jezične pogreške u medijima na primjeru podravskih novina

Click here to load reader

Post on 24-May-2022

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Jezine pogreške u medijima na primjeru podravskih novina i portala
Ivezi, Ivana
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University North / Sveuilište Sjever
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:338658
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Jezine pogreške u medijima na primjeru podravskih novina i portala
Ivana Ivezi, 1135/336
Jezine pogreške u medijima na primjeru podravskih novina i portala
Studentica
Koprivnica, rujan 2018. godine
publicista još uvijek se dogaaju pogreške u publicistikome funkcionalnom stilu. Mediji koji
bi trebali biti zrcalo pismenosti te pisani i govorniki uzor pa ak, kroz obrazovnu funkciju
medija, oni koji e nas poduavati i obrazovati hrvatskome standardnom jeziku sadravaju
brojne internacionalizme, kolokvijalizme, dijalektizme itd. Sama injenica da u se po
završetku studija baviti novinarstvom potaknula je moju elju za ovakvom temom ali i
radoznalost za još uvijek nepoznatim informacijama.
itajui novine i portale te usporeujui njihov sadraj uoavam da u suštini nema neke
velike razlike. Ni jedan od ova dva medija ne temelji se u potpunosti na hrvatskom
standardnom jeziku. Naješi problem su anglizmi kojih je sve više, stoga je teško sprijeiti
njihovo širenje. Engleski je postao jedan od svjetskih jezika i samim tim se poveao njegov
utjecaj na ostale jezike. Regionalni listovi i portali imaju problem s dijalektom koji je odraz
govora podruja na kojemu ive.
Ovaj završni rad ukazuje na naješe pogreške u novinarskome publicistikom stilu te
objašnjava ono što je preporueno, ali i ono što je dopušteno, odnosno, dozvoljena odstupanja.
Osim toga, svaka teza koja je navedena, potkrijepljena je adekvatnim primjerima koji su
pronaeni u podravskim listovima i portalima.
6
Saetak Hrvatski jezik u medijima vrlo je aktualna tema. Prouavajui podravske listove te
portale uvidjela sam da je, unato brojnim jezinim rjenicima i pravilnicima, jezik medija i
dalje na vrlo niskoj razini. Iza pravopisnih pogrešaka, koje su naješe, slijede one na
leksikoj razini. Leksiku razinu mogu objasniti injenicom da se rijei stranog porijekla šire
zbog dolaska novih rijei, utjecaja interneta te elje da se stvori što prisniji odnos izmeu
publike i medija.
Poetak rada objašnjava publicistiki stil. Publicistiki stil je stil javnog priopavanja
kojim se slue novinari i publicisti. esto se povezuje s knjievnoumjetnikim stilom zbog
osebujnosti izraza te ekspresivnih sredstava. Ekspresivna sredstva biljeimo u propagandnim,
agitativnim i zabavnim anrovima (feljton, esej, kratka pria…) koji ujedno poprimaju i
osobine knjievnoumjetnikog stila.
Bit ovoga završnog rada jest ukazati na naješe pogreške koje se dogaaju što zbog
brzine, što zbog nedovoljne naobrazbe novinara i nepoznavanja hrvatskoga standarda. Zbog
toga sam nabrojala i objasnila te prikazala naješe pogreške na jezinim razinama. U
publicistikome stilu postoje i dozvoljena odstupanja od zadane norme, vano ih je spoznati
jer se ne smatraju pogreškom u ovome funkcionalnome stilu.
Kljune rijei: jezik medija, pravopisne pogreške, publicistiki stil, ekspresivna
sredstva, jezine razine
3.1. Jezino posuivanje .............................................................................................. 13
4. Pravopisne pogreške u publicistikome stilu ........................................................... 18
5. Fonološke pogreške u publicistikome stilu ............................................................ 25
6. Morfološke pogreške u publicistikome stilu .......................................................... 28
7. Pogreške u publicistikome stilu na tvorbenoj razini ............................................... 31
8. Pogreške u publicistikome stilu na sintaktikoj razini ........................................... 34
9. Pogreške u publicistikome stilu na leksikoj razini................................................ 39
10. Pogreške u publicistikome stilu na stilskoj razini .................................................. 43
11. Dijalekti u medijima ............................................................................................... 44
12. Zakljuak ............................................................................................................... 47
13. Literatura ................................................................................................................ 48
Najvei problem jezika u medijima jest prekomjerno korištenje razgovornog stila, osobito
u tiskanim medijima. Kod pretvaranja govora u pismo postoje razliiti naini kojima se
ostvaruje sadraj. Prilikom takve preobrazbe mora se voditi rauna o stilu, odabiru rijei,
poloaju rijei u reenici itd. Naješa pogreška kod pretvaranja govora u pismo jest ta da
autor teksta prenese govor doslovno, odnosno, da ga napiše kao da govori. Razgovorni stil
koristimo u prisnijoj komunikaciji koju moemo ostvariti s prijateljima, kolegama ili
lanovima obitelji te je u odreenoj mjeri dopušten u razgovornim emisijama na televiziji i
radiju te u specifinom tipu tiskovina. Razgovorni stil karakteristian je za usmenu
komunikaciju. Sadri brojne kolokvijalizme, argonizme i vulgarizme. Odlikuje ga
komunikacijska spontanost.
Korištenje jezika u medijima zahtjeva vrlo dobro poznavanje normi i pravila na kojima se
temelji standardni jezik. Svako odstupanje od istih smatra se pogreškom. U istraivanju
naješih pogrešaka jezinih razina koje se odvijaju, vodila sam se knjigom Lane Hudeek i
Milice Mihaljevi Jezik medija. Jezik medija, uz Stilske osobitosti medijskoga jezika Gordane
Tkalec bila mi je glavna literatura kojom sam se sluila prilikom izrade ovoga završnog rada.
Za sam okvir rada te primjer kako bi rad trebao izgledati, posluila sam se navedenom
knjigom mentorice.
Primjere loše prakse pronašla sam metodom analize lokalnih podravskih novina i portala.
Navedene podatke prikupila sam u razdoblju od 15. svibnja 2018. do 25. kolovoza 2018., a
korpus istraivanja sainjavali su: Podravski list, Glas Podravine, Klikaj.hr, ePodravina.hr te
Drava.info. Odabrane novine i portali najitaniji su mediji u Podravini. Odabrani su jer
upravo lokalni mediji u znatnoj mjeri imaju problem s dijalektalnim govorom,
kolokvijalizmima te narjejem kojim stanovnici govore.
Rad zapoinje objašnjenjem publicistikog stila u kojemu saznajemo da je upravo
publicistiki stil najsloeniji stil hrvatskoga standardnog jezika ujedno je blii opem
standardu od knjievnoumjetnikog i razgovornog, ali je slobodniji od administrativnog i
znanstvenog stila. Obiljeje su mu ekspresivna sredstva, no unato tome mora ostati
objektivan te sadravati tone i provjerene injenice. Jezik ovoga stila mora biti gramatiki i
pravopisno ureen, ali isto tako i govor televizijskih i radijskih novinara mora odstupati od
privatne komunikacije. (Za definiranje i objašnjenje publicistikoga stila posluila mi je
knjiga Josipa Silia Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika ali i ve prethodno spomenuta
literatura).
9
Naješa pogreška u hrvatskim medijima jesu anglizmi te rijei stranog porijekla i
internacionalizmi. Još od samih poetaka jezici su se meusobno miješali, a danas je
najvidljiviji veliki utjecaj engleskog jezika na ostale jezike. Svaka posuena rije obiljei
primatelja, postaje svakodnevica sredine u kojoj primatelj ivi; od obrazovanja, aktivnosti do
školovanja i zanimanja. Ovakve rijei u jeziku se pojavljuju zbog imenovanja pojmova,
proizvoda, pojava itd. Osim toga, rijei stranog podrijetla mogu se pojaviti i kao fascinacija
nekom dravom ili kulturom (prema Kiši, 2016: 11-14).
Naješe pogreške publicistikoga funkcionalnog stila razvrstane su prema jezinim
razinama koje sam pronašla u Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i
Hrvatskoj školskoj gramatici te u knjizi Hudeek i Mihaljevi, a to su:
• pravopisna
• fonološka
• morfološka
• tvorbena
• sintaktika
• leksika
Pravopisne pogreške pojavljuju se esto iz trivijalnog razloga novinarove slabe
pismenosti, previda i nelektoriranja teksta (/, ije/je, veliko i malo slovo, s/sa, crtica/spojnica,
zarez, uza/niza, sh/š itd.).
Pogreške na fonološkoj razini naješe se oituju u govornim medijima. Osim toga
pogreška je i gubljenje glasova, zamjena jednog glasa drugim te neprovoenje glasovnih
promjena.
pogreškama na morfološkoj razini.
Pogreške u publicistikome stilu na tvorbenoj razini naješe su kod glagola koji
završavaju na –iti i –jeti, kod glagola koji završavaju na –nuti i –i te kod onih koji završavaju
na –ist/-ista i –arna/arnica. Takoer, tvorbena razina nam ukazuje na to da rijei koje su
preuzete iz stranih jezika sudjeluju u tvorbi rijei, a ne kao posebne rijei (fotoaparat).
Sintaksa prouava reenino ustrojstvo. Njeno glavno obiljeje jesu pravila po kojima se
rijei slau u reenice. Npr. odnos bez da/a da, po tom pitanju/o tome, iako/premda itd.
10
Pogreške na leksikoj razini jesu urnalizmi koji se definiraju kao ustaljeni jezini izrazi u
publicistikome stilu te rijei koje ne pripadaju standardnome jeziku.
Poseban problem na stilskoj razini jesu este metafore, metonimije, poredbe, pleonazmi
koji ponekad obogauju (osim pleonazama) jezini izriaj, a ponekad ih moemo smatrati
pogreškom.
Dijalekti u medijima pomno su objašnjeni u knjizi Stilske osobitosti medijskoga jezika.
Oni nam potvruju tezu s poetka ovoga rada da su regionalni mediji esto prezasieni
dijalektizmima, osobito u kolumnama. Ove navode potkrijepila sam primjerima koje sam
pronašla u podravskim listovima i portalima.
