7/29/2019 Svob (1995)- Vjesnik, 11-9-1995

1/2

18 VJESNIK STAJALITA

XA N A V O B

K a u da enska pisma obinon e mogu zavriti bez postscriptuma. U rubrici Pismaitatelja objavljeno je 24. srp-n ja u Vjesniku reagiranje gospodinaStjepana Furdeka iz Zagreba pod na -slovom Pet pi tanja o P V C - u jo ekaodgovor n a lanak prof . dr. Igoraatia uvajmo okoli, ali i radnamjesta. Post scriptum u tom p i smuiznosi gotovo treinu ci je log pisma.M e n e nije zaprepasti la dul j ina, n e-go prva reenica u n jemu, a jo vieda na to nije nitko, osim pro f . atia,reagirao. Ta prva reenica glasi do-|slovce: U d okument ima UN od 16 .kolo voza 1993. stoji: Kako e u pojedi -n im zeml j ama zatita okolia bit i va -ni ja od vlastitog suvereniteta' .**" Postavl jam dva pi tanja . Je li taj na-vod toan (ne mislim - gramatiki)? l

od proizvoda te tvornice VC M (vi-n i lk lor id m ono m er , s irovina za PVC)kancerogen, to je tono i tada se jeto ve znalo.( U v j e r e n j a obrazlagatel ja projektada e pogoni bi t i sagra eni u skladu

Urediti, a ne sreditiIzrodi l i su devetero djece, ona jedopodne i popod ne radila u koli, aon se, uz potarski posao, kojeg nijebilo puno , b r i nuo za djecu . N j iho vadjeca, u n u c i i pr aunuc i su se razilipo cijelom svijetu, a bilo je med u n j i-

illliiiiisiiiiiiiiiiiii; " : : iWe;Hl ;HtfH5- ; '^/ smf^mvSmmgMMlMiaSliiiiiiii

Krk zadraodjecu, a ,4|H mSJUimjimSU LSKMffiMBrll*1

7/29/2019 Svob (1995)- Vjesnik, 11-9-1995

2/2

- su za p o la ma n je (Vjesnik, 13. kolovo-za), razaranje prirodne i kul turne ba-tine (sve je to okoli).Sve u svemu mater i ja lne tete ods to m i l ija rd i D EM (Drago Krp ina uVjesniku]. Da i ne spomin jemo ljud-ske rtve, vredni je od svega.Ja, dodue, neu rei da tujemOluju, kao to je jedan i t a t e l j Vje-snika napisao d a tuje Bljesak, je rse u hrvatskom jeziku Boga tuje, aovjeka i n jegova djela potuje (pre-stanite nas oboavat i s televizijskihekrana i stranica dnevnoga tiska, po-tovanje bi bilo dovoljno!). N o n e-i zmjerno po tu jem sv e k o j i su na bilokoj i nain izveli i Bljesak i Oluju,kao to osjea i na jve i b ro j gra anaove zemlje .m i j a t a ko e r to n e jntu-

i na jsuvremeni j im i na js t raom pro -jpisima, nisu nailazila na razumi jeva -yjje auditorija. Tada je jedan od do-maih s t runjaka rekao sljedee:Otok K rk stalno bi ljei p ad sta-novnitva , mladi i danas odlaze naZapad da t a mo rade, i to misli te nakakv im pos lovima? Ako ova tvornicamoe p o m o i da se neki od nj ih vrateil i drugi n e odu, jer e m o i raditi ov-d j e , onda su m i drai domai rakovinego uvozni!Tvornica je sagra ena, u m a n j e mopsegu nego je bi lo planirano, n omla d i l judi su doli na otok. Po seli -m a , u k o j i ma im a nekoliko puta viekua nego stanovnika (a cijeli otok

f . a n sBs r . . ^ t : ^ - . - - , , ; K S u f iyif s E d l n o f i i poboljanju t u d a

^" '

