SVEUILITE U RIJECI

SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECIRIJEKA

ANJA BELUIKRISTABEL KOS

TEHNOLOGIJA GORIVIH ELIJASEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2011.SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECIRIJEKA

TEHNOLOGIJA GORIVIH ELIJA

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Upravljanje dobavnim lancemMENTOR: Prof.dr.sc. Dragan iiSTUDENTI: Anja Belui, 13657/IL; izvanredna studenticaKristabel Kos, 141227IL; redovna studenticaSMJER: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

RIJEKA, sijeanj 2011.

SADRAJ

1. UVOD31.1. PROBLEM, PREDMET I EFEKT ISTRAIVANJA31.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA31.3. STRUKTURA RADA31.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAIVANJA3

2. POJAM GORIVIH ELIJA42.1. Povijest razvoja gorivih elija42.2. Podjela gorivih elija52.2.1. Podjela gorivih elija prema vrsti elektrolita52.2.2. Podjela gorivih elija prema nainu rada52.3. Goriva za gorive elije6

3. ISTRAIVANJA I RAZVOJ TEHNOLOGIJE VODIKA73.1. Pretvorba energije73.2. Proizvodnja vodika73.3. Uskladitenje vodika8

4. PRIMJENA GORIVIH ELIJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI94.1. Gorive elije za primjenu u vozilima.9 4.2. Gorive elije za proizvodnju elektrine energije10 4.3. Gorive elije za primjenu u sustavima g0rijanja..104.4. Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okoli104.5. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva na okoli11

5. NOVI TRENDOVI U ENERGETICI GORIVIH ELIJA125.1. Solarna elija125.2. Automobilska industrija125.3. Gorive elije u prijenosnim mobitelima135.4. Prvi let na gorive elije13

6. ZAKLJUAK15

LITERATURA:16

1. UVOD

1.1. PROBLEM, PREDMET I EFEKT ISTRAIVANJA

Klimatske promjene na zemlji posljednih su godina dosegle svoj vrhunac tako da se ve moe govoriti i o klimatskoj krizi. Za viziju izlaska iz krize potrebna su znaajna smanjenja staklenikih plinova, ali to ukljuuje velike promjene u sadanjem energetskom sustavu. Budui da e ovjeanstvo u budunosti morati podmiriti sve svoje energetske potrebe iz obnovljivih, odnosno alternativnih oblika energije, ono ve godinama pronalazi naine kako pretvoriti obnovljive resurse u korisnu energiju. Upotreba vodika kao energenata za sada je ograniena cijenom proizvodnje i problemom uskladitenja. U budunosti e upotreba vodika postati ekonomski konkurentna, pri emu e se gorive elije tada nametnuti kao jedina razumna metoda spaljivanja vodika.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha ovog istraivanja je objedinjavanje ukupnih saznanja o potencijalima gorivih elija, i njihovom sustavnom pristupu zbog poticanja za koritenje u komercijalne svrhe jer je to odluujui korak na putu do iste energije.

1.3. STRUKTURA RADA

Ovaj rad na temu Tehnologija gorivih elija koncipiran je u est poglavlja. Slijedom izrade znanstvenih i strunih radova, u uvodnom dijelu postavljena je problematika istraivanja, definiran je cilj istraivanja, predoena je struktura rada, te su prikazana istraivanja tretirane problematike. U drugom poglavlju Pojam gorivih elija definira se povijesno-teorijski dio razvoja gorivih elija te njihova podjela prema vrsti elektrolita i nainu rada. U treem poglavlju Istraivanja i razvoj tehnologije vodika istrauje se vodik kao nova vrsta tehnologije, njegova pretvorba, proizvodnja i uskladitenje, dok se primjena gorivih elija koritenih u vozilima za proizvodnju elektrine energije te za primjenu u sustavima grijanja sustavno obrauje u poglavlju etvrtom pod nazivom Primjena gorivih elija i utjecaj na okoli. U etvrtom poglavlju se izmeu ostalog obrauje Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okoli te prednosti alternativnih goriva na okoli. Peto poglavlje pod nazivom Novi trendovi u energetici gorivih elija opisuje nove trendove u energetici gorivih elija; solarnu eliju, automobilsku industriju, gorive elije u prijenosnim mobitelima, te prvi let koji je izveo Boeing na gorive elije.

1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAIVANJA

Tijekom izrade ovog seminarskog rada koritene su metode deskripcije, komparacije, metode analize i sinteze, indukcije i dedukcije. Prilikom izrade u obzir su uzeta i konkretna tua citiranja i stavovi koji su obraeni pomou navedenih metoda.

2. POJAM GORIVIH ELIJA

Gorive elije (gorivi lanci, eng. fuel cell) su galvanski elementi u kojima se elektrokemijskom oksidacijom lako oksidirajuih sastojaka kao to su vodik ili metanol proizvodi elektrina energija[footnoteRef:1]. [1: http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496, Mirko Brand , Gorivi lanci, (17.11.2010.)]

Gorive elije, zakljuujemo, rade na principu minijaturne elektrane. U sluaju elektrokemijske oksidacije vodika rije je o ureaju u koji ulazi vodik i kisik (ili zrak jer u njemu ima 21% kisika)[footnoteRef:2], a izlazi (topla) voda i elektrina energija. Kako se u kemiji svako spajanje sa kisikom smatra oksidacijskim procesom, ali i procesom gorenja, tako se i elektrokemijska oksidacija u gorivom lanku smatra procesom sagorijevanja iako se u tom procesu ne razvija popratna vatra i toplina u poznatom obimu. Osloboena energija je uglavnom elektrina energija, dok je toplinska energija samo neeljena popratna pojava procesa. Sam naziv gorive' pri tome pomalo zavarava jer u njima nita ne gori budui da goriva elija direktno proizvodi elektrinu energiju, bez sagorijevanja vodika, ista je i vrlo uinkovita. Nadalje, u osnovi, goriva elija ne proizvodi CO2 (ugljini dioksid) ili tetne plinove; njen jedini nusprodukt je voda [footnoteRef:3]. Gorive elije se poput baterije sastoje od nekoliko najosnovnijih dijelova: srce gorive elije ine elektrode, zatim katalizatori, elektroliti, goriva te oksidansi, samo to za razliku od baterija ne uvaju kemijsku energiju, nego kemijsku energiju goriva pretvaraju u elektrinu energiju. [2: Ibidem (17.11.2010)] [3: http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx, (17.11. 2010.)]