11
smatra rad na dnevnim i periodikim novinama, dok publicistika predstavlja tiskani materijal
kulturnog, knjievnog, politikog, itd. ivota u tim istim novinama. Zbog toga se smatra da je
publicistiki stil najsloeniji stil hrvatskoga standardnoga jezika. Stoga je bitno navesti tonu
definiciju publicistikoga funkcionalnog stila (prema Sili, 2006: 75).
To je stil javnog priopavanja kojim se slue novinari i publicisti pišui tekstove za dnevne
novine, asopise i ostale tiskovine. Meutim, taj se stil ne ostvaruje samo u pisanome nego i u
govornome mediju (jezik radija i televizije). Blii je opemu standardu od
knjievnoumjetnikog i razgovornog stila, ali je slobodniji od administrativnog i znanstvenog
stila. To je sloeni funkcionalni stil koji se dijeli na niz podstilova s obzirom na medij kojim se
komunikacija odvija te s obzirom na karakter odreenoga teksta ili emisije. (Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 10).
knjievnoumjetnikoga. Treba voditi rauna kod uporabe ekspresivnih sredstava u
novinarskome tekstu jer novinarske procjene moraju biti objektivne te sadravati injenice.
Neutralna jezina sredstva sadravaju informativni, popularizatorski, prosvjetiteljski i
pedagoški anrovi (vijest, komentar, kronika, recenzija, intervju, anketa i reportaa), dok
ekspresivna prevladavaju u propagandnim, agitativnim i zabavnim anrovima (kratka pria,
kozerija, humoreska, esej, feljton, nekrolog, panegirik, persifla, pamflet, parodija, groteska i
lakrdija) (prema Sili, 2006: 76-77).
Publicistiki diskurs najutjecajniji je imbenik razvoja jezine svijesti i kulture pripadnika
odreene jezine zajednice. Tijekom povijesti tisak je bio odluujui imbenik koji je
promovirao standardni jezik. Promoviran je na nain nadjezine kategorije te mu je tisak
omoguavao prostornu raširenost na cjelokupno podruje hrvatske jezine zajednice. U to
vrijeme hrvatska zajednica bila je politiki, ekonomsko, geografski i jezino neujedinjena.
Jezik i govor kreatora publicistikoga diskursa trebao bi odgovarati zahtjevima strogih normi
standardnoga jezika te ni u kojem sluaju ne bi smio suavati normativnost jezika. Iz jezinih
sredstava standardnoga jezika razliito e se crpiti razliiti oblici tiskanoga publicistikoga
12
mora biti gramatiki i pravopisno ureen i usklaen sa standardnojezinom ortografskom
normom, isto tako i govor televizijskih i radijskih novinara i voditelja mora sadravati što
manje pogrešaka te odstupati od privatne komunikacije.
13
3. Anglizmi u medijima
3.1. Jezino posuivanje U svakome jeziku postoje rijei koje su posuene iz nekog drugog govornog podruja. Da
bismo mogli razgovarati o njima, treba definirati termin „jezino posuivanje“ te rije
„posuenica“.
Proces jezinog posuivanja zapoinje transferom modela iz jezika davatelja u jezik
primatelj. U procesu integracije strana se rije, tj. model prilagoava sustavu jezika
primatelja na razliitim jezinim razinama zadobivajui status posuenice, tj. replike. (Kiši,
2016: 4).
Jezici ve stoljeima dolaze u kontakt. Utjeu jedni na druge iz razliitih razloga. Da bismo
znali o emu je rije, treba objasniti što su miješani jezici i postoje li oni zapravo.
Još od samih poetaka jezici su morali meusobno dolaziti u kontakt. Utjecali su jedni na
druge u raznim oblicima i okolnostima. Iz toga proizlazi termin miješani jezici koji se
spominjao kroz povijest. Unato tome Rasmus Rask sumnja da miješani jezici postoje te tvrdi
da ako se jedan jezik miješa s drugim moe preuzeti neke posuenice, ali nee preuzeti
morfološke oblike. Takoer, naueni strani jezik ne postaje miješani jezik, ve postaje vlastiti
jezik jednog naroda pod utjecajem stranog jezika (prema Kiši, 2016: 4).
Filipovi u knjizi Teorija jezika u kontaktu razlikuje tri stupnja jezinog posuivanja:
a) prebacivanje je pojava kad bilingvalni govornik alternativno upotrebljava dva jezika
pa u svoj govor uvede iz drugog jezika potpuno neadaptiranu rije,
b) interferencija1 se javlja kad doe do preklapanja dvaju jezika,
c) integracija2 je stadij u kojem se strani element uklopio u sustav jezika primatelja kao
utvrena i potpuno adaptirana posuenica (Filipovi u Kiši, 2016: 4).
1 Interferencija je lingvistiko preklapanje kad se dva sustava upotrebljavaju simultano za jedan lingvistiki element. (Filipovi, 1986: 45) 2 Integracija je proces koji se obavlja na razne naine prema govorniku i rezultira u nekim varijacijama oblika. (Filipovi, 1986: 45)
14
Postoji posredno i neposredno posuivanje. Posredno posuivanje jest osnivanje na
posredniku preko kojeg jezik davatelj dolazi u dodir s jezikom primateljem. Posrednik moe
biti neki jezik, no naješe su to masovni mediji. Masovni mediji su mnogo efikasniji
posrednici od jednog jezika. Spomenuti mediji mogu biti pisana ili govorena rije.
Neposredno posuivanje vrši se bez posrednika. Stvara se direktan kontakt izmeu govornika
jezika davatelja i govornika jezika primatelja. Jezik davatelj u toj situaciji poprima potpunu
dominaciju, odnosno postaje jezik na kojem se odvija cijela društvena djelatnost i vei dio
ivota govornika jezika (prema Kiši, 2016: 5).
Puno se engleskih rijei na ovakav nain pojavilo u razliitim jezicima, osobito putem medija.
Igrani filmovi, animirani filmovi, pa i crtani filmovi uglavnom su na engleskome jeziku.
Djeca su od malena u doticaju s tim svjetskim jezikom što uvelike utjee na njih i njihov
razvoj. Koliko je korisno poznavanje što više jezika, toliko šteti našemu izvornome jeziku.
Rijei poput super, OK, akcija, kompjuter itd. postale su dio naše svakodnevice i to ne samo
kod mlae populacije nego i kod starije. Danas, pretpostavljam, ne postoji osoba koja ne
izgovori barem jednu englesku rije u danu, a da toga nije ni svjesna.
Posuena rije obiljeava primatelja te se ustaljuje i postaje svakodnevica u sredini u kojoj
primatelj ivi, od školovanja do zanimanja i ostalih aktivnosti. U skladu s tim Hrvati koji su
stvarali i izgraivali hrvatski knjievni jezik nisu odbacivali sve strano, ve su strano primali
u svoj jezik i to prvenstveno ono što se ve uklopilo u jezik ili se u njega lako uklapa, a za to
nisu mogli nai zamjenu (prema Babi, 2004: 87).
Jezino posuivanje dogaa se još od jezinih poetaka. Posuena rije ustaljuje se u jezik te
postaje dio govora odreene jezine zajednice. Veliki utjecaj na jezino posuivanje imaju
mediji kojima bi obaveza trebala biti korištenje standardnoga jezika. Zbog sve veeg utjecaja
engleskoga jezika, mediji su zanemarili svoju zakonsku obavezu korištenja hrvatskog
standardnog jezika u javnoj komunikaciji, što zbog nedovoljne naobrazbe novinara, što zbog
elje za stvaranjem prisnijeg odnosa s publikom.
3.2. Podjela stranih rijei Kako bi bila usklaena s drugim, svjetskim jezicima, veina jezika prihvati novu rije te ju
prilagodi svome izriaju. Strane se rijei dijele na tuice i posuenice, a posuenice na
15
usvojenice i prilagoenice. Tuice su rijei koje na nekoj razini nisu sasvim prilagoene.
Usvojenice su one rijei za koje prosjean govornik uope ne zna da su stranog podrijetla i
koje nemaju zamjenu. Prilagoenice su rijei stranog podrijetla, ali koje su posve integrirane u
sustav hrvatskog jezika. Posuenice su prilagoene hrvatskom jeziku, u jeziku su kako bi se
imenovali neki proizvodi, pojave, pojmovi i slino te kao fascinacija nekom dravom, stranim
stilom ivota, itd. Da bi anglizmi bili potpuno integrirani u jezik primatelja, oni se moraju
prilagoditi na etiri razine. To su ortografska, fonološka, morfološka te semantika razina
(prema Kiši, 2016: 8).
Korištenje anglizama u medijima moemo pronai vrlo lako. Metodom analize podravskih
listova i portala prikupili smo primjere stranih rijei koje svakodnevno susreemo.
Primjeri: Ispravno:
bande“ (Podravski list, 23. lipnja 2018.)
sudionici
lipnja 2018.) spora, sukoba, neobinog dogaaja
„…potkraj jeseni regionalni derbi s
Bjelovarom“ (https://epodravina.hr/koprivnica-
vana utakmica
im se srušila kua, u Gradu naloili izvoau da
ukloni opasne dijelove graevine“
neoekivano, udnovato, neobino
studijskih programa“
izbaciti „top“
prvenstva“ (https://drava.info/2018/07/slaven-
poetak
Mnoštvo engleskih i amerikih rijei na ove su naine ušle u veinu europskih jezika, stoga ne
udi njihova uestalost u medijima, svakodnevnom govoru, ali i u dravnim i javnim
institucijama. Pomodnost i povodljivost za engleskim jezikom uvelike stie i na naša
novinarska vrata i u „utom“, ali i u „ozbiljnom informativnom“ dijelu. Mediji vrve od
anglizama umjesto da se koriste hrvatske rijei. Hrvatski leksik u svojoj je dravi postao
ugroen s više strana. Smatra se da je leksiki fond osiromašen, a izbjegavanje itanja
hrvatskih tekstova u školi te njihova razumijevanja dovodi do potpune ravnodušnosti prema
jeziku. Engleski jezik postao je jezik interneta, što je izazvalo njegovu veliku popularnost,
osobito kod mlae populacije. Engleski je danas svjetski jezik te je zbog toga snaan prodor
engleskih rijei u ostale jezike. Moemo rei da je postao univerzalno sredstvo komunikacije.
