Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 1

Sadržaj

E-građanin 1

Dežurstvo timova HMP 2

Sigurna turistička sezona 3

Javno nadmetanje za izradu društveno

korisnih aplikacija 3

Bizarni pozivi operaterima hitnih

službi 4 - 5

Vježba „Tajni pozivatelj 2014-1“ 6

Stres nakon interventne situacije 7 - 8

Broj 14

Građani su dobili središnje internetsko mjesto za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave, te sada mogu pretraživati informacije o javnim uslugama na jednom mjestu. Trenutno je dostupno preko 350

informacija, a ta će brojka s vremenom još rasti.

U Središnji državni portal integriran je i projekt Ministarstva uprave e-Građani. To je sustav koji omogućava pristup elektroničkim uslugama javne

uprave jedinstvenim elektroničkim identitetom. Građani sada na siguran način mogu, uz nekoliko klikova, promijeniti svog liječnika, zaprimiti izvadak iz registra REGOS-a, roditelji mogu dobiti uvid u ocjene svog djeteta putem

e-Dnevnika ili pregledati porezno-knjigovodstvenu karticu. Elektroničkim putem se objavljuju javne informacije, pružaju personalizirane

e-usluge te se šalju osobne službene poruke korisnicima vezane za javne usluge, postupke i osobne statuse. Tako primjerice građani mogu dobiti obavijest MUP-a da im ističe osobna iskaznica ili putovnica te poziv da ju

produže. Saznajte kako postati e-Građanin te počnite koristiti usluge prijavom u svoj korisnički pretinac na pretinac.gov.hr!

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu

funkciju 11. veljače 2005. godine.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 2

Povećan intenzitet prometa tijekom turističke sezone zahtijeva odgovoran način zbrinjavanja hitnih pacijenata pa je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odobrio sredstva za ukupno 14 dodatnih prometnih timova hitne medicinske službe (HMS).

U svakom timu HMS-a su doktor medicine, medicinska sestra/tehničar i vozač, a od 18. lipnja 2014. dodatni prometni timovi smješteni su na:

A1 – Autocesti Zagreb-Split-Dubrovnik: 7 timova (Karlovac, Brinje, Gospić, Benkovac, Vodice, Dugopolje, Zagvozd), A3 – Autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac: 3 tima (Kutina, Okučani, Županja), A6 – Autocesti Zagreb-Rijeka: 1 tim (Delnice – Lučice), Državnoj cesti D8, D25: 1 tim (Karlobag), Državnoj cesti D1: 1 tim (Korenica), Istarskom Ipsilonu, A8, A9: 1 tim (Pazin).

Ti timovi će do 31. kolovoza 2014. tijekom 24 sata pružati pravodobnu i kvalitetnu hitnu medicinsku skrb na državnim

prometnicama, dok će u vremenskom razdoblju od 1. rujna do 29. rujna 2014. na cestama dežurati vikendom.

Duž obale obavlja se i hitni prijevoz pacijenata plovilima s otoka na kopno, a prema sporazumu između Ministarstva zdravlja i Ministarstva obrane iz 2012. godine u zračnoj bazi Divulje kod Splita tijekom cijele godine nalazi tim HMS-a koji osigurava hitni

zračni medicinski prijevoz. Tijekom turističke sezone 2013. ukupno je evidentirano 198 hitnih zračnih medicinskih prijevoza tijekom kojih je zbrinuto 227 ozlijeđenih odnosno oboljelih osoba.

Izvor: Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Hrvatski zavod za hitnu medicinu redovito prati rad dodatnih prometnih

timova HMS-a te temeljem indikatora kvalitete

sustavno analizira i nadzire njihovu djelotvornost.

U turističkoj sezoni 2013. dodatni prometni timovi HMS-a imali su ukupno

442 intervencije tijekom kojih su uspješno zbrinuli 674 ozlijeđene odnosno

oboljele osobe.