Gorive elije ubrajaju se u nove tehnologije koje su jo u fazi razvoja u dananjem drutvu, a u budunosti kada se ova tehnologija u potpunosti razvije, oekuje se znaajna primjena u praksi.

2.1. Povijest razvoja gorivih elija

Gorive lanke je davne 1839. godine otkrio britanski fiziar William Robert Grove opaanjem da se dovoenjem vodika na jednu i kisika na drugu elektrodu moe dobiti elektrina struja. Svoje eksperimente opisao je 1842. godine i gorivu eliju nazvao voltina plinska baterija ime je probudio veliko zanimanje javnosti. Prikazani eksperiment je vrlo zorno pokazao usku povezanost elektrolize i obrnutog procesa, naela rada gorivih lanaka, koje su tek godine 1889. L. Mond i C. Langer unaprijedili u gorivu eliju dodajui izmeu elektroda poroznu vodljivu membranu. Tek u XX. stoljeu gorivi lanci dobivaju naziv gorive elije. Nakon dugih istraivanja gorivih elija od strane raznih fiziara dugo gotovo itavo stoljee, ija su istraivanja sporo napredovala upravo zbog nedovoljnog poznavanja osnova kinetike i mehanizama elementarnih elektrokemijskih procesa, prve gorive elije poele su se proizvoditi tek sredinom 50ih godina za pogon malih elektrinih ureaja, a sredinom 60-tih zapoela je upotreba gorivih elija u svemirskim letjelicama [footnoteRef:4]. [4: Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 2 (17.11.2010)]

Danas, vie od 160 godina nakon tog otkria, mogunosti da gorive elije uu u iru uporabu za daljnju komercalizaciju vrlo su visoke. Prije svega poznata je zamisao od strane raznih fiziara koja se potpuno temelji na tom prvotnom eksperimentu. To su tzv. regenerativni sustavi koji pomau skladititi energiju krae ili due vrijeme gdje solarne elije stvaraju elektrinu energiju za razlaganje vode na kisik i vodik. Da takav sustav ima i ozbiljne primjene pokazao je NASA-in projekt Helios. To vozilo je bilo sposobno preko dana pokretati propelere elektromotorima uz pomo svojih solarnih elija, a tijekom noi strujom iz gorivih elija[footnoteRef:5]. Valja napomenuti da je ovdje rije o vrlo skupom eksperimentalnom prototipu. [5: Ibidem, str. 3.]

2.2. Podjela gorivih elija Po svome su naelu rada gorive elije sline baterijima, ali za razliku od njih, gorive elije zahtijevaju stalan dovod goriva i kisika. Pri tome gorivo moe biti vodik, sintetski plin (smjesa vodika i ugljinog dioksida), prirodni plin ili metanol, a produkti njihove reakcije s kisikom su voda, elektrina struja i toplina, pri emu je cijeli proces, zapravo, suprotan procesu elektrolize vode[footnoteRef:6]. [6: http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije, (18.11.2010.)]

2.2.1. Podjela gorivih elija prema vrsti elektrolita

Gorive elije prema vrsti elektrolita dijelimo na[footnoteRef:7]: [7: Ibidem, str. 2. (18.11.2010)]

Gorive elije s alkalnim elektrolitom Alkaline Fuel Cell (AFC) Gorive elije sa fosfornom kiselinom Phosphoric Acid Fuel Cell (PAFC) Gorive elije s polimernom membranom kao elektrolitom Proton Exchange Membrane Fuel Cell (PEMFC) Gorive elije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom Molten Carbonate Fuel Cell (MCFC) Gorive elije s vrstim oksidima kao elektrolitom Solid Oxide Fuel Cell (SOFC)

Ovisno o izvedbi, odnosno o primijenjenom elektrolitu, postoji vie vrsta gorivih elija. Alkalijske gorive elije kao elektrolit koriste kalijev hidroksid, sumpornu kiselinu ili membranu na osnovi ionske zamjene i za svoj rad zahtijevaju posve ist vodik i kisik. Zbog toga se i koriste samo u svemirskom programu (Space Shuttle). Meutim, danas mnogobrojni znanstvenici razmatraju da se one zamijene suvremenijima- gorivim elijama s polimernom membranom. Zbog vrlo povoljnog omjera postignute snage i mase one su vrlo zanimljve za primjenu u automobilima i u stacionarnim energetskim postrojenjima malih snaga. Gorive elije s fosfornom kiselinom takoer su ve komercijalizirane i najee se koriste u kontejnerskim energetskim postrojenjima u kojima kao gorivo slui prirodni plin. Zbog visokih se pogonskih temperatura gorive elije s rastopljenim karbonatom i krutim oksidom nazivaju visokotemperaturnima i jo su u fazi razvoja, iako je izvedeno nekoliko pokusnih postrojenja [footnoteRef:8]. [8: http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE, (18.11.2010.)]

2.2.2. Podjela gorivih elija prema nainu rada

Prema nainu rada gorive elije dijelimo[footnoteRef:9] : [9: Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, op.cit., str 2, (19.11. 2010.)]

Primarne Sekundarne

Primarne gorive elije gorivo dovode iz vanjskih spremnika, a odvode se produkti reakcije. Alkalne gorive elije su primjer takvih, a koriste se u svemirskim letjelicama. Za razliku od gorivih elija koje koriste ve izdvojeni vodik, mogua je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive elije izdvaja iz nekog spoja koji je bogat vodikom. Na taj nain se rjeava veliki problem skladitenja vodika koji je potreban za rad. Nedostatak ove izvedbe je emisija ugljinog dioksida. Jedno od moguih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomou vodene pare na 280 C uz prisutnost katalizatora[footnoteRef:10]. [10: Ibidem , str. 3]

Sekundarne ili regenerativne gorive elije, koriste produkte reakcije koji se regeneriraju u polazne elemente uz prethodno dovoenje energije.

