sutjeski vjesnik broj 6

Kraljeva Sutjeska online

sutjeki vjesnik

VELJAA, 2005. Kraljeva Sutjeska online

SUTJEKI VJESNIK

ija ac an ve? S crkKraljeva Sutjeska, VELJAA 2005.; broj 6., godina II.; Cijena 1 KM1

Kraljeva Sutjeska online, VELJAA, 2005.

www.kraljeva-sutjeska.com

impresumFRANJEVAKI SAMOSTAN KRALJEVA SUTJESKA Andrej MatocGlavni i odgovorni urednik Za izdavaa: Osniva:

Iz sadraja...Aktualnosti- Kopanje vodovodnih kanala postaje sluaj? - Vlada RH ulae u izgradnju muzeja - Ratanj e dobiti telefone!

Vjeko Tomi

Nikolina Pavlovi, Perica Subai, Drago Dujmovi, Tomislav ondra, Vjeko Tomi Andrijana Pavlovi +387 32 779 015 +387 32 779 291 www.kraljeva-sutjeska.com [email protected] UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj. U KM 3385902200045719 za asopis. Devizni raun, 0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse, fra Antun Perkovi, Franziskaner Platz 1, A-6330 Kufstein za Kraljeva Sutjeska onlineGrafiko oblikovanje: Bankovni raun: Web izdanje i e-pota: Telefon i Fax: Tajnica:

Uredniko vijee

Tema broja

- Poetak obnove crkve - Sanacija klizita - Postavljanje novih cijevi - Sainjen openiti program obnove

Razgovor

- Ivica Petrovi, predsjedavajui Opinskog vijea Kakanj

Komentari:

- Konstitutivnost Hrvata u opini Kakanj: Ne moe biti gore - Kome se to vodi voda

Curia bani Team Elektroniko-tiskani vijesnik KS online, Kraljice Katarine br. 1; FRANJEVAKI SAMOSTAN, 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH MEDIA, Zenica 400 primjerakaOdlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12 srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. zakona o porezu na promet proizvoda. Naklada: Tisak: Adresa urednitva:

Naa batina

- Svadbeni obiaji: Pliipjer - Sokak, Sutjeska iz davnina (2) - Fondacija Curia bani priprema knjigu o narodnoj nonji Hrvata Kraljeve Sutjeske

Vaa pisma - Usporedba Bea i Kraljeve SutjeskeDvije razliite ljubavi - Tegobe povratka: Radije bih kupio kuu u Kraljevoj Sutjesci

2

Iz sadraja...

sutjeki vjesnikAljinii u kanalima


Aktualnosti

Rije urednikaesti broj sutjekog vjesnika za koji se raspitujete mnogi ve dobrih mjesec dana a koji imate pred sobom dokaz je da dogaanja kod nas koja vrijedi biljeiti i iznijeti na svjetlo dana itekako ima. ak vie nego to bismo imajui sve u vidu s nama i oko nas na prvi pogled uope i oekivali. To opet govori o neupitnoj vitalnosti naih ljudi i naeg sutjekog kraja. Krajnje je stoga vrijeme da prestanemo vie sami sebe saalijevati kako je loe i kako ide na gore. Psihologija naime, upozorava da je potrebno misliti pozitivno i kreativno jer: ono to mislite o sebi, poinje se ostvarivati u vaem ivotu. Mi u sutjekom vjesniku mislimo da bolje moemo i da bolje i zasluujemo. Kao svoji na svome i kao ravnopravni graani ove zemlje ali i kao konstitutivni narod opine Kakanj. Zato se u ovom broju sama po sebi nametnula i tema o sanaciji crkve u Sutjesci ali i tema o konstitutivnosti Hrvata na opini Kakanj. O povratku te inae o eljama Hrvata da ovdje doive bolje dane, razgovarali smo s novoizabranim predsjedavajuim Opinskog vijea, Ivicom Petroviem. Puno energije za boljitak nas i naeg kraja jo uvijek eka da bude usmjereno u kvalitetne projekte. A da su pomaci mogui kad se hoe, potvruje i ovo glasilo. Pokazalo je to i nedavno osnivanje u Kraljevoj Sutjesci nevladine organizacije Curia regis kao i fondacije Nae stolno mjesto. Urednik

Kopanje vodovodnih kanala postaje sluaj?Svejedno to je snijeg i minus, po Aljiniima jednako kopaju vodovodne kanale. Po drugi put!... ini se nevjerojatnim ali je istinito. Poduzee Harysco iz Sarajeva u suradnji s kakanjskim Vodovodom i njihovim austrijskim partnerima po drugi put u mjesec dana kopaju po Aljiniima jedne te iste kanale za nove vodovodne linije. Poslije nevienog blata i unitavanja imovine, cesta i ulica koje je u Aljiniima u Naselju ostavilo ovo poduzee u studenom i prosincu zbog ega su Aljinii nalikovali na vojni poligon (Krivolak recimo) pa ak dospjeli i u novine (Veernji list) ini se da je to bilo samo zagrijavanje, prva epizoda. Slijedi oito druga. Jer kako drugaije protumaiti koncem sijenja novo iskopavanje tek nedavno zatrpanog kanala? Prema neslubenoj informaciji koja se ini vjerojatnom, izvoa radova je tako traljavo izveo radove da je od investitora dobio keca i poslan je na popravni. Ostaje nam vidjeti da li za sve kilometre ranije prokopane trase do Marijine Vode i prugicom do Bjelavia ili samo za ovih prvih stotinjak metara do doma na Aljiniima? Znai, vodu vari - vodu ladi. Mjetane Aljinia koji sve to moraju strpljivo promatrati i ekati da zavri, nitko ionako nita ni ne pita.www.kraljeva-sutjeska COM

3



Smrt u snijegu!Ilija Stoji iz Ratnja prijavio je 15. veljae 2005. godine u popodnevnim satima Policijskoj postaji Kakanj da je u snijegu u blizini svoje kue pronaao mrtvog brata, Vinka Stojia, roenog 1936. godine. Prema slubenom policijskom priopenju koje je prenijela agencija Zeda, Vinko Stoji je tijekom dana bio u Kaknju te se u poslijepodnevnim satima trebao vratiti kui autobusom. Kako nije doao kui, brat Ilija je sa svojim sinom krenuo prema autobusnoj stanici Ratanj da ga potrai te je u blizini kue, na udaljenosti od oko 100 metara, u snijegu pronaao brata Vinka koji nije davao znakove ivota. Sluaj je prijavio lokalnoj policiji koja je ubrzo potom izila na teren i izvrila oevid. Deurni lijenik iz Doma zdravlja Kakanj konstatirao je da nema tragova nasilja i da se radi o prirodnoj smrti. Sprovod pokojnog Vinka Stojia bio je na mjesnom groblju Ratanj.

Uitelji i roditelji s krpom u ruci u atikoj koli!U atiima se krajem sijenja zbio neobian gest koji mnogo govori o volji uitelja i roditelja da uine kolski prostor to ljepim i ugodnijim za izvoenje nastave. Naime, kola je ve due vrijeme prilino zaputena. Nitko ne pamti kad je posljednji put okreena o emu svjedoe aavi zidovi i stropovi. Mnogi su upozoravali na neprikladne uvijete za odravanje nastave, no do sada nitko nije reagirao. Zahvaljujui talijanskoj humanitarnoj organizaciji CESVI (Cooperazione e Sviluppo) koja je donirala potrebne materijale, te volji roditelja i uitelja, uionice e izgledati mnogo ljepe i ugodnije. Ovo je jo jedna pljuska u lice obrazovnom sustavu u BiH koji nije sposoban osigurati osnovne uvjete trajnog odgoja i obrazovanja svojim graanima, a kamoli slijediti europske standarde. D.Filipovi Mozaik vrijedne nekoliko desetaka tisua eura podravaju Europska komisija, Fondacija King Baudouin i Fond otvoreno drutvo BiH, a njima su, uz Kraljevu Sutjesku, obuhvaene i lokalne zajednice u Visokom, Vranduku i Pruscu.

