljenoj i jouvijek vrlo utjecajnoj knjizi Four Theories ofthe Press, normativne predodbe o tome kako masovni mediji funkcionirajuu razliitim tipovima drutava. Osnovna pretpostavka autora je teza da tisak,

odnosno masovni mediji, uvijek preuzimaju oblik i kolorit socijalnih ipolitikih struktura u koje su ukljueni.Najstarijom teorijom, koja see u 16. stoljee, smatra se autoritarna teorijatiska, koja je izvedena iz dravne filozofije apsolutizma. Spoznaja istinepriznavala se samo malom broju mudraca, koji bi trebali biti u stanjuizvravati vodee funkcije. Tisak je trebao podravati politiku vlade i sluitidravi. Izdavai su se kontrolirali davanjem licencija i putem cenzure.Dolaskom prosvjetiteljstva i s njime povezanim sve veim politikim,vjerskim i gospodarstvenim slobodama, doao je i zahtjev za novimsamorazumijevanjem tiska. Nastala je liberalna teorija tiska koja je svojprocvat doivjela u 19. stoljeu. Ljudi su se smatrali racionalnim biima

koja su u stanju razlikovati istinu od neistine. U potrazi za istinom tisak jetrebao imati ulogu partnera u diskusiji, a ne vladinog instrumenta za vrenjeutjecaja. U kontekstu ove teorije od tiska se zahtijevalo da kontrolira vladu.Oznaavanje tiska kao etvrte vlasti (uz zakonodavnu, izvrnu i sudskuvlast) postalo je uobiajeno. Tisak je trebao biti bez utjecaja i kontrolevlade. Kako bi se iznala istina, trebalo je sasluati sve ideje. Ta teorijatiska najjasnije je formulirana u First Amendment to the American Consti39tution (Prvom amandmanu amerikog ustava).Ostale dvije teorije tiska, teorija socijalne odgovornosti i sovjetskokomunistikateorija tiska smatraju se daljnjim razvojem i modifikacijamadosada navedenih dviju teorija. Teorija socijalne odgovornosti razvijena jena temelju spoznaje da su pretpostavke liberalne teorije bile prejednostavne.U kontekstu liberalne teorije nisu se uoavali problemi unutarnje slobodetiska, kao ni procesi koncentracije tiska. Teorija socijalne odgovornosti jereakcija na to da se uzaludno nadalo autoregulaciji i samokontroli medijskogtrita. Privatno organizirani masovni mediji nisu ispunili svoj dvostrukizadatak - da s jedne strane ostvare dobit za vlasnike, a s druge kao etvrtavlast slue javnosti. Vlasnici su naspram javnosti bili u nedvojbeno jaempoloaju. Lazarsfeld i Merton su 1948. vrlo smiono napisali: Big Businessfinancira proizvodnju i distribuciju masovnih medija. I, bez obzira na2.3. Teorije tiskaFrederick S. Siebert, Wilbur Schramm i Theodore Peterson razvili su, usvojoj 1956. objavljenoj i jouvijek vrlo utjecajnoj knjizi Four Theories ofthe Press, normativne predodbe o tome kako masovni mediji funkcionirajuu razliitim tipovima drutava. Osnovna pretpostavka autora je teza da tisak,odnosno masovni mediji, uvijek preuzimaju oblik i kolorit socijalnih ipolitikih struktura u koje su ukljueni.Najstarijom teorijom, koja see u 16. stoljee, smatra se autoritarna teorijatiska, koja je izvedena iz dravne filozofije apsolutizma. Spoznaja istinepriznavala se samo malom broju mudraca, koji bi trebali biti u stanjuizvravati vodee funkcije. Tisak je trebao podravati politiku vlade i sluiti


2/5

dravi. Izdavai su se kontrolirali davanjem licencija i putem cenzure.Dolaskom prosvjetiteljstva i s njime povezanim sve veim politikim,vjerskim i gospodarstvenim slobodama, doao je i zahtjev za novimsamorazumijevanjem tiska. Nastala je liberalna teorija tiska koja je svojprocvat doivjela u 19. stoljeu. Ljudi su se smatrali racionalnim biima

koja su u stanju razlikovati istinu od neistine. U potrazi za istinom tisak jetrebao imati ulogu partnera u diskusiji, a ne vladinog instrumenta za vrenjeutjecaja. U kontekstu ove teorije od tiska se zahtijevalo da kontrolira vladu.Oznaavanje tiska kao etvrte vlasti (uz zakonodavnu, izvrnu i sudskuvlast) postalo je uobiajeno. Tisak je trebao biti bez utjecaja i kontrolevlade. Kako bi se iznala istina, trebalo je sasluati sve ideje. Ta teorijatiska najjasnije je formulirana u First Amendment to the American Consti39tution (Prvom amandmanu amerikog ustava).Ostale dvije teorije tiska, teorija socijalne odgovornosti i sovjetskokomunistikateorija tiska smatraju se daljnjim razvojem i modifikacijamadosada navedenih dviju teorija. Teorija socijalne odgovornosti razvijena je

