SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKULTET

Josip Tičić

UŠTEDE PRI NOVČANOM POSLOVANJU PUTEM INTERNETA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013

SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKULTET

UŠTEDE PRI NOVČANOM POSLOVANJU PUTEM INTERNETA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Elektroničko poslovanjeMentor: dr.sc. Zvonko ČapkoStudent: Josip Tičić

Informatičko poslovanje0081088747

Rijeka, travanj 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA..........................................2

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA....................................................................2

1.3. RADNA HIPOTEZA...............................................................................................3

1.4. METODE ISTRAŽIVANJA....................................................................................3

1.5. STRUKTURA RADA..............................................................................................3

2. INTERNET

2.1. POJAM INTERNETA.............................................................................................4

2.2. RAZVOJ INTERNETA...........................................................................................6

2.3. OSNOVNE ZNAČAJKE INTERNETA.................................................................9

2.4. INTERNET U HRVATSKOJ (anketa GfK).........................................................13

3. POJAM I VRSTE POSLOVANJA PUTEM INTERNETA

3.1. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE.......................................................................19

3.2. VRSTE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA.....................................................22

3.3. ELEKTRONIČKA TRŽIŠTA................................................................................24

3.4. VRSTE ELEKTRONIČKOG PLAĆANJA...........................................................31

3.5. SIGURNOST ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA...........................................37

3.6. ZAKONSKE ODREDNICE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U

HRVATSKOJ...........................................................................................................................40

4. ISTRAŽIVANJE O UŠTEDAMA

4.1. PREDSTAVLJANJE SUBJEKATA ISTRAŽIVANJA......................................42

4.2. KOMPARATIVNA ANALIZA PONUDA..........................................................55

4.3. UŠTEDE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA..................................................65

4.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA............................................................................75

5. PERSPEKTIVA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA.....................................................79

6. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................81

POPIS LITERATURE

POPIS PRILOGA

IZJAVA

1

1. UVOD

Informacijska tehnologija i upotreba iste je danas jedna od najintenzivnije analiziranih i

primjenjivanih tema u svitu poslovanja. Živimo u doba kada je upotreba računala i svih

mogućnosti koje nam pruža ukorijenjena u svim sferama svakodnevnog života. U odnosu na

starije generacije koje su navikle poslove i dužnosti obavljati ručnim putem, odnosno

upotrebom uredskih alata, nove generacije su odmalena izložene intenzivnom promicanju i

usmjeravanju na korištenje računalnih tehnologija. Imali smo i sami priliku primjetiti da se

neki koji pripadaju starijoj generaciji teže snalaze u radu na računalu dok ima mnogo mladih,

čak i prije adolescentske dobi, koji rade na računalu kao da im je to prirođeno iz razloga što su

rođeni u doba tehnološkog razvoja. Također, može se primjetiti da sve više ljudi starije dobi

ulaže u opismenjavanje rada na računalu, prateći tako trendove koji su nametnuti i neizbježni

a to je današnja realnost. Informacijska tehnologija prodrla je u sve elemente života i

poslovanja. Teško je danas zamisliti većinu komunikacijskih i drugih usluga a da se ne

manifestiraju kroz informacijske tehnologije. Pojavom tih tehnologija rad i život su se

drastično promijenili, olakšana je razmjena podataka, komunikacija, poslovanje. Od velike je

važnosti na vrijeme se prilagoditi promjenama jer, primjerice, tvrtke mogu dovesti svoj

opstanak i poslovanje u pitanje. Informacijska tehnologija olakšava poslovanje ako je pravilno

primijenjena stoga svaka tvrtka bi trebala imati IT menadžere koji će znati ukomponirati

informacijski sustav u poslovne akcije i na taj način ih pojednostaviti i olakšati uz

istovremenu uštedu sredstava poduzeća. Korištenjem tih tehnologija drastično se režu troškovi

osoblja, materijala i radnih sati dajući time mogućnost snižavanja cijena proizvoda i samim

time i veću konkurentnost poduzeća na tržištu, bolje rezultate prodaje i u konačnici veći

profit. Kao što vidimo pozitivni efekti upotrebe informacijskih tehnologija su višestruki i

predstavljaju temelj poslovanja modernog poduzeća ako se iskoriste sve njihove mogućnosti.

Bez obzira na sve promjene koje su se dogodile, još uvijek postoje pojedinci pa i poneka

poduzeća koja odbijaju koristiti ove tehnologije. Do takvih situacija često dovodi strah od

tehnologija, ne poznavanje rada s istima, sumnja u sigurnost takvog poslovanja i drugi faktori.

U ovom radu ćemo zastupati tezu da su informacijske tehnologije pozitivan trend, objasniti

način funkcioniranja i upotrebe te pokušati prikazati koji su to efekti koji ih čine potrebnima.

2

U ovom dijelu rada razmatra se sljedeće: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, , 2) svrha i

ciljevi istraživanja, 3) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 4) znanstvene metode istraživanja i

5) struktura rada

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Suvremena računala i dostupna tehnologija otvorili su mnoga vrata elektroničkom poslovanju

i njegovoj primjeni. U ovom radu se elaboriraju neki segmenti elektroničkog poslovanja kao

što su vrste istog i njegova uporaba, a također i njegova primjena u poslovanju i financijskoj

aktivnosti kako pravnih tako i fizičkih osoba. Pored nekih opće poznatih stvari o

elektroničkom poslovanju postavljaju se i pitanja što ono zapravo predstavlja, da li je sigurno,

donosi li financijsku korist i općenito korist za korisnika. U konstelaciji s navedenim

postavljen je problem istraživanja: usprkos činjenici da je primjena elektroničkog poslovanja

raširena, o njegovoj uporabi o svakodnevnici nema dovoljno detalja i saznanja koje izaziva

strah u korisnika i nevoljkost njegovom korištenju. Na osnovi uočenog problema formuliran

je predmet istraživanja: Istražiti ulogu elektroničkog poslovanja na poduzetničkoj razini ali i na

svakodnevnoj razini novčanog poslovanja te odgovoriti na pitanja što je to elektroničko

poslovanje, koje su mu prednosti i mane i najvažnije: koje koristi odnosno uštede donosi. Iz

prethodno navedenog, uočavaju se i dva objekta istraživanja, a to su: elektroničko poslovanje i

uštede njegovog korištenja.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljenom glavnom i pomoćnim

hipotezama, definirani su svrha istraživanja i ciljevi istraživanja.

Svrha istraživanja je istražiti mogućnosti primjene elektroničkog poslovanja.Cilj istraživanjaje

dokazati uštede internetskog poslovanja te doprinijeti povećanju znanja o sustavima

elektroničkog plaćanja i njegovim koristima..U radu će se dati odgovori na sljedeća pitanja:

1) Koje su bitne odlike koje karakteriziraju elektroničko poslovanje?

2) Koje su prednosti i nedostaci elektroničkog poslovanja?

3) Koje koristi donosi uporaba elektroničkog poslovanja?

3

1.3. RADNA HIPOTEZA

Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekte

istraživanja, postavljena je glavna radna hipoteza: Na temelju saznanja o elektroničkom

poslovanju, njegovim karakteristima i specifičnostima, moguće je definirati mogućnosti

njegove primjene s ciljem maksimalnog iskorištavanja njegovih mogućnosti u vidu ušteda

krajnjeg korisnika.Ovako postavljena glavna hipoteza implicira i više pomoćnih hipoteza

(skr.P.H.):

•P.H.l.:Elektroničko poslovanje predstavlja velik potencijal čije prepoznavanje i pravilna

primjena mogu dovesti do impozantnih rezultata.

