sutjeski vjesnik broj 4

Kraljeva Sutjeska onlineKraljeva Sutjeska, PROSINAC 2004.; broj 4., godina I.; Cijena 2KM

ELEKTROMIKO TISKANI prosinac, 2004. Kraljeva Sutjeska online VJESNIK BOINI DVOBROJ

Radujte se narodi!1

Kraljeva Sutjeska online, prosinac, 2004

prosinac, 2004. Kraljeva Sutjeska online

BOINI DVOBROJ

impresum

BOINI DVOBROJ

Boji blagoslov za predstojee blagdaneUrednitvo

FRANJEVAKI SAMOSTAN KRALJEVA SUTJESKA Vjeko TomiGlavni i odgovorni urednik Za izdavaa:

Osniva:

Draen FilipoviUredniko vijee

Aktualnosti - ene i djeca izili pred kamione - Sluaj Ratnja jo ne rijeen - Slijeganje terena ispred samostana - HR Vlada financira projekte u BiH Tema broja - 2004. - jedna u nizu burnih godina - Gospodarski napredak u 2004. - Pozitivna strana 2004. - Loe vijesti iz 2004. Razgovor - Fra Mijo Mrlji ravnatelj ambulante Betanija u Kraljevoj Sutjesci - Povjesni osvrt - Budunost Betanije je neizvjesna Ususret Boiu - Sretna Nova godina - Na Boi

Nikolina Pavlovi, Draen Filipovi, Andrijana Pavlovi Elektroniko-tiskani vijesnik KS online, Kraljice Katarine br. 1; FRANJEVAKI SAMOSTAN, 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH +387 32 779 015 +387 32 779 291 [email protected] www.kraljeva-sutjeska.comElektoniko izdanje: E-pota: Fax: Telefon: Adresa urednitva:

estit i blagoslovljen Boi ele vam:2

UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj. U KM 3385902200045719 za asopis. Devizni raun, 0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse, fra Antun Perkovi, Franziskaner Platz 1, A-6330 Kufstein za Kraljeva Sutjeska onlineGrafiko oblikovanje:

Bankovni raun:

Draen Filipovi Vjekoslava Tomi MEDIA, Zenica 600 primjerakaOdlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12 srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. zakona o porezu na promet proizvoda. Naklada: Tisak: Lektura:

Naa batina - Svadbeni obiaji: Amanet - ivotopis kraljice Katarine - Sokak, Niz Sutjesku iz davnina - Missa Quotidiana Glas mladih - Jesam li osoba s predrasudama? - Seminar o nevladinim organizacijama - NVO u Kraljevoj Sutjesci

3


BOINI DVOBROJ Rije urednika

Rije urednika

Aktualnostiene i djeca izili pred kamioneU etvrtak 3. prosinca oko 13 sati mjetani gornjeg dijela naselja atii izili su na cestu da izraze svoje nezadovoljstvo. Ve due vrijeme stanovnici Nevjestinog sela muku mue s cestom koja od raksra vodi prema deponiji Termoelektrane. Ovaj put kap koja je prelila au je bilo rasipanje tereta iz mjealica koje su vukle beton za izgradnju vodoopskrbnog bazena na Hrasnu. Mjetani uglas govore: Kamioni su prosipali beton po cesti za to nam je trebalo cijeli dan akcije da to oistimo. O opasnosti za djecu da ne govorimo. Naalost, nije sve zavrilo na prii. Nakon blokade dolazi i prvi kamion s nervoznim vozaem koji vozi za neku XY sarajevsku tvrtku a koja je po svemu sudei izritelj radova na vodoopskrbnom bazenu. Nakon vozaa dolazi i delegacija istog poduzea koja priopuje da naputa sve radove dok se ne rijei ovaj problem te na poprilino bahat nain novinara ovog medija optuuje za neovlateno fotografiranje prijetei mu tubom. Poslije njih dolazi i policija koja pravi zapisnik te se sve prebacuje na opinu koja je jedina i nadlena za cijeli sluaj. Iako je postojao alternativni put za prijevoz ovog materijala izvoa se odluio za atie nakon to mu je zabranjeno prolaz preko Obara i Hrasna. Ova dionica puta je ve uvrtena u nedozvoljeni put za teka motorna vozila jo prije rata ali naalost nije postavljen znak. Mjesna zajednica je uputila dopis nadlenim opinskim vlastima da rijee ovaj sluaj na obostrano zadovoljstvo.


BOINI DVOBROJ

Sluaj Ratnja jo otvorenZa nevjerojatnu nepravdu koju je BH Telekom uinio Ratnju izbacujui ga iz projekta uvoenja telefona iako linija uredno prolazi kroz ovo povratniko hrvatsko selo iznad Kraljeve Sutjeske, saznali su ovih dana gledatelji FTV i TV KISS. Hoe li biti efekta?Prilog od gotovo etiri - pet minuta (ili se nama samo tako uinilo da je dugo trajalo) o problemu nepostojeih telefona u Ratnju, emitiran je sino, u utorak, u sredinjoj veernjoj emisiji vijesti TVKISS iz Kiseljaka. Iako se nije ula druga strana (BH Telekom) koja bi objasnila svoje razloge zato Ratanj nije u projektu uvoenja telefona, gledateljima su ponuene injenice koje nije mogue osporiti nikakvim loginim argumentima. To su istakli ve sami ogoreni mjetani u svojim izjavama jednostavno zakljuivi to i svatko tko za takvo to uje: ili je na djelu totalni i sluajni diletantizam i neprofesionalizam ljudi u Telekomu koji se tim projektiranjem bave ili je na djelu diskrimimacija Ratnja, zato to je povratniko i hrvatsko mjesto. Ne zna se t je gore. Naime, spojiti Nabilj i Lipnicu s centralom u Sutjesci a zaobii Ratanj kroz koji vodovi prolaze isto je to i povezivati telefonima tri evabdinice u nizu na Baariji pa onoj srednjoj rei kako nije u projektu sada nego za tri godine kad se budu razvozile ice s deset kilometara udaljene Ilide.

Trebaju li Hrvati u BiH svoj TV kanal u sklopu Federalne televizije?

Suradnjom do boljeg medijaNaa je redakcija poetkom studenog mjeseca bila gost emisije Mali i mladi radio postaje Kiseljak. Na poziv voditeljice programa za mlade nae je urednitvo gostovalo u programu radio postaje Kiseljak. Tema je bila upravo ovaj medij. Odakle ideja za pokretanje lista i portala? Kako se financira, tko je sve aktivno ukljuen i to se planira Sluateljima smo nastojali pribliiti na rodni kraj, te ukazati na probleme ali i pozitivnosti koje mladi susreu u naem kraju. Urednitvo je istaklo gdje su sve mladi ukljueni, te kako se jo mogu afirmirati. Suradnja koja je tek poela nastavit e se tako to e uskoro sluatelji radio Kiseljaka (koji se uje i kod nas) moi sluati najnovije informacije iz sutjeko-kakanjskog kraja. Ovo svjedoi da je ovaj medij na pravome putu.

ANKETA 17% 83% 0% 4Ne, ve imaju FTV! Da, naravno!

Nisam o tome razmiljao

5



BOINI DVOBROJ Slijeganje terena na parkingu ispred crkveZadnjih je desetak dana zamjeeno za sada blago slijeganje terena na rubnom dijelu parkiralita ispod crkve u Kraljevoj Sutjesci Do slijeganja tla je dolo usljed djelovanja podzemnih i oborinskih voda iji su odvodi vjerojatno zatvoreni kod nasipanja parkiralita osamdesetih godina prolog stoljea. Na teren je odmah po dojavi izila opinska urbanistiko graevinska inspekcija konstatiravi da su razmjeri klizanja tla 50m po duini, pet do est metara u irinu te pet do deset cm u dubinu. Inspekcija je preporuila hitno ienje odvodnih cijevi te geotehnika sondiranja tla kako bi se potom moglo pristupiti preventivnom saniranju terena. Iako ovim slijeganjem terena nije ugroena statika ni crkve ni samostana pa nema mjesta panici, problem se ne treba ni potcjenjivati. O njemu su ve upoznata mjerodavna opinska, kantonalna i federalna tijela kao i Komisija/Povjerenstvo za nacionalne spomenike. Narednih dana poduzet e se sve nune mjere kako bi se slijeganje usporilo i u konanici stvorili uvjeti za njegovo posvemanje zaustavljanje. Vjerojatno iz istog razloga, ve godinama se javljaju i pukotine u zidovima i stropu crkve zbog ega su uskoro trebala zapoeti i sondiranja u temeljima crkve. Cijelina crkve i samostana sv. Ive Krsitelja sa muzejom i pripadajuim pokretninama proglaeni su poetkom godine nacionalnim spomenikom BiH pa je razumljiv interes javnosti za ovaj sluaj.

BOINI DVOBROJ

Kronika servisnih problema Oprostom do miraPrema policijskim izvorima krajem listopada mjeseca na upnoj crkvi u Kaknju kredom su ispisani grafiti uvredljivog sadraja. O ovoj temi nismo pisali zbog toga to smo htjeli doznati to e se na kraju dogoditi. Uvredljivi grafiti u kojima se na neukusan nain govori o kranskim svetinjama su uklonjeni nakon policijskog uvida. Tko je napisao grafite i zato? To je nepoznanica javnosti i vjerojatno se nee ni doznati. Naalost, ovakvi dogaaji tete poboljanju meuvjerskih i meunacionalnih odnosa u naoj opini. Zadaa nam je da izgraujemo dijalog i meusobno povjerenje. Gradimo mir, toleranciju i meusobno uvaavanje. Nae meusobne razlike nisu hendikep, nego veliko bogatstvo. Samo to treba prepoznati...

Nastavak sluajaNakon to su poela iskopavanjapoetkom prosinca ustanovljene su nove pukotine tako da je cijeli prostor ispred samostana postao veliko radilite. Fratri kau: to se dublje kopa to je vie novi problema. Novi ispitivanja su u tijeku jer prema rijeima vikara fra Andreja Matoca jedan dio tla ispod balkona crkve je potpuno odnijela voda te ga je potrebno uvrstiti.

Ministar Mari posjetio nae Stolno mjestoMinistar obrazovanja Zapadnohercegovake upanije prof. Jozo Mari nedavno je posjetio samostan u Kraljevoj Sutjesci, te izrazio spremnost svog ministarstva za pruanje potpore ouvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata naeg kraja. Ministar Mari je razgledavi kulturno - povijesnu riznicu u samostanu, u razgovoru s gvardijanom i vikarom samostana naglasio potrebu ouvanja identiteta, kulture i tradicije Hrvata ovog kraja. Takoer je u cilju promoviranja kulturne batine i uvrivanja viestoljetnih veza samostana s Hercegovinom razgovarano i o mogunostima kulturne suradnje zapadnohercegovake upanije i ovog kraja.