Osnovni razlog prodiranja engleskih rijei jest sklonost Hrvata svemu što dolazi iz
inozemstva i povodljivost za tim. Osim toga, velik utjecaj imaju i nove tehnologije,
telekomunikacija, internetska mrea, mediji i industrija zabave. Lakše je prenijeti gotovu rije
nego shvatiti što ona zapravo znai (prema Kiši, 2016: 10-14).
rijei stranog porijekla. Anglizmi su postali neizbjeni bilo to u dnevnim novinama ili u
tabloidima. Ciljana publika više nije samo mlaa populacija, nego se danas anglizmima
obraa svim naraštajima. Rijei iz navedenih primjera su se toliko ustalile u našemu jeziku da
im se više i ne pokušava nai zamjena, postale su dio govora.
18
4. Pravopisne pogreške u publicistikome stilu
U publicistikome stilu naješe pravopisne greške jesu one koje se pojavljuju iz
trivijalnog razloga, a to su / te ije/je. Uglavnom se dogaaju zbog slabe pismenosti novinara
ili nelektoriranja tekstova. Osim njih u pravopisne greške ubrajamo biljeenje/nebiljeenje
glasovnih promjena, veliko i malo slovo, crtica/spojnica, zarez, pisanje priloga kojima se
oznauje priblina koliina, pisanje tvorenica s prefiksoidima, pisanje ktetika i etnika,
nijenica uz glagol, sh/š, fonološko ili izvorno pisanje, rastavljanje na kraju retka, navezak
prijedloga i priloga itd. (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 38).
esto se griješi kod upotrebe jata u glagolskome pridjevu trpnom (Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 40).
Prema Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje postoje pravila prema
kojima se razlikuje ije i je.
Ako je izgovor sloga dug, piše se ije (bijel, cvijet, dijete, tijelo, prijevoz…).
Ako je izgovor sloga kratak, piše se je (ovjek, medvjed, mjesto, svjetlo, svjetlei…).
Iznimka su rijei u kojima je zabiljeen dvostruki izgovor, a pišu se s je (bljesak, smješko,
nasljee, cvjetnjak, cvjetni…) te one u kojima je došlo do promjene u izgovoru, pa se, iako
veina izgovara dugi slog piše je (rjenik, vjesnik…).
U nekim sluajevima piše se je iako je izgovor dug:
• u glagolima izvedenim od mjera, mjesto, sjesti, namještati, premještati, zamjerati,
zasjedati
• u genitivu mnoine imenica: mjesto – mjest, sjena – sjen, vjera – vjer, zdjela – zdjel
• u nekih imenica: pjev, sjenka, smjer, vjernost.
Griješi se i kod pridjeva sljedei te glagolskoga priloga sadašnjega slijedei. Sljedei
predstavlja onoga koji slijedi, npr. Neka ue sljedei, dok slijedei predstavlja onoga kojega
se slijedi/tako da se slijedi, npr. Slijedei Marka došao sam do škole. (prema Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 40).
Glas jata oznaava –ije, je, e, i i. Što se tie govora, izgovor jata gotovo da se ni ne primijeti.
Problem se javlja kod pisanja rijei u kojima se treba odabrati ide li ije ili je. Ovakve pogreške
19
naješe se dogaaju kod Hrvata koji govore ikavicom ili ekavicom. Kada je u pitanju pisanje
na hrvatskome standardnom jeziku postoje brojna pravila kada se koristi ije, a kada je. U
pravilu s dugim i kratkim slogovima postoje odstupanja, odnosno izuzeci, stoga je neke rijei
najbolje nauiti napamet. Takoer, postoje rijei u kojima je ispravno korištenje i ije i je, no u
tome sluaju rijei mogu promijeniti svoje znaenje.
Crtica i spojnica razlikuju se jedna od druge po tome što je crtica dulja od spojnice i odvojena
je od teksta s obje strane. Spojnica se nalazi u polusloenicama, upotrebljava se pri svakom
lanjenju rijei i piše se na kraju retka ako se rije rastavlja itd. Crtica zamjenjuje prijedloni
par od… do, oznauje udaljenost izmeu dvaju mjesta (Zagreb – Koprivnica), stavlja se
izmeu dvaju imena koja su u meusobnom odnosu (utakmica Hrvatska – Francuska).
Tvorenice s prefiksoidima pišu se bez spojnice (autoklub, audiovrpca, videospot itd.) (prema
Hudeek i Mihaljevi, 2009: 40).
Sa spojnicom se pišu:
• dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, oznauju jedan pojam i svaka ima svoj
naglasak (aperitiv-bar, beta-inaica)
• dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol ili broj (pH-vrijednost, 18-karatni)
• najmanje dvije sastavnice od kojih se zadnja sklanja, koje oznauju najmanje dva
pojma, svaka ima svoj naglasak (splitsko-dalmatinski, iin-Šainov)
• rijei nastale povezivanjem dviju oprenih sastavnica (amo-tamo, hoeš-neeš)
• rijei nastale povezivanjem brojevnih rijei ili imenica i brojevnih rijei kojima se
izraava priblina vrijednost (etvero-petero, dva-tri)
• najmanje dvije nesamostalne sastavnice (cakum-pakum, ho-ruk)
• usklici koji se ponavljaju ili spajaju (av-av, z-z-z)
• padeni oblici i tvorenice u kojima je prva sastavnica broj ili pokrata (EU-a, 80-ih)
(prema Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
Crtica se piše:
pola sata – sat)
• pri povezivanju dviju glagolskih sastavnica (dr – ne daj, idi mi – doi mi)
• u frazeologiziranim eliptinim reenicama s dvjema sastavnicama (mladost – ludost,
reeno - uinjeno)
20
• pri izraavanju raspona ili u znaenju ( od – do, 30 – 45 minuta) (prema Hrvatski
pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
Crtica i spojnica gotovo zvue kao isti pojmovi, no meu njima ipak postoji razlika. Razliito
se pišu, ali i upotrebljavaju u tekstu. Unato pravilima ovakve pogreške esto se dogaaju u
medijima.
Glas nalazi se u osnovi nekih rijei (bava, akalica, gr, jeam, klju), u anglizmima
(arlston, arter, ek, ip, me), u veini talijanizama (elo, embalo, inkveento, inkvina,
kapuino) te u posuenicama (amac, arapa, ardak, ardaš, izma).
Glas prema c i k u osnovi rijei:
• u oblicima imenica muškoga roda: ovjek – ovjee, stric – strie, strievi, strievima
• u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak – jai, najjai; prijek – prei,
najprei
glagola: baciti – baen; klicati – kliem, klieš, klie, kliemo, kliete, kliu; stjecati –
stjeem, stjeeš, stjee, stjeemo, stjeete, stjeu, stjei, stjeimo, stjeite
Glas u tvorenicama prema c i k u tvorbenoj osnovi rijei: bobica – bobiast, bolnica –
bolniar, djeca – djeurlija, djevojica – djevojiin (prema Hrvatski pravopis Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
Glas u sufiksima:
a) imeninim: -a: nosa, osigura; -aa: brezovaa, udavaa; -aina: deraina, sprdaina;
-aga: rupaga; -anin: Bjelovaranin; -e: djevoje, siroe; -ica: cjevica, stvarica; -
i: golupi, momi; -ina: kraina, naivina; -uga: kamenuga; -eak: grmeak; -
i: brani, vodi; -iak: grmiak, -iar: dijabetiar -ii: gospodii; -iina: dobriina; -
ina: sestrina; -jaa: krpenjaa, Sjevernjaa; -niar: povjesniar
b) pridjevnim: -aak: dugaak, -aki: zagrebaki, -ian: alergian, -iast: bjeliast, -iki:
biciklistiki
d) prilonim: -ake: naglavake, naopake.
Glas u slavenskim patronimima i prezimenima sa završetkom -i: Lav Nikolajevi
Tolstoj, Oton upani…
Glas u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovina, Globoec, Pantovak…
(prema Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
sadašnjem (pišui, pjevajui, plešui, plivajui, radei…).
Glas prema t u osnovi rijei:
• u instrumentalu imenica enskoga roda: mladost – mladošu (i mladosti), smrt –
smru (i smrti)
• u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: ljut – ljui, najljui; ut – ui, najui;
ljuto – ljue, najljue
kretati – kreem, kreeš, kree, kreemo, kreete, kreu (prema Hrvatski pravopis
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
Glas u nekim oblicima i tvorenicama prema sk u osnovi rijei: pljeskati, plješem, plješeš,
plješe, plješemo, plješete, plješu.
Glas u tvorenicama prema t i u tvorbenoj osnovi rijei: list – liše, brat – braa, cvijet –
cvijee, kost – košurina, sme – smekast.
Glas u infinitivu glagola na -i: lei, pei, pobjei, rei, stii.
Glas u sufiksima:
• imeninim: -a: gola, -aa: mokraa, -aica: spavaica, -ba: zelemba, -i:
golupi,-da: crvenda, -ii: gospodii, -i: brati, -oa: istoa
• pridjevnim: -ai: jedai, -ei: junei, -eiv: moleiv
• prilonim: -o: jedno, neko.
Glas u prezimenima sa završetkom –i ili –i: Ani, Habdeli, Magdi, Ivani,
Markovi.
Glas u nekim zemljopisnim imenima: Desini, Dragali, Oki, Otri, Zapreši (prema
Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
Glasovi i stvaraju velike probleme onima koji su duni koristiti hrvatski standardni jezik.
Nerazlikovanje ovih glasova dogaa se i u pisanom i u usmenom obliku. Upotreba pogrešnog
glasa moe rezultirati dobivanjem rijei drugaijeg znaenja od one koju smo eljeli. Postoje
rijei razliitog znaenja kojima su razlike glasovi i . Unato brojnim pravilima i dalje se
dogaaju ovakve pravopisne pogreške.
Pridjevi izvedeni od imena stranih gradova pišu se na dva naina; 1. izvorni nain pisanja +
sufiks –ski (newyorški, losangeleski itd.), 2. fonetizirano (njujorški, losandeleski).
22
Rijei shema i shizofrenija preuzete su iz grkog jezika. U njima se skupina sh ne zamjenjuje
glasom š.
Rijei na kraju retka rastavljaju se iskljuivo na granicama slogova.