•P.H.2.Iskorištavanje potencijala elektroničkog poslovanja u većem obimu moguće jeukoliko

se ono više i bolje poznaje

•P.H.3.:Poslovni uspjesi se mogu poboljšati adekvatnom primjenom elektroničkog poslovanja

1.4. METODE ISTRAŽIVANJA

Pri izradi ovog rada korištene su, u odgovarajućim kombinacijama, sljedeće znanstvene

metode: metode indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, komparativna metoda, metoda

intervjua, istraživački rad

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja predstavljeni su u šest međusobno povezanih dijelova:

U prvom dijelu rada, UVODU, definiraju se problem, predmet i objekt istraživanja, radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode koje su korištene

pri izradi rada, te se na kraju obrazlaže njegova osnovna struktura.

Naslov drugog dijela rada je INTERNET u kojem se izlažu njegovi osnovni pojmovi, razvoj i

glavne značajke te anketa GfK o korištenju interneta u Hrvatskoj.

POJAM I VRSTE POSLOVANJA PUTEM INTERNETA naslov je trećeg dijela rada. U

njemu se govori o pojmu i vrstama elektroničkog poslovanja, elektroničkim tržištima,

4

prednostima i nedostacima takvog poslovanja, o njegovoj sigurnosti i zakonskim odrednicama

u Hrvatskoj

Četvrti dio nosi naslov ISTRAŽIVANJE O UŠTEDAMA. U njemu se predstavljaju subjekti

istraživanja, komparativna analiza njihovih ponuda te uštede koje primjena poslovanja putem

interneta donosi te rezultate istraživanja.

U petom dijelu se prikazuje osvrt na budućnost odnosno perspektivu elektroničkog poslovanja

U ZAKLJUČKU se obrazlažu uštede i koristi te prednosti ovakva poslovanja na osnovi ranije

navedenih saznanja u radu.

2.INTERNET

Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje

računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP). To

je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih

mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i

prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

2.1. POJAM INTERNETA

Internet je svjetska odnosno globalna računalna mreža koja povezuje mnoga računala i druge

računalne mreže (akademske, poslovne, vladine) u jednu cjelinu s namjerom razmjene

podataka i korištenja raznih sadržaja, usluga i servisa kao štu su www, elektronička pošta i

slični. Najbolja stvar što se tiče Interneta je ta da ga nitko ne posjeduje. Internet još nazivaju i

mrežom svih mreža, odnosno skupom globalnih mreža, velikih i malih. Te mreže se povezuju

zajedno na mnogo različitih načina tako da čine jednu cjelinu koju znamo pod nazivom

Internet. U stvari, samo ime potječe od ideje međusobno povezanih mreža – eng.

interconnected networks, tj. međusobno povezane mreže. Internet je nastao sredinom 60-ih

godina razvojem sredstava komuniciranja i kao nuspojava hladnoga rata. Računala koja su

spojena na Internet mogu biti međusobno povezana žičnim i bežičnim putem. Od svog

početka u 1969. godine, Internet je narastao od četiri sustava računala na desetke milijuna

povezanih računala. Međutim, samo zato što nitko ne posjeduje Internet, to ne znači da se on

ne prati i održava na različite načine. Internet Society je neprofitna skupina osnovana 1992.

5

godine koja nadgleda formiranje politike i protokola koji definiraju način na koji koristimo

Internet. Kada se povežemo na Internet naše računalo postaje dio mreže našeg pružatelja

internetskih usluga (eng. ISP – Internet Service Provider), a ta mreža je dio neke druge veće

mreže. Najzanimljivija stvar ovdje je da ne postoji glavno upravljanje mrežom. Umjesto toga

postoji nekoliko mreža visoke razine koja su međusobno povezana preko IXP točaka. Internet

exchange točka (IX ili IXP) je fizička infrastruktura kroz koju davatelji internetskih usluga

razmjenjuju međusobno podatke između svojih mreža odnosno autonomnih sustava. Internet

je informacijska superprometnica, tj. mreža koja povezuje regionalna čvorišta, a preko njih

pojedinačne lokalne računalne mreže. Računala međusobno komuniciraju s pomoću

upravljačkog mrežnog protokola/internetskog protokola (Transmission Control

Protocol/Internet Protocol - TCP/IP). Ta supermreža omogućuje korisnicima da međusobno

komuniciraju s pomoću elektroničke pošte, pronalaze informacije na webu ili prenose

datoteke protokolom za prijenos datoteka FTP-a (File Transfer Protocol - FTP). U Hrvatskoj

je umrežavanje na široj osnovi započelo tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća, razvojem

CARNeta u području znanosti i tehnologije. Daljnjim su razvojem komunikacijske

tehnologije i komercijalne tvrtke ponudile građanima i tvrtkama korištenje Interneta, pa je ono

danas i u nas prošireno u gotovo svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Internet ne bi

bio jako koristan kad korisnici ne bi imali na raspolaganju mrežna pomagala. Tijekom

njegova razvoja koristila su se različita pomagala, od kojih je do danas daleko najveću

popularnost stekao World Wide Web – WWW ili kraće web. Web je vrlo prilagodljivo

pomagalo utemeljeno na protokolu za prijenos hipertekstovnih dokumenata (Hypertext

Transfer Protocol - http) i njegovim inačicama za prenošenje datoteka. Web se sastoji od

mrežnih stranica, datoteka koje sadrže poveznice na dokumente i resurse dostupne na

Internetu. Datoteke koje web prenosi napisane su s pomoću neke od inačica programskog

jezika HTML-a i zbog toga su vidljive uz korištenje preglednika (browser), te omogućuju

grafičku (Graphical User Interface - GUI) i hipertekstovnu navigaciju te korištenje

multimedije. Uz pomoć alata za pretraživanje, web omogućuje vrlo jednostavnu komunikaciju

s umreženim računalima.

Osim World Wide Weba, Internet nudi i sljedeće servise:

Elektronička pošta (E-mail) omogućuje razmjenjivanje poruka putem Interneta

Svaki od korisnika elektroničke pošte ima svoju adresu.

Osim tekstnih poruka, kao prilozi se elektroničkom poštom mogu slati i datoteke.

Protokol za razmjenu datoteka (File transfer protocol – FTP)

6

FTP poslužitelj je mrežna usluga koja korisniku omogućuje preuzimanje (download) datoteka

iz arhive kojom poslužitelj raspolaže.

Mrežnim novinama nazivamo način organizacije podataka i poruka elektroničke pošte na

Usenet mreži.

Internetski forumi su mrežna mjesta na kojima korisnici mogu pisati svoje poruke i

odgovarati na tuđe. Servis je sličan mrežnim novinama, no budući da koristi web tehnologiju,

ne zahtijeva poseban program već samo web preglednik.

FAQ je skraćenica za Frequently asked questions, a hrvatski je termin često postavljana

pitanja. Koriste se unutar mrežnih novina u obliku povremenih poruka koje sadržavaju

informacije o temi rasprave unutar određene interesne grupe. Mnoga mrežna mjesta sadrže i

FAQ.Jedan od servisa Interneta je i razgovaranje (chat) , tj. razgovorni način rada. On

omogućuje razmjenu poruka u stvarnom vremenu (real time) između dvaju ili više korisnika

istodobno priključenih na sustav za razgovaranje.

Jedan od najpoznatijih sustava za razgovaranje na Internetu je Internet Relay Chat.

Razgovaranje na Internetu može biti i jedna od opcija unutar određene mrežne stranice.

Jedna od inačica razgovaranja na Internetu je i Instant Messaging, neposredna razmjena

poruka.