2.3. Goriva za gorive elije

Bez obzira na veliinu i kapacitet dananjih gorivih elija, mora se utvrditi koje e se gorivo koristiti u toj tehnologiji. Trenutano postoje tri razliita pristupa, odnosno vrste goriva iz kojih e se dobivati elektrina energija. To su[footnoteRef:11]: [11: Marko Velzek, Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zatite, Diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu, 2005. str. 33. (20.11.2010)]

isti vodik Metanol ili drugi tekui ugljikovodici Metan (prirodni plin)

Svaki od gore navedenih vrsta goriva predstavlja svojevrstan izazov, poput proizvodnje goriva i distribucije.isti vodik predstavlja gorivo za gorive elije koje ima najveu iskoristivost, ali mu je nedostatak visoka cijena proizvodnje. Budui da se ne nalazi u elementarnom obliku u prirodi, mora se razdvajati iz spojeva kompliciranim i skupim postupcima koji znaajno poveavaju cijenu goriva. Nadalje, skladitenje istog vodika komplicirano je jer spremnici moraju biti pod visokim tlakom kako bi se ouvala energija. S ekoloke strane gorive elije s istim vodikom su prihvatljive, jer su im jedini nusprodukti toplina i voda.Najvei napredak gorivih elija postignut je u automobilskoj industriji gdje je najrairenije gorivo gorivih elija metanol, odnosno tekui ugljikovodik. Njegova prednost je slinost s benzinom u pogledu proizvodnje, prijevoza i distribucije. Nedostaci su skladitenje, korozija i tetni spojevi. Mogui izvor za proizvodnju vodika su etanol i benzin. Budui da pritom kao nusprodukti nastaju ugljini monoksid i ugljini dioksid, ovaj postupak je neprihvatljiv. Metanol se koristi kao pogonsko gorivo kod automobilskih motora gdje je potrebna velika snaga te visoka izdrljivost. Metanol pospjeuje sagorjevanje u motorima sa unutranjim sagorjevanjem, ima vei stepen iskoritenja od benzina te ima izvrsna rashladna svojstva. Nedostatak metanola kao pogonskog goriva je da sadri duplo manje energije od benzina po jedinici zapremine te je potrebno ubrizgati duplo vie metanola da bi sagorjevanje bilo potpuno. Osim toga djeluje korozivno i toksian je pa se etanol radije koristi kao ekoloka zamjena metanolu. Metan je glavni sastojak prirodnog plina. Ne zna se tono koliko se metana nalazi na Zemlji u otkrivenim i neotkrivenim nalazitima, ali se govori o koliini oko 1524 trilijuna kubinih metara. Podaci govore da zalihe SAD-a s metanom iznose oko 61000 trilijuna kubinih metara[footnoteRef:12]. [12: Ibidem, str. 34.]

3. ISTRAIVANJA I RAZVOJ TEHNOLOGIJE VODIKA

Istraivanja uporabe vodika u energetske svrhe seu jo u prolo stoljee, no tek su zadnja tri desetljea donijela veliki napredak u tom polju, posebice pojavom svemirske tehnologije, gdje je vodik od samih poetaka koriten kao gorivo za svemirske letjelice. Naalost, uporaba vodika kao energenta zasad je ograniena cijenom njegove proizvodnje i problemima uskladitenja, te je veina istraivanja usmjerena ka iznalaenju naina proizvodnje i uskladitenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Jedan od moguih izvora energije za proizvodnju vodika obnovljivi su izvori energije, prvenstveno suneva energija, energija vjetra te biomasa koja se odnosi na ivuu ili donedavno ivuu materiju, biljnog ili ivotinjskog porijekla, a moe se koristiti kao gorivo ili u svrhu industrijske proizvodnje.

3.1. Biovodik

Biovodik je vodik dobiven iz biomase, sirovog glicerola ili biorazgradljivog djela otpada. Vodik je pri standardnoj temperaturi i tlaku zapaljivi plin bez boje, okusa i mirisa koji ini 75% ukupne mase svemira. Zaguljiv je, ali nije otrovan i laki je od zraka 14,4 puta. Najlaki je element u prirodi sa atomskom masom od 1.00794 g/mol. Vodik se na Zemlji nalazi samo u kombinaciji s drugim elementima kao to su kisik, ugljik i duik. Da bi se mogao upotrebljavati kao izvor energije, treba ga odvojiti od tih elemenata. Tehniki se koristi u kemijskoj industriji (u proizvodnji amonijaka, proiavanju nafte i proizvodnji metanola), za punjenje balona te kao alternativno gorivo za gorive elije.

3.2Dobivanje vodika

Vodik je mogue dobiti na vie naina. Kod veine se koristi razlaganje vode na vodik i kisik.

Najei su sljedee metode:uplinjavanje i prerada prirodnog plinaelektroliza vode.

Kod prve metode imamo obradu uplinjavanja prirodnog plina te potom ekstrakciju vodika, premda je mogua i uporaba drugih sirovina pored prirodnog plina, kao to su biomasa i ugljen, koji se takoer mogu upliniti i potom izluiti vodik.Kod elektrolize koristimo elektrinu energiju za cijepanje molekule vode na vodik i kisik. Elektrina energija koja je potrebna za cijepanje lako se moe dobiti takoer iz obnovljivih izvora.