Sarajevska fondacija Mozaik koja se bavi razvojem lokalnih zajednica, zapoela je u sijenju i veljai u Kraljevoj Sutjesci uz potporu opinskih i svih lokalnih struktura raditi na osmiljavanju programa ivo naslijee. U okviru programa koji e se ovdje uskoro vjerojatno realizirati su i dva atraktivna projekta: Tragovi naslijea i Razvoj i povezivanje zajednica kroz upotrebu resursa naslijea. Poslije poetnog istraivanja potreba, mogunosti i kapaciteta lokalnih zajednica,

koje je nedavno obavljeno i u Kraljevoj Sutjesci, sredinom veljae u naem stolnom mjestu odrana je dvodnevna struna radionica iji je cilj bio pretvaranje razliitih ideja lanova zajednice u konkretne projekte koji e kasnije konkurirati za dodjelu donatorskih sredstava. Uspjena realizacija ove faze osigurala bi donatorska sredstva potrebna za financiranje projekata koji bi se potom ostvarivali tijekom cijele ove godine. Ove projekte Fondacije

Kockica po kockicaMOZAIK

4

sutjeki vjesnikMuzej Franjevakog samostana


RATANJ E DOBITI TELEFONE!(?)Izgleda da su ratanjska kuka i motika donijele rezultata jer su iz Ratnja nedavno javili da su im strunjaci Telekoma obeali da e u skoro vrijeme Ratanj ipak dobiti telefonsku vezu sa svijetom i to tako to e 30 prikljuaka ostavljenih nikome u poruenom selu Klanac biti preusmjereni za Ratanj

Vlada RH za izgradnju muzeja darovala 375 tisua kunaIz programa pomoi kulturnim, znanstvenim, obrazovnim, zdravstvenim i slinim ustanovama Hrvata u BiH, a na temelju javnog natjeaja objavljenog sredinom 2004. Vlada Republike Hrvatske je koncem prole godine dodijelila itavih 375.000 KN odnosno 100.000 KM Franjevakom samostanu u Kraljevoj Sutjesci kao svoju potporu dogradnji muzeja koja je u tijeku. To je ve treu godinu uzastopce kako Vlada RH izdvaja namjenska sredstva za ovaj kulturni projekt u Kraljevoj Sutjesci postavi tako uz Vladu Federacije BiH te Opinu Kakanj i Zenikodobojsku upaniju i njegov glavni financijer. Zahvaljujui ovim sredstvima, ini se sasvim realnim oekivati u 2005. g. dovrenje dogradnje muzeja te njegovo otvaranje za posjetitelje. U ovoj godini zgrada je prema projektu arhitekta Pavla Maia podignuta od temelja do krova, pred zimu su postavljeni prozori i vrata i ureena fasada. U novoj graditeljskoj sezoni predstoji unutarnje ureenje nove zgrade te opremanje enterijera namjetajem. Posljednja faza predvia dovrenje dvorita. Kad sve bude dovreno muzej e imati zaseban ulaz iz dvorita te e omoguavati istovremeni boravak i razgledanje muzeja i knjinice za vei broj posjetitelja. Usto e u proirenim prostorijama nuditi i bogatiji kulturni sadraj.www.kraljeva-sutjeska COM

Saznavi da e ih telefon zaobii iako linija prolazi kroz selo, nekoliko domaina iz sela na elu sa seoskim povjerenikom Ilijom Stojiem podiglo je jesenas svoj glas apelirajui na sve strane ne bi li se sprijeila takva diskriminacija hrvatskog i k tome povratnikog sela u kome ivi desetak obitelji. Ratanjani su se u kratkom vremenu obratili za posredovanje kod svih koji su im mogli pomoi, od mjesne zajednice do predsjednika drave ak, a o njihovom sluaju pisale su novine i javljale TV postaje. ini se da su i u BH Telekomu shvatili da nije uredu mjetane Ratnja tako zakidati, pa e sada po svemu sudei nepravda biti ispravljena. Bravo Ratanjanima za upornost a Telekomu estitke na potenom priznanju pogreke. Ljude u Telekomu podsjeamo da svoj prvi halo jo uvijek ekaju mjetani u naim selima: Poljani, Papratno, Luii, Pavlovii, Dujmovii i Lukovo Brdo. Halo?!

5



MIROVINA ZA EFA POLICIJE U KRALJEVOJ SUTJESCISnagom zakonskih odredbi o funkcioniranju Ministarstva unutarnjih poslova Zeniko-dobojske upanije, dosadanji zapovjednik policijske postaje u Kraljevoj Sutjesci Mijo ain poslije 42 godine slube otiao je koncem prethodne godine u zasluenu mirovinu. U srijedu 29. prosinca njemu u ast je prireena prigodna sveanost u Osnovnoj koli Augustine Besse Luis u Kraljevoj Sutjesci. Zahvalnost za dugogodinje sluenje lokalnoj zajednici revnosnim obavljanjem policijskih dunosti gospodinu ainu izrazili su predsjednik Federacije BiH Niko Lozani, naelnik policijske uprave Ahmet Bjelopoljak, efovi policijske postaje u Kaknju erif Ramovi i Drago ori te gvardijan fra Vjeko Tomi. M. ain je pasionirani ljubitelj povijesti srednjovjekovne BiH, numizmatiar i suradnik lista Kraljeva Sutjeska on line i turistiki vodi za Kraljevu Sutjesku i Bobovac. Novi zapovjednik policijske postaje u Kraljevoj Sutjesci bit e najvjerojatnije Grga Hrgota s Banjevca.

Zapovjednik Mijo ain Mio s svojim kolegama sveano je proslavio svoj odlazak u mirovinu

Sveenici obavili blagoslov obitelji u upiNai sveenici obavili su boinih dana blagoslov obitelji na naoj upi Kraljeva Sutjeska. Od gvardijana smo saznali da su sveenici do Vodokra obili sva naseljena mjesta nae upe, od Ratnja do Poljica pored termoelektrane. Broj obitelji koje su posjetili i blagoslovili iznosi 752, a broj osoba koji su u tim obiteljima je prema ovim podacima neto manji od dvije tisue - tonije 1968. Uz neznatno odstupanje s obzirom na odsutne obitelji, to je otprilike i broj upljana upe Kraljeva Sutjeska na kraju 2004. i poetku 2005. Iz podataka se vidi da je broj vjernika u upi na razini prethodnih godina. Viak umrlih u odnosu na roene oito se nadoknauje novim povracima iseljenih upljana. Najbrojnije nae selo su atii sa 166 obitelji i 500 osoba. Potom slijede Kraljeva Sutjeska, Aljinii i Bjelavii sa stotinjak obitelji, sve do najmanjeg Poljica u kojemu su samo tri naseljene kue Stjepia sa sedam lanova obitelji. Nitko jo uvijek ne ivi u Kopijarima, Klancu, Teevu, Grmaama, elikovini, Govedoviima, Kuukoviima, onjama, Dolovima, Buliima i Turbiima!www.kraljeva-sutjeska COM

STALAN PORAST BROJA POSJETITELJA STRANICA

www.kraljeva-sutjeska.comStatistika za mjesec Dnevni prosjek posjeenosti 241 306 345 403 Ukupna mjesena posjeenost 7259 9514 10697 9673

STUDENI 2004. PROSINAC 2004. SIJEANJ 2005. DO 23. VELJAE 2005.

6

sutjeki vjesnik


Kraljeva Sutjeska dobila novu NVO!Koncem sijenja u Kraljevoj Sutjesci je u prostorijima kole osnovana nova nevladina organizacija - udruga graana simbolikog naziva Stolno mjesto - Curia regis. Skuptini udruge je prisustvovalo tridesetak mjetana a na njoj je jednoglasno donesena odluka o osnivanju udruge, njezin statut i izabrana su njena upravljaka tijela. Za predsjednika udruge izabran je Josip Branovi, a za dopredsjednika Mijo ain.