S zimom su poeli novi - stari problemi vezani uz opskrbu osnovnim energentima. To je za atiane znailo vie stvari: ili nema grijanja ili vode ili struja je loeg napona. U tome posebno prednjai gornji dio sela koji je dobro osjetio takve probleme na svojoj koi. Pa krenimo redom: Mjetani dijela atia koji se popularno zove Nevjestino selo ve danima muku mue s nedovoljnim naponom struje u svojim domovima. Umjesto predvienih 220 Volti napon spada ak na samo 90 Volti to prouzrouje dakako brojne praktine probleme u opskrbi elektrinom energijom, u zagrijavanju domova I u radu kuanskih aparata. Mjetani koji su nam javili za ovaj sluaj ale se na neaurnost lokalnog elektrodistribucijskog poduzea koje po njihovom miljenju, problemu ne pristupa s dovoljno ozbiljnosti te ni poslije svakodnevnih upornih pozivanja iz atia da se kvar u opskrbi elektrine energije otkloni, jo uvijek nije uspostavilo redovito napajanje svih potroaa strujom dovoljne jakosti. Kad e to biti, mjetani kojih se to tie, barem za sada, ne znaju. Za neupuene koji ne znaju Termoelektrana Kakanj nalazi se ve itavih pola stoljea, ni manje ni vie, nego ba u - pogaate - atiima! U najmanju je ruku paradoksalno

da ba ti ljudi koji gledaju i sluaju kako se struja proizvodi kubure s tom istom strujom. To je bilo krajem studenog a nova vijest ve dolazi sredinom prosinca. Zbog neaurnosti i stalnih kvarova na postrojenju grijanja mjetani dijela atia- Rudarske ulice poptisali su peticiji kojom od nadlenih u J. P. Grijanje trae ozbiljni pristup njihovim problemima te su im ponudili konkretna rijeenja. Zbog starih dotrajalih cijevi grijanje koje je nekada bila povlastica danas je atiima postala rak rana koja se sve vie iri a nitko nee da je zacijelii. Dopis s potpisima i konkretnim rijeenjem ovog problema upuen je uredu naelnika, J. P. Grijanje i drugim institucijama koje su vezane uz ovaj energent. Konkretnih pomaka u prvom sluaju nije bilo. Glavni razlog se zna a to je loa energetska mrea koja nije rijeena. Tako nestankom grijanja ne gubite samo toplinu nego i struju. Krajnja nebriga ovih poduzea svjedoi o ne profesionalnom radu u najmanju ruku. Postavlaj se pitanje: Kome to nije u interesu rijeavanje osnovnih uvijeta ivljenja te je li ovo drugi sluaj Ratnja ime se eli potvrditi da lokalnu zajednicu nije briga za pojedince u njoj te jesmo li svi isti pred zakonom?

Hrvatska vlada financira projekte u BiHNa internet stranicama Vlade Republike Hrvatske poetkom prosinca mogli ste pronai popis organizacija i institucija kojima RH namjenjuje financijsku pomo za odreene projekte. U tu skupina spada i foaje naeg samostana za kojeg je donirano pedeset tisua eura. Takoer u projekte pomoi ulazi srednjovjekovni grad Bobovac s manjom sumom novca namjenjena obnovi ovog zdanja.

6

7



BOINI DVOBROJ Koji je na dan dravnosti? Novo izdanje duhovne glazbe kod nasupni zbor Sveta Cecilija u Kaknju izdao je ovih dana svoj prvi CD duhovnih skladbi pod nazivom Slavimo Gospodina. Taj veliki korak za zbor su pripomogli kakanjski upnik vl. Josip Grubii te voditeljica zbora i orguljaica s. Silvija Nikoli. Novi CD moete nabaviti u upnom uredu u Kaknju (M. Skopljaka 2, 72240 Kakanj iliIZABRANI VIJENICI U OPINSKOM VIJEU GRADA KAKNJA

BOINI DVOBROJ

IZ POLITIKE STRANKEna telefon: 00387 32 556 500. Takoer moete CD- e nabaviti i u upnom uredu Kraljeva Sutjeska. Zbor je do sada imao dva gostovanja: u upi Krista Kralja - itluk te tjedan dana kasnije u sutjekoj upnoj crkvi.

POPIS VIJENIKASenka Imamovi-Balorda Irfan Mei Ejub Spahi Tomislav ondra Ismet ljivo Ivan abri Eldin Mijo-elda Enisa Begi Jasna Obralija

SOCIJAL DEMOKRATSKA PARTIJA BIH SDP

Nova duhovna zvanja

Dana 25. studenog, u BiH je dravni praznik - Dan dravnosti BiH. To je dan kad je u Mrkonji-gradu 1943. odrano Zasjedanje ZAVNOBiH ime su postavljeni temelji suvremene BiH Danas je u dvorani Doma kulture u Kaknju prireena prigodna akademija povodom dana dravnosti a i ulice su primjetno ukraene zastavicama. U pici dana slijedilo je i izneenje - dar graanima - pranje ulice kako bi ovaj grad bio ljepi za praznik. etvrtak je neradni dan kod nas pa tako nemojte nigdje ii, jer ete teko stii bez automobila. Kod nas sva tri konstitutivna naroda slave svoje dravne ( konstitutivne) praznike. A jedini koji se tome vesele su uenici koji ne idu u kolu u te dane i radnici koji pokuavaju da se odmore od posla, ali rade druge poslove oko kue i kui. Naravno, uenici to sve nadoknade subotom, ali aci ko aci - vole usred tjedna jedan dan odmora jer tako izbjegnu kontrolac i pokoji test... Jedan dan manje u radnom tjednu... i nije tako loe...

Dovreno igralite

STRANKA PENZIONERA/ UMIROVLJENIKA BIH SPU BIH

Aul Salihbegovi Mirha Kulovi Mirnes Bai Hasan Imamovi Elvedin Zvizdi Ramiz Hasi Denan Kubat Ahmet Selimovi Kemal ii Rizah Harai Kasim Kadi Nijaz oki - zamjenik predsjednika Opinskog vijea Mahir Neimarlija Sumedin Ahmetovi Senad Jaarspahi

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

Poetkom prosinca napokon je dovreno asfaltiranje igralita ispred doma na Aljiniima pa se sada ve moe govoriti kako malo pomalo nie pravi sportski centar u ovom naem slavnom selu. Naime, zalaganjem lokalnog HDZ te predsjednika Federacije BiH g. Nike Lozania kao i brojnih poslovnih partnera, ovih je dana zavreno polaganje asfalta na prostoru ispred doma na Aljiniima. Kako smo saznali, kad se u narednom periodu iscrtaju sve linije i dovre svi poslovi, na igralitu e se moi igrati mali nogomet, odbojka, rukomet i koarka, a uredit e se i boalite. Investicija je to teka blizu 60.000KM i potvruje da namjere o igralitu na Aljiniima nisu bile samo predizborno obeanje HDZ-a nego istinska elja da se naim mladima omogui zdravo druenje uz sport te korisno provoenje vremena na otvorenom. Sveano otvorenje se jo nije dogodilo, ali su zato postavljeni crno bijeli golovi za mali nogomet i prve djeje utakmice su se ve dogodile. Ono to je bio dugogodinji san tolikih mladih na Aljiniima napokon se polako ostvaruje. Nee li to opet doi vrijeme uvenih nekadanjih turnira?

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA STRANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU SBIH

Stjepan Tomi Ivica Petrovi - predsjednik Opinskog vijea

Sejad Zaimovi Rahman Delo Amel Gai Rifet Merdi

Popis preuzet s Press stranice opine Kakanj www.kakanj.com.ba

Na duhovnim vjebama u samostanu u Kraljevoj Sutjesci krajem studenog mjeseca petorica studenata zavrne godine Franjevake teologije iz Sarajeva kojima je u nedjelju 28. studenog, kardinal Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski, u Sarajevu podjelio red akonata Crkveni propisi nalau da mladii koji su primili svete redove jedan tjedan prije reenja obavezno provedu u molitvi i razmatranju. Ove kao i prole godine odgojitelji s Franjevake teologije u Sarajevu odluili su da njihovi pitomci te tako vane dane prije primanja reda akonata ponovno provedu u samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Red akonata primili su: fra Zvonko Benkovi iz Tolise, fra Antun Ivei iz Novog ehera, fra Damir Pavi iz Vijake, fra Dario Udovii iz Zenice te nedugo poslije njih i fra Marko Hrgota iz Sarajeva. To znai da e naa mjesna Crkva na ljeto biti (ako Bogda) bogatija za pet sveenika franjevake provincije Bosne Srebrene. Sve ih preporuujemo u molitve vjernika.

8

9


BOINI DVOBROJ

Tema broja


BOINI DVOBROJ

2004. - Jedna u nizu burnih godinaU lokalnim ljetopisima 2004. moe ostati upamena kao godina kada smo se nadali novim i veim valovima povratka naih prognanih i izbjeglih, sad ve moemo govoriti na alost, bivih upljana. Bila je ova godina 11. poslije katastrofalne 1993. I u njoj smo vidali deset godina stare rane osjeajui jednako tragine posljedice naprasitog izgona tisua naih sunarodnjaka na opini Kakanj 13. lipnja 1993. Godina je to u kojoj se od svega povratka prognanih i izbjeglih ostvarivalo gotovo pa nita u odnosu na ono koliko je moglo i koliko smo svi mi ovdje prieljkivali. No, opredjeljenja za povratkom prognanih i izbjeglih ostaju kao vrata dobrodolice odkrinuta svima naim po bijelom svijetu koji u ovoj ili sljedeoj generaciji, tko zna, nau motiva za ponovnim ivotom u starom kraju. Slino su brojne nade padale u vodu kad je rije o nekom gospodarskom zamahu, porastu broja zaposlenih, jaanju politikog znaaja Hrvata na opini Kakanj, popravljanju kvalitete ivota openito da nabrojimo samo neke. No, to je bila samo gruba skica koja moe posluiti kao okvir za nae ivljenje ovdje u godini na izmaku. Pobrojimo sada neke dobre i neke loe dogaaje u 2004. na naem kraju pa ete, vjerujem se sloiti s nama, da je i ova godina bila nita manje burna nego i prethodne, puna ivotne dinamike.