Ostale metode su:Parna elektroliza koja umjesto elektrine energije za cijepanje molekule koristi toplinu. Takav proces ima veu iskoristivost energije.Termo kemijsko cijepanje vode koristi kemikalije i toplinu u vie uzastopnih koraka za cijepanje vode na vodik i kisikFoto-elektro- kemijski sustavi koriste poluprovodne materijale za rascjep vode. Potrebna je suneva svjetlost.Foto bioloki sistemi koriste mikroorganizme i sunevu svjetlost za cijepanje vodeBioloki sistemi koriste mikrobe za cijepanje biomase na vodik i druge komponenteTermalni sustav koristi vrlo visoku temperaturu (oko 1000C) za cijepanje vodeUplinjavanje je proces koji koristi visoku temperaturu za rascjep biomasevili ugljen u plin, iz kojega je mogue izluiti isti vodik.

Samo dobivanje vodika trenutno je najekonominije reformiranjem prirodnog plina, a u budunosti e se najvjerojatnije moi dobiti na potpuno ist, ekoloki nain iz elektrolize vode, gdje se za elektrinu energiju dobiva iz obnovljivih izvora (svijetlost, vjetar i podobni alternativni izvori). Voda koju bi elektrolizom rascijepili na vodik i kisik bi se u gorivnim elijama obrnutom reakcijom vratila u prvotno stanje.Energetska gustoa vodika je pri normalnim uvjetima veoma niska. Poradi toga vodik je tee spremiti i distribuirati, kao benzin ili naftu. Sistemi za pohranu vodika su trenutno tri:vodik pohranjen pod visokim tlakom,uobiajeno pod 200 baratekui vodik, pri 240Cvodik povezan sa skladinim materijalom, kao to su npr. metal-hidridi.

Ipak, proizvodnja vodika danas jo nije na dovoljno visokoj razini da bi omoguila prijelaz na vodik kao glavno pogonsko gorivo. Glavna potekoa je naime visoka cijena proizvodnje vodika i uvedba tehnologije za masovnu proizvodnju. Potrebno jo mnogo velikih koraka do masovne uporabe vodika za pogon vozila. Budui da je za proizvodnju vodika u veini primjera potrebna elektrina energija, to bi prouzroilo da bi vodik bio skuplji od goriva koje bi nadomjestio.

3.3 Uporaba vodika za pogon vozila

Jedna od najboljih mogunosti za pogon vozila je uporaba vodika za dobivanje elektrine energije u gorivnim elijama. Pri tome imamo dvije mogunosti za pohranu vodika. Kod prve mogunosti pohranjujemo vodik u obliku tekuih ugljikovodika (npr. metanola) te ga u samom vozilu prevedemo u vodik u plinastom stanju. Ta mogunost je zanimljiva, jer tekui ugljikovodici imaju veliku energijsku gustou i omoguuje rjeenje autonomije vozila. Pored toga je skladitenje i distribucije tekuih ugljikovodika veoma jednostavna i standardna sva potrebna i infrastruktura ostaje. Potekoa je relativno kompliciran proces samog reforminga, u kojima iz tekuih ugljikovodika dobivamo plinoviti vodik. Taj proces zahtjeva dodatni element na vozilu i zahtjeva izvedbu.

Druga mogunost je na prvi pogled jednostavnija jer imamo vodik pohranjen u plinovitom stanju u posebnim visokotlanim rezervoarima. Budui da je vodik veoma rijedak plin, potrebno nam je za dostizanje energetskih potreba visoki tlak uobiajeno izmeu 350 i 700 bara. Takvi rezervoari su veoma vrsti, izdrljivi i teki. Uobiajeni rezervoar, u kojega lako pohranimo 2 kg vodika, tei priblino 50 kg. Sigurnost pri moguem sudaru i samom procesu punjenja zadovoljava, najvee potekoe nastupaju pri dodatnoj infrastrukturi crpki gdje bi se dalo rezervoar napuniti. Trenutno je u svijetu vie prototipa koji se temelje na tom principu.Prednosti uporabe vodika su: mogunost neogranienog dobivanja iz obnovljivih izvoraomoguava izvanredno nisku emisiju tetnih tvari npr. kod gorivnih elija ispuni plin je vodena paravodik je izvanredno lagan plin (najlaki kemijski element)elektrina energija, koja je potrebna za dobivanje vodika, lako se dobiva iz obnovljivih izvora omoguava energetsku neovisnost drave to se tie gorivauporaba vodika ima ugodan utjecaj na okolipri uporabi vodika za pogon nastaju kao produkt voda i toplinau sluaju izlijevanja pri prijevozu (tankeri, cisterne...) vodik bi ispario ili se pretvorio u voduuporaba vodika pomae smanjenju smoga koji je veliki problem u velikim gradovimas poetkom masovne uporabe bi se otvorio veliki broj radnih mjesta (dobivanje vodika, izrada dijelova, prodaja opreme, stvaranje i irenje infrastrukture)Nedostaci uporabe vodika: proizvodnja vodika je veoma skupa jer pri dobivanju koristimo velike koliine energijepohrana vodika je zahtjevnarezervoari za vodik (komprimiran ili tekui) su veoma skupi i zauzimaju veliki prostoropskrba vodikom je nedostupna iroj javnosti.

4. PRIMJENA GORIVIH ELIJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI

U prolosti razvoja ljudskih civilizacija svaka pozitivna prekretnica sastoji se od usvajanja nekog novog izvora energije. Neophodna energija za odravanje sadanjeg nivoa tehnologije i ivota postaje sve skuplja i prognoze trendova cijena u budunosti su prilino obeshrabrujue.Podruje gorivih elija trenutno je u jako burnom razdoblju, te e zasigurno jo neko vrijeme potrajati. Taj napredak potpomau vlade irom svijeta, u okviru njihovih razvojnih programa, svjesne da je energetska budunost civilizacije za sada nedefinirana.Gorive elije proizvode malo ili ak nikakvo zagaenje okolia (ovisno od izvora vodika) i iznimno su tihe. Istrajnost, pouzdanost i cijena su neke od glavnih karakteristika dananjih gorivih elija, ali nisu dovoljne za njihovu primjenu u svakodnevici, posebice kao pogonski izvor energije u zrakoplovstvu.Danas ipak, jo nije pronaen uinkovit nain da se iskoristi vodik kao pogonsko gorivo, jer je utroak fosilnog goriva, na primjer zemnog plina vei, nego se dobije alternativnog goriva, a time se jo vie zagauje okoli[footnoteRef:13]. Pri reakciji vodika s kisikom nastaje burna reakcija, odnosno eksplozija i voda, no dok se ne pronae uinkovit nain dobivanja vodika, automobili koji koriste vodik bit e tek konceptualni. Spomenutom reakcijom vodika i kisika oslobaa se energija koja pogoni elektromotor bez ikakvih ispunih plinova, a i vodik i kisik raspoloivi su na zemlji u gotovo neogranienim koliinama. Da bi se vodik stvorio na ekoloki prihvatljiv i uinkovit nain, elektrina energija se mora proizvesti iz regenerativnih izvora energije, kao to je geotermalna energija (koritenje zemljine topline), solarna energija, energija vjetra ili vode. [13: http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/, (23.11.2010.)]