Priznanja prakaraturimaU etvrtak 6. sijenja, na svetkovinu Vodokra tj. Bogojavljenja, na koncu puke mise u upnoj crkvi u Kraljevoj Sutjesci etrnaestorici prakaratura uruena su priznanja za dugogodinju slubu pomaganja sveenicima. Priznanja je u obliku Zahvalnice uruio gvardijan fra Vjeko Tomi a primili su ih: Jozo Antunovi iz Miljaia, Mato Batini iz atia, Ivo Beni iz atia, Franjo Beni iz atia, Ivo Bradari iz Kraljeve Sutjeske, Mirko Filipovi iz Kraljeve Sutjeske, Franjo Franji sa Seoca, Luka Franjkovi s Aljinia Niko Komo s Bijelog Polja, Anto Mijaevi s Bistrika, Stjepan Pezer iz Pezera, Anto Rado iz Kraljeve Sutjeske, Mato Rado iz atia i Anto Ravlija s Papratna. Neki od njih, poput Ive Bradaria, Franje Franjia i Ante Radoa, prakaratursku slubu pomaganja sveenicima prilikom vjerskih obreda zapoeli su jo davne 1964. g. za vrijeme gvardijanstva pokojnog fra Stanka Bogeljia (+1996). Ta je sluba oduvijek bila veoma korisna kao pomo crkvi i sveenicima, a u vrijeme komunizma povezana esto i s dosta neugodnosti na koje se moglo raunati. Upravo zbog toga vrijedilo je rei hvala tim marljivim sveenikim suradnicima, ovim ivima, ali i tolikim drugim prije njih.

bani a Curi

Gvardijan i prakaraturi sa uruenim priznanjima

VRATIMO ZAJEDNO SJAJ NAEM KRAJU!

Fondacija Nae stolno mjesto

www.curiabani.org

7


Tema broja


Poetak obnove crkveKoncem prole i poetkom ove godine ispod parkiralita nae crkve prokopani su nekoliko metara duboki kanali u koje su poloene cijevi za odvodnju voda koje su se do tada zadravale ispod parkiralita. Ti su radovi samo prvi dio poslova koje e trebati uskoro poduzeti da bi se trajno rijeilo pitanje podzemnih i oborinskih voda oko crkve i samostana, ali i doskoilo problemu same stabilnosti crkve koja ve dugi niz godina pokazuje pukotine na vanjskim i unutarnjim zidovima te stropu.

Klizite na parkiralitu

Najprije je u studenom na prostoru parkiralita ispod crkve dolo do odreenog slijeganja terena po duini parkiralita prema rijeci. Na zahtjev samostana reagirala je nadlena opinska komisija za privredu, urbanizam i inspekcijske poslove preporuivi sanaciju klizita i proiavanje kanala koji odvode vodu prema rijeci. Zbog sigurnosnih razloga preporuena je odmah zabrana parkiranja vozila. To je izazvalo zanimanje ire javnosti, tim prije jer je informacija o tome objavljena i na web stranicama samostana. Poslije konzultiranja ininjera graevine Ivana Pinjuha iz poduzea Geotehnika Mostar i dr. Zlatka Langofa, sveuilinog profesora iz Sarajeva, pokazalo se nunim iskopati nove kanale na parkiralitu ispod crkve da bi se oborinske vode odvelo s prostora parkiralita

dalje prema rijeci. Prva otkopavanja su pokazala da su sto godina stari odvodni kanali zatrpani prilikom radova oko crkve poetkom osamdesetih godina prolog stoljea. Na svom putu prema rijeci Trstionici oborinske vode s prostora crkve i samostana zavravale su u nasipu parkiralita pa su sada prema nacrtima strunjaka prokopana dva iroka kanala na dva kraja parkiralita da bi se negdje na dubini od dva metra uhvatilo stare ispuste i novim ih se cijevima sprovelo dalje prema rijeci.www.kraljeva-sutjeska COM

Prva vea vjernika donacija za obnovu crkve

Ve iz pobrojanog jasno proizlazi da e sanacijski radovi biti veoma sloeni, vjerojatno dugotrajni, a zasigurno i skupi. No, a to se ini vanim naglasiti, s obzirom na stanje crkve i naetost prostora oko nje, to je najbolje pokazalo pokretanje klizita na prostoru parkiralita, vremena za ekanje vie nema. U ovaj se posao mora ui ve sada eli li se trajno rijeiti pitanje stabilnost crkve sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci bez obzira na kroninu besparicu koja sve pritie. Napomenimo na kraju da je u svrhu financiranja ovih konkretnih radova, koje moemo bez osobite pogreke nazvati i poetkom saniranja same crkve, prvi znaajniji prilog meu vjernicima sutjeke upe dao Anto Ivanovi iz Bea 5000 eura.

8

sutjeki vjesnik Postavljanje novih cijeviNa jednom kraju taj je posao konano dovren pred Boi zavrnim odvoenjem vika zemlje to je uinio svojim strojevima Miro Dusper iz Kraljeve Sutjeske, dok je drugi kanal, jer je tehniki bio zahtjevniji, veim dijelom postavljanjem cijevi dovren prije snijega u drugoj polovici sijenja. Veliki doprinos ovim radovima koji su bili samo preventivnog karaktera i tek najava krupnijih zahvata na prostoru crkve i samostana koji e prije ili kasnije morati uslijediti, dali su opinski naelnik Mensur Jaarspahi prije svih te njegovi suradnici iz opinske administracije: Emina Mehi, Read Zaimovi, kao i predsjedavajui Opinskog vijea Ivica Petrovi. Oni su osigurali sudjelovanje kakanjskih javnih poduzea i nekoliko privatnih poduzetnika koji su se spremno, bez naknade, ukljuili u posao. Na koncu, slino se iskazao i Miro Dusper sa svojim strojevima. Prema nacrtima prof. dr. Zlatka Langofa, neposredne je tehnike radove takoer bez naknade koordinirao Jozo Brki s Aljinia. Interes za dinamiku ovih prvih radova sanacije klizita iskazali su Vlada Federacije BiH preko Ministarstva kulture te Vlada Zeniko-dobojske upanije. Njihovo sudjelovanje, kao i sudjelovanje Dravnog povjerenstva je za nacionalne spomenike, tek se ubudue u veoj mjeri treba oekivati. Jo ranije, sredinom prole godine, u znaajno financiranje istranih buotina koje je samostan namjeravao zbog pukotina na crkvi poduzeti neovisno od novonastalog slijeganja na parkiralitu, ukljuio se i predsjednik Federacije Niko Lozani dodijelivi samostanu za te radove 10.000 KM, pokazujui tako dosta sluha za spas ovog nacionalnog spomenika kulture.


Budui da je rije o crkvi koja ima za upu Kraljevu Sutjesku golemo vjersko znaenje, a uz to rije je i o kompleksu nacionalnog spomenika kulture od dravnog interesa, ininjeri Pinjuh i Langof su uz dogovor s upravom samostana sainili ve do konca godine kompletan Program

Sainjen openiti program sanacije crkve

aktivnosti na sanaciji crkve s ciljem da se nau najbolja rjeenja za stabilnost crkve koja se, sudei prema onome to se vidi golim okom, za sada pokazuje upitnom u odreenoj mjeri. Planom su predviene slijedee etape radova: prikupljanje i analiza postojee dokumentacije, arhitektonski snimak, geodetski radovi, snimak konstruktivnih elemenata, snimak oteenja crkve, geotehniki istrani radovi, monitoring pukotina te izrada geotehnikog projektnog izvjea. Tek poslije toga, bit e, kako plan predvia, mogue izraditi izvedbeni projekt sanacijskih radova. Oni bi trebali sadravati sljedee elemente: stabilizaciju terena, stabilizaciju temelja, konstruktivne stabilizacione elemente na crkvi, postavljanje hidroizolacije i spreavanje kapilarne vlage, postavljanje drenae, radove na ureenju oteenih dijelova crkve te zavrne konzervatorske radove.www.kraljeva-sutjeska COM

9


KomentarPie: Tomislav ondra

www.kraljeva-sutjeska.com Konstitutivnost Hrvata u Kaknju

NE MOE BITI GORE!to se dogodilo s priom o konstitutivnosti Hrvata u BiH? Ima li konstitutivnosti u Kaknju? Kakva je zastupljenost konstitutivnih naroda? Kako se izboriti za istinsku ravnopravnost?U nedjelju, 6. veljae 2005. FTV je u svome centralnom dnevniku objavila vijest kako su svi ravnatelji osnovnih kola u Distriktu Brko iz reda jednoga naroda, u ovome sluaju iz reda srpskoga naroda. emu uenje, gospodine Blagojeviu, kada u susjednoj upaniji, Zenikodobojskoj, imamo znatno drastiniju situaciju? Naime, u Kaknju, gradu uglja i cementa, ravnatelji svih osnovnih kola su iz reda jednog naroda. Svi nazivi osnovnih kola takoer nose nazive pripadnika jednog naroda, a odlukom Vlade Zeniko-dobojske upanije od 16. rujna 2004. i svi predsjednici kolskih odbora su takoer iz istog naroda. U svim sluajevima to su Bonjaci.