Krenimo najprije s raznoraznim materijalnim p o s t i g n u i m a : *Novo asfaltiranje glavne prometnice atii Kraljeva Sutjeska. Dugo je najavljivano a zapoeto pod jesen. Do sredine prosinca novi sloj asfalta stigao je ured do Podbjelavie. Dionica od raskra za Riicu do kole u Podbjelaviima asfaltirana je jo ljetos a na tom dijelu ureen je i nogostup za pjeake. Od atia pa sve do Aljinia postavljena je prometna signalizacija kojom je brzina prometa ograniena na 40km/h. Jo ranije postavljeno je nekoliko putnih smjerokaza du ovog pravca. S nekoliko novih lijepih trgovina otvorenih u blizini kole u Podbjelaviima ovaj dio nae upe izgleda ipak bolje nego prije. * Ureenje groblja u Bjelaviima. Za mjetane Bjelavia bio je to velik poduhvat jer su uz vlastiti troak te dragovoljnim radom postavili novu metalnu ogradu oko groblja. Prethodno je trebalo puno iskriti, postaviti desetine i desetine betonskih direka. Ujedinjeni istim ciljem, Bjelavke i Bjelavani su se potvrdili kao sloan narod. * Popravljanje Plavog mosta u Miljaiima, podizanje kapele na groblju u Trnovcima * Igralite na Aljiniima. Poetkom prosinca asfaltiran je prostor ispred doma na Aljiniima, iscrtane su linije a postavljaju se golovi i koevi. Predvieno je da na ovom mjestu bude svojevrsni sportski

centar na kojemu e se moi igrati momadski sportovi s loptom te usto kao u atiima boanje. Za Aljinie koji su o ravom igralitu mogli stoljeima samo sanjati, ovo je pravi povijesni dogaaj. * Obnavljanje kapele na Seocu. Slino kao u Bjelaviima, na Seocu su u prvoj polovici godine, sami mjetani pristupili temeljitijem ureenju kapele sv. Franje. Postavljene su postaje krinog puta, iz Italije je dobavljeno neto novog misnog ruha a razgrnut je za potrebe parkiranje prostor pred kapelom. *Djelomino ureenje Hrvatskog doma u Sutjesci. Iako se jer se radilo uoi lokalnih izbora moglo iitati i kao predizborni marketing, untarnjost i vanjtina doma su bitno obnovljeni liilakim radovima makar ona svjetlo plava boja na ulazu odudara od kamenih temelja i trebalo bi je im prije prebojati. * Gradnja foajea, posebnog ulaza u muzej samostana. Na naoj upi to je ovog trenutka zacijelo i najkrupnija investicija. Sa strane brda fratri dograuje novu zgradu koja e biti sastavni dio muzeja i biblioteke, nuditi nove muzejske sadraje i koja e moi primati brojne posjetitelje koji napose u ljetnim mjesecima naprosto opsjedaju samostan. U u ovoj godini zgrada je podignuta od temelja do krova a dosadanje radove platili su ponajvie Vlada Republike Hrvatske potom Federacija BiH, upanija i opina Kakanj.

U zadnje vrijeme postavljena su vrata i prozori tako da objekt moe ekati nastavak radova na proljee. Neposredno pred zakljuenje broja saznali smo da je Vlada Republika Hrvatske na svojoj sjednici 9. prosinca iz paketa pomoi Hrvatima u BiH za daljnje radove dodijelila samostanu jo 50 tisua eura. * Kapela sv. Ante u Ratnju. U 2004. ova nova kapela na mjestu stare u ratu sruene, napokon je i dovrena pa je prva misa u njoj sluena ve za Svi svete. Blagoslov kapele predvia se za sv. Antu 2005 kada e zasigurno Ratanj vidjeti fetu kakvu nije vidio od 1993. Novu je kapelu vrlo lijepo projektirao arhitekt Pavle Mai a radove su financirali sami Ratanjani, premda ostaje jo nekoliko tisua eura koje e trebati sabrati da se vrate svi dugovi. Od lijepih dogaaja 2004. vrijedi izdvojiti u :

vie od est tisua puta. Ponajvie ga se posjeuje u Sjedinjenim dravama, BiH, Hrvatskoj, vedskoj, vicarskoj, Njemakoj i Australiji. Tiskano izdanje se pojavilo dosada etiri puta, prvi put za Ivandan. Svih dosada nekoliko stotina tiskanih primjeraka po broju rasprodalo se gotovo istog dana kada se pojavilo pa e boini broj biti tiskan u tisuu primjeraka. List kao i portal ureuje Draen Filipovi, vjerouitelj iz atia a surauju sve domai ljudi plus nai franjevci uz napomenu da se list, uredno registriran kod upanijskih vlasti, financira iskljuivo od prodaje i oglaavanja. Nadamo se da e se i web posjetitelji ukljuiti u sponzoriranje rada portala. * Srebrena misa fra Marijana Petrievia. U nedjelju 23. kolovoza 25. godina od svoje mlade mise u Kraljevoj je Sutjesci je sveano obiljeio na u narodu omiljeni sveenik fra Marijan zvani Brada. Fra Marijan je bio vikarom samostana i desna ruka gvardijanu fra Rueru Radou u osamdesetim godinama prolog stoljea kada se samostan temeljito obnavljao. Poslije rata je preuzeo slubu voditelja HKM u Moersu u Njemakoj odkuda na razne naine ostaje blizak naem samostanu i naim ljudima. *25. listopada Dani kraljice Katarine u Kraljevoj Sutjesci koji postaju lijepa puko vjerska manifestacija u naem kraju. I ove je godine odrana oko i srcu ugodna smotra folklora na Pijesku a slavljene su i dvije jako posjeene mise u ast kraljice Katarine : jedna na Bobovcu s kardinalom i druga u crkvi u Sutjesci u nazonosti franjevakih treoredaca iz provincije Bosne Srebrene

Ivandan 2004.

Dani kraljice Katarine.

* Ivandan kao i uvijek redovito sveana i dostojanstvena proslava zatitnika naeg samostana i upe uz prisustvo vie tisua vjernika, posjetitelja i gostiju kada se s nostalgijom prisjeamo nekadanjih Ivandana. * Pod okriljem samostana pokrenut je na sam Ivandan list Hrvata sutjekog kraja Kraljeva Sutjeska. On je inae tiskana verzija web portala www.kraljeva-sutjeska.com koji se ureuje iz samostana a pie o nama i naim dogaanjima. Web portal u prosjeku dnevno posjeuje 260 razliitih posjetitelja a mjeseno taj broj naraste na oko dvije i pol tisue razliitih posjetitelja koji stranice posjete

koji su odrali i svoju izbornu skuptinu u samostanu. Promatrai su rekli da je svijeta u Sutjesci za kraljicu Katarinu bilo vie nego na Ivandan. Nazona bila i visoka delegacija hrvatske vlade. * U Narodnom pozoritu u Sarajevu 23. studenog predstavljena je knjiga o narodnim obiajima, pjesmama i plesovima Hrvata Kraljeve Sutjeske autora Hajrudina Hodia. Na predstavljanju knjige svatovskim se obiajima naeg kraja na vrlo uvjerljiv i od publike odlino prihvaen nain, predstavila Hrvatska folklorna skupina Bobovac iz atia. U mjesecu studenom s istom tokom, ova je skupina entuzijasta koju predvodi ga Ana Mijatovi Dojinov zapaeno nastupila na FTV u emisiji narodne muzike Folk shaw.

10

11



BOINI DVOBROJkompjutor podataka o knjigama svrstao biblioteku naeg samostana u red suvremenih biblioteka s mogunou jednostavnog povezivanja u svjetskoj mrei biblioteka. * Dovreno unoenje u kompjutor matinih knjiga krtenih od 1900. do 2004. Viestruke su prednosti digitalne obrade ovih knjiga. Uz praktino administrativno koritenje ovih podataka za potrebe vjernika i sveenika, svakako je vano i to to su sve knjige preneene na CD i pohranjene u arhiv za budunost. Plan je da se na isti nain kompjutorski obrade i ostale knjige te aktualna statistika nae upe. * Seminar o nevladinim organizacijama. Od 3. do 4. prosinca u samostanu je za 25 mladih s naeg kraja odran je seminar (workshop) o nevladinim organizacijama (NVO). Mladi su na njemu od kvalitetnih predavaa mogli nauiti kako se rade I pokreu projekti u okviru nevladinih organizacija. * Nikolinjska zabava na sv. Nikolu 6. prosinca. Odrana je u domu u Kraljevoj Sutjesci. Zabavu za 250 najmlaih nae upe priredili su vjerouenici do osmog razreda dok su paketie osigurali brojni prijatelji i dobroinitelji iz nae upe i upe Kiseljak : predsjednik Federacije BiH te vie naih domaih vjernika potom trgovine Stripi i Bego iz atia, trgovina Sandra s Aljinia, trgovine Trstionica i Brkin duan iz Sutjeske te trgovine Peri, Markovi i Grubei iz Kiseljaka. * Vea gostovanja u naoj upi. Dolaske organiziranih skupina gostiju, hodoasnika, ekskurzija I turista iz zemlje I inozemstva radi razgledanja crkve, samostana, muzeja I biblioteke ovdje zbog ogranienja prostorom nemamo namjere nabrajati. Navedimo samo one koji su ciljano tijekom godine doli da bi sudjelovali na naim nedjeljnim pukim misama: zbor upe Krista Kralja iz itluka, zbor upe Uznesenja BDM sa irokog Brijega, zbor upe sv. Petra I Pavla iz Kaknja te vea skupina studenata KBF iz Zagreba. Od dogaaja s loim predznakom treba izdvojiti tri: * Lo odaziv Hrvata na lokalne izbore u naoj opini odrane 5. listopada. Na izbore nas je izalo manje od polovice, a izgleda da se veina nije ni prijavila da bi glasovala. Birai nikako da shvate da je nebiranje i nezanimanje za to tko upravlja opinom pilanje ionako tanke grane na kojoj sjedimo. * Gaenje kole u Kraljevoj Sutjesci za uenike od petog do osmog razreda. Nisu pomogle ni peticija roditelja ni graana ni brojna natezanja sa zenikim vlastima. Gospoda iz kantona su ostala neumoljiva. koli Agustina Bessa Luis je odzvonilo zbog navodnog kresanja trokova pa je postalo preskupo drati kolu za 79 djece koliko ih je kola imala do 2004. Prethodnih godina meutim djeca iz sela koja su prije gravitirala koli u Sutjesci preusmjerena su u Podbjelavie. kola je potom postala podruna da bi na koncu zavrtanjem ruke roditeljima, prijetnjama sudovima, preostalu djecu se prisililo na vozarenje u pet kilometara daleke Podbjelavie. * Negativan prirodni prirast naih upljana. I u 2004. vie nas je umrlo nego se rodilo.

BOINI DVOBROJ

Ekoloka bomba u Aljiniima.