Prosječno vrijeme od poziva do dolaska na

mjesto nesreće tijekom protekle turističke sezone iznosilo je 14 minuta, dok je prosječno vrijeme od

prijema poziva do predaje pacijenta u bolnicu iznosilo 42 minute, što znači da su pacijenti zbrinuti unutar

„zlatnog sata“.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 3

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske već devetu godinu za redom u ljetnim mjesecima (od 1. srpnja do 31.

kolovoza) provodi svoj originalni projekt „Sigurna turistička sezona“, čiju kvalitetu svake godine prepoznaje sve više zemalja i

institucija, koji svoje pozitivno mišljenje o njemu pokazuju vlastitim uključivanjem.

Projekt hrvatske policije jedinstven je u Europi, a Interpol ga preporučuje svojim članicama, značajnim turističkim odredištima.

Ove godine, uz podršku Ministarstva turizma, hrvatskim policajcima će se u turističkim mjestima pridružiti kolege iz: Francuske, Italije, Crne Gore, Austrije, Srbije, Ukrajine, Slovenije, Slovačke, Češke, Njemačke, Makedonije, Mađarske i Poljske,

a sve kako bi turisti mirno i bezbrižno proveli svoj odmor na Jadranu i Hrvatsku zapamtili kao lijepu i sigurnu zemlju.

Izvor: mup.hr

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) je raspisala deveto javno nadmetanje za izradu šest novih aplikacija u sklopu vlastitog Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Ideje za aplikacije su prethodno odabrane javnim pozivom, uzimajući u obzir kriterije izvedivosti, procjene troška za realizaciju pojedine ideje te izravne i neizravne koristi za građane. Realizacijom odabranih ideja aplikacije će biti dostupne svim zainteresiranim građanima. Natječaj je objavljen za izradu sljedećih šest aplikacija:

eNovorođenče – aplikacija će povezivati informatički sustav bolnice (rodilišta), nacionalnog zdravstvenog sustava (CEZIH), nacionalnog sustava obveznog zdravstvenog osiguranja (ZOROH) sa sustavima Ministarstva uprave, osiguravajući točnost i brzinu pri prijavi svakog novorođenog djeteta.

Programske e-usluge Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) – aplikacija je zamišljena s ciljem da se smanje administrativne aktivnosti koje pružatelji zdravstvenih usluga moraju svakodnevno obavljati prema HZZO-u, kako bi u najvećoj mogućoj mjeri povećali vrijeme posvećeno pacijentu i kakvoći zdravstvenih usluga.

Cro112 – je mobilna aplikacija za automatsko slanje položaja (GPS podataka) prilikom poziva u pomoć, upućenog s mobilnog uređaja na broj 112.

Volonteri za civilnu zaštitu – aplikacija će omogućavati prikupljanje podataka i izobrazbu dragovoljaca koji su spremni volontirati u slučaju da se dogodi određena nesreća ili katastrofa.

Sustav za prikupljanje podataka o resursima zaštite i spašavanja (ZiS) – aplikacija koja omogućuje da se, koristeći prostorne podatke, na jednom mjestu prikupljaju, opremaju, pripremaju i pregledavaju sve postrojbe civilne zaštite, materijalno – tehnička sredstva i kritična infrastruktura.

Hrvatski crveni križ (HCK) – Mobilna tehnologija u službi humanosti – je mobilna aplikacija koja za cilj ima omogućiti brzi pristup informacijama u svezi spašavanje života i očuvanje zdravlja.

Natječaj je otvoren za sve zainteresirane pravne ili fizičke osobe, a krajnji rok za dostavu ponuda je 22. kolovoz 2014. Izvor: hakom.hr

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 4

Operateri u centrima 112 i prijavno-dojavnim jedinicama hitnih službi svakodnevno zaprimaju razne pozive u kojima pozivatelji traže od operatera

poduzimanje aktivnosti koje nisu u njihovoj nadležnosti ili su pak toliko bizarni da ne postoji služba koja bi udovoljila njivom traženju.