2.2. RAZVOJ INTERNETA

Internet je infrastruktura koja povezuje računala putem telekomunikacija. Nastao je 1969.

godine, kada je agencija za napredne istraživačke projekte (Advanced Research Projects

Agency — ARPA), koju je osnovala američka vlada pri Ministarstvu obrane Sjedinjenih

Država u cilju razvoja strateških projekata iz područja komunikacija, financirala malu grupu

računalnih programera i elektroničkih inženjera da redizajniraju način na koji računala

funkcioniraju. Rezultat ovih napora bio je ARPANET, prva računalna mreža. ARPANET je

zamišljen kao mreža koja je trebala omogućiti komunikaciju vojnih laboratorija, vladinih

biroa i sveučilišta, na kojima se realiziraju brojni projekti od vojnog interesa. Tokom

sedamdesetih godina ARPANET je postojano rastao, da bi ga 1975. u potpunosti preuzelo

Ministarstvo obrane, pretvorivši ga u sadašnju DDN (Defense Data Network — DDN).

Internet, nasljednik ARPANET–a, osnovan je 1980. godine od strane Nacionalne fondacije za

nauku (National Science Foundation — NSF), a obuhvatio je na desetine tisuća istraživača i

7

studenata, iz privatnog sektora i sa sveučilišta, koji su bili povezani na ovu mrežu preko

računalnih centara u svojim institucijama. Sedam godina kasnije, Internet je povezan sa

ARPANET/DDN mrežom i tako je nastao NSFNET. Ova mreža je u pocetku okupljala

uglavnom akademske institucije širom Sjedinjenih Americkih Država, a prikljucile su joj se i

NASA i druge državne agencije. Otprilike u isto vrijeme, 1978. i 1979. godine, širio se i

Usenet, konferencijski sistem preko koga su (u početku) studenti i profesori američkih

sveučilišta razmjenjivali mišljenja o raznim stručnim i neformalnim temama. IBM je 1977.

godine osnovao BITNET, mrežu na koju je priključio najprije sveučilišna računala iz

Sjedinjenih Država, a kasnije i iz Europe (projekt EARN) i drugih krajeva svijeta.

Povezivanje računala u mrežu je, naravno, bilo interesantno i komercijalnim organizacijama

koje su se, tokom osamdesetih godina, povezivale na razne načine. Nacionalna fondacija za

znanost (NSF) je 1990. godine predstavila projekt umrežavanja raznih organizacija i njihovih

postojećih mreža, najprije na nacionalnom, a potom i na globalnom nivou. Zadatak je bio da

se poveže EARN, koji je postojao u mnogim državama, JANET iz Velike Britanije,

NORDUnet koji je postojao u skandinavskim zemljama, FUNET iz Finske itd. Na ovaj način

nastao je Internet kakav danas poznajemo. On nije bez razloga prozvan „mrežom svih mreža"

— sastavni dijelovi pri izgradnji Interneta nisu bili pojedinačna računala već kompletne

računalne mreže organizirane na najrazličitije moguće nacine. Jedino zajedničko svim ovim

mrežama bio je protokol za komunikaciju, TCP/IP. Ovakav nastanak Interneta uvjetovao je i

upravljanje njime. Internet nema vlasnika, tj. nijedna državna ili privatna institucija nema

vlasništvo nad njegovom cjelinom. Pojedine države i firme, istina, vlasnici su dijelova

komunikacijskih kanala ili opreme koja se koristi, ali na Internetu postoji samo jedno

vlasništvo — svako je vlasnik svog računala koji je priključen na mrežu i ima neograničeno

pravo da to računalo koristi kako želi i da na njemu drži sadržaje koje on smatra potrebnim.

To, dalje, znaci da svaki vlasnik računala samostalno bira način na koji ce se priključiti na

mrežu, koje će sadržaje primati sa mreže i šta ce slati drugima. U srpnju 1995. godine

procijenjeno je da se Internet sastojao od 120.000 host racunala koji povezuju 40 milijuna

korisnika posredovanjem 70.000 mreža. Prema proceni firme Network Wizards sredinom

1997. godine na Internetu je bilo 19.540.000 registriranih racunala raspoređenih u 1.301.000

domena. Najviše računala nalazi se u komercijalnoj (.com) domeni — njih oko 4,5 milijuna.

Sljedeća domena po broju računala je domena američkih sveučilišta (.edu) sa 2,94 milijuna

računala, a odmah iza njega je domena providera (.net) sa 2,16 milijuna računala. Na četvrtom

mjestu nalazi se nacionalna domena Japana (.jp) sa oko 995.000 računala. Prema podacima

firme Open Market , u siječnju 1997. godine 58% svih računala na Internetu nalazilo se u

8

Sjedinjenim Državama. Od ukupnog broja računala na Internetu 23% nalazi se u

komercijalnoj (.com) domeni. Godine 1997. na Internet je bilo prikljuceno 14,8 milijuna

domaćinstava. Od ovog broja svega je 15,6% (3,4 milijuna) koristilo mogućnost online

trgovine, a procjene tvrtke Jupiter Communications su tada govorile da ce 2002. godine preko

15 milijuna domaćinstava trgovati preko Interneta. Internet je globalna računalna mreža. Prije

svega, pojam internet znaci mreža unutar mreže, ili interkonekcija izmedju više računala.

Strukturno postoje male mreže koje se međusobno vezuju, i time čine ovu strukturu. Internet

se sve više naziva globalnom mrežom informacija (velika internacionalna-globalna baza

podataka). Broj računala na internetu se trenutno procjenjuje na oko 150.000.000. Količina

informacija koju ti serveri posjeduju je ogromna, i teško je procjeniti i prikazati realno kolika

je ona zaista. Već od prvih dana pa sve do danas, Internet je proslavio mnogo „rođendana“, ali

koji je pravi teško ce se složiti i najbolji poznavaoci povijesti informatike. Neki tvrde kako je

to 1961. kad je dr. Leonard Kleinrock na sveučilištu MIT prvi put objavio rad o packet-

swiching tehnologiji. Neki navode 1969. godinu kao godinu rođenja Interneta jer je tada

Ministarstvo obrane SAD-a odabralo Advanced Research Project Agency Network, poznatiju

kao ARPANET, za istraživanje i razvoj komunikacija i upravljačke mreže koja ce preživjeti

nuklearni napad. Sedamdesete godine donijele su nekoliko veoma važnih otkrića koja su

obilježila razvoj Interneta kakvog danas znamo, a potom se dogodilo i odvajanje ARPANET-

a iz vojnog eksperimenta u javni istraživački projekt. Vjerovatno je najvažniji trenutak bio

1983. kad je tadašnja mreža prešla sa NCP-a (Network Control Protocol) na TCP/IP

(Transmission Control Protocol / Internet Protocol), što je znacilo prelazak na tehnologiju

kakva se i danas koristi. Protokoli su standardi koji omogućavaju komunikaciju računala

putem mreže, a 1983. godine manje od 1000 računala je bilo spojeno sa ARPANET koristeći

relativno primitivni Netvork Control Protokol, koji je usprkos mnogim ograničenjima, bio

upotrebljiv u malim mrežama, i nije bio dovoljno fleksibilan za širu upotrebu. Kako se

ARPANET eksponencijalno povećavao, vidjelo se kako je potreban općiji pristup

komunikacijskom protokolu kako bi mogli biti udovoljeni sve veci zahtjevi i stvarana sve

kompleksnija mreža računala. Vinton Cerf koji je sa Robertom Kahnom stvorio TCP/IP

protokol, jednom je rekao:

“Stvorili smo protokol koji će se koristiti i u velikim mrežama s velikim brojem računala,

protokol koji će nositi Internet budućnosti, što je značilo da mora biti fleksibilan kako bi

različite mreže mogle funkcionirati u zajedničkom okruženju.”