4.1. Gorive elije za primjenu u vozilima

Tendencije razvoja istih motornih goriva koja ne zagauju okoli , danas su sve vie izraene, posebice zato to ne emitiraju emisije tetnih plinova, stvaraju malu buku i ne izazivaju druge vrste zagaenja. Jedan od danas aktualnih zadataka automobilske industrije trai se u koritenju alternativnih goriva (alternativna su goriva ona koja trebaju biti zamjena za konvencionalna goriva, naftu i ugljen, i zapravo su, ekoloki gledano, prijelazno rjeenje u potrazi za uinkovitom i obnovljivom energijom), odnosno alternativnih energetskih potencijala. Kljuni faktori uspjeha primjene alternativnih goriva su, prije svega, cijena goriva, mogunost razvoja i irenja mree pumpnih stanica, a zatim i performanse i sigurnost vozila na alternativni pogon. Smjetaj spremnika za vodik u osobnim automobilima predstavlja znaajan problem zbog visokih zahtjeva koji se postavljaju na sustav spremnika. Za razliku od toga, kod autobusa postoji dovoljno mjesta na krovu, to je prednost i s gledita sigurnosti jer je vodik laki od zraka pa u sluaju proputanja odlazi ravno u zrak. Osim za pogon osobnih vozila i autobusa, gorive elije su takoer prikladne i za pogon specijalnih vozila ili radnih strojeva (npr. vozila za golf-igralita, viliare, kosilice za travu i sl). Uz to, gorive elije mogu posluiti i za pogon motocikala, za to je u svijetu (ponajvie u Aziji) ve izvedeno nekoliko prototipova. Ipak, najvei problem u razvoju primjene gorivih elija za pogon vozila predstavljaju slabe mogunosti za opskrbu vodikom. Zbog toga svi vodei proizvoai razmatraju drugaiji nain opskrbe vodikom, to jest integraciju gorivih elija sa sustavom za dobivanje vodika ili vodikom bogatog plina iz drugih, raspoloivih goriva.

4.2. Gorive elije za proizvodnju elektrine energije

Stacionarna postrojenja gorivih elija za proizvodnju elektrine energije mogu se podijeliti prema nekoliko osnovnih naela poput namjene, povezanosti s potroaima (mreom), nazivnoj izlaznoj snazi, odgovaraju na optereenja, vrsti goriva, smjetaju, te mogunosti kogeneracije koja predstavlja istodobnu proizvodnju dva korisna oblika energije (elektrine i toplinske) u jedinstvenom procesu.

Stacionarna postrojenja gorivih elija mogu koristiti razliita goriva[footnoteRef:14]: [14: http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.cit, str 3, ( 23.11.2010.)]

isti vodik: koristi se samo kada postrojenja slue kao priuvni izvor i kada su opremljena elektrolitikim generatorom vodika koji se proizvodi pomou energije iz mree ili u industrijskim pogonima u kojima se moe proizvoditi vodik prirodni plin: koristi se u najveem broju sluajeva zahvaljujui razgranatoj opskrbnoj mrei (npr. za obiteljske kue, stambene i poslovne zgrade, naselja itd) propan: koristi se umjesto prirodnog plina, ako ne postoji plinoopskrbni sustav kapljevita goriva: loivo ulje, benzin, dizel, metanol, etanol.

4.3. Gorive elije za primjenu u sustavima grijanja

Primjena gorivih elija u kotlovima za sustave grijanja i pripremu potrone tople vode u obiteljskim kuama, stambenim ili poslovnim zgradama, manjim naseljima i manjim industrijskim pogonima omoguava jo veu uporabu prirodnog plina kao primarnog izvora energije, to je jo jedan velik doprinos smanjivanju oneienja okolia. Uz to se kod primjene gorivih elija, osim topline, istodobno proizvodi i elektrina energija pa su takvi kotlovi zapravo male decentralizirane elektrane. Osim potreba za toplinom za grijanje i pripremu potrone tople vode, time se moe pokrivati i jedan dio potreba za elektrinom strujom, ime se izbjegavaju gubici do kojih dolazi pri prijenosu i transformaciji struje. Isto tako, u odreenom se omjeru omoguava smanjenje proizvodnje iz elektrana na fosilna goriva, ime se neposredno smanjuje oneienje okolia.

4.4. Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okoli

U nacrtu izvjea Europske komisije navedeno je kako Europska Unija treba dugoronu strategiju za alternativna goriva kako bi dekarbonizirala prometni sektor do 2050. godine. U izvjeu su navedene neke od glavnih opcija koje bi zamijenile naftu, a istiu se elektrina energija, vodikove gorive elije, biogoriva, prirodni plin i biometan. Sintetika goriva mogla bi premostiti prijelazno razdoblje s fosilnih goriva na obnovljive izvore. Biogoriva i sintetika rjeenja tehniki bi mogla puniti sva prijevozna sredstva, ali se u dokumentu naglaava kako su upitni njihova dostupnost i odrivost. Izvjee koje razmatra alternative nafti u prometnom sektoru trebalo bi biti predstavljeno u prosincu 2010. godine[footnoteRef:15]. [15: http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7, (23.11.2010.)]