. Vje ru j em da tako mis le i ze-len i i crveni i bezbojni , kao i da ja ,un a t o t o mu , mo gu raditi n a nek imzelenim pos lov ima .Drugu s t ranu prob lemat i neP VC industr i je (i industr i je openi to)u nao j zemlj i ilustrirat u s l jedeimp r i m j e r o m . Kada se sedamdeset ihgodina n a Sastanku kemiara u Za -grebu raspravlja lo o izgradnji drugo-ga pet rokemi jskog kompleksa u H r -va t sko j na o toku Krku (p rv i jenac ucijeloj bivoj dravi, I N A - O K I u. Z a-grebu radi o d 1963.), b i lo je mn ogo a r -gumena ta p ro t iv te lokacije i t e i ndu-str i je openi to .Tvornica na KrkuJedan o d razloga je bio da je jedan

im a 16.500 stano vnika , 3.500 m an jenego je imalo prije ezdeset godina),tri se puta dn evno zaus tavl ja t vo rn i -ko vozilo i vozi l jude na posao.N edavno je om ia l jsk i nae ln ik,gospodin Anton D u j mov i izjavio dasu se i gosti poeli vraati na tu stra-n u otoka, n o, to je vani je, o tvori l i sunovu ko lu : U ko lsk im k lupam a da -nas imamo pe t s to t ina djece, ivnuoje gradi podno Frankopanske tvr- ave .To mi je bi lo posebno drago ut i ,jer je uz kolu u O m i l j u vezana um o j o j obi telj i pria o s t rogo j non imetr ici (praprabaki moje djece),r o e no j L o in j ank i, koja je u d rug o jpolovici prologa stoljea s mu emC e hom i z ekih Budjeovica iv jela iradila u Omi l ju .

-:an. S time se slau i prija .telji y, jjgpel^,e iz Katela,A s to s industr i jom koja ni j e na j -mo d e rn i j a i n e zadovoljava propise?Mislim, kao i mnogi , da n ju treba n a-stojati urediti , a n e srediti. To je ibit programa Odgovorna briga, totei stalnom pobol j an ju rada kemi j -sk e i ndus t r i je u pogledu sigurnosti,zdravl ja i zatite okolia.Pisala s am o t o m e n a ovim strani-cama u povodu Dana planeta Zeml je( Nova indu str i jska et ika, 22 . t ravnja1995.) i drago m i je da su u m e u vr e-m e n u poduzete neke akc i je za uk l ju -enje hrvatske kemijske industr i je ut a j , i rom svi jeta , rairen program.etvrto E - etikaP ri zatit i okolia (pojednostav-l jeno, ali netono, nazivanoj ekologi -j o m ) treba, m e u t im , v o d it i rauna io drugom i treem E , n a i m e o ekono -mij i i energi ji , no ta t r i E mora ju b i t iuprav l jana e tv r t im E - e t ikom. Ata j etvrt i -E - to je ve p i t an je osob-n e odgovornosti , da ne kaem p i t an jedue. (Dua je organ za u n u t r a n j eposlove, glasi jedan grafi t u Puli .)O et ici se slua na t ehn ik im sve-ui lit ima na Zapadu i pi tam se kade se sluati kod nas, i to ne samo n at ehn ik im fakul t e t ima? Vodi li se ra-una o sva etiri E pr i l ikom zatvara-n ja pogona i pretvorbi? Mla d e bi bilomoda lake zadrati u zeml j i negoih posli je vraati? Pi tan ja je puno , in a nj ih ni je lako odgovori t i .Sp o men u la bih jo jedan E vaan(i) za zat i tu okolia - edukaci ja . Je-dan senegalski zatitar kazao je daemo n a kra ju sauvat i samo o n o tob u d e m o voljeli , voljet e m o ono tobudemo razumje l i , a r a zumje t emoo n o o e m u sm o bi li poueni . To je is k ro mn a n a mje r a mo g a p i s a n ja .P . S . : O va godina jes t godina zatiteprirode, ali je i godina to leranci je,gospodo sudionici rasprva u ovomhrvatskom Hyde parku.

Autorica je magistrica kemijskihznanosti, umirovljena inenjerka ke-mije; obnaa dunosti tajnice u K o-misiji za zatitu okolia u Drutvaplastiara igumaraca te u Sekciji zaekoloko inenjerstvo Hrvatskogadrutva kemijskih inenjera i tehno-\oga - , ivi u Zagrebu.