Prijedlog s navezuje se (sa) kad stoji ispred rijei koja poinje glasom s, , š, z (sa sladoledom,
sa arkom, sa šlagom, sa Zoranom) ili izgovorno teškom suglasnikom skupinom (sa mnom,
sa psom). Prijedlog uz i niz navezuju se (uza, niza) po istim pravilima. Prijedlog k navezuje se
kad stoji ispred rijei koja poinje glasom k, g, h.
Jednaenje po zvunosti ne provodi se na granici prefiksa koji završavaju glasom d i osnove
koja poinje glasovima c, š, , ili s (nadcestar, podinjen, podšišati, itd.) (prema Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 40-42).
Prijedlog s esto se pojavljuje kao pogreška. Njemu se u odreenim sluajevima dodaje
navezak a zbog lakšeg izgovora, no unato brojnim pravilima i dalje ne postoji suglasnost
kada to initi. Ista stvar dogaa se i s prijedlozima k, kroz, nad, niz, pod, pred itd., oni
navezak dobivaju rijetko, kada je to, takoer, nuno za lakši izgovor. Ovakva se praksa sve
rjee dogaa u svakodnevnoj upotrebi.
Primjeri: Objašnjenje: Ispravno:
brzine kretanja izraene prometnim propisima i
prometnim znakovima, ali i vanost smanjenja
brzine odnosno prilagodbe brzine kretanja vozila u
sluaju vee frekvencije vozila na cestama,
poveanog broja vozaa bicikala i pješaka na
cestama, u zoni javnih okupljanja, pribliavanja
opasnim zavojima, prijevojima i raskrijima, te
posebice iznenadnim kišnim pljuskovima uslijed
kojih su kolnici mokri i klizavi.“
(https://www.glaspodravine.hr/apel-vozacima-da-
ne-prestizu-na-nepreglednim-mjestima-i-ne-
nedostaje zarez
u reenicu uvodi naknadno
srebrne.“ (https://epodravina.hr/foto-ispod-zidina-
„Jan Tisaj je na stazi dugoj 20,6 km u kategoriji
U14 ostvario odlian rezultat i plasirao se na
postolje na 2. mjesto, i bio najbolji od hrvatskih
natjecatelja.“ (https://epodravina.hr/foto-rotorovci-
zarez na pogrešnome
profesionalaca.“ (https://epodravina.hr/foto-
veim krugovima.“ (https://epodravina.hr/foto-
svakodnevna uina.“(https://www.klikaj.hr/11-
Osnovna osobina kajkavskog narjeja jest ta da se umjesto standardnih glasova i u veini
kajkavskih govora izgovara samo jedan glas (obino sredina izmeu i ) (prema Klobuar,
2016: 15). Obzirom da se radi o podravskim listovima i portalima pretpostavka je bila da e
naješa pogreška biti nerazlikovanje / te interpunkcijski znakovi na pogrešnome mjestu.
Druga teza ispostavila se tonom. Interpunkcijski znakovi, odnosno zarez, stavljan je esto
ispred veznika te i i unato pravilu koje nalae da se ispred sastavnih veznika ne piše zarez.
Takoer, pogreška je i ne stavljanje zareza kod umetnute reenice. Išitavajui primjere ije i
je nije toliko uestala pogreška, no ipak se dogaa. Najviše primjera pronaeno je kod
pogrešne uporabe s/sa što moe biti odraz nedovoljnog poznavanja pravopisa novinara,
nelektoriranja, ali i lijenosti i neprofesionalnosti.
25
Fonologija je lingvistika disciplina koja prouava razlikovnu funkciju glasova u
pojedinom jeziku. Glasovi s razlikovnom funkcijom zovu se fonemi. Fonemski status imaju
samo oni glasovi koji mogu biti nositeljima znaenjske razlike (prema
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20069, 20. kolovoza 2018. 22:05).
Pogreške na fonološkoj razini naješe su u govornim medijima. Osim naglasne razine,
greške su i u gubljenju slova te zamjena jednog glasa drugim pod utjecajem regionalizama ili
dijalektizama, esto se dogaa i neprovoenje glasovnih promjena (prema Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 46).
Ovakve pogreške naješe se dogaaju zbog razgovornog stila. esto se u emisijama ili
izjavama ne pazi na govor na standardnome jeziku te se mogu uti brojni dijalektizmi,
kolokvijalizmi, anglizmi itd. Ovakve pogreške mogu se dogoditi zbog nedovoljnog
poznavanja standarda, ali i izazvati namjerno kako bi se stvorio prisniji odnos izmeu
novinara i sugovornika te ouvala tradicija odreenog govornog podruja.
Naješe je kršenje osnovnih naglasnih pravila, odnosno naglašivanje rijei na posljednjemu
slogu na kojemu ne moe stajati naglasak (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 48).
Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika sastoji se od etiriju naglasaka:
• kratkouzlazni
• kratkosilazni
• dugouzlazni
2. posljednji slog u rijei ne moe biti naglašen
3. jednoslone rijei mogu imati samo silazne naglaske
4. višeslone rijei mogu imati sva etiri naglaska na prvome slogu
5. unutrašnji slogovi višeslonih rijei mogu imati samo uzlazne naglaske (prema
http://sikavica.joler.eu/nastava/nastavni-materijali/hrvatski-jezik---pravopis-i-
Kratkosilazni je naglasak kratak, odsjeen sa silaznim tonom.
Dugouzlazni je naglasak dug s uzlaznim tonom.
Dugosilazni je naglasak dug sa silaznim tonom. (Hudeek i Mihaljevi, 2017.
http://gramatika.hr/pravilo/naglasak-i-naglasne-cjeline/3/#pravilo).
Kršenje naglasnih pravila naješe se dogaa kod stanovnika koji govore akavskim ili
kajkavskim narjejem. U njihovu govoru naglasak, uglavnom, stoji na posljednjem slogu što
je prema navedenim pravilima pogrešno.
Rijei koje imaju svoj naglasak zovu se naglasnice ili tonike rijei. Rijei koje nemaju svoj
naglasak zovu se nenaglasnice, klitike ili atonike rijei. Nenaglasnice se dijele na
prednaglasnice, proklitike ili prislonjenice i zanaglasnice, enklitike ili naslonjenice.
Prednaglasnica se naslanja na naglašenu rije iza sebe (npr. u kuu, na stol), a zanaglasnica na
naglašenu rije ispred sebe (volim ga, mislio je). Zanaglasnice ne mogu imati naglasak. U
odreenim uvjetima naglasak moe prelaziti na prednaglasnicu, npr. nà mjesto, grd. U
hrvatskome standardnom jeziku prednaglasnice mogu biti svi jednosloni prijedlozi
(bez, do, iz, kod, kroz, na) i neki dvosloni prijedlozi (ispod, iznad, meu, mimo) te veznici
(i, pa, te) i estice (ne, ni) (prema Hudeek i Mihaljevi, 2017.
http://gramatika.hr/pravilo/naglasak-i-naglasne-cjeline/3/#pravilo).
Pogreške se dogaaju kada naglasak ne prijee na prednaglasnicu u odreenim sluajevima.
To je, takoer, naješe zbog utjecaja narjeja, odnosno govora stanovništva odreenog
govornog podruja.
Kod imena je vano voditi rauna o tome da su imena poseban jezini podsustav koji ne
podlijee svim zakonitostima, stoga treba poštivati volju pojedinca i naglasnu tradiciju
sredine.
U govornim medijima esta je pogreška naglasak na posljednjem slogu, silazni naglasci u
sredini rijei, pogrešno mjesto naglaska, pogrešan izgovor imena naseljenih mjesta, pokrajina
i drava. Naješa pogreška je neprebacivanje naglaska na proklitiku (prema Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 49).
27
Ovo poglavlje zapoeto je s tezom da se fonološke pogreške temelje na gubljenju slova te
neprovoenju glasovnih promjena. Neprovoenje glasovnih promjena naješe se dogaa
zbog teksta koji je pisan na dijalektu, dok se gubljenje glasova uglavnom dogaa zbog brzine
i nemarnosti. Kod izgovora imena najsigurnije je prvo provjeriti kako se izgovara, odnosno
pitati stanovnike mjesta o kojemu je rije ili osobe o kojima se govori.
28
6. Morfološke pogreške u publicistikome stilu
Morfologija je dio gramatike koji prouava vrste rijei te njihove oblike, odnosno
njihovu morfološku strukturu. Morfologija prouava sustav jezinih oblika, odnosno nain na
koji se rijei u nekom jeziku oblikuju i mijenjaju (prema
https://hr.wikipedia.org/wiki/Morfologija_(jezikoslovlje), 20. kolovoza 2018. 14:30).
Deklinacija brojeva i upotreba brojevnih imenica jedne su od glavnih pogrešaka kada se
govori o pogreškama u pisanju, unato jednostavnim pravilima.
Naješa pogreška na morfološkoj razini jest brojevna imenica dvije. Dvije oznauje dvije
enske osobe ili dva predmeta enskog roda. Kod sklonidbe, sklanja se: G dviju, D dvjema, A
dvije, V dvije, L dvjema, I dvjema (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 50).
Brojevnim imenicama je sastavni dio znaenja neka brojiva koliina npr. brojevna
imenica dvojica oznauje skup od dvije muške osobe. Brojevne imenice su trojica, petorica,
sedmorica itd. i stotina, tisua, milijarda (prema Hudeek i Mihaljevi, 2017.
http://gramatika.hr/pravilo/naglasak-i-naglasne-cjeline/3/#pravilo).
esto se pogreške dogaaju kod imenice bol, odnosno njeno nerazlikovanje u muškome i
enskom rodu moe dovesti do rijei drugog znaenja od onoga eljenog.
Imenica bol muškog roda oznauje tjelesnu patnju, dok imenica bol enskog roda duševnu.
Instrumental imenice put glasi putom, a mnoina putovi.
Prezimena muških osoba koja završavaju na -i dobivaju nastavak -u u vokativu.
Vokativ prezimena muških osoba izjednauje se u svim funkcionalnim stilovima s
nominativom kad je rije o prezimenima u kojima bi se u vokativu provodila kakva glasovna
promjena.
I ime i prezime muške imenske formule podlijee sklonidbi.
Prezimena enskih osoba se ne sklanjaju, iznimka su prezimena koja završavaju na -a, ona se
mogu ali i ne moraju sklanjati (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 51).