* Na konstituirajuoj sjednici Opinskog vijea Kakanj poslije lokalnih izbora, za predsjednika OV je izabran jedan od dva vijenika HDZ-a g. Ivica Petrovi. Time je g. Petrovi postao jedini Hrvat na nekom od vodeih poloaju u Kaknju premda sluba pretpostavlja volonterski angaman, ne i radni odnos. G. Petroviu tek preostaje da se pokua izboriti za povratak na staro radno mjesto, gle uda, upravo u opinsku administraciju. Ostala tri Hrvata u opinskom vijeu jesu Ivan abri (SDP), Tomo ondra (SDP) i Stjepan Tomi (HDZ). * Dovreno kompjutorsko katalogiziranje fundusa biblioteke Franjevakog samostana. Opsean viemjeseni posao unoenja u

12

13


BOINI DVOBROJ

Ususret Boiu


BOINI DVOBROJ

Sretna Nova godinaNe znam na to vas podsjea ovaj naslov. to se mene tie to je uvijek sjeanje na Boine i Novogodinje blagdane, pune stolove jela, kolae, obiteljska okupljanja, estitke. Boini blagdani su bili rezervirani za najuu obitelj, a Nova godina se obino doekivala u krugu vrnjaka, prijatelja uz pjesmu i veselje. Dvojbe su mogle biti samo oko toga gdje je doekati- negdje u kui ili na nekom javnom mjestu. Malo tko od nas je mogao i pomisliti da moe biti i drugaije. A onda su dole devedesete godine prolog stoljea i ratovi na ovim naim prostorima sve su promijenili. Boi 1993. smo doekali u potpunoj blokadi, odsjeeni od svijeta, u brigama i tjeskobi za nas ovdje, a u mislima s tisuama naih rasuti po izbjeglitvu. Sjeam se kako je na tadanji gvardijan, na misi zadnje nedjelje pred Boi, govorio o postu na Badnji dan. Dobro je poznavao nau situaciju ovdje i znao je koliko je ljudi uistinu gladno, bez kruha, zato je i rekao da je svjestan da se veini ni boini objed nee razlikovati od onog posnog na Badnjak. Sjeam se njegovih rijei da ova muka mora proi a mi vjerojatno neemo nikad znati kome je bilo tee, onima koji su otili ili nama koji smo ostali. Te godine smo blagoslov kua imali na Silvestrovo i nikome to nije smetalo jer se nitko nikuda nije ni spremao, niti se moglo kamo otii. Dan prije su nam javili da e zaposlenima dijeliti nekakvu humanitarnu pomo u Kaknju. Po odlasku sveenika nas nekoliko ena se pjeice snjenom i zaleenom cestom uputilo u Kakanj. Pred nekadanjom najveom kakanjskom samoposlugom ve je bio podui red, naime tu se dijelila pomo. Ve prilino promrzle stale smo u red i ekale da bismo dobile malo ulja, brana, rie. Sa mnom je Valentina- profesor engleskog jezika u kakanjskoj gimnaziji. Svaki dan pjeice odlazi na posao u Kakanj, naravno bez plae kao i ostali. Kod kue su joj mu i dva sina. Ona je Ruskinja s Krima. Ovdje ju je dovela ljubav prema mom bratu i tu je i ostala. Tu je i Finka. Mu joj je pred sam rat otiao u Ameriku i vie se nije mogao vratiti u ratom zahvaenu Bosnu. I ona ima dva sina kod kue. Strpljivo ekamo i utimo. Molimo Boga da doemo na red kako bismo se prije mraka vratile kui. A rano se smrkava. Netko se pokuava i naaliti: Ej narode, nekad smo uoi Nove godine ekali u redovima u mesnicama i frizerskim salonima, a sad smo u redu za malo rie. Poslije dueg ekanja i cupkanja na hladnoi, uspjele smo dobiti to malo namirnica i vraamo se kui. Vozila ne polaze (nema goriva). Sreemo samo rijetke prolaznike. Valentina sa zebnjom govori kako bi nam tko mogao i oteti ovo malo hrane, a mi je hrabrimo da se ne plai jer nije sama. Kui smo se vratile prije mraka. Struje nema, a i da ima nema se to gledati na TV-u. Iz daljine, tamo negdje iz pravca Viteza uje se potmuli tutanj topova.

Na BoiPripremila: Iva Tomi

U iekivanju smo jo jednog naeg Boia i pomalo u kraj dolazi boini ugoaj. To poznato boino raspoloenje se javlja kod ljudi: roditelji koji odbrojavaju dane kada e im doi njihova djeca pa da opet zajedno kao nekada mogu slaviti roenje Isusovo. Svi se raduju na neki svoj nain. Uljepavaju se dvorita, kue, prozori i sve to moe da poslui u te svrhe. Domaice polako ve razmiljaju koje kolae da naprave, ta skoro je vrijeme da se krene i sa pospremanjem kue i sve to u ime Boia.Iako, po nekom Zapadu neki bi rekli da ak i kasnimo malo sa kienjem, pripremama naravno i boinom kupovinom, ali izgleda naa je srea (u nesrei) to nismo u tom Zapadu. Inae mislim da ne bismo mi to mogli ni podnijeti. Nije to u nekom naem stilu, sve to bljetavilo, sav taj sjaj pomalo ini to da Boi gubi svoj pravi smisao i mislim da sve to treba da bude skromno, jednostavno a ba to i znai da bude lijepo. Ljudi se esto previe trude da sve bude savreno a na kraju ne znaju gdje su poeli a gdje zavrili. U studenom je ipak rano za kienje grada, uljepavanje izloga u boinom duhu i slinih stvari, naravno to su

Sutra je Nova 1994. godina. Hoe li ona donijeti toliko oekivani prestanak rata? Rat je davno zavren. Mnogi ponovo doekuju Nove godine. Cijeli svijet je ekao i tu jubilarnu pri ulasku u novi milenij. Ja u toj noi nastojim zaspati prije ponoi. Moda zbog godina, a moda i stoga to je veina mojih najdraih, kojima bih rado uputila najljepe elje, tako daleko da im i Nova godina stie est ili osam sati poslije nae. Pa sretna vam Nova godina s nadom da je vie nitko ne doeka u rovu ili u redu za malo rie. Vjekoslava Tomi

stvari potroakog svijeta a vano je naravno dobro prodati. Pa zato onda ne iskoristiti i Boi u te svrhe?! Ali isto tako, ne znai da je ispravno to to se u naem Kaknju ni u prosincu ne nazire Boi, niti ijednom sijalicom u boji, niti ijednom malom zvjezdicom niti ijednim malim boriem Tamo negdje (na Zapadu)... ini se kao da ljudi jedva ekaju razlog da budu rastroni, da pokau koliko oni imaju i koliko su spremni da potroe. Mi u tu skupinu ne spadamo naravno jer teko da kod nas itko moe da bude pretjerano rastroan iz svima poznatih razloga. Ali, uistinu, da li se ljudi ikada zapitaju: Zato ustvari sve ovo i zbog ega se ja radujem tom Boiu? Je li zato to u sebi kupiti par novih stvari za obui, moda zato jer ba tada netko dolazi koga elim vidjeti,

zato to u izlaziti i veseliti se te nee mi biti dosadno kao obino. Ili tko zna jo iz kojih, sasvim pogrenih razloga, a mislim da ih ima kod svih nas barem po jedan. A pravi smisao Boia moda bi trebali vidjeti u tome to emo darivati nekoga, sjetiti se naputenog, usamljenog, pomoi u nevolji, rei nekome lijepu rije, nasmijeiti se, dijeliti radost sa drugima ili jednostavno voljeti. Ali naravno, sve to nije iskreno i nije od srca ako sve to inimo samo tada, za Boi, i nikada vie a sami smatramo da smo dobre osobe, i da smo svi toga svjesni. Svatko bi trebao pronai u sebi svoj Boi i svu njegovu radost onako kako on smatra da je u redu, barem radi sebe samih, barem zato to samo mi znamo to je u naem srcu i zbog ega jest ili nije nae srce mirno za Boi.

14

15


BOINI DVOBROJFRA MIJO MRLJI, RAVNATELJ AMBULANTE BETANIJA U KRALJEVOJ SUTJESCI

Razgovorto je sve sainjavala ambulanta tj. koji su odjeli bili u radu ambulante? Ambulanta od samog poetka prua apotekarske usluge kao i usluge zubne ordinacije. Takoer je doktor ope slube bio na raspolaganje pacijentima od samih poetaka. Poslije je osposobljen i mali laboratorij za osnovna ispitivanja i nalaze. Takoer je radio i oni odjel ambulante neko vrijeme. Ono to je vano za starije pacijente je kuno lijeenje. Naime nai su djelatnici ili po selima jednom ili vie puta mjeseno i na licu mjesta pruali svoje usluge. Osim ovih stalnih aktivnosti ambulantu su posjeivali i dobrovoljno pomagali mnogi lijenici specijalisti svojim besplatnim radom. Koliko je pacijenata primilo vae besplatne usluge u proteklo vrijeme? Statistike do konca 2002. kau da je primljeno 23 429 pacijenata a najvie je posla imala zubna ordinacija sa preko 7 900 pacijenata, pa odjel ope slube, apotekarska sluba 7 200, laboratorij 2 917, kuno lijeenje 1181 i ona sluba 336 pacijenata. Osim lanova Kruha Svetog Ante ambulanta je primala i mnoge druge koji su svoju pomo traili u naim prostorijama. Aktualna je pria da ambulanta Betanija prestaje s radom do konca godine. Koji su razlozi tome? U oujku 2002. motel Bobovac u Kraljevoj Sutjesci gdje je bila smjetena ambulanta Betanija privatiziran je a time je prestao i ugovor o najmu prostora kojeg su sklopili UTU Bobovac i Kruh Svetog Ante iz Sarajeva. Novi vlasnik ima pravo preuzimanja objekta. Uprava ambulante je odluila da se prekida s radom u dosadanjim prostorijama koncem ove godine tonije 24. prosinca na Badnjak. Znai li taj prekid kraj Betanije? Ne moe se sa sigurnou rei, mada postoje mogunosti da ambulanta vie ne bude radila kapacitetom kao prije. Naime, u Franjevakom samostanu ureuje se jedna prostorija koja bi posluila kao kuna ljekarna samostana a ujedno bi pruala usluge upljanima. To jo nije dogovoreno ali radi se na tom projektu. Tko moe pomoi Betaniji? Najprije bi zahvalio svim dobrim ljudima koji su kroz proteklo vrijeme pomagali nau ambulantu. To su prilino velika sredstva a sami ih nismo mogli opskrbiti. Nai pacijenti do sada nisu sudjelovali aktivno u odravanju ambulante ali kako se stvari razvijaju upravo njihova pomo e odrati rad Betanije. Stoga pozivam sve nae ljude u inozemstvu a posebno upljane ovdje da daju svoj prilog i ne zaborave koliko je dobra dala Betanija svima nama. Naalost humanitarne pomoi je sve manje a to znai da se moramo oslanjati na vlastite snage. Koliko se budemo zalagali toliko e nam Betanija i sluiti. Betanija je kao to rekoh kua siromaha i njen rad je okrenut prema najsiromanijima, onima koji imaju mala primanja po obitelji. Nai lanovi su svi upljani upe Kraljeva Sutjeska ali smo pomagali i pomagat emo i drugima kojima je pomo potrebna.