Naime već je tada bilo jasno kako ce Internet biti velika mreža sastavljena od velikog broja

manjih mreža. Ali tada je prijelaz na TCP/IP bio kontroverzan: neki dijelovi informatičke

9

zajednice željeli su prihvaćanje drugih standarda, a najviše se spominjao Open System

Interconection Protocol. ARPANET je prije službenog prijelaza na TCP/IP u nekoliko

navrata isključio NCP prijenos podataka kako bi uvjerio „nevjerne tome“ da se NCP može

isključiti po želji. Vinton Cerf i Robert Kahn počeli su rad na novom protokolu puno prije

1983. godine, točno 10 godina ranije javila se ideja o novom protokolu, a sljedećih godina su

se razvijali i usavršavali detalji protokola koji ce promijeniti povijest. Implementacija

TCP/IP-a u tadašnje vrijeme i operativne sustave trajala je skoro 5 godina, dok je na

ARPANET bilo spojeno oko 400 računala. Situaciju je pojednostavio detalj što su mnoga

računala koristila Packet Radio i Packet Satellite koji su vec nekoliko godina radile sa TCP/IP

protokolom.

2.3. OSNOVNE ZNAČAJKE INTERNETA

Najvažniji rezultat razvoja ARPANET i DDN mreža jesu Transmision Control Protocol i

Internet Protocol (u nekim izvorima pominje se i kao Interface Protocol), skraćeno TCP/IP.

Protokol za kontrolu prenosa (Transmision Control Protocol — TCP) i Internet protokol

(Internet Protocol — IP) su protokoli za komunikaciju koji se mogu smatrati kamenom

temeljcem Interneta.

TCP/IP protokoli kontroliraju komunikaciju izmedju svih povezanih računala. Ovi protokoli

su dizajnirani tako da uspostavljaju vezu izmedju svih vrsta računala i mreža. Informacijski

elementi (tzv. „paketi") poslani preko mreže obično sadrže adrese pošiljaoca i primaoca.

Jedan veliki skup podataka može se podijeliti na više paketa, koji zatim slijede različite

komunikacijske puteve preko Interneta, da bi se ponovo rekonstruirali na mjestu prijema.

TCP/IP je konacno definiran 1983. godine kao jedinstven protokol i, kao takav, predstavlja

najefikasniji način za komuniciranje i razmjenu informacija izmedju raznih računala i mreža.

Skup komunikacijskih protokola na kome se bazira Internet naziva se TCP/IP po dva osnovna

protokola: IP (Internet Protocol) i TCP (Transmission Control Protocol).

IP protokol funkcionira na trećem sloju referentnog OSI modela. Implemetira se na svim

računalima na Internetu, kao i svi ostali protokoli, kroz softversku komponentu u okviru

operativnog sistema računala. Osnovna funkcija mu je da pakete sa informacijama

(datagrame) rutira od izvora do odredišta, a na osnovu odredišne IP adrese. Svaki paket u

zavisnosti od trenutnog stanja prometa na Internetu može putovati različitim putevima

10

nezavisno od drugih paketa iste poruke. IP ne garantira isporuku svih paketa bez greške, kao

ni točan redoslijed paketa na odredištu.

TCP protokol funkcionira na četvrtom sloju referentnog OSI modela. Njegova osnovna

funkcija je da osigura točan prijenos paketa poruke između dvije proizvoljne točke na

Internetu. Naime, on sekvencira pakete (obilježava ih rednim brojevima) i potom ih predaje

IP-u da ih prenese do cilja.

Osim ova dva protokola, na Internetu postoje i drugi protokoli i alati na nivou aplikacija.

SMTP – omogućava slanje tekstualnih poruka između dva računala (elektronska pošta)

FTP – omogućava prijenos datoteke između dva računala

Telnet – omogućuje povezivanje na udaljenom aparatu.

Da bi se pristupilo Internetu, potreban je pristup do nekog računala koji je priključen na

mrežu koja je povezana na Internet. U principu, postoji četiri načina pristupa: Preko LAN

mreže koja je stalno povezana sa Internetom, Preko LAN mreže koja je povremeno povezana

sa Internetom, Preko telefonske linije sa biranjem i preko kabla za kablovsku televiziju.

Svako računalo na Internetu ima jedinstvenu adresu. Adrese odobrava Uprava za dodjelu

internet brojeva (Internet Assigned Numbers Authority — IANA) na osnovu ugovora sa

Nacionalnom fondacijom za znanost. Trenutno funkcije IANA–e vrši Institut informacijskih

znanosti pri Sveučilištu južne Kalifornije. Kompozicija adresa koje se koriste na Internetu

pokazuje vrstu domena. Posljednji dio adrese naziva se imenom najvišeg domena (Top Level

Domain Name — TLD). TLD se sastoji od dva slova koja se odnose na neku zemlju (na

osnovu oznaka zemalja prema ISO 3166 standardu) ili od tri slova koja predstavljaju oznaku

određene domene (.com za komercijalnu domenu, .gov za vladu Sjedinjenih Država, .edu za

obrazovne institucije, .net za Internet providere, itd.).

Adresa računala se sastoji od četiri broja koja se nazivaju okteti razdvojeni točkama. Tako

je 193.203.17.22, 147.91.8.6 druga, 201.5.121.3 treća itd. Ove adrese se nazivaju IP adrese,

jer ih koristi IP protokol iz grupe TCP/IP protokola za pronalaženje odredišta za poslanu

poruku.Ove numeričke adrese su pogodne za korištenje na računalima, jer su brojevi za njih

prirodni. Međutim, za ljude bi bilo izuzetno naporno da adrese računala na Internetu pamte u

brojnom obliku. Onda bi za slanje pisma kolegi morali pisati adresu njegovog računala npr.

193.201.18.3, dakle - josip@[193.201.18.3]. Iz tog razloga se svakoj IP adresi može dodijeliti

jedna ili više simboličkih adresa. Tako, umjesto da se piše broj računala, npr. 193.201.18.3,

piše se adresa računala koja može izgledati ovako: ab.tvrtka.co.hr. ovakav način zapisivanja

na prvi pogled izgleda kriptično. Zato cemo proučiti strukturu ovih simboličkih adresa.

11

Princip je slican formiranju „običnih“ poštanskih adresa: navodite ime čovjeka kome pišete,

zatim ulicu i broj, mjesto i na kraju državu. Analizirajmo adresu ab.tvrtka.co.hr čitajuci je sa

desne strane: hr označava da poruka ide u Hrvatsku, co (corporate) govori da se radi o nekoj

organizaciji koja nije akademska, državna ili vojna (one imaju posebnu oznaku). Tvrtka je

naziv organizacije gde se računalo nalazi i konacno, ab je naziv računala u tvrtci. Svaka

država ima svoju dvoslovnu oznaku kojom se završavaju simboličke adrese računala iz te

države. Tako Hrvatska ima oznaku hr, Britanija uk, Tajvan tw itd. Osamdesetih godina

Internet je imao na desetke tisuća korisnika koji su razmjenjivali informacije putem

elektronske pošte (e–mail), i protokola za prijenos datoteka (File Transfer Protocol — FTP).

Počevši od 1990. godine broj korisnika i aplikacija na Internetu naglo je porastao uslijed

primjene novih dostignuća, kao što je prelazak sa čisto tekstualnih informacija na

multimedijalne informacije i pojava aplikacija za pretraživanje Internet sadržaja (tzv. web

čitači) , koje su lake za upotrebu.