Deklinacija imena i prezimena ima tono odreena pravila, što se i na koji nain deklinira. U
pravilu deklinira se muško ime i prezime, dok se ensko ime deklinira a prezime ne.
Kondicional I. pogodbeni je nain koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomonoga glagola
biti, koji glasi i glagolskoga pridjeva radnoga.
Kondicional I. pomonih glagola glasi bih bio/bila, bi bio/bila, bi bio/bila, bismo bili/bile,
biste bili/bile, bi bili/bile (prema Hudeek i Mihaljevi, 2017.
http://gramatika.hr/pravilo/naglasak-i-naglasne-cjeline/3/#pravilo).
Kod kondicionala I. naješe se griješi tako što se pomoni glagol bi koristi u svim licima,
unato pravilima koji nalau kada se i koji oblik koristi uz odreeno lice. Za kondicional I. ne
postoji formula, njegova se pravila, odnosno oblike mora nauiti napamet.
Futur I. je glagolski oblik kojim se izrie budue vrijeme. Tvori se od prezenta pomonog
glagola htjeti i infinitiva odgovarajueg glagola.
Npr.: ja u htjeti (htjet u)/ ti eš htjeti (htjet eš)/ on, ona, ono e htjeti (htjet e)/ mi emo
htjeti (htjet emo)/ vi ete htjeti (htjet ete)/ oni, one, ona e htjeti (htjet e) (prema
https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2015/05/hrvatski-pravopis-i-gramatika.pdf, 29.
kolovoza 2018.).
Pridjevi imaju osobinu da se mogu usporeivati. Ta usporedba zove se komparacija. Osim
stupnjevanja pridjeva, u komparaciji se dogaaju i neke glasovne promjene (jotacija,
umetnuto l i nepostojano a), da bismo lakše proveli komparaciju ona sadri i svoja pravila.
U komparaciji razlikujemo tri stupnja:
• pozitiv – iskazuje o kojoj je osobini rije (bijel, dobar, zdrav)
• komparativ – kazuje da neki predmet tu osobinu ima u veoj mjeri (bjelji, bolji,
zdraviji) (pozitiv+dometak), komparativ se tvori tako da se pozitivu dodaju nastavci –
ši, -ji, -iji
• superlativ – kazuje da neki predmet tu osobinu ima u najveoj mjeri (najbjelji,
najbolji, najzdraviji) predmetak naj+komparativ, pridjevi koji poinju s j u superlativu
imaju dva j – najjasniji
29. kolovoza 2018. 22:46).
Komparativ priloga rado je radije. Ne treba se upotrebljavati komparativ rae.
Komparativ pridjeva na –ji/iji dolazi s jotiranom osnovom, odnosno komparativ tvoren
sufiksom –ji (crnji, bjelji, ui) (prema Hudek i Mihaljevi, 2009: 55).
ena Herešin na organizaciji ovog dogaaja.“
(https://epodravina.hr/foto-sportski-susretni-
zena-u-heresinu-okupili-mnostvo-clanica-
bio/bila, bi bio/bila, bismo
bili/bile, biste bili/bile, bi
otišla u koljeno.“ (https://epodravina.hr/foto-
bol mi je otišao
Morfološke pogreške u publicistikome stilu koje su nabrojane, pronaene su i u primjerima.
Vidi se problem sklonidbe brojevnih imenica, konkretno imenica dvije. Osim toga, problem je
i rije bol i putovi. Kao što je navedeno, pogrešno se upotrebljava i kondicional I. pomonih
glagola. esto se koristi bi u svim oblicima. Nesklanjanje prezimena muških osoba moemo,
takoer, povezati s dijalektom nekog podruja, pogotovo ondje gdje deklinacije i glasovne
promjene ne dolaze do izraaja.
7. Pogreške u publicistikome stilu na tvorbenoj razini
Ako su glagoli tvoreni od iste osnove sufiksima –iti i –jeti istoznani, bolje je
upotrebljavati glagol na –jeti. U tome sluaju treba voditi rauna o tome da se neki od tih
parova razjednauju. Npr. crveniti znai „initi što crvenim“, dok crvenjeti znai „postajati
crvenim“ (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 59).
Naješe pogreške dogaaju se kod glagola koji se tvore od iste osnove, odnosno onih na –i,
da bismo znali što je ispravno trebamo objasniti pravilo.
Kad se od iste osnove tvore glagoli na -i (dii, dosei, odmai, tai, umai itd.) i na -
nuti (dignuti, dosegnuti, odmaknuti, dotaknuti, umaknuti itd.), u hrvatskome standardnom
jeziku prednost imaju glagoli koji završavaju na -nuti. (http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6 30.
kolovoza 2018. 12:03)
Glagoli etvrte vrste imaju samoglasnik –i, a ne –a, npr. (bojiti) (prema http://jezicni-
savjetnik.hr/?page=6 30. kolovoza 2018. 12:10).
Kada je rije o rijeima preuzetim iz stranih jezika s njima se postupa kao s prefiksima,
odnosno razumijevaju se kao elementi koji sudjeluju u tvorbi rijei, a ne kao posebne rijei
(fotoaparat, fotokopiranje…) (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 59).
Kod ovakvih primjera naješa pogreška je stavljanje crtice ili spojnice izmeu rijei koje
podlijeu tvorbi.
Imenice koje završavaju na -ist muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s –a,
npr. aktivist, alpinist, biciklist, daltonist.
Imenice na -oc (itaoc, gledaoc, slušaoc itd.) ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a
imenice na -lac uz koje postoje i imenice istoga znaenja tvorene od iste osnove na -
telj (itatelj, gledatelj, slušatelj) prednost se uvijek daje imenicama na –telj (prema
http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6 30. kolovoza 2018. 12:20).
Navedeni primjeri ubrajaju se u srbizme, esto ih moemo uti ili proitati u medijima. Osim
toga, zastupljeni su i u govoru. Gotovo da su ustaljene rijei, osobito kod starije populacije.
Unato jednostavnim pravilima, esto dolazi do njihove pogrešne upotrebe.
Imenice tvorene sufiksom –arnica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom –arna.
Imenice tvorene sufiksom –onica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom –ona
(prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 59).
U tvorbi imenica enskoga roda koje oznauju zanimanje od imenica muškoga roda na -log i -
og (defektolog, pedagog, psiholog, sociolog itd.) u hrvatskome standardnom jeziku bolje je
upotrebljavati izvedenice sa sufiksom –inja (prema http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6 30.
kolovoza 2018. 12:23).
esto moemo primijetiti kršenje ovog pravila. Gotovo uvijek zanimanje stoji u muškome
rodu, iako se radi o enskoj osobi. U sluajevima u kojima je napisano u enskome rodu
obino stoji u pogrešnom obliku npr.: psihologica umjesto psihologinja.
Primjeri: Objašnjenje: Ispravno:
uz malo sree, zalaganja sve je mogue.“
(https://epodravina.hr/pocinje-nogometna-
groznica-borac-u-obranu-naslova-krece-protiv-
prekodravca-nove-molve-ugostit-ce-
miklinovec-trener-ljubic-dobro-smo-radili-
tvore glagoli na – i
(https://epodravina.hr/institut-za-financije-
ocijenio-transparentnost-proracuna-zupanija-
tvore glagoli na – i
grada Koprivnice…“
kolica Košarkaškom klubu osoba
obiljeila završetak humanitarne akcije…“
Prednost se daje
BREG...“
(https://epodravina.hr/potpora-turizmu-
renesansni-festival-i-picokijada-dobili-najvise-
novca-evo-koliko-je-tko-dobio-za-svoje-
pridjevne polusloenice
Turistiko-ugostiteljski
Naješe pogreške jesu one kod upotrebe glagola koji završavaju na –i umjesto onih koji
završavaju na –nuti. Takoer, problem je i pogrešno korištenje pridjeva invalidnost u
instrumentalu. Umjesto osoba s invaliditetom treba koristiti osoba s invalidnošu. Prilikom
analize sadraja nije pronaen ni jedan primjer pogrešno upotrijebljenih imenica koje
završavaju na –telj. Isto tako, u svim pronaenim primjerima imenice poput ljekarna i
ljekarnica te pekara i pekarnica upotrijebljene su na ispravan nain.
Sintaksa prouava reenino ustrojstvo. Glavno obiljeje jesu pravila po kojima se
rijei slau u reenice. Rije je najmanja jedinica kojom sintaksa barata, dok je najvea
reenica. Sintaksa je usmjerena prema reenici i bavi se njome s raznih gledišta. Reenica je
glavna sintaktika jedinica (prema Kneevi, 2015: 58).
Prijedlog kod oznauje da se tko ili što nalazi u blizini koga ili ega ili da se što zbiva u
zatvorenome prostoru koji pripada komu ili emu. Nije ga dobro upotrebljavati za
oznaavanje smjera kretanja: Idem kod lijenika, umjesto toga treba rei Idem lijeniku
(prema http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6, 30. kolovoza 2018. 13:00).
I u govornim i u pisanim medijima esto se griješi kod ovakvih primjera. U razgovornome
stilu gotovo da ni nema osobe koja e pravilno izgovoriti kod i k. Ovakve pogreške dogaaju
se iskljuivo zbog nedovoljne naobrazbe novinara, ali i svih onih koji prijedlog kod
upotrebljavaju na pogrešan nain.
Ne treba upotrebljavati kolokaciju po tom pitanju. Umjesto toga treba rei: o tome. Pogrešno
je i opasan po zdravlje, opasan po ivot…, ispravno bi bilo opasan za zdravlje, opasan za
ivot.
(Idem u šetnju s Markom), besprijedloni instrumental sredstva (Putujem biciklom) (prema
Hudeek i Mihaljevi, 2009: 62).
Ustrojstva sa sloenim veznikom bez da u hrvatskome su jeziku prevedenice njemakih
ustrojstava sa sloenim veznikom ohne dass. Umjesto sloenoga veznika bez da u hrvatskome
standardnom jeziku treba upotrebljavati sloeni veznik a da ili veznike i ili a (http://jezicni-
savjetnik.hr/?page=6, 30. kolovoza 2018. 13:04).