Za ilustraciju prenosimo primjere dojava građana policiji za koje je utvrđeno da se ne radi o kaznenim djelima, prekršajima, opasnostima i drugim događajima

iz nadležnosti policije:

Policija kao javni servis stoji građanima na dispoziciji 24 sata dnevno te joj se velik broj građana obraća i telefonom, kako tražeći određene informacije tako i dojavljujući o kaznenim djelima, prekršajima, opasnostima i drugim događanjima za koje građani smatraju da je za njihovo rješavanje nadležna policija. Pri tom je bilo utvrđeno da se u preko jedne trećine slučajeva radilo o događajima za čije rješavanje policija nije nadležna te su policijski službenici praktički nepotrebno odlazili na ta odredišta, napuštajući za to vrijeme terene za koje je bila prosuđena potreba njihove nazočnosti u cilju prevencije i suzbijanja kaznenih djela te prekršaja iz nadležnosti policije. Ne računajući zlonamjerne, odnosno svjesno lažne dojave, kojih određen broj također postoji, u većini ostalih spornih slučajeva bilo je utvrđeno da su građani zvali policiju zbog neupućenosti o nadležnosti drugih državnih i lokalnih tijela, ili su pogrešno smatrali da je policija ovlaštena sankcionirati i neka ponašanja koja su se njima činila kao prekršaji i kaznena djela, ili se jednostavno nisu imali komu drugome obratiti izvan redovnog radnog vremena drugih, stvarno nadležnih, državnih i lokalnih tijela. Međutim, valja istaknuti da je upućivanje dojave policiji ozbiljnija stvar nego se to na prvi pogled čini. Naime, kako je rečeno, svaki nepotreban odlazak policijskih službenika s jednog na drugi teren pored trošenja resursa za sobom povlači i sigurnosno ugrožavanje terena s kojih su se udaljili, odnosno ugrožavanje izvršavanja aktualnih važnih policijskih poslova i time se umanjuje sigurnost građana u pogledu kaznenih djela i težih prekršaja, kao i drugih vidova opasnosti.

Suprug dojavljuje da je žena kod susjeda s kojim ga vara i traži od policije da je vrati kući;

Pozivatelj prijavljuje da mu se uz vikend kuću širi nesnosan smrad okrivljujući susjeda da je ostavio otvorena vrata WC-a. Upućena je ophodnja koja je utvrdila da se neznatno osjetio miris stajskog gnojiva kojim su vlasnici obližnjeg vinograda gnojili lozu;

Pozivateljica dojavljuje da je ispred frizerskog salona netko na pločniku ostavio koru od banane;

Pozivatelj dojavljuje da se nalazi na parkiralištu ispred zgrade te da su mu bivša supruga i punica „bacile uroke“ na njegovo osobno vozilo na način da su bacale kukuruz po vozilu;

Pozivatelj dojavljuje da u dvorištu susjedove kuće laju psi, što ga smeta; Pozivateljica navodi da „ima problema“ sa susjedima. Na mjesto dojave

upućeni su policijski službenici kojima je dojaviteljica izjavila da joj smeta što susjedi po ulici bacaju maramice;

Pozivateljica navodi da „ima problema“ sa svojim zetom. Na mjesto dojave upućeni su policijski službenici kojima je dojaviteljica izjavila da ju njezin zet sa kojim živi u zajedničkom kućanstvu svako jutro pozdravlja sa „dobro jutro“, a dojaviteljica ne želi da joj se isti uopće obraća;

Gost hotela traži intervenciju policije jer ne može ući u hotel. Na mjesto dojave upućeni su policijski službenici koji su uspjeli probuditi recepcionara i na taj način gostu hotela omogućili ulazak;