Najpoznatije aplikacije na Internetu su:

(1) elektronska pošta (e–mail) za razmjenu elektronskih poruka i dokumenata između

korisnika;

(2) World Wide Web (WWW) koji obuhvaća multimedijalne sadržaje i informacije;

(3) protokol za prijenos datoteka (FTP), koji se koristi za prijenos datoteka sa/na određena

računala

(4) grupe za prikazivanje novosti (newsgroups) i grupe za diskusiju (discussion groups);

(5) Gopher, aplikacija koja se koristi za pretraživanje tekstualnih informacija; i

(6) simulacija terminala (terminal emulation) koja se koristi da bi se omogućilo nekom

računalu da se ponaša kao jedan od terminala nekog centralnog računala ili servera.

Tekuća istraživanja o upotrebi Interneta u Sjedinjenim Državama pokazuju da su tri

najpopularnije aplikacije na Internetu elektronska pošta (87%), World Wide Web (79%) i

prijenos datoteka (42%). Kako je nastao Internet tako se povećavao i broj servisa koji su bili

na raspolaganju korisnicima. Od početne ideje – razmjene poruka i podataka između korisnika

razvili su se brojni servisi ciji se značaj također s vremenom mijenjao. Spomenut ćemo neke

koji su trenutno aktualni.

12

Elektronska pošta

Elektronska pošta (e-mail) najstariji je i najčešci način korištenja Interneta. Da bi se nekom

korisniku poslalo pismo nije potrebno da on u tom trenutku bude prisutan na mreži. Pismo

stiže u »poštanski sandučić« i prilikom početka rada korisnik dobije obavijest o pristigloj

pošti. Prije desetak godina pisma su i na svim kratkim realacijama putovala nekoliko sati, pa i

cijeli dan. Danas između bilo koja dva računala na svijetu pisma samo izuzetno putuju duže

od nekoliko minuta. Kao i klasično pismo, i elektronsko pismo može imati priloge u vidu:

tekstualnih dokumenata generiranim procesorima teksta, crteža, slika, fotografija, glasovnih

poruka, glazbenih datoteka, filmskih sekvenci itd.

WORD WIDE WEB (WWW)

World Wide Web sastoji se od informacija koje su uskladištene u posebnom formatu

(poznatom kao Hyper Text Markup Language — HTML). HTML informacije mogu se čitati

posredstvom specijalnih aplikacija — tzv. web čitača. Trenutno se u širokoj upotrebi nalaze

web čitači kao što su Mozilla Firefox, Google Chrome, Microsoft Internet Explorer i sl.

Dopune i nove verzije ovih programa neprestano se distribuiraju preko Interneta. Informacije

koje ostavlja neki korisnik ili organizacija na Internetu zovu se home page. Lokacija home

pagea određena je njenom adresom. Na primjer, adresa http://www.tvrtka.com ukazuje na

upotrebu protokola za prijenos hiperteksta (HyperText Transfer Protocol — HTTP) i na

lokaciju HTML datoteke. Web čitač kome je naloženo da ode na ovu adresu koristit će

informacije iz HTML datoteke na toj lokaciji da prikaže grafiku, zvuk i tekst na računalu

korisnika. Važna karakteristika HTML–a je što on omogućava da reference na druge Internet

adrese budu sadržane kao dio HTML datoteke. Kao rezultat toga, moguće je kreirati veze

(linkove) ili poveznice ka drugim računalima. Korištenje ovakvih veza i poveznica

omogućava korisniku transparentni pregled informacija. Korisnik ne mora znati gdje su

informacije uskladištene i može pristupiti informacijama širom svijeta za nekoliko sekundi.

Klijent/server arhitektura čini osnovnu implementacijsku platformu WWW–a. Podaci su

smješteni na WWW serveru. Softver na serveru odgovara na upite WWW klijenata i šalje

datoteke klijentima. Klijenti interpretiraju datoteke i predstavljaju informacije na ekranu.

13

Suvremeni web čitači omogućavaju i izvršavanje aplikacijskih modula na klijent–računalima.

Moduli se pišu u suvremenim programskim jezicima od kojih su trenutno najpopularniji Java,

JavaScript, i ActiveX. Komunikacija izmedju klijenata i servera obavlja se putem HTTP

protokola, koji je vrlo jednostavan. On omogućava kraće vrijeme odgovora i manje

opterećenje servera. Sa druge strane, veza se mora uspostaviti za svaki upit. Svaki dokument

adresiran je na jedinstven način. Jedinstveni lokator resursa (Uniform Resource Locator —

URL) sastavljen je od adrese servera, putanje do direktorija ili datoteke, i naziva datoteke.

Činjenica da HTML aplikacije omogućavaju mnogim različitim korisnicima da međusobno

komuniciraju navela je mnoge na očekivanje da će Internet, a posebno World Wide Web,

pružiti nove kupovne i poslovne mogućnosti potrošacima i trgovcima. Danas su trgovcima na

malo na raspolaganju razne vrste pristupa World Wide Web–u: korištenje isključivo u svrhu

informiranja i reklamiranja; reklamiranje i pružanje mogućnosti naručivanja, pri čemu se

kasnije plaćanje obavlja putem tradicionalnih kanala; kao i pružanje mogućnosti plaćanja,

pored mehanizama za reklamiranje i naručivanje. Financijskim institucijama na raspolaganju

su četiri područja primjene World Wide Web–a:

(1) prezentacija informacija; (2) prezentacija informacija sa dvosmjernom komunikacijom;

(3)interakcija sa korisnicima i 4) online bankarske transakcije.

2.4. INTERNET U HRVATSKOJ

Na kraju 2011. godine, može se konstatirati da je informacijska i komunikacijska

tehnologija zastupljena u oko 70% kućanstava Hrvatske, odnosno, da oko dvije trećine

građana starijih od 15 godina koristi Internet.

Hrvatska - posjedovanje računala po kućanstvima

godina %!""" !#!""! !$!""% &#!""$ ''!"(" ')

2011. 70

Kada se promatra samo kućanstva s računalom tada se dobiva da se klasično stolno računalo

nalazi se u 77% tih kućanstava (najviše u sjevernoj Hrvatskoj i Istri - preko 80%), a

14

prijenosno / laptop / notebook ima oko 43% kućanstava (najviše u Zagrebu - preko 50%

kućanstava opremljenih s računalom).

Za pristupanje Internetu u zadnjih 6 mjeseci najviše se koristi DSL/ADSL/VDSL (64%).

W-LAN (bežični Internet/wireless) se koristi oko 18%. Ipak, oko 10% koristi još uvijek

"dial-up" (analogni modem) ali sve se više koristi i mobilni telefon i kablovski sistemi.

Korištenje Internetom u populaciji 15+ godina

godina %($$$ &!""" (!!""( (#!""! (&!""* !&!""# *#!""& *&!""' *'!"") *%!""% #)!""$ #$!"(" &%!"(( '*

Korisnici Interneta prema DOBI (15+)

godina %(& + !# $'!& + *# %)*& + ## %##& + &# )"&& + '# *)'&,- $

Korisnici Interneta po REGIJAMA

Regija %./0123,4,565748/ '%9:2;21</,=1;/>?6/ &!97/;5<4:/ &'@46/A,B51CD<A,E/<5;4</ #'F?>1/A,G14H51:2A,I51?64,B5>/1 ''J/7H/84:/ '&

Korisnici Interneta po SPOLU: muškarci 65% a žene 62%

15

Mjesta s kojih se NAJČEŠĆE koristi Internet (zadnjih 6 mjeseci)

lokacija %5C,6DK2 %)</,G5?7D ("5?>/7/,H:2?>/ *

(""

Češće korištenja Interneta na poslu zapaženo je u Zagrebu (15%), te kod osoba s visokom

stručnom spremom (24%).