BOINI DVOBROJ

Betanija je kua siromahaRazgovarao: Draen Filipovi Fotografija: KS online Recite nam odakle je proizila ideja o otvaranju ambulante u Kraljevoj Sutjesci? Projekt Betanija koja u prijevodu znai kua siromaha koja se u prvom vidu bavi pruanjem medicinske pomoi je zasnovana na kranskim naelima pomaganja blinjemu. Osnovno naelo krana je uini drugima ono to eli da oni tebi uine. Tako je po primjeru svetog Ante u Bosni kroz vie stoljea poznata praksa da dobri ljudi preko Kruha Svetog Ante novano ili na bilo koji drugi nain pomau potrebnima. To se posebno pokazalo u proteklom ratu kada je u mnogim franjevakim upama bila pokrenuta barem jedna takva karitativna djelatnost. Kada ambulanta otpoinje s radom te tko je pomae jer je poznato da svoje usluge daje besplatno? U Kraljevoj Sutjesci je nakon Drugog svjetskog rata simbolino, jedno krae vrijeme djelovala ambulanta. Ista potreba se javila i po zavretku nedavnih sukoba a razlog vie je i to to je uz humanitarnu pomo u hrani dolazila i pomo u lijekovima. Zahvaljujui naoj farmaceutkinji Vesni ain Pavli veina lijekova je podijeljena narodu iz poiljki pomoi koje su stizale u samostan. Prva velika pomo u lijekovima i opremi dolazi u srpnju 1995. od drutva Pflaster helfen heilen iz Laupheina u Njemakoj. Nekoliko mladih ljudi iz tog drutva stupilo je u vezu s fra Augustinom Dragunom koji je radio kao duhovnik u oblinjoj bolnici, a on ih je uputio u Kraljevu Sutjesku. Tadanji gvardijan fra Stjepan Duvnjak je prihvatio teke obveze da osnuje ambulantu u Kraljevoj Sutjesci jer su tada bili povoljni uvjeti. Poslije je potpisan ugovor o iznajmljivanju nekadanjeg motela Bobovac koji je bio u devastiranom stanju. Morali smo uloiti mnogo novca koje je veim dijelom dobiven od humanitarnih organizacija iz vedske, Bergama u Italiji te od naih ljudi u Njemakoj. Nakon mukotrpnih popravaka i nabavka opreme ambulanta je zvanino krenula s radom 20. srpnja 1996. godine, a u 16 sati primljen je i prvi pacijent kod zubara + Dr. Ivice Prkia i pomonice s Mire Lapeine. Istog dana poela je raditi i apotekarka Vesna ain - Pavli. U ambulanti e jo raditi Dr. Miroslav Spasojevi i medicinska sestra Lidija Pezer. Veliku pomo u financiranju ambulante Betanija u Kraljevoj Sutjesci je dala organizacija FMO - Franziskaner fur Mitel und Osteuropa koji su financirali rad ambulante punih pet godina.

Apotekarka Vesna za vrijeme posla s pacijentima.

Marica ipi djelatnica ureda Betanije lijepi odluku o prestanku rada ambulante.

Lidija Pezer

16

17


BOINI DVOBROJ

Naa batina(1424.-1478.)Uvidjevi da se njene elje neostvaruju, I da vrijeme odmie prema kraju ivota kraljica Katarina je tee obolila I kao jedina zakonita predstavnica bosanskog kraljevstva odluila je 20. 10. 1478. g. oporuno ostaviti svoje elje. Prilikom sastavljanja oporuke bilo je prisutno 7 franjevaca, a 6 ih je bilo iz samostana Aracoeli. U svojoj oporuci kraljica Katarina je izrazila elju da se u sluaju njene smrti ukopa u crkvi Aracoeli. Poslije ega je imenovala papu Siksta IV I njegove zakonite nasljednike batinicima bosanskog kraljevstva I zamolila ih da ga u potpunosti predaju njezinom sinu Sigismundu ako se vrati na kranstvo, a ako Sigismund ne bi ponovno postao kranin, da kraljevstvo predaju njezinoj keri Katarini bude li se I ona ponovno obratila na kranstvo. Ako bi pak oboje ustrajali u islamu, Sveta stolica postaje vlasnica bosanskog kraljevstva I o njemu moe odluivati prema svojoj uviavnosti. Nakon pet dana od pisanja oporuke 25. 10. 1478. g. kraljica Katarina je umrla I prema vlastitoj elji pokopana je u franjevakoj crkvi Aracoeli. Grob joj je postavljen pred glavnim oltarom sa nadgrobnom ploom ukraenom reljefnim kipom kraljice u nadnaravnoj veliini (178 cm) s krunom na glavi. S lijeve I desne strane glave urezan je po jedan grb, kraljevski bosanski I obitelji Kosaa, a ispred nadgrobne ploe natpis ispisan bosanicom. Kraljica Katarina iako je umrla u tuini nije ostala zaboravljena u Bosni. Samo mjesto gdje je sahranjena u jednoj od najpoznatijih crkava u Rimu, dovoljno o sebi govori da se radilo o vrlo uglednoj osobi dunoj potovanja.


BOINI DVOBROJ

KatarinaVuki KosaaDRUGI DIOZbog nesigurnog stanja u kojem se nalazila, blizine Turaka na granicama Dubrovake Republike, a i sama Dubrovaka Republika je eljela da se rijei njezine prisutnosti, kraljica Katarina naputa Dubrovnik i odlazi u Rim najvie iz razloga da se osobno potrudi oko osloboenja Bosne od Turskog ropstva. Kada je tono dola u Rim ne zna se ali se pretpostavlja da je to bilo ve za vrijeme Pape Pia II (1458. 1464.) koji je traio pomo od susjednih kranskih vladara da zajednikom vojskom izvre osloboenje Bosne. S tim svojim namjerama je ubrzo i umro. Za svog boravka u Rimu, nije zaboravila na svoj kraljevski poloaj, pa je bila okruena svojim vjernim dvorjanima i dvorkinjama, a bila je osnovala i dvorsku kancelariju. Za svog boravka u Rimu uivala je svesrdnu pomo dvojice Papa, Pape Pavla II (14641471) i Pape Siksta IV (1471.1481.), koji su se brinuli da kraljica pristojno ivi. Tokom boravka u tuini, tadanji kroniari su zabiljeili nekoliko dogaaja u kojima je bila zapaena kraljica Katarina. U crkvi Sv. Petra u Rimu 1471. g. vjenana je sestra srpske despotice Jelene s ruskim velikim knezom Ivanom III Vasiljeviem. Ovom vjenanju je prisustvovala i kraljica Katarina. Prilikom prenosa kostiju Sv. Bernardina Sijenskog iz stare crkve u novu 1472. g., za koju je novani prilog dao kralj Stjepan Toma, prisutna je bila kraljica Katarina u pratnji dva paa, pet dvorskih dama I dvadeset konjanika. Prilikom proglaenja 1475. godine jubilarnom godinom od strane pape Siksta IV, meu hodoasnicima je bila prisutna i kraljica Katarina. Za vrijeme boravka daleko od svoje domovine, kraljica Katarina je najvie mislila na svoju djecu, Sigismunda I Katarinu, te kakoda ih oslobodi ropstva. Ponekad se dogaalo da su Turci za veliki otkup oslobaali djecu. Obraala se mnogima za pomo, ali su svi pokuaji bili uzaludni. Svoju djecu nikada vie nije vidjela. Oboje su bili islamizirani. Sin Sigismund se zvao Ishak. Znajui njegovo porijeklo, Turci su ga zvali kralj Ogli to u prevodu znai kraljevi. Jednom anonimnom turskom kroniaru ostavio je podatke o Krbavskoj bici iz 1493. g. koja je katastrofalno zavrila po Hrvate, te se pretpostavlja da je sam uestvovao u bici sa Jakub paom. U to vrijeme mogao je imati oko 45 godina. Imao je posjede u Egiptu, a umro je kao beglerbeg u Maloj Aziji u mjestu Karasi gdje je i sahranjen. Ker Katarina je umrla negdje kod Skoplja, navodno sahranjena kod dananjeg aerodroma Petrovci. Tokom svoga boravka u Rimu, obratila se franjevcima iz samostana Aracoeli. Sa njima se savjetovala o svojim vjerskim potrebama. U samostanu se razvijalo bratstvo Treeg Reda Sv. Franje, kojem je pristupila I kraljica Katarina. Kraljica je bila vrlo aktivna u radu I pomagala je u bolnicama. Ve je u Rimu bila preko 12 godina, strpljivo ekajui udruenu kransku vojsku koja je trebala osloboditi njezino kraljevstvo. Mada su na ovome puno radili pape: Pio II (1458. 1464.), Pavao II (1464. 1471.) I Sikst IV (1471. 1484.) ovaj vojni zadatak se nikada nije ostvario. Pripremio: Mijo ain

Jedan od veoma zanimljivih oblika duhovne glazbe bosanskih franjevaca predstavlja Missa quotidiana, koja se prenosila usmenom tradicijom. Smatrajui je posebnom, pojedini kolovani fratri su ostavili rijetke zapise ove mise kako bi je sauvali od zaborava. Missa quotidiana je izvoena na latinskom jeziku, sa rijetkim pokuajima prijevoda na hrvatski jezik. Izvodila se samo po samostanima, a u njenom izvoenju sudjelovali su jedan ili dva sveenika, gdje je jedan ako je za to postojala mogunost izvodio pratnju na harmoniju ili orguljama. Izmeu mnotva obreda u kojima glazba ima istaknutu ulogu a nalazimo ih u praksi bosanskih franjevaca, posebno zanimanje pobuuje oblik mise nazvan Missa quotidiana (lat. quotidie svaki dan; quotidiana svakidanja). Razlog tomu je injenica da Missa quotidiana nije registrirana u postojeim publikacijama duhovne glazbe jer ona predstavlja vid tradicionalne prakse bosanskih franjevaca i njeno je trajanje uvjetovano najveim dijelom usmenom predajom. Rad na istraivanju Misse quotidiane je zapoeo 1966. godine sistematskim prikupljanjem grae u franjevakom samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Tu su napravljeni i prvi zvuni zapisi ove mise, a kaziva je bio fra Aneo Muti. Iako se prenosila usmenom predajom, terenska istraivanja koja su obuhvatila sve samostane i crkvena sredita

Missa Quotidiana

Bosne i Hercegovine, su otkrila da su bosanski franjevci nastojali sauvati Missu quotidianu od zaborava i njenim zapisivanjem. Najstarija do sada pronaena dva zapisa uvaju se u arhivima samostana Kreevo i Kraljeva Sutjeska. Oba zapisa je pronaao 1984. godine profesor sa Muzike akademije u Sarajevu Vinko Krajtmajer. Zapis Misse quotidiane koji je pohranjen u arhivu samostana u Kraljevoj Sutjesci je dobro sauvan i priloen je iza posljednje stranice Graduale Romanum. Graduale Romanum je zbirka iz koje su bosanski franjevci uili crkveno pjevanje jo u drugoj polovini XVIII. stoljea. Spoznaja o viestoljetnom trajanju Misse quotidiane u Bosni i Hercegovini predstavlja znaajan podatak o postojanju autohtonog glazbenog oblika na ovim prostorima. Nikolina P.