Policijski službenici su zaprimili više uzastopnih dojava istog građanina koji je tražio više puta intervenciju policije navodeći da susjed na katu iznad njega u stanu „ima cementaru i teške strojeve kojima drobi kamen“, a što je intervencijom policije utvrđeno da ne odgovara istini;

Pozivateljica dojavljuje da ju susjed „truje raznim kemikalijama i radio valovima zračnim putem“;

Pozivatelj traži od policije „da spriječi dim“ jer susjed roštilja; Pozivatelj dojavljuje da „ima problema“ sa sinom. Dolaskom policije zatekli

su oca koji je izjavio da ima malog sina i neće spavati, pa želi „da ga policija malo prestraši i objasni mu da mora na spavanje“.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 5

Hoću svoju potvrdu iz bankomata!

Trebam liječnika, ovdje u

bolnici!

Nestalo mi je cigareta. Nalazi li se tim hitne

pomoći u blizini?

Potrošila sam sav novac na mobitelu. Možete li mi

spojiti prijateljicu?

Zaboravila sam torbicu u tramvaju.

Može li ga policija sustići i donijeti mi torbicu?!

Ni centri 112 u Švedskoj nisu pošteđeni bizarnih poziva. Tako švedski list koji izlazi na engleskom jeziku „The Local“ navodi primjere koji se značajno ne razlikuju od gore navedenih poziva hrvatskoj policiji.

Veći je broj dojava osoba, otprije poznatih policiji, koje konstantno iracionalno pozivaju policiju zbog „zujalica“, „ulaska kroz ključanicu“ u stan, susjedovih „mačaka-ubojica“, ugrađenih „čipova“ od strane svjetskih sila kojima prate aktivnosti dojavitelja, da ih se prisluškuje preko telefonskih i električnih instalacija, da čuju razne glasove po kući, da ih netko često dira po tijelu i slično.

Vrlo su česte dojave zbog povrede privatnog posjeda bez elemenata nasilja, odnosno radi se o isključivo imovinsko-pravnim odnosima i privatnim građanskim parnicama.

Ponekad kronični bolesnici pozivaju policiju jer na njihov poziv hitna medicinska pomoć ne želi doći upravo zato što se radi o kroničnim oboljenjima, a ne o hitnim, akutnim stanjima, pa dojavitelji priželjkuju da im policija ishodi dolazak ekipe hitne pomoći.

Postoje i općenite dojave kada građani dojavljuju da su određena mjesta, parkovi, stanovi i druga mjesta „puna kriminala“, a to ne preciziraju. Također je utvrđeno da u određenom broju slučajeva pojedini građani nemaju strpljenja policijskim operaterima koji zaprimaju njihove pozive dati barem minimum podataka potrebnih za preliminarnu procjenu vrste događaja te s tim u vezi analizu rizika i sigurnosnu procjenu potrebnu za pružanje policijske intervencije. Policija apelira na građane da u svojim dojavama daju odgovore na pitanja operatera i slijede njihove upute, kao i da izbjegavaju nepotrebno pozivanje policije jer svaki takav poziv može onemogućiti sigurnost nekog drugog građanina. Već sutra moguće upravo ovog građanina koji je danas policiju nepotrebno zvao. Izvor: mup.hr

Ne želim poslati pogrešnu poruku i reći da građani smanje broj dojava ako su one potrebne, pa čak i kad je riječ o naizgled banalnim situacijama. Ali samo molim sve da razmisle je li to doista situacija u kojoj je potrebno djelovanje policijskih službenika. Svaki nepotreban odlazak policajaca s jednog na drugi teren uz trošenje resursa za sobom povlači i ugrožavanje terena s kojih su se policajci udaljili. Izbjegavajte doista nepotrebno pozivanje policije jer svaki takav poziv može onemogućiti sigurnost nekog drugog građanina – istaknuo je načelnik zagrebačke policije Goran Burušić.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 6