Vjerodostojnost izreenog potvruju sljedee tabele:

TABELA 1 (osnovne kole)Naziv osnovne kole Read Kadi Brnjic Omer Mui Breani Abdulvehab Ilhamija Hamdija Kreevljakovi Ahmed Muradbegovi Mula Mustafa Baeskija 15. april Doboj Ravnatelj Islam Kova Halid Beirovi Muhamed Kadri Meksud Hadi Demal Beirhodi Vahid Tursum Mustafa Lopo Predsjednik kolskog odbora Husnija Imamovi Haris Neimarlija Mirha Imamovi Hajrudin Neimarlija Demal Maslo Mirsad Jaarspahi Nihad Hodi

Tabela 2 (srednje kole)Naziv kole Gimnazija Muhsin Rizvi ST Kemal Kapetanovi SS Kakanj Ravnatelj Emira ehagi Amela Domba Ahmed Karzi Predsjednik kolskog odbora Zehrudin Sikira Emin Harai ahbaz Velispahi

10

sutjeki vjesnikAnalizirajui detaljnije ponuene podatke uoit emo da je kolstvo u Kaknju organizirano na bonjaki nain. Za takvo organiziranje kolstva u Kaknju, i ne samo u Kaknju, pobrinula se Vlada Zeniko-dobojske upanije. Slina situacija je u izvrnoj i zakonodavnoj vlasti, kao i dravnim i javnim poduzeima. Bivi saziv Opinskog vijea Kakanj je na svojoj 54. sjednici izmeu ostalog raspravljao i o zastupljenosti konstitutivnih naroda na podruju nae opine. Informaciju s ovom tematikom su pripremile Sluba za opu upravu i stambene djelatnosti te Sluba za gospodarstvo, urbanizam i inspekcijske poslove. Spomenutom informacijom su samo obuhvaena dravna i javna poduzea, javne ustanove te osnovne i srednje kole nae opine. Premda informacija nije cjelovita, ipak nudi sljedee brojane pokazatelje na osnovu kojih se moe zakljuiti ima li u Kaknju konstitutivnosti.


KONSTITUTIVNOST U KAKNJU NE POSTOJI! Bilo je mnotvo pokuaja da se putem zakonodavne vlasti nae opine ove anomalije otklone no stranke na vlasti su svjesne da one mogu funkcionirati samo po ranije uhodanim principima. Bez obzira na sve, treba se ipak nadati da e novi saziv opinskog vijea savjesnije, odgovornije i uinkovitije raditi i da e vijenici donositi odluke koje e biti u interesu svih graana Kaknja. Moramo biti svjesni - konstitutivnost ne dolazi sama po sebi. Za nju se treba konstantno boriti na svim razinama vlasti. Srbi -

Doda li se ovome da su i funkcionari vijea biveg saziva (predsjedavajui, zamjenik i sekretar vijea) takoer pripadali bonjakom narodu, komentar ovim brojanim pokazateljima je suvian, odnosno, moe se iskazati jednom jedinom reenicom:

Bonjaci IZVRNA VLAST ZAKONODAVNA VLAST JAVNA PODUZEA OSNOVNE KOLE SREDNJE KOLE 5 24 16 8 3

Hrvati 1 6 1 -

Tabela preuzeta od organa uprave opine Kakanj

HFS Bobovac i na TV HAYAT!HFS Bobovac iz atia gostovala je u nedjelju 13. veljae 2005. u kontakt emisiji Nedjeljno popodne na sarajevskoj NTV Hayat. Emisija je bila na programu od 16 do 17.30 sati a folklorai su u svom nedjeljnom nastupu brojnom gledateljstvu ove popularne televizijske kue pjesmom i igrom uivo, na krajnje dopadljiv nain, prezentirali dio blaga iz uistinu prebogate riznice nae kulturne batine. Prema rijeima gospoe Ane Dojinov, voditeljice naih folkloraa, bio je to samo jedan u nizu njihovih javnih nastupa kojima su uspjeno prezentirali na kraj i nau kulturu.www.kraljeva-sutjeska COM

11


Razgovor...Razgovarao: Drago Dujmovi Poslije lokalnih izbora u listopadu prole godine, na elo Opinskog vijea Kakanj dogovorom stranaka doao je Ivica Petrovi, kandidat HDZa. Petrovi je tako postao najvie pozicionirani Hrvat u opinskoj vlasti jo od odlaska Janje Ivi (SDP) s ove dunosti prije dvije godine. Osim njega, u Opinskom vijeu od 28 vijenika, od Hrvata su jo samo njih trojica: Ivan abri (SDP), Tomo ondra (SDP) i Stjepan Tomi (HDZ). Dolazak na elo Opinskog vijea bio je povod da Petrovia bolje upoznamo i s njim popriamo o razliitim lokalnim temama.

Ivica Petrovi, predsjedavajui Opinskog vijea Kakanj


www.kraljeva-sutjeska COM

Zadaa vijenika je da pokree inicijative za razmatranje i rjeavanje odreenih pitanja, daje prijedloge za donoenje akata i programa rada od interesa za graane

Neto se rjeava, ali moe boljeRoen je prije 46 godina u atiima. Oenjen je Anom Beni iz istog sela. Imaju dvoje djece: sedmogodinju Miju i 21-godinju Emu, ponajbolju odbojkaicu OK Kakanj. Poslije dosta peripetija uspio se, dodue na odreeno vrijeme, vratiti na svoje predratno mjesto referenta za graevinarstvo i obnovu, s kojeg je kao nepoudan ondanjoj opinskoj garnituri izbaen poslije zavretka rata. Cijeli ratni period proveo je u Kaknju u kojemu i sada ivi. Supruga je zaposlena u vlastitom frizerskom salonu kojeg ima prije rata u atiima. Molim Vas da itateljima vjesnika Kraljeva Sutjeska pojasnite to je zadaa jednog opinskog vijenika i koja je uloga predsjedavajueg? Mogu li i kako graani izravno komunicirati s opinskim vijeem? Zadaa vijenika je da pokree inicijative za razmatranje i rjeavanje odreenih pitanja, daje prijedloge za donoenje akata i programa rada od interesa za graane ije interese zastupa u opinskom vijeu te trai strunu obradu pojedinih pitanja od strane nadlenih opinskih organa i slubi. Uloga predsjedavajueg opinskog vijea je da: predstavlja i zastupa opinsko vijee, sudjeluje u pripremi sjednice vijea, saziva vijee i istim predsjedava, stara se o ostvarivanju programa rada vijea, stara se o odnosima i pravima vijea sa nadlenim organima, tijelima i organizacijama, o pitanjima iz djelokruga vijea, potpisuje akte i zakljuke vijea, pokree inicijative za razmatranje pojedinih pitanja.www.kraljeva-sutjeska COM