Uređaji s kojih se sve pristupa Internetu (zadnjih 6 mjeseci)

(moguće više odgovora)

uređaj 2010. 2011L MNO?>57<5,1/PD</75 %* )%G14:2<5?<5,1/PD</75 *) #&H5347<4,>272Q5< (" !(5?>/75 ! (

Korištenje stolnog računala nešto je više prisutno u dobnoj skupini starijoj od 35 godine (82

ili više posto), dok prijenosno računalo iznad prosjeka koristi dobna skupina od 15 do 34

godine (oko 50 ili više posto). Pristup putem mobilnog telefona također je više zastupljen kod

mladih korisnika (u dobi od 15 do 24 godine - oko 37 %) a gotovo i ne postoji kod osoba

preko 65 godina starosti.

Koliko se često koristi Internet (zadnjih 6 mjeseci)

učestalost %<2657465,GD>/,C<2;<5 &(H4<4HDH,:2C<5H,C<2;<5 !&MD6DG<5,</,C<2;<5:,1/R4<4,)'NO<2657465,GD>/,>:2C<5 (&:2C<5H,>:2C<5 &<2657465,GD>/,H:2?2P<5,474,1:2S2 #

(""

Višekratno dnevno korištenje Interneta najviše je zastupljeno god najmlađih (15 do 24 godina

– 76%), te u Zagrebu s okolicom i Dalmaciji (po oko 60%), a najmanje kod osoba preko 55

godina (ispod 40%).

16

Koliko se SATI, u prosjeku, TJEDNO aktivno provede na Internetu

tjedno aktivno korištenje %C5,*,?/>/ *&*,C5,#,?/>/ !$G1265,#,C5,(",?/>4 !(;4T2,5C,(",?/>4 (&

(""

Po velikom intenzitetu (preko 10 sati) tjednog korištenja ističu se ispitanicu u Zagrebu (oko

40%), te mladi između 15 i 24 godine (oko 44%).

Kako korisnici sebe ocjenjuju u radu s Internetom

samoprocjena %G5P2><465H !#C5314H,G5R</;/582H #&;175,C5314H,G5R</;/582H !#26?G21>5H )

(""

Početnicima u korištenju Interneta, više od prosjeka, smatraju se korisnici u sjevernoj

Hrvatskoj (30%), te stariji od 45 godina (38 ili više posto). Suprotno, građani Zagreba se

nešto više smatraju vrlo dobrim poznavaocima/ekspertom (oko 38%), dok mladi od 15 do 24

godine u preko 50% slučajeva smatraju da su vrlo dobri poznavaoci kad se radi o Internetu ili

su čak eksperti.

Smatraju li se korisnici ovisnikom o Internetu

%C/ ('<2 %#

(""

Kao ovisnici o Internetu, više od prosjeka, smatraju se građani Zagreba i Istre (preko 20%), te

dobna skupina od 15 do 24 godina (26%).

17

U koje se SVE SVRHE uglavnom koristi Internet (u zadnjih 6 mjeseci)

svrha %4<Q51H41/<:2,5,C<2;<4H,C50/S/:4H/ )#>1/U2<:2,4<Q51H/84:/,5,G154R;5C4H/,V,D?7D0/H/ '$?7/<:2,V,G14H/<:2,27L,G5T>2 '%6514T>2<:2,C1DT>;2<4W,H12U/ &%?7DT/<:2,F<>21<2>,1/C4:/,V072C/<:2,>272;4R4:2 *"?64C/<:2,07/R32,MC5X<75/C,YZ[O !)401/<:2,4,?64C/<:2,40148/ !)4<Q51H/84:2,5,RC1/;7:D,4,G12W1/<4 !!>1/U2<:2 R/G5?72<:/,V,?7/<:2,G5<DC/ !!5<74<2,4012A,Q47H5;4A,HDR46/ *)4<>21<2>,3/<6/1?>;5 !">1/U2<:2,4<Q51H/84:/,5,531/R5;/<:D,4,?7L !"6DG5;4<2,GD>2H,4<>21<2>/ !"G4?/<:2,G51D6/,M<2X?,01DG2A,Q51DH4A,[8W/>[O (#[C5X<75/C[,G1501/H/A,/G746/84:/ (#>D14?>4P62,4<Q51H/84:2 (*>272Q5<41/<:2,GD>2H,4<>21<2>/ (*

Aktivnost uz slanje i primanje elektronske pošte općenito je najviše prisutna a posebno kod

korisnika u Zagrebu, kod dobne skupine od 15 do 34 godine, te osoba s visokim

obrazovanjem, a najmanje u Slavoniji te kod dobne skupine preko 65 godina. U informiranju

putem Interneta predvodi Slavonija, Istra i Dalmacija, te osobe između 25 i 34 godine.Za

traženje informacija o proizvodima i uslugama putem Interneta najviše su se izjasnili građani

Slavonije te osobe između 15 i 34 godine.Društvene mreže nalazi se na visokom četvrtom

mjestu među svrhama korištenja Interneta . U njihovom korištenju predvode mladi (15 do 24

godina ) – preko 90%, a slabije su zastupljene starije osobe (manje od trećine).Među

poslužiteljima Internet usluga najviše je zastupljen T-Com (preko 60%), a slijede ga Optima i

B-net (svaki po oko 10%), te Iskon i VIP online (svaki po oko 5%).

18

3. POJAM I VRSTE POSLOVANJA PUTEM INTERNETA

Nakon brze ekspanzije interneta u drugoj polovici 20. stoljeća i stvaranja mreže računala kao

izravnu posljedicu toga, razvila se svijest da u toj povezanosti ima nešto više nego samo

transfer podataka. Do tada najčešći sistem za razmjenu informacija obuhvaćao je telefon,

telefax i drugo. U tom brzom širenju mreže pojedinci su primjetili da je internet više od

tehničke infrastrukture i da ima velik potencijal u budućnosti postati najveće tržište roba,

usluga, kapitala, informacija i slično. Ukratko, primjećen je potencijal za globalizaciju

poslovanja.

U devedesetima se pojavljuju prva poslovna web mjesta koja su omogućavala obavljanje

poslovnih transakcija putem interneta na daljinu bez izravnih kontakata među sudionicima.

Pozitivne reakcije na taj tip poslovanja dovele su do novog koncepta poslovanja koje se danas

naziva elektroničko poslovanje. Taj koncept je od tada do danas prošao više stadija evolucije.

U početku se koristio najviše kao e-katalog, odnosno mjesto na mreži gdje su proizvođači

mogli prezentirati svoje proizvode i usluge koje su nudile korisnicima. Kasnije se na to

nadodaje mogućnost jednostavnog pretraživanja ponuda radi pronalaženja najpovoljnijih

opcija, dogovaranje uvjeta kupnje i isporuke, naručivanje proizvoda ili usluga, elektroničko

plaćanje pa i isporuka digitaliziranih dobara kao što su primjerice glazba, knjige, video i

drugo. Krajem devedesetih već je svima bilo jasno da su ovi počeci elektroničkog poslovanja

samo vrh ledene sante. Velik problem predstavljalo je pitanje kako prilagoditi tvrtku

novonastalim uvjetima poslovanja. Od velike je važnosti bilo prilagoditi unutrašnju

organizaciju i strukturu tvrtke te poslovne i informacijske sustave uvjetima poslovanja na

elektroničkom tržištu i stvoriti temelj za elektroničko poslovanje. Jednostavno rečeno, za

poslovanje na internetskim elektroničkim tržištima potreban je bio reinženjering cjelokupnog

poslovnog modela tvrtke.