Državna uprava za zaštitu i spašavanje je od 28. do 30. svibnja provela simulacijsko-komunikacijsku vježbu „Tajni pozivatelj 2014-1“ sa ciljem prikupljanja podataka o kvaliteti prijema poziva u županijskim centrima. Primjenom metode tajnog pozivanja (mystery calling) željelo se saznati na koji se način operateri obraćaju pozivatelju i time ostavljaju „posjetnicu“ o sustavu 112 te o Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje. Važno je napomenuti da se na osnovi jednog poziva ne može vrednovati rad pojedinog operatera ili županijskog centra 112, ali se mogu prepoznati obrasci ponašanja kao i poteškoće u radu u slučajevima: šutnje pozivatelja, nenamjenskog poziva i poziva na stranom jeziku.

Šutnja Uočljiv je napredak u kvaliteti reakcije operatera po prijemu poziva šutnje pozivatelja. Ukupni postotak uspješnosti prijema poziva operatera je 98%. Značajno je da su se svi operateri javili u kratkom vremenu te su bili sigurni i ljubazni prema pozivatelju i govorili na primjeren način. Vježba je ukazala da operateri u centrima 112 primjenjuju standardizirano javljanje sukladno Uputi o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112. Posebno je značajno navesti da su svi operateri nastojali uspostaviti kontakt s pozivateljem i pritom davali odgovarajuće upute. Povećanje prosječnog vremena trajanja poziva ukazuje da su operateri bili usmjereni na uspostavu komunikacije s pozivateljem te provjeravanje radi li se potencijalno hitnom pozivu. U vježbi je naročito došla do izražaja senzibiliziranost operatera na plač djeteta koji se čuo u pozadini poziva jer je većina operatera povratno nazvala pozivatelja kako bi provjerili okolnosti poziva.

Nenamjenski poziv Operateri su se javili u kratkom vremenu i govorili primjerenim tonom. Ukupni postotak uspješnosti prijema poziva operatera je 97%. Vježba je ukazala da operateri u centrima 112 primjenjuju standardizirano javljanje sukladno Uputi o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112. Zamjetna je tendencija manjeg broja operatera da na spomen riječi "hitno" u namjeri brzog postupanja podrazumijevaju da se radi o pozivu za hitnu medicinsku pomoć. Razlog tome je u nedovoljnoj usmjerenosti na sadržaj razgovora i inerciji budući da se većina svakodnevnih poziva odnosi na medicinske događaje. Operateri su iskazali povećanu brižnost za rješavanje nenamjenskog poziva pokušavajući dati cjelovitu informaciju umjesto brzog okončanja razgovora primjenom raznih komunikacijskih vještina i davanja pozivatelju do znanja da poziv nije u nadležnosti centra 112. Navedeno ukazuje da je važno kontinuirano trenirati komunikacijske vještine operatera u centrima 112.

Poziv na stranom jeziku Operateri su se javili u kratkom vremenu i govorili na primjeren način. U većini su operateri samostalno komunicirali s pozivateljem na engleskom jeziku. Treba napomenuti da je scenarij bio sadržajem identičan scenariju nenamjenskog poziva. Operateri su iskazali povećanu brižnost za rješavanje poziva pokušavajući dati cjelovitu informaciju umjesto brzog okončanja razgovora primjenom raznih komunikacijskih vještina i davanja pozivatelju do znanja da poziv nije u nadležnosti centra 112. Vježba je pokazala da je potrebna učinkovitija komunikacija operatera s prevoditeljem. Ukupni postotak uspješnosti je 96% što ukazuje na poboljšanje kvalitete prijema poziva na stranom jeziku, ali treba napomenuti da je vježba bila na svima prepoznatljivom engleskom jeziku.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 7