18

19



BOINI DVOBROJSVADBENI OBIAJI IZ NAEG KRAJAI

BOINI DVOBROJ

AmanetPie: Vjekoslava Tomi Nekako s jeseni, kad bi se veina teakih poslova privela kraju, ambari napunili itom, ispekla rakija i pripremilo mnogo toga za zimu, moglo se poeti razmiljati o udaji i enidbi i pripremanju pjerova. Naravno da su se prvo o tome dogovarali momak i djevojka a onda su obavjetavali i svoje roditelje. Ako bi se i oni s takvom odlukom sloili, prvi korak je bio davanje amaneta. Amanet je momak nosio djevojci. Ponekad su djevojini roditelji bili protiv kerkinog izbora pa je s momkom iao otac ili netko od rodbine kako bi privoljeli budue prijatelje da odobre kerci da se uda. Za amanet se prikupljala vea svota novca (otprilike je to bila vrijednost dobre krave ili vola) ili kako je tko imao. Uz novac se stavljao prsten zvani burme (koji je esto bio i pozajmljen) i komadi muketa. Sve bi se to pokropi svetom vodom i lijepo zamotaj u briljivo odabran tkani pekir. Kad bi djevojka primila amanet, to je bio znak da se obeala momku i da treba spremati svatove. Novac koji je dobila koristio se za pripremanje rua (ruha) i darova koje je cura nosila novoj familiji. Poto se sve izraivalo runo, trebalo je vremena da se ruo spremi. Moralo se tkati, presti, iti, vesti, plesti. Tu su pomagale djevojine rodice, susjede, prijateljice. Najee se radilo nou pri slabom osvjetljenju karabitue ili petrolejke. Gledajui danas filigransku izradu naih vezova, kera, ara na priglavcima i arapama nije mi jasno kako su to uspijevale. Darovi su se spremali u dogovoru sa buduom svekrvom. Ti dogovori su odravani obino nedjeljom u Sutjesci poslije mise. Mladoenjini bi roditelji ponijeli rakiju i meze (pitu, suho meso, sir torotan) i nai bi se sa buduim prijateljima za takozvanom uinom. Obino bi se sjedilo u kui nekog Sutjeanina, kuma ili poznanika, i tu bi se dogovaralo i upoznavalo. Iznosilo se i po nekoliko uina prije vjenanja. Zadnja je bila nedjeljom pred vjenanje kad bi budua nevjesta ljubila mladoenjinu obitelj i rodbinu, a oni bi je darivali. Svekrva bi ila s njom i primala darove. Muki su davali pare, a ene komade odjee: nogavice, rukave, okruge i slino. Cure koje su se te godine spremale za udaju (uzele amanet) drugaije su se nedjeljom i oblaile kitile se. Nosile su crne dimije, sveane jeerme i rubalj na glavi uz obavezan nakit. Sve te pripreme su trajale do Marine da bi prve srijede poslije Marine bilo zajedniko vjenanje. Ovako je to izgledalo ako je bilo sve po redu. Meutim, znalo se desiti da se djevojka predomisli. Moda bi se pojavio drai momak, ili roditelji nisu nikako dali za tog od kojeg je primila amanet, pa bi ga morala vratiti. To je bila prilina bruka i o tome se prialo (i bez telefona i interneta) od atia do Kraia. ak i danas ponekad ujem stare ene kad priaju o nekoj svojoj poznanici kako kau: Ma bona, zna to je ona to je vratila amanet... Pamte to, a ono to se desilo negdje prije pedeset, ezdeset godina.

Vare - Grad staraca i duhovaVie se nitko ne moe sjetiti koji bi to kulturni ili sportski dogaaj u Vareu bio vrijedan spomena. Kulturni i sportski ivot praktiki ne postoji, izuzmemo li, naravno, pevaljke (Dace, Paje i Zlaje) koje svojim nastupima uveseljavaju goste po lokalnim bircuzima. Grad je bez adekvatnog prostora u kojemu bi se mogla organizirati izloba, sportska ili kulturna priredba. Za takve namjene, jako rijetko, koriste se hodnici kola ili stara crkva. Niti jedan sportski klub ne postoji, ili postoji samo na papiru, nema niti prostora u kojemu bi klubovi, i kad bi netko takvu aktivnost mogao pokrenuti mogli djelovati, izuzmu li se pritom kolske sportske dvorane. DTV Partizan u Vare Majdanu je uniten, postao je ak opasan po zdravlje graana pun izmeta, polupanih prozora i upljeg krova, dignutog parketa i unitenog sanitarnog vora. Nikakvih naznaka obnove ovoga objekta niti na vidiku nema, zapravo se ne zna tko je vlasnik i tko je duan o objektu brinuti. Jo je gore stanje s Radnikim domom koji je prije nekoliko godina uniten poarom. Trebamo biti sretni to u ovakvim uvjetima latentne nebrige i zanemarivanja kulture i sporta nema previe razbojnitava, pljaki i maloljetnikih prijestupa. Jedini organizirani oblik rada s mladim ljudima ovoga trenutka provodi Hrvatsko katoliko dobrotvorno drutvo, a ona se ogleda u funkcioniranju folklorne sekcije koja okuplja nekoliko desetina hrvatskih djeaka i djevojica. Nikoga ne udi to mladi nakon zavretka srednje kole ili studija odlaze. U takvim uvjetima Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZE-DO upanije objavilo je Poziv za predlaganje projekata u oblasti kulture za 2005.g., bezobrazno zadravajui pravo da navedeni poziv poniti bez navoenja razloga, odnosno davanja dodatnih pojanjenja za takvu odluku, to e se vjerojatno i dogoditi, znajui kakvo je stanje u proraunima, a osobito glede injenice da e upanijski prorauni zbog zatraenih izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda, jo osiromaiti. Uostalom, kome je do likovnih izlobi, koncerata, kino predstava kad ni kruha nema dovoljno. Drimo li se one: Kultura nije nadomjestak, nego klju ivota, crno nam se pie. Ovaj grad danas je grad staraca, vrlo brzo grad duhova.Goran Spreki Preuzeto s stanice Vare home page

Ovdje se oduvijek tegobno ivjelo od zemlje i rada u rudniku i enidba sina je bila veliki troak. Valjda je zbog toga i nastala ovakva izreka: Nevjesta u kuu, jaram uz kuu. Bez obzira na sve te trokove obiaji su se uvali i rijetko se deavalo da se mlada dovede po noi. A mladost ko mladost. Najvanija je bila ljubav. Visina amaneta, broj uina, darovi, komora koju su spremali za mladom bila je vana njihovim roditeljima. Da je amanet mogao biti i drugaiji govori i ova pjesma: Zarui me momak sa planine, zaruka mu grana borovine.

Burma koju je mladi davao djevojci.

20

21



BOINI DVOBROJ

BOINI DVOBROJ

SokakOd lokaliteta Pijesak nastavlja do kavane Joze i Kaje ari poznata ulica zvana Sokak koja je bila poploena rijenim kamenom oblacom sve do kue fotografa Davida Mikeljevia. S obje strane ulice nalazili su se duani, kavane, gostione izanatske radnje...

Preko puta kue branog para Filipovi (izmeu kua Begovice i Ive Trgovevia zvanog Ivun), nalazila se manja kuica u ijem se prizemlju nalazio duan. U duanu se prodavala biuterija, stakleni perli, bobci raznih boja Vlasnik duana je bio Mijo Rodi koji je imao dva brata Stjepana i Vinka. Kada je Mijo umro od suice, rad u duanu nastavio je njegov brat Vinko. Pripremio: Mijo ain

su svi mjetani zvali Striika jer je bila rodom sa Strice kod Varea. U prizemlju kue su se nalazila dva duana. U jednom je bila mesara Pere Trgovevia zvanog Peran. U mesari je prodavao razne vrste svjeeg mesa: bravetinu, teletinu, svinjetinu i govedinu. U poslu mu je pomagao sin Perica koji je poslije oeve smrti nastavio da njeguje obiteljsku tradiciju sve do svoje smrti 2004. godine. U drugom duanu je Stjepan Rodi prodavao tekstil na metrau. U treoj kui Kaje Mari koja je bila sagraena od slaganih drvenih trenica su bila dva duana pod zakup, a vlasnici su im bili idovi. Jedan se zvao Pereta i bio je vlasnik duana u kojem je prodavao biuteriju, sitne bobke raznih boja, te ukrasne trake za nonju. Vlasnik drugog duana je bio Salamon Papo kojeg su u narodu zvali Solomun. U duanu je prodavao tekstil i tof na metrau. Njegova obitelj je ivjela u Sarajevu. Preko puta njegovog duana se nalazila kua Ive aria i njegove supruge Marije koju Iza kue Ive i Marije ari nalazila se manja kua ene koju su zvali Begovica. U prizemlju te kue nalazio se duan koji se iznajmljivao. U duanu je radio zanatlija opanar Mujo iz Visokog. U duanu je pravio opanke od govee koe, koje su u to vrijeme bile vrlo traene.