19

3.1. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

Elektroničko poslovanje ili E-business (engl.) sustav je izvršavanja svih elemenata poslovnih

aktivnosti ekonomskog procesa elektroničkim putem, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti

koristeći se ICT tehnologijama (ICT = Informacijska i komunikacijska tehnologija).

Odnosi se na aktivnosti koje poduzimaju pravne ili fizičke osobe radi razmjene dobara ili

usluga, koristeći pritom računala i suvremene komunikacijske tehnologije te aktivnosti

ekonomskog procesa koje se obavljaju elektroničkim putem.

Obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjena informacija koje se izvode

korištenjem ICT-a , uključuje e-trgovanje dobrima i uslugama, često se koristi u gospodarstvu

a cilj mu je automatizacija poslovnih procesa i smanjenje troškova uporabom Interneta kao

medija.

Najvažniji razlozi primjene elektroničkog poslovanja su sljedeći:

\ Bolje iskorištenje poslovnih resursa, posebice informacija

\ Ostvarivanje što bolje tržišne pozicije odnosno konkurentnosti

\ Ostvarivanje što boljih poslovnih rezultata posebice s financijske strane

\ Veći komfor u radu kadrova

\ Bolja osposobljenost i pozicija uključenih sudionika

\ Održanje koraka s tehnološkim razvitkom

\ Ostvarivanje dodatnih koristi kao što su socijalne, ekološke, političke i druge

Elementi okruženja tvrtke s elektroničkim poslovanjem su:

1. Globalna infrastruktura

Globalna infrastruktura sastoji se od više elemenata. Sigurnosnu strukturu čine sustavi

osiguranja integriteta podataka, zaštite tajnosti podataka i privatnosti sudionika. Sustavi

digitalnog plaćanja u ovom slučaju zamjenjuju tradicionalne oblike plaćanja kao što su

gotovinski i bezgotovinski. Elektroničko bankarstvo implementira koncept elektroničkog

20

poslovanja u obavljanju bankarskih poslova. Kao i u tradicionalnom poslovanju tako i u

elektroničkom jako je važna zakonska regulativa. Elektronička tržišta su web mjesta gdje se

susreću ponuda i potražnja. Komunikacijska infrastruktura obuhvaća tehnološka rješenja koja

omogućuju komunikaciju subjekata u elektroničkim poslovnim transakcijama. Nacionalnu ili

globalnu infrastrukturu čine svi hardverski i softverski resursi dostupni sudionicima na

nacionalnoj odnosno globalnoj razini.

2. Veze s dobavljačima

Elektronička povezanost omogućuje unaprijeđenje svih odnosa tvrtke s dobavljačima.

Analizom ponuda putem interneta tvrtka lakše odabire dobavljače sirovina i materijala prema

svojim potrebama. Putem elektroničke razmjene podataka lakše je pratiti trendove kretanja na

tržištu, pronalaziti partnere i djelovati u zajedničkim interesima. Razmjenom informacija

lakše je pratiti i proces nabave jer je novi koncept poslovanja olakšao pronalazak ponuda koje

su najprihvatljivije. Automatiziranjem procesa zaprimanja, kontrole i likvidacije ulaznih

računa stvara se mogućnost pravovremenog plaćanja i naručivanja sirovina i materijala u

svrhu poboljšanja poslovnih procesa.

3. Veze s kupcima

Odnos s potrošačima predstavlja temelj kvalitetne primjene elektroničkog poslovanja.

Upotrebom online marketinga lakše je doprijeti do postojećih ali i privući nove klijente,

elektronička naplata potraživanja olakšava transakcije, elektronička tržišta potpomažu brže,

jeftinije i učinkovitije kupoprodajne transakcije, upravljanje uslugama i prodajom je olakšano

radi novih mogućnosti obavještavanja o tržištima, ponudama ali i prikupljanju informacija o

potrošačima i konkurenciji.

4. Veze s posrednicima

Iako je pojava novog načina komunikacije možda izazvala sumnju u nestanak posrednika s

obzirom na to da tvrtke mogu direktno kontaktirati s kupcima to nije točno. Promijenile su se

samo metode posredovanja koje pretpostavljaju drugačiji odnos s posrednicima. Svaki

proizvođač mora brzo odgovarati na zahtjeve tržišta, nadopunjavati zalihe, distribuirati

informacije o proizvodima, upravljati izlaznim računima i naplatom, realizirati narudžbe i

upravljati ugovaranjem novih poslova i/ili narudžbi. U uvjetima dinamičnog tržišta važno je

prepoznati trenutne zahtjeve potrošača i brzom realizacijom narudžbi reagirati na novu

potražnju na tržištu.

21

Kao što se može primjetiti, koncept elektroničkog poslovanja se može primjeniti na

sve gospodarske aktivnosti, ali najizraženiji je u :

\ Elektronička trgovina ( e-commerce, electronic commerce )

\ Elektronički marketing ( e- marketing, electronic marketing )

\ Elektroničko bankarstvo ( e-banking, electronic banking )

\ Elektroničko investiranje ( e-investment, electronic investment )

\ Elektroničke burze ( e-exchanges, electronic exchanges, e-bourses, electronic bourses)

Sagledavši sve navedeno kao cjelinu mogli bi reći da je definica elektroničkog poslovanja

sljedeća:

„Elektroničko poslovanje (eng. E-business) je suvremeni oblik organizacije poslovanja

koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatičke i, posebice, internetske tehnologije pri

ostvarivanju svih ključnih poslovnih funkcija tvrtke.“

Prednosti E – poslovanja

- Ono može poboljšanim marketingom povećati prodaju, kao i veličinu prodajnog programa te

smanjiti troškove vezane za upite kupca.

- E-poslovanje proširuje tržište poslovanja i time povećava različite mogućnosti kupovine (ne

ovisi o mjestu i vremenu).

- Kupcima su informacije o proizvodima i uslugama dostupne 24 sata dnevno sedam dana u

tjednu.

- Veći izbor proizvoda po manjoj cijeni

- Smanjeni transakcijski troškovi

- Praktičnost i prilagodnjivost, te brza isporuka

- Olakšavanje razmjene podataka među subjektima poslovanja

Nedostaci E–poslovanja

- zaštita podataka od neovlaštenog pristupa i promjena

-zaštite autorskih prava

-zaštita privatnosti pojedinaca (krađa identiteta)

-neovlašteni pristup podacima

22

-zaštita od virusa

-ograničena propusnost mreže

-ljudski faktor (otpor uvođenju tehnologija, nedovoljna educiranost)

-kulturološke i zakonske poteškoće

-neki proizvodi se ne mogu kupovati na ovaj način – nisu prikladni za e-poslovanje

- poteškoće kod pronalaženja osoblja (tehnički osposobljenih djelatnika)

- prebrza izmjena tehnologije te potreba stalnog ulaganja

- velika konkurencija

3.2. VRSTE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

Poslovni modeli E-poslovanja:

\ Brokerski modeli

\ Oglašivački modeli

\ Modeli informacijskih posrednika

\ Trgovački modeli

\ Proizvođački modeli

\ Suradnički modeli

\ Modeli virtualnih zajednica

\ Pretplatnički modeli

\ Modeli pomoćnih usluga

Modeli E - poslovanja prema broju sudionika:

B2B - Business-to-business - MODEL ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA MEĐU

TVRTKAMA - subjekti su pravne osobe koje imaju obije uloge i nuditelja i tražitelja / model

u kojem su sudionici pravne osobe/ tvrtke.