U interventnim situacijama, ljudi se emocionalno više iscrpljuju nego što su svjesni. Organizam prelazi u stanje borbe za opstanak kako bi se mogao uhvatiti u koštac sa strahovima, frustracijama i drugim osjećajima. Prirodni mehanizam se tada automatski uključuje, kako bi pomogao tijelu da opstane u izvanrednim okolnostima. To stanje se naziva stanje stresa. Osobe su tada u stanju: • Fokusirati se na najvažnije stvari • Koncentrirati se i dugotrajno, iscrpljujuće raditi •Suzbiti osjećaje kako bi napravili ono što je najpotrebnije u tom trenutku • Memorirati puno sitnih detalja •Zaboraviti na vlastite potrebe poput gladi i iscrpljenost, dok je drugim osobama potrebna pomoć • Razmišljati brzo i sabrano • Biti korak ispred onoga što se dešava. Stanje stresa iscrpljuje. Ljudi mogu nastaviti sa onim što rade onoliko dugo koliko je potrebno, ali u jednom trenutku počnu osjećati posljedice stresa. Ne mogu kontinuirano održavati isti nivo energije i ponovno se podići na isti nivo na kojem su ranije bili. U tome trenutku se simptomi stresa obično počnu očitovati. Simptomi su obično jači ukoliko krizna situacija traje duže. Oni obično počinju dok se sama interventna situacija odvija, ali se mogu pogoršati kada se ona završi. To se dešava zbog toga što organizam mora kompenzirati napore koje je pretrpio tijekom krize. Stres je normalno i prirodno stanje, ali ga se mora razumjeti, da bi se izbjegli dodatni problemi.

Normalni simptomi stresa

Razmišljanje • Problemi u razmišljanju, npr. poteškoće u planiranju i donošenju odluka • Nemogućnost koncentracije, pamćenja detalja, smanjena koncentracija • Nemogućnost prestanka razmišljanja o problemima • Razmišljanje o lošim stvarima koje su se desile u prošlosti • Nerazgovjetnost, mumljanje, zaboravljanje imena Tjelesni znakovi • Tjelesna napetost i zategnutost mišića • Slabi osjećaji, umor, nedostatak energije i entuzijazma • Glavobolja, drhtavica, znojenje, mučnina, bolovi • Manjak apetita, povećana želja za konzumiranjem šećera, alkohola, duhana i kave • Osjećaj umora ali nemogućnost spavanja, nemiran san, teški snovi, košmari Osjećaji • Osjećaj udaljenosti, nemara • Iritabilnost, ljutnja, nestrpljivost, nemir, nemogućnost opuštanja i stajanja na jednom mjestu • Osjećaj shrvanosti, sve se čini preteško ili prezahtjevno • Plačljivost bez razloga • Uvredljivost, osjetljivost na tuđe postupke i riječi • Nesigurnost, potreba boravka na poznatom mjestu i slijedi poznata rutina • Pretjerana emocionalnost, iracionalni valovi bijesa ili zabrinutosti Međuljudski odnosi • Osjećaj da su drugi krivi za njihov stres. Potreba za pretjerivanjem • Nesposobnost da se ponovno osjeti sreća, zadovoljstvo ili ljubav za voljene osobe • Neraspoloženje, bezvoljnost, osjećaj beznađa, kao da kriza neće nikada proći • Promjene u odnosima sa bliskim osobama • Nevoljkost da se bude sa obitelji i prijateljima, ili obrnuto, potreba da se od njih ne odvaja • Konstantna potreba da se razgovara o proteklim događajima • Osjećaj da drugi ne razumiju ili nemare

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 8

Kumulativni stres Isti efekt je moguće očekivati kada interventna situacija nije dramatična, nego uzrokovana nizom manjih problema koji se talože tijekom dužeg vremena. Ukoliko nije bilo vremena da se odmori i relaksira između problema, stres se može nagomilati.