12

sutjeki vjesnikGraani mogu komunicirati i davati prijedloge usmeno, pismeno i samim prisustvom na sjednicama vijea. Budui da ste na ovu funkciju doli kao kandidat HDZ a, moete li nam rei u kolikoj mjeri ova stranka, kroz Opinsko vijee Kakanj, moe ostavariti neke od svojih programskih ciljeva i koji su to? HDZ, kao stranka, kroz Opinsko vijee moe ostvariti svoje programske ciljeve i prijedloge kroz proraun Opine Kakanj i proraun Vlade Zeniko-dobojske upanije. Za ovu godinu planirano je asfaltiranje putnog pravca Ivnica Vukanovii, asfaltiranje i postavljanje plonika kroz staro selo atii, asfaltiranje putnih pravaca u selu Bjelavii, asfaltiranje putnih pravaca u selu Aljinii te pomo povratnicima u graevnom materijalu. Iz iskustva znamo da opinska vijea u Federaciji BiH rjeavaju, naalost, uglavnom potrebe tzv. veinskih naroda. Koliko se moe oekivati da se u Kaknju ponu rjeavati pitanja svih graana? to se tie rjeavanja pitanja infrastrukture, putnih pravaca i pomoi u graevnom materijalu povratnicima, kojih je bilo i u 2004. godini, to nee rjeavati samo HDZ kao politika stranka, ve i svi graani koji bez obzira na politiko opredjeljenje treba da daju svoje prijedloge i sugestije te kroz rad opinskog vijea rjeavaju svoje potrebe. U proloj godini uraeno je asfaltiranje regionalnog puta atii Aljinii, sportski poligon za koarku, odbojku, nogomet i parking prostor ispred doma na Aljiniima, dodjela graevinskog materijala povratnicima u visini 80. 000 KM kao i pomo Vlade Republike Hrvatske u materijalu za 19 obitelji povratnika uz koordinaciju, projekte i prijedloge opine.


nacionalna izbalansiranost. to se tie privrede s veinskim dravnim kapitalom, tu su male anse. Treba se boriti, a rezultate emo vidjeti za 3 4 godine. Koliko ete se Vi osobno i Vijee kojim predsjedate posvetiti intezivnijem i kvalitetnijem rjeavanjima infrastrukturnih problema nae opine, posebno sutjekog kraja: telefon, vodovod, ulina rasvjeta, nazivi kola, ulica ...? Ja osobno u se posvetiti rjeavanju ovih problema, normalno uz sugestije i prijedloge graana, mjesnih zajednica i udruenja koji upute svoje zahtjeve Opinskom vijeu. Imaju li Opinsko vijee Kakanj i Opinsko poglavarstvo Kakanj programa koji bi bili atraktivni i stimulativni za povratniku populaciju?

Iz navedenog se vidi da se ipak neto rjeava, a pitanje je da li je to dovoljno? Moj odgovor je da nije i da sve treba pokuati da to bude vie i kvalitetnije. Moe li Opinsko vijee utjecati da se u opinskom poglavarstvu, ali i u drugim privrednim i neprivrednim subjektima u Kaknju s veinskim dravnim kapitalom vri nacionalna izbalansiranost? Opinsko vijee moe utjecati i sve e uiniti da se u opinskom poglavarstvu izvri

Opinsko vijee nije usvojilo proraun za 2005. godinu i kroz njegovo usvajanje trait emo sredstva i programe za povratniku populaciju kako od Opine, Zenikodobojske upanije tako i od humanitarnih organizacija koje daju pomo za povratnike. Imate li gospodine Petroviu, jo neto dodati to nije ve reeno? Poruka je da se sretnemo za godinu dana i da usporedimo ovaj intervju, te vidimo to je uraeno a to nije.

13


Reportaa

www.kraljeva-sutjeska.comwww.kraljeva-sutjeska COM

ju naem kra u

Makare

Kraljeva SutjeskaU organizaciji Mjesne zajednice Kraljeva Sutjeska u utorak 8. veljae 2005. u mjesnom Domu kulture je odran Veliki tradicionalni maskenbal. Uz tradicionalni pokladni bal pod maskama, organizator je za stotinjak kostimiranih gostiju priredio i bogatu tombolu, rulet ples i izbor najuspjelije maske. Vesele goste dobro je zabavljao kakanjski bend Autostop. Glavnoj feti u Domu kulture prethodilo je tradicionalno cjelodnevno raspjevano druenje svatovskih makara na Pijesku i njihov obilazak svih obiteljskih kua u Kraljevoj Sutjesci.

Makare u samostanu

Malo koga je vesela pokladna atmosfera mogla ostaviti ravnodunim! I staro i mlado iz Kraljeve Sutjeske i okolice veselilo se i zabavljalo sve dok se zora nije tiho prikrala i prohladnim prstima zakucala na prozore Doma kulture koji je, nakon odlaska gostiju, ostao sam zaogrnut maglovitim zimskim praskozorjem poput osamljenog starca koji strpljivo eka neku slinu prigodu da se opet, bar nakratko, otrgne zaboravu. Eh, kako je to nekad bilo, kroz uzdah bi sjetno, otpuhujui glasno duhanski dim, primjetili oni stariji. Ma, nije loe bilo ni ovo danas, kroz smjeak bi dobacili ovi dananji mladi. A na mlaima svijet ostaje, zar ne?Kakanjske makare

Makare na Pijesku

KakanjU subotu 5. veljae 2005. godine u organizaciji gradskog HKD Napredak u foajeu Doma kulture u Kaknju odran je peti po redu pokladni Gradski maskenbal. Ugodnu atmosferu, za ovu prigodu matovito maskiranih dvjestotinjak Kakanjaca, osigurala je popularna pjevaica Sanja Voli sa svojim bendom, a organizirani su takoer i bogata tombola, izbor najljepe maske, najboljeg vica te rulet ples. Ulaznice su se mogle nabaviti po pristupanoj cijeni od 7 KM. Veselo maskenbalsko druenje zapoelo je u 19 sati i trajalo do kasno u no.

14

sutjeki vjesnik Predstavnici Fondacije Nae stolno mjesto - Curia bani posjetili iroki Brijeg!Predstavnici Fondacije Nae stolno mjesto - Curia bani iz Kraljeve Sutjeske boravili su poetkom veljae u irokom Brijegu na poziv ministra obrazovanja, znanosti, kulture i porta Zapadnohercegovake upanije Joze Maria s kojim su, izmeu ostalog, razgovarali i o mogunostima uzajamne kulturne suradnje. Za poetak suradnje dogovorena je potpora ov upanije projektu tiskanja i promocije knjige autorice Ljiljane Hadidedi o narodnoj nonji Hrvata Kraljeve Sutjeske za koju su recenzije napisali Jelka Radau i Stjepan Duvnjak uz lektorski angaman Julijane Matanovi. Ovaj izdavaki pothvat trebao


Izdvajamobi posluiti i kao pilot projekt za planiranje i ostvarivanje zajednikih kulturnih aktivnosti u narednom periodu. Na koncu zakljueno je da na kulturnom podruju postoje uistinu velike mogunosti za unapreenje suradnje Zapadnohercegovake upanije i razliitih vladinih i nevladinih institucija i organizacija koje aktivno djeluju na podruju Kraljeve Sutjeske.