na temelju spoznaje da su pretpostavke liberalne teorije bile prejednostavne.U kontekstu liberalne teorije nisu se uoavali problemi unutarnje slobodetiska, kao ni procesi koncentracije tiska. Teorija socijalne odgovornosti jereakcija na to da se uzaludno nadalo autoregulaciji i samokontroli medijskogtrita. Privatno organizirani masovni mediji nisu ispunili svoj dvostrukizadatak - da s jedne strane ostvare dobit za vlasnike, a s druge kao etvrtavlast slue javnosti. Vlasnici su naspram javnosti bili u nedvojbeno jaempoloaju. Lazarsfeld i Merton su 1948. vrlo smiono napisali: Big Businessfinancira proizvodnju i distribuciju masovnih medija. I, bez obzira nanamjere, tko plaa orkestar, taj obino odreuje i glazbu. Budui dakomercijalno organizirani masovni mediji potiu veim dijelom nesvjesnoodobravanje amerikog drutvenog sustava, od njih se, kako autori nadaljeargumentiraju, ne moe oekivati funkcija stvaranja promjena, pa ak nimanjih promjena sustava.Teorija socijalne odgovornosti temelji se na ideji slobodnog tiska. Slobodatiska uvijek je povezana s odreenim obvezama prema drutvu. Razlikujese est funkcija: 1. Sluiti politikom sustavu tako da se informacije irasprave o javnim problemima uine svima dostupnim. 2. Prosvjeivatijavnost kako bi se osposobila za samoodluivanje. 3. tititi prava pojedinacatako da masovni mediji naspram vlade nastupe kao psi uvari. 4. Sluitigospodarstvenom sustavu tako da se, primjerice, putem promidbe poveuprodavatelji i kupci. 5. Pruiti zabavu (pri emu se misli samo na dobruzabavu; to god to bilo). 6. Brinuti se za odravanje financijske autonomije,kako tisak ne bi bio ovisan o posebnim interesima i utjecajima pojedinihdavatelja novca.Sovjetska teorija tiska, koja se ovdje spominje samo zato da bi se dao cjelovitpregled prema Siebertu i dr., svoje korijene ima u autoritarnoj teoriji tiska.Prema ovoj teoriji glavni je zadatak masovnih medija pridonositi odravanjui napredovanju socijalistike drave i njezine partije. Drava kontroliramedije te se isti definiraju kao direktna ruka drave. Glavne razlike prema


3/5

drugim teorijama tiska su: 1. Uklanjanje motiva profita (odnosno naela40pokrivanja trokova) medija. 2. Kod prezentiranja vijesti aktualnost ne dolazina prvo mjesto. 3. Dok se autoritarna teorija tiska ravnala prema odravanjustatusa quo, program sovjetske teorije tiska bio je razvoj i promjena drutva

(dostizanje komunizma).Denis McQuail (1983.) tima etirima teorijama dodaje jodvije: Developmentmedia theory posebice se odnosi na manje razvijene zemlje kojima,izmeu ostalog, nedostaju sljedea obiljeja razvijenog komunikacijskogsustava: komunikacijska infrastruktura, profesionalne novinarskesposobnosti, proizvodni resursi (McQuail konstatira ak i nedostatakkulturnih resursa) i masovna publika. U dravama s tako nedovoljnorazvijenim komunikacijskim sustavima razvoj se smatra primarnim ciljem,dok istovremeno politiari razvijenijih zemalja postupno postaju svjesnisvojeg zajednikog poloaja. Bitan normativni element nastajue teorijejest da se mediji u suglasnosti s politikom ele koristiti za unapreenje

nacionalnog razvoja, za autonomiju i kulturni identitet pojedinih zemalja.U obzir se prvenstveno uzimaju bazino-demokratske misli. eli se datiprioritet nacionalnoj kulturi i jeziku (McQuail ovdje ne vidi probleminternog kolonijalizma, dakle unitavanje lokalnih, odnosno regionalnihkultura i jezika). Mediji trebaju posebice obratiti pozornost na informacijeo drugim manje razvijenim zemljama. McQuail dravi eksplicitno dajepravo da u interesu postizanja razvojnih ciljeva cenzurira medije. Takvoopravdanje cenzure i direktne kontrole medija nipoto nije primjerenouinkovitom provoenju procesa planiranih socijalnih promjena.Kao esta teorija predlae se demokratsko-participativna teorija medija,koja e se iskristalizirati u razvijenim, liberalnim drutvima kao rekacijana komercijalizaciju i monopoliziranje privatno organiziranih medija i nacentralizam i birokratizaciju javno-pravnih radijskih i televizijskih ustanova(kao to su, na primjer, ARD i ZDF u Njemakoj ili BBC u Velikoj Britaniji),koje su bile ustrojene prema normama drutvene odgovornosti. Potonje sesmatraju suvie paternalistikima i elitistikima, previe povezanima sestablishmentom, da prelako poputaju pod politikim i ekonomskimpritiskom, da su suvie monolitne i profesionalizirane. Prema McQuailu,ta teorija izraava razoarenje etabliranim politikim strankama iparlamentarnim sustavom koji je izgubio vezu s bazom. Potrebe, interesi iciljevi recipijenata u politiziranom drutvu smatraju se sredinjim41elementima nove medijske teorije. Mnogostrukost, svakodnevni problemi,lokalnost i zamjena uloge komunikatora i recipijenta naglaavaju se kaopredodba horizontalne komunikacijske povezanosti.namjere, tko plaa orkestar, taj obino odreuje i glazbu. Budui dakomercijalno organizirani masovni mediji potiu veim dijelom nesvjesnoodobravanje amerikog drutvenog sustava, od njih se, kako autori nadaljeargumentiraju, ne moe oekivati funkcija stvaranja promjena, pa ak nimanjih promjena sustava.