Kolokacije su este pojave, osobito u razgovornome stilu. esto je teško reagirati ispravno
tijekom razgovora zbog brzine kojom se odvija. Pogreške se dogaaju i kod razlikovanja
prijedlonog instrumentala društva i besprijedlonog instrumentala sredstva. Obino se
prijedloni instrumental društva koristi i za jedan i za drugi oblik.
Pogrešno je upotrebljavati krnju vezniku skupinu bez obzira što, ispravno je bez obzira na to
što (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 63).
U hrvatskome standardnom jeziku pri izricanju dopunskih sadraja ne treba upotrebljavati
veznik mada, umjesto njega treba upotrebljavati veznike iako i premda.
Veznik ukoliko ne treba upotrebljavati u hrvatskome standardnom jeziku, umjesto njega treba
upotrebljavati veznik ako (prema http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6, 30. kolovoza 2018.
13:40).
Ako broj mora biti zapisan brojkama, imenica dan ne treba se sklanjati nego pisati U trajanju
od 21 dana.
U datumu koji se ispisuje rijeima, ime mjeseca stoji u genitivu.
Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz poštovanja i piše se velikim slovom, stoji
predikat u mnoini muškog roda, bez obzira obraamo li se muškarcu ili eni (prema Hudeek
i Mihaljevi, 2009: 65).
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj reenici upotrebljavati skupinu je li od
skupine da li odnosi se na reenice u kojima se nalazi glagolska enklitika je, npr. u
reenicama Da li je on to zaista rekao? ispravno je Je li on to zaista rekao? (prema
(http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6, 30. kolovoza 2018. 13:18).
Skupina da li u hrvatskome jeziku nije preporuljiva, ona potjee iz srpskoga jezika te iz
jezika susjednih naroda. Kod nas se treba zamijeniti drugim oblicima. Upitna reenica moe
zapoeti s je li, no ne uvijek. Glavnu funkciju reenice ima predikat odnosno glagol, stoga je
kod upitnih reenica najbolji nain predikat (glagol) staviti na poetak.
Naješe se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega,
npr.: Mlada ena je otišla u prodavaonicu umjesto: Mlada ena otišla je u prodavaonicu.
(prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 68).
Ako se zamjenica odnosi na što ivo, onda e u akuzativu imati oblik kojeg
(ovjek kojeg(a) volim, pas kojeg(a) smo udomili, autor kojeg(a) rado itam). Ako se
zamjenica odnosi na što neivo, u akuzativu e imati oblik koji (auto koji sam kupio,
most koji sam prešao, as koji sam izvukao iz rukava, roman koji rado itam). Pravilno je
36
akuzativ zamjenice pisati i govoriti i s naveskom (kojega) i bez naveska (kojeg)
(https://sjedi5.com/kako-se-pise-pravilno-hrvatski/rijec/koji-ili-kojeg/, 30. kolovoza 2018.
13:29).
Umjesto skupine ni ne, treba upotrebljavati skupinu s pojaivaem i ne.
Posvojni genitiv, kad je to mogue, treba zamijeniti posvojnim pridjevom, npr. glava
djevojice/djevojicina glava (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 69).
Kao dvije ili više rijei pišu se neodreene zamjenice tvorene pomou sastavnica ni i i (npr. nitko, ništa, niiji, nikoji, nikakav, nikolik i itko, išta, iiji, ikoji, ikakav, ikolik) u izrazima s prijedlozima na, o, od, po, pred, s, u, za:
• Ne bih to uinio ni za što na svijetu., a ne: Ne bih to uinio za ništa na svijetu.
• Ni od koga nema ni traga ni glasa., a ne: Od nikoga nema ni traga ni glasa (Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013).
Primjeri: Objašnjenje: Ispravno:
putovanje brodom k susjedima okupilo
stotine mladih i starih“
stanje u našoj upaniji po tom
pitanju. Posljednjih pet godina povremeno
se pojavljuju zahtjevi o izuzimanju od
cijepljenja.“ (https://epodravina.hr/foto-
ne treba upotrebljavati
dalje ne ruši ili srušiti ju, bez obzira što se
ne prodaje.“
„Divne li ljetne kombinacije!
crvenu ljubiastu i plavu boju, mada na
prvi pogled baš i ne izgledaju kao s(p)retna
kombinacija.“
(https://epodravina.hr/preplanulu-put-petra-
je-istaknula-s-divnim-bojama-a-ove-
natikace-svaka-trendseterica-ima-u-svom-
pri izricanju dopunskih
„Vano je istaknuti i to da e i ove godine
mladi oslikavati zid kod Otoka mladosti u
sklopu programa STREET ART, a time e
dodatno uljepšati ovaj gradi
Sjeverozapadne Hrvatske, koji, ukoliko
(https://epodravina.hr/idemo-otok-ovoga-
vikenda-donosi-rock-punk-i-metal-
koncerte-nezaobilaznu-street-art-izlozbu-i-
po vrlo vruem vremenu i dugoj i
zahtjevnoj stazi, je Lovro Krapinec zauzeo
5. mjesto…“ (https://epodravina.hr/foto-
njega
brine o sigurnosti cestovnog prometa.“
(https://www.klikaj.hr/dva-mjeseca-prije-
roka-pustanjem-balona-svecano-obiljezen-
zavrsetak-radova-na-dvostrukom-kruznom-
njega
kazao je
Prouavajui primjere vidi se da se problemi dogaaju s veznicima i zamjenicama. Naješe
je upotreba pogrešnog oblika. Takoer, problem je i enklitika koja mora stajati iza glagola, a
ne ispred. Ovakve pogreške dogaaju se zbog nedovoljnog poznavanja standardnog jezika te
razliitih oblika koje sadravaju veznici i zamjenice. U ovome sluaju, najviše se griješi zbog
razgovornog stila u kojemu se prilikom razgovora ne vodi rauna o standardnome jeziku.
Na leksikoj razini u publicistikome stilu posebno su izraeni urnalizmi koji se
definiraju kao ustaljeni jezini izrazi tipini za publicistike anrove. urnalizmima moemo
smatrati izraze koji su postali dijelom razgovornog stila (prema Bogdanovi, 2017: 8).
Na leksikoj razini, u publicistikome stilu, uglavnom se koriste rijei koje ne pripadaju
standardnomu jeziku pa tako ni publicistikome stilu. One su u novinskim tekstovima vrlo
este unato jezinim savjetnicima, normativnim rjenicima itd. (prema Hudeek i
Mihaljevi, 2009: 70).
Gdje, kamo i kuda pogreške su koje se svakodnevno uporno ponavljaju. Sva tri oblika
povezana su s mjestom, no svaki od njih ima svoje znaenje.
Neke rijei koje pripadaju standardnomu jeziku u nekim znaenjima ne pripadaju mu u
drugim. Naješe se griješi u njihovoj uporabi. Prilozi kamo i kuda prilau se „glagolima
kretanja“, dok prilog gdje upotrebljavamo uz „glagole mirovanja“. Kamo oznauje cilj
kretanja, završnu toku, odredište prema kojem se netko uputio. Kuda oznauje put po kojem
se ili kroz koji se odvija kretanje. Gdje prilaemo glagolima mirovanja. On se odnosi na
mjesto na kojemu se nešto odvija, na statinost, ne na pravac ili smjer (prema
http://bujicarijeci.com/2012/11/gdje-%E2%88%92-kamo-%E2%88%92-kuda 30. kolovoza
2018. 1:59).
Ispred je prijedlog koji oznauje da tko ili što dospijeva s prednje strane koga ili ega. Nije ga
dobro upotrebljavati onda kad elimo rei da tko nastupa umjesto koga drugoga ili da zastupa
kakvu skupinu. U tome znaenju u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati
prijedlog uime. Npr.: umjesto ispred razreda treba rei uime razreda itd. (prema http://jezicni-
savjetnik.hr/?page=6 30. kolovoza 2018. 2:05).
Neke rijei slino zvue, ali razliito znae. Upotreba krivog oblika moe dovesti do radnje
koju nismo eljeli, zato je bitno znati što koja rije predstavlja.
Ishrana (ivotinjska), prehrana (ljudska), isti (onaj koji je ve bio), jednak (koji je istih
svojstava kao i koji drugi), kretati (zapoinjati kretanje), poinjati (zapoinjati postojati,
trajati, zapoinjati kakvo djelovanje), kriv (koji je uinio što loše, koji nije dokazao nevinost),
pogrešan (koji nije onakav kakav bi trebao biti), odgoditi (premjestiti u kasnije vrijeme),
odloiti (privremeno staviti na koje mjesto) (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 74).
U hrvatskome standardnom jeziku imenica par oznauje skupinu od dvaju predmeta ili dviju
osoba, dok nekoliko oznauje neodreen broj, mnoštvo. Npr.: par arapa/nekoliko peciva
(prema http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6 30. kolovoza 2018. 2:29).
Nerazlikovanje imenica par i nekoliko, naješa je pogreška u medijima. Iako je pravilo
jednostavno, u odabiru par i nekoliko griješi se svakodnevno. Obino se imenica par uzima za
sve oblike.
U hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto znaenje.
Imenicom blagdan oznauje se dan posveen vjerskomu dogaaju (Uskrs, Velika Gospa,
Bajram), a imenicom praznik oznauje se dan kojim se obiljeava dogaaj vaan za društvenu
zajednicu ili meunarodni dan posveen emu (Praznik rada, Dan dravnosti) (prema
http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6 30. kolovoza 2018. 2:34).
Paronimi su rijei slinog izraza i sadraja, esto se pogrešno upotrebljavaju, odnosno jedna
umjesto druge. Ovakve su pogreške naješe u govornim medijima.
Civilizacijski (u skladu s civilizacijom)/civilizirano (civilizirano ponašanje), desetci (nekoliko
skupina od po deset)/desetine (nekoliko desetih dijelova neega), dvoje (dvije osobe razliita
spola)/dvojica (dvije osobe muškog spola), isticati (posebno naglašivati)/istjecati (otjecati,
tekui nestajati iz ega), konat (koji je od koe)/koni (koji se odnosi na kou), oboje (dvije
osobe razliitog spola)/obojica (dvije osobe muškog spola), pekara (mjesto na kojem se
mijesi i pee kruh)/pekarnica (mjesto na kojem se prodaje kruh), psihiki (koji se odnosi na
psihu)/psihološki (koji se odnosi na psihologiju i psihologe) (prema Hudeek i Mihaljevi,
2009: 77).