Tvornica odjee u VijaciIz Vijake nam je zahvaljujui Bobovcu, listu varekih Hrvata stigla lijepa vijest o pokretanju prve poslijeratne tvornice u tom planinskom mjestu u opini Vare. Priredila Danijela Pavli U drugoj polovici sijenja u Vijaci je odran za ovu Mjesnu zajednicu vaan poslovni sastanak. Sudionici sastanka bili su predsjednik Savjeta MZ Vijaka edomir Jurki, ravnatelj Slube za zapoljavanje Zeniko-dobojskog kantona Nihad Paali, direktor i vlasnik poduzea ALMA RAS iz Olova Demal Memagi, naelnik opine Vare Hamdo Fati, pomonik naelnika za gospodarstvo Davor abraji, predsjedatelj Opinskog vijea Vare Zdravko Maroevi, upnik upe Vijaka fra Ilija Boi, ravnatelj Osnovne kole Vare Muris Pari i zamjenica ravnatelja Alma Mandi. Tema o kojoj su sudionici sastanka razgovarali je pokretanje mini tvornice konfekcije u Vijaci. Preduvjet za ovu ideju stvorio je Caritas iz Njemake koji je prole godine u Vijaku dopremio kompletan pogon s 13 ivaih strojeva. Predstavnici MZ od tada su pokuavali stupiti u kontakt s poduzeima iz tekstilne oblasti, a konaan izbor pao je na tekstilno poduzee ALMA RAS iz Olova. Nakon razgovora u Vijaci i u Opini Vare, dogovoreno je da se objavi oglas na koji bi se prijavile osobe zainteresirane za rad. Prijavilo se 17 ena s podruja Vijake. U meuvremenu, MZ je uz pomo Opine dobila suglasnost od kantonalnog ministarstva obrazovanja za koritenje jedne prostorije u zgradi vijake osnovne kole. Na sastanku je dogovoreno da se izvre neophodni radovi na adaptaciji prostorije za rad i osigura

potrebna dokumentacija. Okvirni rok za realizaciju dogovorenoga je 1. oujka 2005. kada e poeti obuka radnica na strojevima koja bi trajala nekoliko mjeseci. Poslije sastanka uprilien je i razgovor sa zainteresiranim radnicama iz svih est sela MZ Vijaka. Ukoliko ovaj projekt uspije, pogon bi proizvodio pidame, te muko i ensko intimno rublje. Inae, poduzee ALMA RAS osim u Olovu, ima i pogon u Carevoj upriji i ima 140 registriranih radnika.

15


Naa batinaSVADBENI OBIAJI IZ NAEG KRAJA


Pie: Vjekoslava Tomi

PlaipijerSutjeke svadbe na konjima

Kad bi se u naem sutjekom kraju spomenuli pjerovi, onda se znalo da se govori o vremenu iza Svijenice (Marine). Naime, manji broj vjenanja se obavljao o sv. Kati 25. studenog, a sva ostala prve srijede iza Marine. Tako se o svim dogaajima u tom vremenu govorilo da je to bilo o pjerovima, kao to se znalo rei da se neto desilo o etvi, o Boiu i sl. Pripreme za enidbu su poinjale davanjem amaneta i iznoenjem uina. Trebalo je ispei rakiju, poklati krmad, pokiseliti kupus, a onda pred samo vjenanje pozvati u svatove. Obino je to radio mladoenjin otac. S rusakom na leima i ploskom punom rakije uputio bi se po svim selima

nae upe u kojima je imao rodbinu. Tu bi toei rakiju i nazdravljajui pozivao na pijer. Odmah bi se dogovorili da li iz kue treba doi svat, aa ili cura. Domaini bi ga darivali parama, tkanim pekirom, a davali su i suho meso. Ponekad bi mu donalij rakije u plosku ako je trebao ii dalje. Svadbene sveanosti su poinjale ponedjeljkom i trajale su sve do sljedee nedjelje. Prve su na pijer dolazile pozvane cure da bi pripremile sve to je trebalo za slavlje. Kua se istila, esto i kreila. Trebalo je istrijebiti penicu i odnijeti u mlin da se tamo prebije i tako pripremi za keke, jelo koje se obavezno kuhalo. U utorak su dolazile ae (kuharice) i svatovi. Svat je bio duan ponijeti podosta

rakije, pripremiti novanik i, naravno, doi na konju. Po mladu su ili stari svat, svat (kum), jenjga, komordija i djever. Mladoenja nije iao mladinoj kui, on je sam dolazio u Sutjesku. Srijedom, jo prije svanua, svatovi su kretali po mladu. Znalo se ii i na konak ako se radilo o udaljenim selima. Tada bi se vodio i konj za mladu. Svatovi su oblaili i posebnu sveanu odjeu. Muki su oblaili akire, vezenu koulju, demadan, jeermu, urdiju i gunj. Oko pasa su omotavali tkanicu. Na nogama su imali pletene arape do koljena i cipele, a na glavi su nosili fesove bogato okiene cvjetovima od papira i perlicama.

16

sutjeki vjesnikJenjga je oblaila koulju, crne dimije, koparan, jeermu i urak. Svilenjak, svilenu maramu s resama, je povezivala na podvez da se vidi poelica i mamudija. Svi su nosili ploske napunjene rakijom. Svatove su ispraali pjesmom: Vrani se konji kovaju, Zlatne se uzde uzdaju, Svati se na put spremaju Po onu lijepu djevojku. U cik zore su stizali do mladine kue. Tu su ih doekivali s kolaiima, suhim mesom i rakijom. Ako bi se desilo da svatovi malo zakasne, onda bi se zapali slama na putu tako su se pravile prepreke. Na vratima su ih doekivale cure sa riom u pijatu (tanjuru) i pjesmom: Stari svate, do na brate, Veselo gledaj! Daruj nama na pirina, darovo te Bog. Nemoj malo, Bog ti dao, darovo te Bog Tako se pjevalo svatu, kumu, komordiji, jenjgi, djeveru, a ovi su ih darivali parama i tek onda ulazili u kuu. Tu bi se sjedalo za siniju i uz jelo i pie sa mladinom rodbinom veselilo i pjevalo. Za to vrijeme u susjednoj sobi oblaila se mlada. Oblaile su je jenjga i njene rodice i drugarice. Nosila je crne dimije, koulju, koparan, jeermu i urak. Na glavu se stavljao kalkan ukraen cvjetovima od papira i duvak. Kosu (pletenicu) su ukraavali srebrenim ukrasima uvtazetima i srebrenim balijama. Mlada je nosila i sav nakit (struku, crvene bopke, sjajne bopke, okove), na rukama prosute belenzuke, guvare i pavtice. Oko pasa je imala dugi pas i srebrene pavte. Na nogama je nosila vunene pletene arape i cipele (kundure) esto ukraene sedefastim ukrasima. Dok se mlada oblaila, trebalo je iznijeti komoru i natovariti je na konja. Prvo su se tovarila dva sanduka u kojima se nosila odjea i darovi. Preko sanduka su se stavljale ponjave, slamarica, jorgani i, na vrh, tkani jastuci natrpani slamom. Tu je jo bio legenj i ibrik, a za komordiju se stavljala iva koko koja bi se svezanih nogu objesi na konja. Komordija je s komorom iao mladoenjinoj kui, a svatovi u Sutjesku na vjenanje.


Prije polaska mlada se sa svima pozdravljala. Muke je ljubila u ruku i oni bi je darivali novcem, a ene je ljubila u lice kroz duvak koji joj je sad bio prebaen preko lica. Tu je obino bilo i suza, valjda otud i ime plaipijer. Prijateljice bi je ispraale pjesmom: Listaj goro, pjevaj pjevaice, ali mene moja drugarice. ali mene ko to i ja tebe. Otac je mladi pomagao da se popne na konja, a brat ili netko od rodbine, ako nema brata, je vodio mladinog konja i s njom iao sve do mladoenjine kue. Prije odlaska jenjga je darivala ene na plaipijeru dijelei igle i balije, a djeci je bacala i bombone. Svatove su pratili pjevajui: Vita jelo, digni k nebu grane Neka prou kieni svatovi, Nek provedu lijepu djevojku Da djevojka ne razdre duvaka, A jenjgica svilena jagluka. Trebalo je doi do Sutjeske do 11 sati kad je poinjalo vjenanje. Sa svih strana su se slijevali svatovi na okienim konjima. Kako li je to izgledalo kad se znalo desiti da bude i stotinjak parova na vjenanju u naoj sutjekoj crkvi? Moete li zamisliti Sutjesku u kojoj je u jednom danu petstotinjak svatova na konjima, Sutjesku ispunjenu pjesmom i veseljem. Ja teko, a ne znam to bih dala da to jednom vidim uivo.

Svadba Ante Ravliije s Papratna i Ane Petrievi 28. sijenja 1953.