Gulf Oil International kao energetska tvrtka je zabrinuta i zagovara uinkovitiju upotrebu energije (tednju svih vrsta goriva), te smanjenje emisije ispunih plinova (upotrebom alternativnih goriva i goriva smanjenih emisija). EU podrava tehnologije gorivih elija i hidrogena. EU je objavila za prijedloge za istraivanja potencijala koje prua tehnologija gorivih elija i hidrogena, te tako kreiranje istijeg energetskog sistema za budunost. U svrhu ovog dogaaja, biti e dodijeljeno 140 miliona eura. 29 ponuenih tema trebale bi obraditi kljuna pitanja potrebna za postizanje proboja na trite[footnoteRef:16]. [16: Ibidem , str 8., (23.11.2010.)]

Kao cilj navedenog istraivanja donesen je zakljuak da je potrebno poticati upotrebu autobusa koji kao gorivo koriste hidrogen, te upotrebu auta na gorive elije. Takoer se radi na unapreenju razvoja skladita za hidrogen i poboljanju trajanja gorivih elija, njihovoj izvedbi i uinkovitosti trokova, kako bi zelene aplikacije poput elektrana ili laptopa bile spremne za trite.Gorive elije, kao efikasna tehnologija i hidrogen, kao isti izvor energije, mogu biti koriteni za razliite namjene - od auta i drugih vozila do elektrana i stanova, te portabl ureaja poput laptopa.

4.5. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva na okoli

Uporaba vodika kao elementa energenta je ograniena zbog dva nedostataka[footnoteRef:17]: [17: Bernard Frnakovi, Istraivanja i razvoj tehnologije vodika , Tehnoloki fakultet Sveuilita u Rijeci, op.cit., str 5, (23.11.2010.)]

cijenom njegove proizvodnje problemima uskladitenja

Osnovne prednosti gorivih elija su: niska razina buke pri radu, najnia emisija tetnih plinova u okoli od svih do sada poznatih tehnologija, zatim elektrina iskoristivost sustava je vrlo visoka, ak do 50%, vrlo su pogodne su za kogeneraciju; odnosno postupak istovremene proizvodnje elektrine i korisne toplinske energije u cjelovitom, jedinstvenom procesu. Ipak, kako svaka medalja ima dvije strane, tako je potrebno obratiti pozornosti na neke od glavnih nedostataka gorivih elija poput vrlo visokih investicijskih trokova, kao i trokova rada i odravanja, te vrlo kratkog vijeka trajanja gorivih elemenata- blokova koji iznosi najvie 5 godina[footnoteRef:18]. Moe se uoiti velika pozitivna strana koritenja gorivih elija, pa se putem toga moe zakljuiti kako sva dosadanja istraivanja nisu bila besciljna, ve se u budunosti moe oekivati velika ekspanzija tih proizvoda i njihova komercijalizacija na tritu. [18: Ibidem]

Prednosti vodika kao goriva u transportu su: pozitivni utjecaj na kvalitetu zraka, uzimajui u obzir emisije tetnih plinova tijekom proizvodnje, uskladitenja, transporta te potronje vodika kao goriva, sigurnost koja se moe usporediti sa onom konvencionalnih vozila, atraktivna cijena u odnosu na druge nula-emisijske tehnologije, mogunost dobave vodika iz postojee infrastrukture, s potencijalom rasta u budunosti, te usporedivost s ostalim koncepcijama nula-emisijskih vozila u smislu radnih karakteristika, udobnosti, opsega djelovanja te vremena do ponovnog dobavljanja goriva. Tehnologija kojima e se dostii ovaj cilj, gorive elije, dokazana je u konceptu, no do krajnjih rezultata potrebno je jo mnogo istraivanja i razvoja za poboljanje opsega djelovanja i radnih karakteristika, kao i proizvodnje cijenom prihvatljivoga obnovljivog vodika.

5. NOVI TRENDOVI U ENERGETICI GORIVIH ELIJA

U budunosti gorivih elija oekuje se nastavak razvoja gorivih elija u smislu smanjenja njihove veliine, mase i cijene te poveanja iskoristivosti. Ova tehnologija je skupa pa e razvoj moi financirati samo jae kompanije i vojne organizacije. Tendencija rasta se oituje u podacima meunarodnih organizacija za gorive elije (SAD, Kanada, Europa) koji pokazuju da se prodaja od 2002. do 2003. godine poveala za 41 %, a ulaganja su porasla za 13 %[footnoteRef:19]. [19: Marko Velzek, Primjena bezpilotnih letjelica u sustavu civilne zatite , Diplomski rad, Fakulte prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu, 2005., op.cit., str 4, (24.11.2010.)]

5.1. Solarna elija

Solarne elije se esto spominju u kontekstu obnovljivih izvora energije koji bi se mogli koristiti na globalnoj razini kao alternativa trenutno dominantnijim fosilnim gorivima koji su uglavnom odgovorni za efekt globalnog zatopljenja. Usprkos tome, mnogo ekologa i neki znanstvenici su zabrinuti zbog mogueg negativnog utjecaja solarnih elija (fotonaponskih tehnologija) na okoli. To je zbog toga jer proces proizvodnje fotonaponskih elija zahtjeva otrovne metale poput ive, olova i kadmija, a uz to proces proizvodnje rezultira i ugljinim dioksidom koji je stakleniki plin uglavnom odgovoran za efekt globalnog zatopljenja. Najnovija prouavanja izdana pod naslovom "Emisije iz fotonaponskog ivotnog ciklusa" provedena od strane profesora Vasilis M. Fthenakisa trebala bi stvarno pomoi u pojednostavljenju tih zabrinutosti oko tetnog utjecaja procesa proizvodnje fotonaponskih elija na okoli. Prema toj studiji postupak proizvodnje i ivotni ciklus fotonaponskih elija proizvode mnogo manje zagaenja zraka od tradicionalnih tehnologija s fosilnim gorivima. U istraivanje su prikupljeni podaci o emisijama tetnih plinova od 13 proizvoaa solarnih elija iz Europe i SAD-a iji su rezultati ak i optimistiniji nego su se znanstvenici nadali i pokazali su da proizvodnja elektrine energije u solarnim elijama smanjuje koliinu zagaivanja zraka za oko 90% u odnosu na generiranje iste koliine elektrine energije upotrebom fosilnih goriva[footnoteRef:20]. [20: http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&, (24.11.2010.)]