S druge strane Begovicine kue nalazila se kua Janje i Filipa Filipovi. U prizemlju njihove kue se nalazila trgovina prehrambenih proizvoda. Veina proizvoda se u to vrijeme kupovala na malo: 5 dkg kave, 25 dkg rie, 25 dkg eera, jedno pakovanje duhana sa papiriima (palta) Poslije zatvaranja trgovine u tom prostoru njihov sin Marijan je otvorio usteraj. Preko puta kue branog para Filipovi (izmeu kua Begovice i Ive Trgovevia zvanog Ivun), nalazila se manja kuica u ijem se prizemlju nalazio duan. U duanu se prodavala biuterija, stakleni perli, bobci raznih boja Vlasnik duana je bio Mijo Rodi koji je imao dva brata Stjepana i Vinka. Kada je Mijo umro od suice, rad u duanu nastavio je njegov brat obiteljska s djecom

U vrlo gledanoj emsiji Folk Show na Federalnoj televiziji koja je emitirana krajem studenog mjeseca najvei pljesak dobila HFS Bobovac iz atia sa svojim sutjekim svadbama Nastup Hrvatske folklorne skupine Bobovac koji uspjeno vodi ga Ana Mijatovi Dojinov bio je vrlo siguran i uvjerljiv i bio je to neprijeporno najzanimljiviji i najoriginalniji nastup meu svim ostalim izvoaima te veeri u emisiji. Voditelj Enver adinlija najavio ih je kao neto to jo niste vidjeli. Na sceni se tako nalo etrdesetak lanova i lanica ove skupine, starijih ali i mladih djevojaka i mladia, odjevenih u raskone, a na TV se tek vidjelo da su to i jako, jako lijepe nonje kakve su se do juer oblaile u naim svatovima i koje ovi entuzijasti rado uvaju od zaborava oblaei ih u brojnim nastupima kod kue i po svijetu. Onda se razleglo evo idu kieni svatovi, evo idu kieni svatovi, potom daruj nama na pirina, darovo te Bog te tako redom. Vidjeli smo kako se mlada oprata sa svojim ukuanima, kako je aa blagoslivlje, a mater kropi, ona se krsti, potom kako mladoj jenjga stavlja duvak

Prege na TV-u

Narodna nonja i moda zajednoPrilog za emisiju o elementima narodne nonje i njenoj primjeni u dananjoj modi, u subotu u naem kraju snimala ekipa FTV Tradicionalna sutjeka nonja tako je lijepa da nastavlja pobuivati interes kod ire javnosti. Iako je ona svojim skladom boja i nevjerojatnih detalja napose lijepa kad je se nosi gdje i nastala, znai od Banjevca pa sve do Klanca, Lipnice i Vukanovia, ini se da tek na TV zasja u punoj svojoj raskoi. Ljudi s TV oito najbolje prepoznaju svu njenu atraktivnost pa je tako u subotu FTV iz Sarajeva u atiima ponovno snimala lanove HFS Bobovca obuene u narodne nonje. U muzeju u samostanu snimali su izloene dijelove narodne nonje te se zanimali za njenu kulturoloko - povijesnu vrijednost. Emisija bi se trebala emitirati srijedom oko 18 sati na FTV. Sve nam to govori da je hrvatska narodna nonja sutjekog kraja vrijednost koju treba uvati i dalje spaavati od zaborava. U Aljiniima, Bjelaviima, Bijelom Polju, Seocu, Lukovom Brdu, Trnovcima, atiima ali i drugdje. Pa bilo to i u Graacu, Stocu, Zuerichu ili Sydneyu.

na glavu, itd itd. Vidjeli smo nekoliko kola, uli argiju, nau pjesmu. Ukratko, pred gotovo pa milijunskim auditorijem bila je to vie nego uspjeana prezentacija i promocija naih obiaja, kulture i tradicije. Prije sedmominutnog nastupa naih folkloraa o njihovoj pjesmi i igri govorili su voditeljica skupine ga Mijatovi Dojinov te g. gvardijan dok je o svojoj knjizi Narodni obiaji Hrvata iz Kraljeve Sutjeske govorio g. Hajrudin Hodi. Emisija je inae posve puko - popularnog karaktera u oputenom, zabavnom stilu za najire slojeve gledatelja. Osim naih folkloraa nastupilo je jo sedam osam pjevaa i pjevaica sevdalinki, narodne te folk glazbe.

22

23


BOINI DVOBROJ

Dijaspora


BOINI DVOBROJ

Kako je sruen berlinski zidDana 13. kolovoza 1961. godine sagraena je jedna od najbrutalnijih arhitektonskih tvorevina komunistikog poretka bive Demokratske Republike Njemake (DDR-a) i biveg SSSR-a. Sagraen je Berlinski zid. Bila je to eljezna zavjese izmeu istoka i zapada Njemake, istoka i zapada Europe. Dana 13. kolovoza 1961. Berlin je podijeljen zidom na istoni i zapadni. Zapadni Berlin je postao preko noi otok do kojega se moglo stii iz dananje zapadne Njemake samo nekom vrstom tranzita bez suvinog usputnog zadravanja i bez bilo koje vrste zapadne propagande. Sluajno zaboravljene novine ili neto slino smatralo se brutalnom provokacijom sa zapada. Tek od 1971. godine za vrijeme vladavine Willy Brandta uspjelo se dogovori da putovanja i posjete rodbini u zapadni Berlin budu malo liberalnije naravi i bez velikih kontrola. Berlinski zapadni deki nisu sluili vojni rok zbog nedostatka mukaraca, a i plae su godinama stimulirane kroz takozvani berlinski dodatak. Istoni Berlin je bio interesantan za turiste koji su mogli prelaziti u drugi dio grada preko danas legendarnih prijelaza koji su postali muzeji, a sve pod motom trgovine, verca i lijepih djevojaka. Ameriki predsjednik Ronald Reagan je prilikom svoga posjeta Berlinu 1987. izrekao povijesnu reenicu, Gospodine Gorbaov, otvorite Brandenburka vrata! Moda je to bio prvi poticaj za ruenje i premoavanje velike eljezne zavjese izmeu istoka i zapada, izmeu socijalizma i kapitalizma. Dvije godine kasnije, na dananji dan u noi izmeu 9. i 10. studenog 1989. poslije 28 godina, netrpljivosti izmeu dvije drave u kojima je isti njemaki narod govrio jednim njemakim jezikom i imali doslovce ista kulturalna obiljeja (bar to danas rado naglaavaju) mrnja je prevladana. Na dananji dan prije 15 godina, sruen je berlinski zid. Mnogo je suza radosnica proteklo i mnogi su ponovno ugledali lanove svojih obitelji koje je zid doslovce 28 godina drao razdvojene. Obitelji su bile podijeljene. Zid je unitio mnoge ivotne planove i ideje koje se nikada vie nisu mogle nadomjestiti ili realizirati. Ukupna duina Berlinskog zida bila je 155 kilometara dok je samo Istoni Berlin imao 43,1 km

Istona njemaka jo uvijek epa za uhodanom zapadnom tehnologijom, kulturom, produkcijom i demokracijom. Na istoku ujedinjene Njemake jo uvijek dobar dio puanstva misli da su stranci posljedica njihovoga materijalnog neblagostanja. Istina je pak da su najee navedene kategorija stranih radnika ugroeni i ponieni upravo od strane bivih istonih Nijemaca. U meuvremenu Berlin je postao svjetska metropola i gotovo je sve promjenjeno u istonom djelu grada. Ulice vie nisu ulice, sada su veliki trgovi i kupovni centri. Veliki koncerni su izgradili nanovo svoja predstavnitva i centrale, sve je prekriveno novim fasadama od mramora, kamena i stakla. Tek pri samim rubovima grada, moe se osjetiti duh biveg istoka, ali navedenim tempom izgradnje ni to se nee uskoro moi vie prepoznati. Duh berlinskog zida je jo i danas u ujedinjenom Berlinu i 84 milijunskoj velikoj Njemakoj opipljiv i vidljiv. Na 13. kolovoza, na dan kada je zid sagraen, u Berlinu se sve dravne zastave sputaju na pola koplja u spomen svim poginulim i nastradalim rtvama koji nisu doekale ruenje berlinskoga zida prije 15. godina. U Berlinu je danas kod puanstva ujedinjenje Njemake i slavlje i osjeaj gorine. Ujedinjenje jo uvijek nije donijelo onaj eljeni cilj a tko zna i kada e.

U spomen

Tekst pripremio: eljko Mati Berlniski Magazin

zida. Visina zida je bila 3 metra i 50 centimetara. Du zida bilo je rasporeeno 302 straarske osmatranice i 20 bunkera koje su uvale zid od pet tisua istononjemakih nesretnika koji su se eljeli doepati zapadne obale Berlina i boljeg ivota. Od navedene brojke 3200 ljudi je uhieno pri pokuaju bjegstva i osueno na nerazumno visoke kazne zatvora. Koliko je do danas takoer poznato, vie od 100 ljudi je na zidu ubijeno dok je oko 200 ljudi povrijeeno prostrijelnim ranama od vatrenog oruja iako po nekim ni ovo nisu konane brojke. Njemci istoni i zapadni bili su i ostali jedan narod premda su se 28 godina promatrali preko dalekozora i niana. Danas su sve to zaboravili i jedni su drugima oprostili. Ostali su samo muzejski odlomci od nekadanjeg zida koji se mogu nai u svim berlinskim muzejima i trgovinama suvenira. Odlomci zida podsjeaju na drugu diktaturu na njemakom tlu koja se odigrala u posljednjih stotinu godina i na njene rtve. Odlomci zida su opomena za one Nijemce kojima je eljezna zavjesa olako oprotena dok je njihovim rtvama to uspomena na slobodu, dostojanstvo i sva druga graanska prava.

Dana 8. prosinca 2004. godine navrila se godina dana kako je u Kraljevoj Sutjesci pokopana Brigita Dusper, ro. Adaji. Roena je 1965. godine i do udaje je ivjela u Kr. Sutjesci, a poslije sa svojom obitelji u atiima. Posljednje dvije godine svog ivota borila se s tekom boleu. Tono dvanaest godina prije 8. XII 1991. rodila je svoje prvo dijete Antu. Dvije godine kasnije 19. VII 1993. rodila je Miju i Katu, blizance. To dvoje djece uz jo jednog djeaka, bila su jedina djeca roena te teke ratne godine u atiima. Lucija je roena 1995. Samo ako pogledamo ove godine (1991. 1995.) bit e nam jasno koliku je snagu, ljubav i hrabrost imala pokojna Brigita. U vremenu kad se odavde samo odlazilo, u vremenu sveope mrnje i zla ona je rodila etvero zlatne djece. Imala sam sreu da su dvoje od njih bili moji aci. Znamo da im je majka sad najpotrebnija, ali vjerujemo da Bog ima planove za sve nas. Vjerujemo da e dati snage njihovom ocu Tomislavu, bakama Mariji i Marici, te djedu Jozi da ih nastave ovako lijepo odgajati i doive da ih vide kako su stasali u prave ljude. Nama ostaje da se sjeamo ove hrabre mlade ene. Kad god vidimo njene djeake Antu i Miju kako ministriraju na oltaru, i njene djevojice pred oltarom mislit emo i na njihovu mamu i init e nam se da je tu meu nama kao to je bila prije. Gleda svoju djecu i bdije nad njima. Pokoj vjeni daruj joj, Gospodine! Vjekoslava Tomi

24

25


BOINI DVOBROJ

Reportaa


BOINI DVOBROJ

U Kraljevoj Sutjesci je u Hrvatskom domu 6. prosinca, organiziran doek Sv. Nikole. Ovaj svetac nas sve veseli posebno najmlae. Sveti Nikola je drag i dobrodoao gost svima nama. Djeca su uz pomo vjerouitelja Draena Filipovia pripremila igrokaze i recitaciju Sv. Nikoli. Doek je poeo neizostavnom pjesmom Svetom Nikoli Evo ide koju je izveo djeji zbor, uz instrumentalnu pratnju Tine Tomi. Uslijedila su dva igrokaza i recital u kojima su uestvovala djeca iz cijele nae upe. Djeca su se ove godine uistinu potrudila da uljepaju doek Svetog Nikole. U pratnji svojih roditelja doli su i najmlai u velikom broju. Sveti Nikola je nagradio svako dijete darom, osmijehom i veselom rijeju, pohvalivi pri tome djecu koja dobro ue, sluaju roditelje i starije, koja idu u Crkvu. Omiljeni svetac najmlaih je kao i uvijek doao u pratnji anela i krampuza. Aneli uvaju dobru, a krampuzi ibaju lou djecu, tako da je i ovaj put bilo suza. Dragi gost posebno najmlaih, Sveti Nikola, dijeljenjem darova pokazao je brigu i radost za njih. Nadajmo se da e nas i sljedee godine pohoditi Sveti Nikola.