17



Kraljeva Sutjeska prema sjeanjima Ive Radia na djetinjstvo u Kraljevoj Sutjesci u vremenu od 1937. god. do 1945. godine DRUGI DIO

Pie: Mijo ainIza duana brae Rodi nalazila se kua Ive Trgovevia zvanog Ivun. U prizemlju kue Ivo je imao dva duana. U jednom je bila mesnica gdje su se mogle kupiti sve vrste mesa izuzev svinjetine. Mesarsku tradiciju poslije njegove smrti nastavili su njegov sin Mio i unuk Ivica. Drugi se duan izdavao na zakup. U to vrijeme u njemu je radio Jusuf Sara iz demata koji je prodavao prehrambene proizvode. Poslije rata Jusuf je zajedno s Vinkom Rodiem imao trgovinu prehrambenih proizvoda u kui Nikole Janjia.

Sokak

kue imali su gostionicu. U gostionici su se prodavala alkoholna i bezalkoholna pia. Posebna atrakcija za goste bilo je toeno pivo i vino. Po kazivanju starijih mjetana Kr. Sutjeske gostionicu su gotovo redovito posjeivali gosti iz Aljinia, Bjelavia i atia. Pamti se da su momci iz Bjelavia redovno kupovali sanduk piva, koje je u to vrijeme bilo pet puta skuplje od rakije. Sve ugostiteljske poslove u gostionici obavljala je Filipova supruga Janja. Janja je za vrijeme izgradnje Franjevakog samostana zadnja iznijela maltu na

pekaru u kojoj je pekla kruh za austrijsku vojsku. U poslu su joj pomagali sinovi Jozo, Marijan i Mirko.

Marijan Filipovi s prijateljima

Iza kue suprunika Filipovi nalazila se kua Franje Rodia zvanog Pranjea i njegove supruge Mare zvane Blakanova. U obiteljskoj kui su imali kavanu. Ugostiteljske poslove u kavani je vodila Mara, a Franjo je vozio fijaker. Veinom je prevozio putnike od Kr. Sutjeske do eljeznike postaje u atiima, a kasnije je fijaker prometovao i na relaciji Kakanj - Visoko.Obitelj Ive Trgovevia - Ivuna

Preko puta Ivunove kue nalazila se kua Janje i Filipa Filipovi. U prizemlju

crkveni toranj. U tijeku I. svjetskog rata, dok joj je mu bio u vojsci, Janja je imala

Po zavretku II. svjetskog rata Mara nastavlja ugostiteljsku tradiciju obitelji s kerkom Ljubicom.

18

sutjeki vjesnik


Odmor ispred Pranjievia kavane

Dusperova kua, danas pod zatitom drave kao nacionalni spomenik

Njihova kavana se nalazila u sutjekom drutvenom domu a potom u planinarskom domu Bobovac. Uz kuu Mare i Franje Rodi nalazio se usteraj Marijana Filipovia zvanog Marjani, u kojem je Marijan popravljao i izraivao obuu. U prostoru iznad usteraja je stanovao sa svojom suprugom Karolinom. Nisu mogli imati djece te su zbog toga usvojili muko dijete Bou Bonia iz Vijake kod Varea. Prialo se da je Boo otiao na kolovanje u svijet i postao stomatolog. Pored postolarove kue

nalazila se kua Mate Duspera. Mato je nosio akire i fes, a jedno vrijeme je obnaao dunost naelnika Kr. Sutjeske. ena mu je bila Ivka oli iz sela Oevija kod Varea. To je bila jedina bosanska kua u svom izvornom obliku u Kr. Sutjesci koja je podignuta prije tri stotine godina. Dugi niz godina je pod zatitom drave a prije dvije godine je i obnovljena novanim sredstvima Hrvatske vlade. Na sokaku ispod Strujia gostionice nalazila se stara kua katnica vlasnika Ivana Ivanovia zvanog Ivani. U prizemlju kue nalazila

se Ivania kavana, koju je drala njegova ena Ana zvana Anica. Njen mu Ivan je radio u eljezari Vare. U kavani su se prodavali kava, aj uz pokoji okalj. Anica je sama prila kavu a njen sin Franjo je metalnom motkom zvanom uskija drobio kavu u kamenom badnju. Kavana je radila sve do Aniine smrti 1940. godine. Ugostiteljsku tradiciju su poslije 25 godina nastavili sin Franjo i ena Finka zvana Kreevka. Kavana je radila sve do sredine 1993. godine.

Bitrani:

Lijepo vala ko kod svoje kue!

Reenicu iz naslova izrekla je Jelka Roa jedna od nekoliko povratnica na Bitrane Da, upravo tu reenicu izrekla nam je nedavno Jelka Roa kad smo je posjetili u njenoj kui koju je prole godine donacijom federalne vlade a o svom troku podigla na Bitranima. Pitanje koje je izmamilo takav odgovor nije bilo pripremljeno nego je plod obinog razgovora uz vrui presnac i dobru zimsku mezu.Na slici vidite Jelku Roa u njenoj novoj kui na Bitranima

19



Zaviajno o zaviaju O kopanju kanala za vodu po Aljiniima

KOME SE TO VODI VODA?Listajui internetske stranice vjesnika Kraljeva Sutjeska on line, uvijek i ponovno zastanem kod naslova: Aljinii: Blato u naselju do koljena i Aljinii: kopanje vodovodnih kanala postaje sluaj? Zastanem jer me provocira autor sadrajem tekstova. Tek to sam se navikao na razvaljena naselja i nered po njima, a ono itam dalje: Aljinii nalikovali na vojni poligon..., Aljinii slie na nekadanje prve crte obrane s iskopanim tranejama ... i sl. i to sve u boino zimske dane godine Gospodnje 2004. na 2005. Istina, runo je to i teko probavljivo, kau van pameti je razroviti naselje u pola zime. Ostavim se itanja da u kavani naem mira, kad ono i tamo: Ej, kako si proao kroz Aljinie? Gdje e biti slijedei vojni poligon? Ima li telefona u Ratnju?... Pa ljudi, voda se vodi, dubokim glasom e stariji gospodin iza stola u kutu! Da, vodi se voda! Uistinu? Kome? Zbilja, kome se vodi voda u Aljiniima kad Aljinii imaju stabilno i kvalitetno napajanje vodom? Ovo pitanje zavreuje jo ozbiljniju analizu uzme li se u obzir da susjedna mjesna zajednica Seoce dvije treine godine nije snabdjevena vodom. Mjesna zajednica Veliki Trnovci je jo ugroenija ako je rije o vodi, pa unato tome nitko da ozbiljno razgovara o programima vodoopskrbe za njih. Sabere li se sve, uistinu postaju upitni razlozi kopanja i ponovnog kopanja po Aljiniima u ovo zimsko doba. Umjesto odgovora na ova i slina pitanja, podsjetio bih na jedan drugi projekt ulaganja doniranih sredstava u opini Kakanj. Radi se, naime, o ulaganju velikih sredstava meunarodne zajednice u elektrifikaciju hrvatskih sela Vidia, Juka, Srijetea i itelja koja su u posljednjem ratu totalno unitena i u koja se nitko nije vratio niti postoje ozbiljni izgledi za to. Meutim, mentorima troenja tueg novca za poticaj povratka svojevremeno nije smetalo da u navedenim selima na zgarita svake kue uredno - nikome- dovedu struju. Nije nita novo da se, nakon ovako mudro uloenih sredstava, konstatira u periodinim izvjeima da su sredstva, eto, nesebino utroena, a raseljeni se Hrvati ne ele vratiti. Javnosti, a i vlastima, je poznato da je u vrijeme kao i poslije elektrifikacije navedenih sela vei broj Hrvata povratnika na podruju opine Kakanj godinama ivio u obnovljenim kuama bez elektrine energije i bez telefonskih prikljuaka koje su prije imali. Na kraju bih s autorom teksta Aljinii: Blato u Naselju do koljena zajedno upitao: eli li se opstanak Hrvata u ovom kraju? arko Jurevi