Tehnologije solarnih elija u posljednje vrijeme imaju snaan porast potaknut velikim investicijama u taj sektor. Investicije su veinom orijentirane na poveanje efikasnosti solarnih elija i uzevi u obzir ove poticajne rezultate s ekolokog aspekta, solarne elije mogle bi postati jo vaniji obnovljivi izvor energije u godinama koje dolaze. Ovo je dobro ne samo iz ekolokog kuta gledanja, nego i iz energetskog pogleda jer fosilna goriva ne da su samo ekoloki neprihvatljiva, nego su i ograniena. Zbog toga su potrebne nove tehnologije koje su prihvatljive i iz energetskog kuta gledanja i iz ekolokog aspekta.

5.2. Automobilska industrija

Korejski proizvoa automobila Kia ve nekoliko godina testira vozila s pogonom na gorive elije, trenutno sportski terenac Borrego (Mohave) FCEV s ovom tehnologijom moe prei razdaljinu 560 km s jednim punjenjem vodika. Za pohvalu je, izmeu ostalog, paljenje pri vrlo niskim temperaturama (-25 Celzijusa), to se sve donedavno inilo nemoguim i omoguava brzo komercijalizaciju vozila irom svijeta. Osim toga Kia je razliitim korejskim ministarstvima (veina naravno ministarstvu okolia) dala u testnu upotrebu vozila s eko tehnologijama (LPI, FCEV, ISG) i sebi zadala cilj omoguiti serijsku proizvodnju svih tih modela najkasnije do 2015. godine. Kia takoer radi na razvoju tzv. plug-in (upotreba elektrinih utinica za punjenje baterija) hibridnih tehnologija te usavrava jedan od najsuvremenijih pogona s gorivim elijama. S obzirom da je junokorejsko trite vrlo zanimljivo za nove, okoliu prihvatljive tehnologije, ti e se noviteti najprije predstaviti upravo ondje[footnoteRef:21]. [21: http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24, ( 25.11.2010.)]

U okviru svog Zelenog programa 2010. Nissan je ponudio naprednu tehnologiju i proizvode koji e bitno pomoi u smanjenju emisija CO2 u svijetu, zajedno s daljnjom praktinom upotrebom vozila s gorivim elijama. Nissanova limuzina s gorivim elijama i spremnikom vodika stvara izlaznu snagu do 90 kW, a maksimalna brzina i ubrzanje koje postie jednakih su vrijednosti kao i kod benzinskog motora[footnoteRef:22]. [22: http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97, (26.11.2010.)]

Japanska "Toyota" i njemaki "Daimler" planiraju iru suradnju na polju gorivih elija (fuel cell) za elektrine automobile kao potpuno ekoloki prilagoenoj alternativi dananjim vozilima. Najvei problem, meutim, jesu visoki trokovi izrade gorivih elija koje koriste platinu i druge skupe metale za proizvodnju elektrine energije. Velike auto-kue, kao to su "Daimler", "Toyota", "Ford", "Honda", "Nissan" i "Hyundai postigle su dogovor prole godine da zajedno rade na mogunosti irenja upotrebe sustava gorive elije od 2015. godine. "Daimler" je do sada uloio 1,23 milijarde u razvoj tehnolgije "gorive elije" od kada je zapoeo taj program 1994. godine, dok "Toyota" taj program razvija od 1992. godine. "Toyota" i "Honda" su prvi proizvoai vozila na svijetu koji su obavili probnu vonju sa vodikovim gorivim elijama jo 2002. godine[footnoteRef:23]. [23: http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007, ( 27.11.2010.)]

5.3. Gorive elije u prijenosnim mobitelima

O gorivim elijama koje bi se punile metanolom (umjesto direktno elektrinom energijom) ita se ve godinama, premda ih se u stvarnosti ba i ne vidi u prijenosnim raunalima i mobitelima.Sony je najavio "Ultrasmall Hybrid Fuel Cell" mobitel. Radi se o gorivoj eliji koja se puni metanolom, dimenzija 5*3 cm, a kombinira gorivu eliju s li-poli baterijom zbog ega i jest hibridna. Navodno je dovoljno malena da stane u dananje mobitele, a s punjenjem 10 ml metanola daje maksimalnu snagu od 3 vata, te je u stanju dati dovoljno energije za "14-satnu neprekidnu reprodukciju 1seg filma na mobilnom ureaju"[footnoteRef:24]. [24: http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx, ( 27.11.2010.)]

5.4. Prvi let na gorive elije

Boeing je izveo prvi let avionom iskljuivo pokretanim energijom iz vodikovih gorivih elija. Vanost ovog pothvata je u injenici da je u avionu ovaj put stvarno postojala ljudska posada[footnoteRef:25]. Ovaj pothvat ostvarili su strunjaci iz Boeing Research & Technology Europe (BR&TE) odjela u Madridu u suradnji sa partnerima iz Austrije, Francuske, Njemake, panjolske, Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a. Kao letjelica za pokusni let odabran je dvosjed Dimona od austrijskog proizvoaa Diamond Aircraft, koji je modificiran na naina da mu je ugraen hibridni sustav gorivih elija sa polimernom membranom kao elektrolitom i litij-ionskih baterija, koji pokree elektrini motor prikljuen na konvencionalni propeler. [25: http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/, (27.11.2010.)]

Ukupno su izvedena tri pokusna leta u zadnja dva mjeseca. Tijekom leta pilot letjelice se uzdignuo do visine od 1.000 metara koristei kombinaciju baterija i energije generirane iz gorivih elija. Na toj visini napajanje iz baterija je bilo u potpunosti iskljueno i letjelica je brzinom od 100 km/ h krstarila iskljuivo pogonjena energijom iz gorivih elija[footnoteRef:26]. [26: Ibidem, (27.11.2010.)]