Doek svetog Nikole

Znaaj i vanost naeg medija za BOLJE sutra!BROJ POSJETITELJA 351 412 430 501 904 1443 1401 1452 1362 1536 2723 1222 MJESEC Sijeanj Veljaa Oujak 2004 2004 2004 Travanj 2004 Svibanj 2004 Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni 2004 2004 2004 2004 2004 2004 Do 9.Pro 2004

Darivanje nikolinjskih paketia omoguili su: Franjevaki samostan i upljani upe Kraljeva Sutjeska Franjevaka mlade Kraljeva Sutjeska Predsjednik Federacije BiH Mjesna zajednica Kraljeva Sutjeska Trgovina Markovi Kiseljak Trgovina Grubei Kiseljak Trgovina Pero Peri Sarajevski put Kiseljak Trgovina Bego atii Trgovina Stripi atii Trgovina Sandra Aljinii Trgovina Brkin duan Kraljeva Sutjeska Trgovina Trstionica Kraljeva Sutjeska

Na samom smo poetku prosinca mjeseca i moemo sagledati statistike podatke o dnevnom, tjednom, mjesenom i cjelokupnom posjeivanju naeg portala. Prosjean broj posjetitelja do sada u mjesecu prosincu iznosi 246,70 posjetitelja. Za ovih sedam mjeseci od kada postoji na portal jako smo zadovoljni posjeenosti naeg portala. Od poetka svibnja pa evo do poetka prosinca mjeseca iz dana u dan broj posjetitelja je sve vei, tj. na portal je sve ee posjeen, to moemo vidjeti i na skali

polovini mjeseca. Sredinom mjeseca broj posjetitelja je neto smanjen, razlog ne znamo, ali ponovno krajem mjeseca broj je znatno porastao. U prvoj polovini mjeseca prosjean broj je dosegao do 220 posjetitelja, sredinom mjeseca broj je spao na nekih 50 posjetitelja te krajem mjeseca broj je ponovno porastao na nekih 250 posjetitelja. Prosjean broj u cijelom studenom je 220,67 posjetitelja.

takoer su esti posjetitelji, zatim stanovnitvo Bosne i Hercegovine pa vicarska, vedska, Hrvatska, Njemaka, Kanada, Austrija, Australija te mnoge druge zemlje to takoer moemo vidjeti na sljedeoj skali Zato SAD ima najvii broj posjetitelja? Razloga je mnogo. Mnogo se naroda iz Kraljeve Sutjeske ili iz Kaknja nalazi u SAD-u i poto su vrlo daleko svaka informacija iz naeg kraja je dragocjena.

Prosjena posjeenost

Statistika po danimaU mjesecu studenom najvie posjetitelja je bilo srijedom i petkom.

ZakljuakA mi i jesmo tu da ljude irom svijeta koji su nam daleko i one koji su nam blie informiramo, to se to dogaa u sutjekokakanjskom kraju. Kod nas se uvijek neto dogaa i sretni smo to imamo nain da i vama tovani posjetitelji kaemo to ima novo kod nas. Pripremila: Dijana Perii

U mjesecu svibnju broj posjetitelja je bio oko 1329 ili 42,87 a ukupan broj posjetitelja od svibnja pa do kraja mjeseca studenog je oko 20 863. Vrlo dobro!!! No da se mi osvrnemo na studeni mjesec koji ima 30 dana, a od tih 30 dana najvie posjetitelja je bilo u prvojLJESTIVA POSJEENOSTI 1 2 3 4 5 6 7 8 910

Statistika po zemljamato se tie zemalja, stanovnitvo SAD-a najei i najbrojniji su posjetitelji na naem portalu. Nakon SAD-a stanovnitvo EU

STATISTIKA PO DRAVAMA SJEDINJENE AMERIKE DRAVE EUROPSKA UNIJA BOSNA I HERCEGOVINA SVEDSKA AUSTRIJA NJEMAKA KANADA HRVATSKA FRANCUSKAAUSTRALIJA

26

27


BOINI DVOBROJ

Glas mladih


BOINI DVOBROJ

Jesam li osoba s predrasudama?Zato ljudi ne ele testirati svoje predrasude? Moda zbog straha da nisu tone? Nije normalno biti uporan u sudovima, ak I onda kada nam detaljne analize kau da smo pogrijeili. PRADRASUDA JE OSNOVNA OSOBINA SVAKOG OVJEKA KOJA SE POJAVLJUJE U TRENUTKU PRVOG SUSRETA S NEKIM ILI NEIM. Ne! mi grijeimo kada na osnovu jednog susreta s nekom osobom donosimo nezdrave odluke. To su zapravo samo lude prie koje brzo krue i od usta do usta mijenjaju sadraj. Predrasude su nam daleko primamljivije od same istine. A zato stvarati pogreno miljenje o ljudima, prvo upoznajmo okolinu te predrasudu pretvorimo u zdravu odluku. JEDINI NAIN DA PREDRASUDU PRETVORIMO U ZDRAVU ODLUKU JE DASTALNO BUDEMO U POTRAZI ZA ISTINOM. Potraga za istinom U trenutku kada nae predrasude prestanu da budu osobne ili prerastu u grupu tj. dobiju nekakvu socijalnu dimenziju onda mi irimo neistine. Predrasude veih grupa esto nose nepredvidive probleme, jer takve je grupe teko uvjeriti da nisu upravu. Zato ljudi ne ele da testiraju svoje predrasude? Zato izbjegavamo susret sa istinom? BJEANJE OD TESTIRANJA PREDRASUDA JE BIJEG OD SAMOG SEBE. A bijeg od samog sebe moe prouzrokovati raun koji je teko isplativ.

Seminar o nevladinim organizacijamaPoetkom studenog u Kraljevoj Sutjesci je bio prvi dan seminara koji bi trebao dii na noge mlade ljude da krenu sami neto raditi i kreativno osmiljavati budunost. Kao to smo najavili: 3. prosinca je poeo seminar ili tonije reeno radionica za mlade naeg kraja a tema su mu nevladine organizacije te mjesto mladih u njima. To je bio prvi dan u kojem se govorilo o znaenju nevladinih organizacija (NVO) te o ulozi mladih u njima a predavai su bili: naelnik opine g. Mensur Jaarspahi, predsjednica NVO Alternativa Kakanj, ga Maksuma Topalovi te predsjednica udruge graana Oda iz Zenice gica Amra emi. Pa kakvi su dojmovi, hoe li biti koristi od svega? Prvi dojmovi veine sudionika su pozitivni jer tek sada mogu vidjeti kako napraviti jednu takvu organizaciju te s kojim ciljem i radi ega. Drugi dan radionice je protekao u praktinom obuavanju u kojem su sudionici nauiti kako treba izraditi jedan nevladin projekt koji e biti opekoristan za iru zajednicu. Seminar se odravao u prostorijama samostana a na njemu je sudjelovalo dvadesetak mladia i djevojaka. Ovo je prvi seminar takve vrste uope u naem kraju Nadajmo se boljim rezultatima jer jedna takva organizacija uveliko bi pomogla mladima u boljem koritenju slobodnog vremena, priliku da se aktivno ukljue u svoju zajednicu te iz svega izvuku iskustvo pa i sredstva potrebna za ivot.

Diplome za bolje sutra

ivot i odlukeOdluke su te koje pokreu ljudski ivot. Imati predrasude je sasvim normalno, ali zato ih je potrebno pretvoriti u konano miljenje. Kada se upoznamo s nekom osobom, vrijeme provedeno s njom je dovoljno da se stvori miljenje. Je li ispravno donijeti bilo kakvu odluku o ovjeku kojeg znamo tek nekih par minuta ili neto vie vremena?

Sretan Boi i Nova godinaS.T.R. atii28

Na Katehetskom institutu u Mostaru u subotu je poslije etverogodinjeg studija promovirano 14 novih profesora vjeronauka diplomiranih kateheta. Troje njih je iz upe Kraljeva Sutjeska Diplome su danas meu 14 promoviranih kateheta i katehistica uruene Jeleni Mari iz Bjelavia, Dijani Martinovi sa Slapnice i Draenu Filipoviu iz atia. Takoer iz nae susjedne upe Kakanj je diplomirala imica Kristi. Uruio im ih je dekan Visoke teoloke kole iz Sarajeva dr. Marko Josipovi u nazonosti rektora Sveuilita u Mostaru dr. Marka Ljubia te brojnih uglednika iz crkvenog, znanstvenog i kulturnog ivota grada na Neretvi. Svima estitamo na steenom akademskom stupnju a naima i na odlinom predstavljanju nae upe danas u Mostaru. Nijedna druga upa nije se mogla danas pohvaliti s toliko diplomanata kao Kraljeva Sutjeska. Prof. Martinovi uposlena je ve u Gospiko senjskoj biskupiji dok je prof. Mari vjerouiteljica u Vareu. Prof. Filipovi vjerouitelj je u kolama na upi Kraljeva Sutjeska, urednik je ovog portala te tiskanog izdanja Kraljeva Sutjeska on line. estitamo njima, njihovim roditeljima i obiteljima. (t.t.)

29


BOINI DVOBROJ

Vai dojmovi


pisma

Oduevljen sam vrhunskom rekonstrukcijom predane batine jedinog autohtonog naroda Bosne i Hercegovine, Hrvata Kraljeve Sutjeske na TV nastupu Federalne televizije dana 26. 11. 2004. To su istinski zagrljaji zaviajnosti i domoljublja prema Bosni i Hercegovini. Izvedbena folklorna skupina iz atia je nesumnjivi kulturni sloj povijesti naroda i drave kojoj pripadaju. Mijo Frankovi, Tuzla.

Piite nam vae komentare, sugestije i primjedbe o naem portalu i asopisu!

Franjevakisamostan Kraljeva Sutjeska

BOINI DVOBROJ

estit Boi i Isusovo poroenje!30 31


BOINI DVOBROJ

REKLAMA HT MOSTAR

32

sutjeski vjesnik broj 4

Documents