„U hrvatskome standardnom jeziku glagol priati znai ‘usmeno iznositi kakav sadraj’, pa je
pravilno rei Pria priu. ili Priao mi je o svojemu djetinjstvu. Glagol govoriti znai
‘izraavati ili priopivati što govorom’, ali i ‘znati se usmeno izraavati na kojemu jeziku’,
npr. govoriti tekst napamet, glasno govoriti. Glagol razgovarati znai ‘sporazumijevati se
govorom, izgovorenim rijeima razmjenjivati misli, voditi s kim razgovor’, npr. razgovarati s
prijateljima.“ (http://jezicni-savjetnik.hr/?page=6 30. kolovoza 2018. 2:37).
41
Svinjei (koji se odnosi na svinjsko meso)/svinjski (koji se odnosi na svinje), van (oznauje
smjer kretanja)/vani (oznauje vanjski prostor), zadaa (zadatak za školu koji se radi kod
kue)/zadanica (biljenica u koju se pišu školske zadae), zahvaliti (izraziti
zahvalnost)/zahvaliti se (odbiti što), zaspe 3. l. mn. (zaspe svake noi)/ zaspu 3. l. mn. (zaspu
ih pijeskom) (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 78).
Primjeri: Objašnjenje: Ispravno:
ena Herešin na organizaciji ovog
dogaaja.“ (https://epodravina.hr/foto-
ima toliko domaih? Onda doe do epa na
trištu i mi uzgajivai nemamo kamo sa
svojom robom.“ (https://epodravina.hr/na-
ljetovanje pa psa ostave na ulici jer nemaju
kuda s njim, što je esta praksa tijekom
ljetnih mjeseci.“
gradonaelnik, a ispred Koprivniko-
upana.“ (https://epodravina.hr/foto-
primirili sunce i zrak je osvijeilo par kapi
kiše.“ (https://epodravina.hr/foto-video-
par
osvjeilo
nekoliko
Paronimi su najvei problem pogrešaka na leksikoj razini. Takoer i urnalizmi te rijei koje
ne pripadaju standardnome jeziku. esto se miješa znaenje rijei, pa neke rijei koje
pripadaju standardnome jeziku u jednom kontekstu, ne pripadaju mu u drugome. Pogrešno se
upotrebljava rije par i nekoliko te ispred i uime, ali i zahvaliti se umjesto zahvaliti koja
oznauje zahvalu nekome za nešto.
U publicistikome funkcionalnom stilu esta je uporaba pleonazama. Rije je o
gomilanju suvišnih izraza ista ili bliska znaenja. Pleonazmi dolaze u obliku sintagmi.
Susreemo ih u razgovornome stilu, a posebno njima obiluje poslovni ili administrativni stil.
Npr.: kako i na koji nain; no, meutim; ak štoviše; esto puta; godina dana; vremensko
razdoblje; mala kuica; oko desetak (prema http://kreacija.info/pleonazmi-u-hrvatskom-
jeziku/ 30. kolovoza 2018. 1:27).
Poseban je problem uporaba razliitih stilskih sredstava: poredaba, metafora, metonimija,
frazema itd. (prema Hudeek i Mihaljevi, 2009: 83).
Primjere loše prakse u publicistikome stilu na stilskoj razini moemo pronai vrlo lako.
Metodom analize sadraja obuhvatit emo Podravski list od 2. srpnja 2018. Bitno je
napomenuti da smo primjere pronašli iskljuivo u naslovima te podnaslovima i nadnaslovima.
„Vozio bez vozake pa napravio rusvaj na cesti“
„Sin iz pakla“
„Korak do provalije“
„Detalji strašne nesree koja je cijelu ulicu zavila u crno“
„Bura zbog smjene šefova dva H-ova kolodvora u Koprivnici i Krievcima“
„Novi umjetniki sadraji nakon više od desetljea suše“
„Nestalo je naših milijun kuna“
„Darko riješio prašumu“
„Krš i lom na magistrali u Novigradu Podravskom“
„Sin zlotvor teško pretukao majku“
„U boj, u boj! Za narod svoj!“
Stilsku razinu uglavnom obiljeavaju stilska izraajna sredstva. Naješa je metafora, zatim
hiperbola, metonimija, usporedba, epiteti itd. Uz stilska izraajna sredstva koriste se i frazemi
te pleonazmi. Ovakvi naslovi pojavljuju se zbog privlaenja panje itatelja, ali i
senzacionalizma koji je sve više popularan i zastupljen u hrvatskome novinarstvu. Oni
„prodaju“ priu i poveavaju prodaju novina.
Dijalektni ostvaraj najsnaniji je u pisanom govoru i govorenom pismu. Naješa
pojava jesu dijalektizmi u svakodnevnome kolokvijalnom govoru u kojemu govornici
isprepliu standardni jezik i mjesni govor. Takvo korištenje dijalektizama smatra se
pogrešnim i ono se izbjegava, osim u pisanom govoru ili govorenom pismu koji eli prenijeti
leernost govorene komunikacije ili se dijalektizmi upotrebljavaju zbog pribliavanja publici.
Zbog toga se pojavljuju i brojni argonizmi. Sve eše se u pisanim medijima doslovno
prenosi neiji govor bez ispravljanja pogrešaka (prema Tkalec, 2014: 16).
Brojni intervjui ili izjave prevedeni su doslovno. Prema onome što smo nauili tijekom
studiranja takva se praksa smatra nedopustivom. Svaka pogrešno izgovorena rije mora se
ispraviti unato svim odstupanjima.
Dijalekti i idiomi u medijima se pojavljuju na pet razina:
• kao tema (u prilozima ili reportaama o narjeju)
• kao sredstvo (novinar se u svojem radu koristi dijalektom)
• kao sporedna ilustracija (za stvaranje ugoaja nekog prostora)
• kao sluajna pojavnost (u anketama ili razgovorima o ostalim temama)
• kao pogreška (naješe samo dijalektizmi ili naglasna obiljeja) (prema Tkalec, 2014:
17).
Dijalekti se koriste naješe zbog uvanja tradicije, zatim zbog predstavljanja svoga kraja,
stvaranja osjeaja bliskosti te pripadnosti lokalnoj zajednici ali i nedovoljnog poznavanja
standarda i humora. Dijalekt je vrlo vano regionalno obiljeje. Govor na dijalektu osobniji je
i emocionalno obojeniji. Potie emociju i empatiju jezikom, a zatim sadrajem. Naješe su
kolumne i blogovi na dijalektu. Teme im se uglavnom dotiu prošlosti, odnosno nostalgije, ali
posjeduju i vrlo aktualne teme (prema Tkalec, 2014: 17).
Pisanje na dijalektu razlikuje se od pisanja dijalektizama. Pisanje na dijalektu predstavlja
tekstove koji su cjelovito napisani na dijalektu, odnosno jednom govornom narjeju. To se
dogaa zbog stvaranja ugoaja izmeu itatelja i medija u kojemu je plasiran takav tekst.
Postoje novinari i kolumnisti koji se koriste dijalektom u svojim tekstovima, to je njihov
45
osobni izriaj i takvo se pisanje ne smatra pogrešnim. Pisanje dijalektizama dogaa se
spontano ili namjerno uslijed nedovoljnog poznavanja standarda ili zbog pokušaja
pribliavanja mlaoj publici i takvo je korištenje dijalektizama pogrešno.
„– Novinar, pa de si ti, nema te ko ni ovog snega. Pak si propustil jednu i pol utakmicu, ko je
to videl dojti na kraj utakmice i onda iti slikati – veli meni juer Štef u Reki. Taman sam
došao na poetak drugog poluvremena, finalne utakmice. Naravno kako je red, prvo pitanje
mi je bilo koji je rezultat, a drugo sam postavio automatski premda sam znao odgovor “tko
igra“.
– E pa stvarno, ja nemrem verovati kaj ti mene pitaš. Pak Torec protiv Drnja. Drnjanci su ti
plavi – veli meni Štef i eka moju reakciju. Nisu igrale te dvije momadi, ve Lipa i Mladost iz
Sigeca, no ja sam prihvatio igru i napravio se bedastim.“
(https://www.glaspodravine.hr/kolumna-torcec-protiv-drnja-i-skorasnji-pocetak-zupanijskih-
liga/, 23. kolovoza 2018. 13:14).
„Jozef uzgaja crnoga ribizla. Bez špricanja. V prolee tono zna kolko bu dobil po kili kad
najesen pobere. I ziher je da bu sve prodal, osim jedne tone kaj podeli pajdašima. Ima tri
kue kraj jezera na 150 kilometri od Osla, dva auta i petero dece. Drava mu daje velike
poticaje za ekološku proizvodnju. Skoro kak i pri nama, samo kaj tam nemreš dobit lovu ak ne
vide da si zbilja nekaj proizvel. V Norveškoj i inae jako dre do ekologije. I v najmanjem selu
v pripizdini svaka kua ima etiri kante za otpad. Nigde nema ikova. Ni Piškornice. Kitil ima
šestero dece. ivel je godinama v Oslu, a onda mu je dozvizdila guva pak je kupil starinu v
Telemarku, v divljini. Vredil si je imanje za 100.000 eura. Ono, malo kokica, vrtek, zeeki za
klince. Ima ak i lozu, kaj je tam udno…“ (Podravski list, 2. srpnja 2018.)
„Strastveni ribi Joina, koji inae ne voli nogomet niti nikakve, kak on veli, sline naine
zaglupljivanja masa, došel je do nas v nedelu prijepoldan k Raci v dresu hrvatske
reprezentacije. Svojom pojavom nas je v potpunosti šokeral dok smo raspravlali o taktiki za
Dansku, a taktika je bila da bi peku trebalo dati pei v tri vure, kaj se stignemo najesti prije
utakmice. No to je ve neje vano, Joina je glavna tema. Poznato je da je navek Joina bil
srdit dok so bila velika nogometna natjecanja.“ (Podravski list, 2. srpnja 2018.)