20

sutjeki vjesnik


CRNA KRONIKA

Napad ili nesretan sluaj u Dobrinju?Vrhunac viegodinje drame sa smrtonosnim posljedicama dogodio se u Dobrinju sredinom veljae. Naime, pet dana poslije fizikog napada susjeda Akamovia na obitelj Kujundi, u Dobrinju je umro Jozo Kujundi (1926)! Srce vie nije izdralo. Iako je obdukcija pokazala da je rije o prirodnoj smrti, ostaje pitanje koliko je napad na istu srijedu bio koban. Sve je poelo tako to su se u srijedu 11. veljae u popodnevnim satima u dvoritu Kujundievih u selu Dobrinje, opina Visoko, upa Kraljeva Sutjeska, pojavili njihovi u ratu doseljeni susjedi praeni svojim pomagaima, sveukupno sedam-osam osoba, naoruani metalnim vilama i toljagama, odluni u namjeri da s Kujundiima naprave konani obraun za sve viegodinje razmirice. Kujundievi, inae starosjedioci u Dobrinju, godinama su od doseljenih susjeda morali podnositi raznorazna maltretiranja, progone i ikaniranja, nepotivanja imovine, zajednikog puta ili uskraivanja u napajanju vodom. Nisu pomogle ni policijske intervencije, sudske prijave ni molbe kod nadlenih u opini Visoko. Na sve dugogodinje apele da se Kujundie zatiti pred ratobornim susjedima ili da se barem njihove meusobne razmirice rijee u o kvirima

zakona, vlasti su nijemo slijegale ramenima. Napad se dogodio tako to se skupina obijesnih napadaa bez najave obruila na Kujundie u njihovu dvoritu u popodnevnim satima. U jednom trenutku sinovima Rafaelu i Miji te Mijinoj supruzi Sadiji u pomo su iz stare kue pritekli i 79-godinji otac Jozo i 73-godinja majka Ivua. Samo udo je Kujundie tada spasilo od pravog lina pomahnitalih susjeda i to na samom kunom pragu. U hitnoj pomoi u Visokom pa u Sarajevu zavrilo je nekoliko napadaa te nekoliko Kujundia. Lijenici su, meutim Kujundie, kako tvrde, u Centru urgentne medicine u Sarajevu pregledavali na hodniku ne htijui ih ak pustiti u ordinaciju niti adekvatno tretirati njihove rane. Posljednji je poslije viesatnog ekanja bio obraivan najstariji a najtee stradali Jozo Kujundi kojemu su utvreni lomovi ruku ali i tee povrede glave. Pet dana poslije Jozo Kujundi je umro u automobilu svojih sinova na putu prema bolnici. Da nije bilo bezobzirnog napada susjeda u srijedu, Jozo Kujundi bi danas najvjerojatnije bio iv.www.kraljeva-sutjeska COM

Nastup sutjekih tamburaa

Bre, dalje, vie...U subotu 19. veljae 2005. u atraktivnom ambijentu novootvorenog restorana hipermarketa Europark, pod pokroviteljstvom naelnika opine Kakanj gospodina Mensura Jaarspahia Surija a u organizaciji opinskog Sportskog saveza, proglaeni su najuspjeniji sportai, sportski radnici i sportske ekipe opine Kakanj u 2004.! Poslije pet godina duge stanke struni iri za izbor sportaa godine opine Kakanj nije imao lak zadatak. Izmeu brojnih kandidata u 2004. za najbolje su proglaeni u kategoriji seniora Ermin Lepi, a u kategorija juniora Semir Kubat. Najuspjenija kadetkinja je Emina Jaarevi, a najuspjeniji sporta invalidnog sporta je Samir Mehinovi. Najuspjeniji sportski tim je Odbojkaki klub Kakanj, a u selekciji juniora FK klub Rudar za kojeg igra i sutjeka velika nogometna nada Danijel Stjepi. Sportski radnik 2004. godine je Osman Goga, a priznanje za ivotno djelo zaslueno je pripalo dugogodinjem sportskom pregaocu i entuzijasti Mustafi Kuloviuwww.kraljeva-sutjeska COM

21


Vaa pismaUsporedba Bea i Kraljeve Sutjeske Dvije razliite ljubavi Pie: Anela K. Otisla sam sa 8-9 godina iz Kraljeve Sutjeske. Nisam ni znala da u napustiti taj kraj, ali skuila sam po bakinim i djedovim pogledima da se neto sprema. Napokon su mi roditelji rekli da emo se seliti. Sljedei dan sam to rekla svojim kolskim prijateljima i svi smo plakali. To neu nikad zaboraviti. ak i uiteljica je zaplakala. Najalosnije mi je bilo kad smo se pozdravljali sa pokojnim djedom i bakom. Poslije nekoliko mjeseci doli smo u Austriju. Tamo nisam nikoga poznavala niti sam znala jezik. Bilo je vrijeme kolskog raspusta, a ja se ni s kim nisam mogla igrati. Tata je radio jako puno a mama je bila cijelo vrijeme tuna. Nedostajale su mi igre u prirodi s prijateljima i naravno, igre s mojim strikom koji se sa mnom uvijek rado zezao. Trebalo mi je gotovo deset godina da se naviknem na tuinu. Iako sam jezik ve davno savladala i imala prijatelje, neto je falilo. Svaki put kada sam dolazila u Kraljevu Sutjesku na ferije, srce mi je kucalo kao ludo, a kad je naputam, suze ne mogu zaustaviti. Ipak sam zahvalna to sam imala ansu ivjeti solidno i u miru. Nisam doivjela rat i imala sam priliku zavriti u ovoj dravi dobru kolu. Mnogi nisu imali takvu sreu kao ja. S vremenom sam i ovaj grad zavoljela i osjeam se nekim dijelom i tu doma. Samo, teko mi je uope usporeivati Kraljevu Sutjesku i Be. To su dva razliita svijeta, dvije razliite dimenzije, dvije razliite ljubavi. Eto, toliko od mene. Bok svima!


Tegobe povratka: Radije bih kupio kuu u Kraljevoj Sutjesci Grozno je to to se u posljednje vrijeme naem kraju dogodilo i razumijem osobe koje se ne mogu tamo vie vratiti. Ali dragi moj Boe, ako moe ivjeti u nekoj hercegovakoj zabiti, bolje ti je ivi na Aljiniima, u Kraljevoj Sutjesci... Pa radije bih kupio kuu u Kraljevoj Sutjesci (ima ih brate, praznih...), ako se ne mogu vratiti u Kovaie ili negdje drugo, nego kupovati tamo po onom kru. Makar si tu svoj na svome. Samo par kilometara dalje. Ali eto, svatko sebi bira svoj ivot. Za moj pojam je to sve smijeno, ali va je ivot, radite to elite. N.N.

Velika eljaPotovani, po prvi put sam na vaim stranicama i sretan sam to se barem na ovaj nain mogu upoznati s uvenom Kraljevom Sutiskom. Do sada nisam imao prilike obii taj dio Bosne, a nakon ovog rata nisam bio siguran u kakvom je uope stanju znameniti franjevaki samostan sa svojom bibliotekom, muzejem... Vidjevi vae stranice, sretan sam jer vidim da je sve sauvano, pae i da nastojite drati korak i s najsuvremenijom tehnologijom ureujui svoje stranice na internetu. To je vano, jer mnogi koji su iselili na taj nain ipak mogu imati kontakt sa starim krajem. Sve estitke. elim vam Boji blagoslov i svako dobro. Boris argo, arheolog iz Splita.

22

sutjeki vjesnik Budite savreni kao to je savren Otac va nebeski!


Mt 5, 48

Znak ljubavi!Znak kranstva nije neka raskona crkva ili katedrala sa zlatnim ruhom i srebrnim ukrasima, s uzvienom liturgijom i lijepom glazbom. Znak kranstva je nemonost, neznatnost, ranjivost, i jo uvijek kri, na kojemu ovjek danomice tiho rtvuje kap po kap svoga ivota. Znak kranstva je svugdje gdje ljudi svjesno staju na stranu siromanih i slabih i nesebino se brinu za ljude u nevolji. Znak kranstva je posvuda gdje ljubav! Phil Bosmans

23



24

sutjeski vjesnik broj 6

Documents