Stresni ciklus Ukoliko stresna situacija traje kroz duži vremenski period, može se pojaviti tzv. ustaljena stresna manifestacija. Posljedično, stres će uzrokovati dodatne probleme, a oni pak dodatni stres. To se zove stresni ciklus. Kada se jednom udomaći, ovo stanje može preći u naviku. Dugotrajni stres može se odraziti na zdravlje ili uzrokovati određena oboljenja. Izvlačenje iz stresa znači prekid ovog ciklusa.

Prekidanje stresnog ciklusa 1. korak: Priznajte si da ste pod stresom Ljudi obično nisu svjesni da su pod stresom, jer su previše fokusirani na vlastite probleme. Poslušajte mišljenje dugih osoba, koji vas vide u objektivnijem svjetlu od vas samih.

2. korak: Upoznajte svoj stresni ciklus Pokušajte uvidjeti kako simptomi stresa uzrokuju dodatni stres i na koji način stvaraju stresni ciklus.

3. korak: Donesite odluku da ćete prekinuti stresni ciklus Premda postoj puno stvari u životu koje se ne mogu promijeniti, postoji način na koji se neke od njih mogu – ali to ćete morati sami svjesno odlučiti.

4. korak: Smanjite stresne aktivnosti Proanalizirajte svoju ustaljenu rutinu i razmislite kako biste mogli umanjiti stres. Gdje je moguće, prestanite raditi stvari koje povećavaju stres.

5. korak: Povećajte relaksaciju i pozitivne aktivnosti U dnevnu rutinu uključite aktivnosti koje prekidaju stresni ciklus i pružaju vam zadovoljstvo, makar i malo. Mnoštvo sitnih zadovoljstava pomoći će vam kod stresa. Malo se potrudite i uživati u životu.

Pripazite na svoje zdravlje Postoji mnoštvo stvari koje se mogu učiniti, a koje će prekinuti stresni ciklus i smanjiti napetost. Mnoštvo sitnih zadovoljstava pomoći će vam u tome. Uživanje u životu najbolji je protuotrov za stres.

Tjelesno zdravlje • Provodite redovno ritmične tjelesne aktivnosti, poput hodanja, vožnje bicikla, plivanja. • Potrudite se smanjiti, ili barem ne povećavati dnevni unos stimulirajućih sredstava, poput alkohola, duhana i šećera. • Jedite redovite izbalansirane obroke. • Uzimajte puno tekućine - vode.

Relaksacija • Radite redovno vježbe za relaksaciju (npr. dišite duboko), slušajte laganu glazbu, meditirajte. • Smanjite tjelesnu napetost masažom ili vježbama. • Češće se tuširajte ili duže kupajte u kadi. • Redovno se odmarajte makar i na kratko. • Pronađite nešto što će vas povremeno nasmijati.

Stav • Pomirite se sa činjenicom da će biti potrebno neko vrijeme da izađete iz stresnog ciklusa i trudite se da to postignete. • Pripazite se od nezgoda – koncentracija i rasuđivanje vam mogu biti umanjeni pod stresom. • Pokušajte biti organizirani i učinkoviti, da biste si osigurali malo vremena za sebe. Izvor: Stress after emergencies, Department of Human Services, Melbourne, Australia http://www.dhs.vic.gov.au/emergency

Državna uprava za zaštitu i spašavanje broj 14 - srpanj 2014. 9

Impressum

Državna uprava za zaštitu i

spašavanje

112 Vjesnik

Izlazi povremeno

Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr Tekstovi: Internet stranice Marijan Bajt Mladen Tadić

Objavljeni brojevi:

Broj 13 – travanj 2014. Broj 12 – veljača 2014. Broj 6 – srpanj 2012. Broj 11 – studeni 2013. Broj 5 – travanj 2012. Broj 10 – srpanj 2013. Broj 4 – veljača 2012. Broj 9 – travanj 2013. Broj 3 – prosinac 2011. Broj 8 – veljača 2013. Broj 2 – studeni 2011. Broj 7 – prosinac 2012. Broj 1 - listopad 2011. Izdanje: srpanj 2014.g. Ovaj Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112. Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.