4/5

Teorija socijalne odgovornosti temelji se na ideji slobodnog tiska. Slobodatiska uvijek je povezana s odreenim obvezama prema drutvu. Razlikujese est funkcija: 1. Sluiti politikom sustavu tako da se informacije irasprave o javnim problemima uine svima dostupnim. 2. Prosvjeivatijavnost kako bi se osposobila za samoodluivanje. 3. tititi prava pojedinaca

tako da masovni mediji naspram vlade nastupe kao psi uvari. 4. Sluitigospodarstvenom sustavu tako da se, primjerice, putem promidbe poveuprodavatelji i kupci. 5. Pruiti zabavu (pri emu se misli samo na dobruzabavu; to god to bilo). 6. Brinuti se za odravanje financijske autonomije,kako tisak ne bi bio ovisan o posebnim interesima i utjecajima pojedinihdavatelja novca.Sovjetska teorija tiska, koja se ovdje spominje samo zato da bi se dao cjelovitpregled prema Siebertu i dr., svoje korijene ima u autoritarnoj teoriji tiska.Prema ovoj teoriji glavni je zadatak masovnih medija pridonositi odravanjui napredovanju socijalistike drave i njezine partije. Drava kontroliramedije te se isti definiraju kao direktna ruka drave. Glavne razlike prema

drugim teorijama tiska su: 1. Uklanjanje motiva profita (odnosno naela40pokrivanja trokova) medija. 2. Kod prezentiranja vijesti aktualnost ne dolazina prvo mjesto. 3. Dok se autoritarna teorija tiska ravnala prema odravanjustatusa quo, program sovjetske teorije tiska bio je razvoj i promjena drutva(dostizanje komunizma).Denis McQuail (1983.) tima etirima teorijama dodaje jodvije: Developmentmedia theory posebice se odnosi na manje razvijene zemlje kojima,izmeu ostalog, nedostaju sljedea obiljeja razvijenog komunikacijskogsustava: komunikacijska infrastruktura, profesionalne novinarskesposobnosti, proizvodni resursi (McQuail konstatira ak i nedostatakkulturnih resursa) i masovna publika. U dravama s tako nedovoljnorazvijenim komunikacijskim sustavima razvoj se smatra primarnim ciljem,dok istovremeno politiari razvijenijih zemalja postupno postaju svjesnisvojeg zajednikog poloaja. Bitan normativni element nastajue teorijejest da se mediji u suglasnosti s politikom ele koristiti za unapreenjenacionalnog razvoja, za autonomiju i kulturni identitet pojedinih zemalja.U obzir se prvenstveno uzimaju bazino-demokratske misli. eli se datiprioritet nacionalnoj kulturi i jeziku (McQuail ovdje ne vidi probleminternog kolonijalizma, dakle unitavanje lokalnih, odnosno regionalnihkultura i jezika). Mediji trebaju posebice obratiti pozornost na informacijeo drugim manje razvijenim zemljama. McQuail dravi eksplicitno dajepravo da u interesu postizanja razvojnih ciljeva cenzurira medije. Takvoopravdanje cenzure i direktne kontrole medija nipoto nije primjerenouinkovitom provoenju procesa planiranih socijalnih promjena.Kao esta teorija predlae se demokratsko-participativna teorija medija,koja e se iskristalizirati u razvijenim, liberalnim drutvima kao rekacijana komercijalizaciju i monopoliziranje privatno organiziranih medija i nacentralizam i birokratizaciju javno-pravnih radijskih i televizijskih ustanova(kao to su, na primjer, ARD i ZDF u Njemakoj ili BBC u Velikoj Britaniji),


5/5

koje su bile ustrojene prema normama drutvene odgovornosti. Potonje sesmatraju suvie paternalistikima i elitistikima, previe povezanima sestablishmentom, da prelako poputaju pod politikim i ekonomskimpritiskom, da su suvie monolitne i profesionalizirane. Prema McQuailu,ta teorija izraava razoarenje etabliranim politikim strankama i

parlamentarnim sustavom koji je izgubio vezu s bazom. Potrebe, interesi iciljevi recipijenata u politiziranom drutvu smatraju se sredinjim41elementima nove medijske teorije. Mnogostrukost, svakodnevni problemi,lokalnost i zamjena uloge komunikatora i recipijenta naglaavaju se kaopredodba horizontalne komunikacijske povezanosti.

teorija novina

Documents