„El vidiš ti to i nebo se plae kaj su nam završile lige. Vu Vojvodincu sem videl da se tak nebo
plakalo za NL-ima da je onom oveku i drevo hitilo na hiu. Nega ih više, celo leto bez
nogometnih utakmica. Bu malonogometnih turniri, bu ve i one Ljetne lige vu Koprivnici, al
selo je selo, NL je NL – pojadal mi se Štef. Nigdar bogca Štefa još nisem videl tak
alosnoga. Ni piva mu nije pasala, tuga je bila golema…“
(https://www.glaspodravine.hr/kolumna-kraj-znl-a-prepricavanje-novin-i-zalosni-stef/, 22.
kolovoza 2018. 13:45).
Navedeni primjeri izdvojeni su iz kolumni koje su pisane na dijalektu. Ovakvo pisanje nije
pogrešno, no unato tome sve je rjee. Od nekoliko podravskih medija, kolumne na dijalektu
pronaene su samo u Glasu Podravine i Podravskom listu.
Govor i pismo na dijalektu ne mora uvijek biti pogreška u medijima. Dijalektalnim govorom
moe se ouvati tradicija te poduiti mlae naraštaje o govoru koji se sve rjee koristi. Iako
mlaa populacija koristi neke dijalektizme, nije ni upola onoga kako se nekada govorilo.
Tehnologija, obrazovanje i informiranje uvelike je pridonijelo smanjenju dijalektalnog
govora. Takoer, danas se u društvu smatra sramotnim sve ono što nije u skladu sa
standardom. Osim toga, govor na dijalektu je sredstvo kojim se moemo vrlo lako pribliiti
odreenoj publici i time zadobiti njihovo povjerenje.
12. Zakljuak
Jezine pogreške u medijima na primjeru podravskih listova i portala jest naziv ovoga
završnoga rada. U njemu sam obuhvatila sve vane injenice koje se tiu pogrešaka u
publicistikome stilu. Svako poglavlje potkrijepljeno je navodima, objašnjenjima te
primjerima koje sam navela iz najitanijih novina (Podravski list, Glas Podravine) te portala
(Klikaj.hr, Drava.info, ePodravina)
Kod usporedbe portala i novina mogu zakljuiti da su novine ozbiljnije i profesionalnije.
Sadre znatno manje pogrešaka nego portali. Ono što je bitno naglasiti za novine, posebno za
Podravski list, je to da sadri kolumne na dijalektu što potvruje tezu s poetka završnoga
rada. Upravo zbog toga sam i odabrala regionalne medije kako bih dokazala prisutnost
dijalektizama i kolokvijalizama u takvim publikacijama. Kolumne su napisane na nain da
nasmiju itatelja, a naslovi im plijene panju.
Neoekivano je to da su naslovi i na portalima i u novinama jednaki. Sadre brojne
metafore, hiperbole, metonimije, usporedbe itd. Zamijetili smo i to da nema puno pogrešaka
na osnovu ije i je te i . Najlakše je pronai rijei stranog porijekla koje su prilagoene
tekstu. Takoer, poznato je da se takvi izrazi koriste u publikacijama za mlade ili tzv. utom
tisku, no ovdje ima sluajeva gdje se anglizmi koriste i u rubrici crna kronika. Pretpostavljam
da je to zbog pokušaja privlaenja panje itatelja.
Iako su fonološke pogreške zastupljenije u govornim medijima, u ovome sluaju pronašla
sam ih i u pisanim. Gubljenje slova ili zamjenu jednog glasa drugim u tisku, moemo
opravdati nemarnošu te eljom za što brim objavljivanjem informacija.
Na samome kraju ovoga rada mogu zakljuiti da listovi koji izlaze na dravnoj razini nisu
ništa jezino ispravniji od ovih koji izlaze na regionalnoj. Dijalektizmi u podravskim
listovima i portalima mogu pridonijeti ouvanju tradicije govora te poduiti mlade naraštaje o
razgovornome stilu njihovih predaka, ali samo ako su korišteni s namjerom, a ne kao
pogreška uslijed nepoznavanja standarda.
Ivana Ivezi
Knjige:
[1] Babi, S.: Hrvatska jezikoslovna prenja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.
[2] Hudek, L., Mihaljevi, M.: Jezik medija: publicistiki funkcionalni stil, Hrvatska
sveuilišna naklada, Zagreb, 2009.
[3] Hudek, L., Mihaljevi, M.: Hrvatska školska gramatika, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb, 2017.
[4] Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
[5] Kovaevi, M., Badurina, L.: Raslojavanje jezine stvarnosti, Izdavaki centar Rijeka,
Rijeka, 2001.
[6] Sili, J.: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput d.o.o., Zagreb, 2006.
[7] Škari, I.: Temeljci suvremenoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
[8] Tkalec, G.: Stilske osobitosti medijskoga jezika, Sveuilište Sjever, Koprivnica, 2014.
Pregledni rad:
[9] Sapunar, A., Togonal, M.: Hrvatski jezini standard u jeziku javne komunikacije;
Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezine svijesti i kulture, Pregledni rad, 2012.
Struni rad:
[10] Foro, M.: Leksika razina publicistikog stila, Struni rad, 2014.
Diplomski radovi:
[11] Bogdanovi, J.: Leksika razina medijskoga jezika, Diplomski rad, Sveuilište J.J.
Strossmayera Osijek, Osijek, 2017.
[12] Kiši, R.: Anglizmi u medijima, Diplomski rad, Uiteljski fakultet, Zagreb, 2016.
[13] Kneevi, A.: Morfološka i sintaktika razina jezika novina i mrenih portala,
Diplomski rad, Sveuilište J.J. Strossmayera Osijek, Osijek, 2015.
Završni rad:
[14] Klobuar, A.: Utjecaj kajkavskog narjeja na govorno izraavanje, Završni rad,
Sveuilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2016.
Tiskovine:
49
2018. 2:52
http://kreacija.info/pleonazmi-u-hrvatskom-jeziku/ 30. kolovoza 2018. 1:30
https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2015/05/hrvatski-pravopis-i-gramatika.pdf 29.
https://epodravina.hr/bizarno-radnici-otisli-na-pauzu-a-iza-leda-im-se-srusila-kuca-u-gradu-
https://www.glaspodravine.hr/mgk-koprivnicki-muzej-domacin-edukativne-muzejske-akcije/ 27.
https://www.glaspodravine.hr/apel-vozacima-da-ne-prestizu-na-nepreglednim-mjestima-i-ne-
https://epodravina.hr/foto-ispod-zidina-starog-grada-najmladi-uzivali-u-etno-igrama-u-
https://epodravina.hr/foto-rotorovci-nastupili-na-cestovnom-kupu-hrvatske-mladi-tisaj-
https://epodravina.hr/foto-rotorovci-nastupili-na-cestovnom-kupu-hrvatske-mladi-tisaj-
https://epodravina.hr/foto-rotorovci-nastupili-na-cestovnom-kupu-hrvatske-mladi-tisaj-
https://www.klikaj.hr/11-sportsko-ljeto-u-nedeliscu-ce-se-ponovno-odrzavati-kampovi-za-
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20069 20. kolovoza 2018. 22:05
https://www.klikaj.hr/neslavni-rekorder-podravski-roker-na-biciklu-napuhao-gotovo-3-
https://www.klikaj.hr/dva-mjeseca-prije-roka-pustanjem-balona-svecano-obiljezen-zavrsetak-
https://epodravina.hr/mladi-koprivnicanci-iz-os-antuna-nemcica-gotovinskog-osvojili-naslov-
https://epodravina.hr/foto-sportski-susretni-zena-u-heresinu-okupili-mnostvo-clanica-udruga-
https://epodravina.hr/imamo-dvoje-dobitnika-jedinstvenih-i-luksuznih-renesansnih-parfema-
https://epodravina.hr/foto-veronika-drljacic-najbolja-je-mlada-juniorka-hrvatske-koja-osvaja-
medalje-i-sanja-olimpijske-igre-dosta-je-naporno-uskladiti-i-skolu-i-treninge-ali-uspijevam/
https://epodravina.hr/institut-za-financije-ocijenio-transparentnost-proracuna-zupanija-
https://epodravina.hr/foto-koprivnicka-udruga-osoba-s-invaliditetom-bolje-sutra-predstavila-
https://epodravina.hr/foto-koprivnicki-kosarkasi-s-invaliditetom-dobili-kolica-zahvaljujuci-
https://epodravina.hr/potpora-turizmu-renesansni-festival-i-picokijada-dobili-najvise-novca-
https://epodravina.hr/foto-video-vikend-u-legradu-zabava-bez-granica-kupanje-u-dravi-i-
https://epodravina.hr/bizarno-radnici-otisli-na-pauzu-a-iza-leda-im-se-srusila-kuca-u-gradu-
https://epodravina.hr/idemo-otok-ovoga-vikenda-donosi-rock-punk-i-metal-koncerte-
https://www.klikaj.hr/dva-mjeseca-prije-roka-pustanjem-balona-svecano-obiljezen-zavrsetak-
https://epodravina.hr/foto-sportski-susretni-zena-u-heresinu-okupili-mnostvo-clanica-udruga-
https://epodravina.hr/na-malom-standu-klaudije-sipek-nasli-smo-jagode-koje-su-nas-vratile-u-
djetinjstvo-dobra-je-godina-za-njih-kod-uvoznih-nikad-ne-znate-sto-cete-dobiti/ 22. kolovoza
https://epodravina.hr/foto-pcelarski-razgovori-okupili-velik-broj-pcelara-cilj-je-promicanje-
https://epodravina.hr/foto-video-tomislav-je-sve-blize-cilju-za-latice-pola-puta-je-prosao-i-
uspjesno-prkosi-svim-vremenskim-uvjetima-svakog-dana-neki-novi-izazovi-ali-uvijek-
https://www.glaspodravine.hr/kolumna-kraj-znl-a-prepricavanje-novin-i-zalosni-stef/ 22.
„Koprivniki Muzej domain Edukativne muzejske akcije“ ((https://www.glaspodravine.hr/mgk-koprivnicki-muzej-domacin-edukativne-muzejske-akcije/ 27. srpnja 2018. 21:30).
7. Pogreške u publicistikome stilu na tvorbenoj razini
8. Pogreške u publicistikome stilu na sintaktikoj razini
9. Pogreške u publicistikome stilu na leksikoj razini
10. Pogreške u publicistikome stilu na stilskoj razini
11. Dijalekti u medijima