Ekipa iz Boeinga je uvjerena da se gorive elije potencijalno mogu primjenjivati u manjim letjelicama dok bi u veim zrakoplovima mogle sustituirati sekundarne sustave napajanja. U ovom trenutku ne vide primjenu gorivih elija kao primarnih sustava napajanja u velikim putnikim zrakoplovima, ali i dalje idu u pravcu istraivanja njihove primjene kako bi se poveala energetska uinkovitost i dobrobit za okoli.

6. ZAKLJUAK

Sloena energetska situacija u svijetu, uvjetovana vrlo brzim smanjivanjem zaliha fosilnih goriva i sve veim ekolokim prijetnjama, rezultatima konstantnog oneiavanja atmosfere tijekom posljednjeg stoljea, uvjetovala je pronalaskom novog energenta, odnosno goriva. Prema svojim osobinama, a prvenstveno raspoloivosti, vodik se pojavljuje kao jedini kandidat za preuzimanje primata na tom polju, gdje se nastoji uvesti kao gorivo za pogon gorivih elija.Kao osnovna vodilja i cilj pri pisanju ovog seminarkog rada bila je spoznaja kako je uloeno mnogo truda i istraivanja u tehnologiju gorivih elija od strane raznih fiziara dugo gotovo itavo stoljee, ija su istraivanja sporo napredovala upravo zbog nedovoljnog poznavanja osnova kinetike i mehanizama elementarnih elektrokemijskih procesa, kako bi se pronaao novi alternativni oblik energije, poput vodika. Tehnologija gorivih elija razvijena je dovoljno da bi se mogla uvoditi u vozila i za komercijalnu uporabu, ali je njihova rasprostranjena primjena opet ograniena cijenom vodika. Predvia se da e u tranzicijskom periodu, dok cijene proizvodnje i uskladitenja vodika, kao i cijene gorivih elija ne dostignu prihvatljivu razinu, biti koriteni unaprijeeni motori s unutarnjim izgaranjem s hibridnim gorivom (fosilno gorivo s odreenim udjelom vodika u mjeavini), odnosno metanol ili prirodni plin u gorivim elijama. Nakon objanjenja pojma i kratkog razvitka povijesti gorivih elija te njihovih podjela moe se zakljuiti kao je XX. stoljee zavrilo trijumfom fizike, koja danas zauzima centralno mjesto u razvoju tehnologije i ekonomskom rastu. Pri podjeli gorivih elija uoljivo je kako se meusobno razlikuju prema radnoj temperaturi, elektrinom stupnju djelovanja, gorivu kojeg koriste, pretvorbi goriva, oksidansu te podruju primjene. Iz toga je vidljivo da su istraivanja krenula korak unaprijed samim eksperimentiranjem jer da toga nije bilo, postojala bi samo jedna osnovna goriva elija. S obzirom da ih postoji vie, tada je apsolutno mnogo vie izbora za daljnje mogue eksperimente. Pretpostavlja se kako e se svaka vrsta gorive elije u budunosti jo mnogo puta pomno razmotriti te pokuati pronai jo vie prednosti nego to su poznate u ovom trenutku.Nadalje, u ovom seminarskom radu se pisalo o tehnologiji vodika; pretvorbi energije, proizvodnji i uskladitenju vodika. Uporaba vodika kao energenta zasad je ograniena cijenom njegove proizvodnje i problemima uskladitenja, a veina je istraivanja usmjerena pronalasku naina proizvodnje i uskladitenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Velike cijene ne odgovaraju nikome. Ponajprije se mora pronai najbolji, u ovom sluaju najjeftiniji nain proizvodnje i uskladitenja a tek onda raspravljati o cjeloukupnoj tehnologiji.to se tie utjecaja gorivih elija na okoli one proizvode malo ili ak nikakvo zagaenje okolia (ovisno od izvora vodika) i iznimno su tihe. Pri reakciji vodika s kisikom nastaje burna reakcija, odnosno eksplozija i voda, no dok se ne pronae uinkovit nain dobivanja vodika, automobili koji koriste vodik biti e tek konceptualni. Kod koritenja ovih tehnologija i izvora za proizvodnju vodika, ponovno se nailazi na problem neuinkovitosti, odnosno uloena energija u proizvodnju znatno je vea nego se u konanici proizvede ekoloki prihvatljivog vodika. Imajui sve ve navedeno u vidu, za razliku od fosilnih goriva nastalih prirodnim procesima, proizvodnja vodika ovisi o drugim izvorima energije. Industrijski gledano, vodik je energetski izvor budunosti. Da bi se koristio, vodik se mora pretvoriti u stanje pogodno za njegov prijevoz.Za neka podruja istraivanja obini ljudi, pa i mnogi fiziari, misle da troe previe novca, a ne donose neku znaajnu korist. Je li mogue utvrditi granicu izmeu elje za zadovoljenjem znatielje i ekonomske koristi? Pitajui se esto zaboravljamo da je veina vanih i ekonomski isplativih otkria nastala sasvim sluajno, kao rezultat ljudske znatielje.

LITERATURA:

Internet:

http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496, Mirko Brand, Gorivi lanci, (17.11.2010.) http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx, (17.11. 2010.) http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije, (18.11.2010.) http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE, (18.11.2010.) http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/, (23.11.2010.) http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije ( 23.11.2010.) http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7, (23.11.2010.) http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24, (25.11.2010.) http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97, (26.11.2010.) http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007,( 27.11.2010.) http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.) http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/, (27.11.2010.) http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256, (22.11.2010.) http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&, (24.11.2010.)

lanci:

Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, (17.11.2010) Marko Velzek, Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zatite, Diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu, 2005. (20.11.2010) Bernard Frankovi, Istraivanja i razvoj tehnologije vodika, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, (21.11.2010.)

7