B2C - Business-to-Consumers (Customers) - MODEL POSLOVANJA TVRTKE S

KRAJNJIM POTROŠAČIMA - tvrtka preko web mjesta nudi krajnjim potrošačima nešto na

prodaju / model koji uključuje maloprodaju krajnjim potrošačima – kupcima. Prodaje se

23

izravno kupcu što smanjuje troškove. Tvrtka na Internet stavlja katalog preko kojeg potrošač

kupuje.

C2C - Consumer-to-Consumer - MODEL ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U KOJEM

POSLUJU POJEDINCI MEĐUSOBNO - sudionici su fizičke osobe, dok se tvrtke javljaju

kao posrednici tj. nude aplikacijske usluge. Primjer takvih poslovanja su elektroničke dražbe

(on-line aukcije). Da bi se na takvim mjestima nešto kupilo ili prodalo potrebno se registrirati,

registracija je uglavnom besplatna. Da bi prodavač nešto prodao on prijavljuje robu koju želi

prodati a prijava sadrži opis artikla, najnižu cijenu, neke komercijalne uvijete i može

sadržavati i sliku. Ako netko želi nešto kupiti šalje svoju cjenovnu ponudu. Primjer takve

dražbe je poznata aukcijska kuća eBay. To je model u kojem krajnji kupac prodaje i kupuje od

krajnjeg kupca, fizičke osobe. Pod ovim modelom možemo naći i oglašavanje i nuđenje

osobnih usluga.

G2B - MODEL ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U KOJEM SE DRŽAVA I TVRTKE

IZ JAVNOG SEKTORA JAVLJAJU KAO PONUĐAČI A PRIVATNE TVRTKE KAO

KUPCI - Kada državne institucije privatnim tvrtkama prodaju koncesije za uporabu nekih

dobara u vlasništvu države, Prodaja se obavlja putem javnih natječaja i elektroničkih dražbi.

Kategorije su u kojoj državne službe razmjenjuju proizvode, usluge i informacije sa fizičkim i

pravnim osobama. (npr. Javni natječaji putem interneta, plaćanje PDV-a, …)

B2G - MODEL ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U KOJEM SE DRŽAVA I TVRTKE

IZ JAVNOG SEKTORA JAVLJAJU KAO KUPCI DOBARA I USLUGA NUĐENIH OD

STRANE PRIVATNIH TVRTKI, engl. B2G (organiziraju se javni natječaji putem kojih

privtne tvrtke vladi i državnim institucijama nude svoje proizvode i usluge

P2P - People-to-People - model u kojem dolazi do razmjene dobara, uglavnom digitalnih.

C2B - C2B (Consumers-to-Business) - model uključuje fizičke osobe koje svoje proizvode i

usluge prodaju poslovnim subjektima ili pak kupce koji tragaju za prodavačima.

B2E - B2E (Business-to-Employees) – kategorija koja obuhvaća sve interne aktivnosti unutar

poduzeća, obično putem Intraneta i korporativnih portala. Ovdje se mogu odvijati sljedeće

aktivnosti: razmjena informacija među zaposlenima, razmjena ili prodaja proizvoda

zaposlenima, online treninga i sl.

G2C - Government-to-Citizens – poslovanje između: javne administracije i građana (npr.

plačanje kazni, izdavanje radnih potvrda, plaćanje poreza, režija itd.)

C2G - Citizens-to-Government

E2E - Exchange-to-Exchange ili End-to-End

Modeli E – poslovanja prema kriteriju obavljenih poslova:

24

MODEL ELEKTRONIČKE PRODAJE VLASTITIH PROIZVODA I USLUGA - prvi

internetski servis koji je omogućio takav način poslovanja je bio servis daljinskog prijenosa

datoteka, prvi oblik je bila prodaja mekih dobara kao što su tekst, slika i zvuk a zatim dolazi

do prodaje tvrdih tj. materijalnih dobara. Prodaja se ostvaruje uspostavom web mjesta.

MODEL ELEKTRONIČKOG TRGOVANJA - internetski poduzetnik posreduje između

proizvođača i kupca, on spaja ponudu i potražnju. Postoje 2 modela elektroničkog trgovanja:

elektronička maloprodaja B2C i elektronička veleprodaja B2B.

MODEL ELEKTRONIČKOG MARKETINGA - da bi tvrtka bila uspješna u elektroničkom

poslovanju mora imati dobar elektronički marketing. On se mora usmjeriti u ostvarenju svih

marketinških funkcija a to je obavještavanje tržišta, istraživanje tržišta, razvojna politika

proizvoda, politika prodaje i promidžba i javno oglašavanje.

MODEL ELEKTRONIČKE ZABAVE I REKREACIJE - to je rastuća i najprofitabilnija

gospodarska djelatnost. Internet je postao novi distribucijski kanal za filmove, glazbu, igrice i

sl. Distribuciji glazbe se obavlja preko tzv. MP3 tehnologije koja omogućava kvalitetan

prijenos glazbe i ostalih zvučnih zapisa preko interneta. Osim MP3 tehnologije za distribuciju

glazbe i ostalih zvučnih zapisa koristi se i tzv P2P tehnologija koja omogućava povezivanje

korisnika koji jedan drugome šalju i primaju zvučne zapise.

Tvrtka Apple Computers uočila je prednosti ovakvog prijenosa glazbe i zvučnih zapisa pa je

2003.g. pokrenula vlastiti internetski servis iTunes.

3.3. ELEKTRONIČKA TRŽIŠTA (e- marketplace)

E-marketplaces su jedan od najvažnijih smjerova evolucije interneta do danas. E-marketplaces

su virtualne tržnice gdje kupci, dobavljači, distributeri i prodavači pronalaze i izmjenjuju

informacije. Početak e-marketplace u Europi datira od 1996. godine kada je britanski

Telekom postao jedna od prvih organizacija koja je uspostavila PDE – privatnu digitalnu

razmjenu poznatu kao BT tržnica.

Ubrzo je shvaćeno da je taj način poslovanja preuranjen za to vrijeme i njezin je daljnji razvoj

zaustavljen.

Godine 1998., koncept e-marketplaces su postala prihvaćena u širim krugovima i BT je

25

odlučio da ponovno pokrene svoj zaustavljeni projekt koji se pokazao kao vrlo uspješan.

E-maketplaces rade na principu mnogobrojne interakcije između kupaca i ponuđača.

Slika 1. Način trgovanja na e-marketplace

Izvor: Total Romtec/EITO.

Vrste e-marketplaces-a

Postoje četiri vrste e-marketplaces-a:

1. e-marketplace osnovan od strane kupaca koje je osnovao kupac

2. e-marketplace osnovan od strane ponuđača koje je osnovao ponuđač

3. neovisni e-marketplace

4. e-marketplace osnovani od strane davatelja tehnologije koje je osnovao davatelj tehnologije

Sve vrste imaju zajedničko da tvore virtualnu tržnicu gdje kupci, dobavljači, distributeri i

prodavači pronalaze i izmjenjuju informacije o svojim potrebama putem jednog sutava za

razmjenu informacija (softversko rješenje koje tvori sustav zvan e-marketplace).

Prva vrsta e-marketplace-a je isključivo B2B, dok ostale tri vrste mogu biti i B2C.

26

E-marketplace koje je osnovao kupac

Slika 2. Model (e-marketplacea) koje je osnovao kupac

Izvor: Total Romtec/EITO

Taj je model e-marketplace elektroničkoga tržišta osnovao konzorcij kupaca, kako bi bolje

organizirali kupnju i distribuciju proizvoda njihovih dobavljača putem interneta.

Primjeri su: Covisint, GlobalNetXchange.

E-marketplace koje je osnovao dobavljač

Slika 3. Model (e-marketplacea) koje je osnovao dobavljač

Izvor: Total Romtec/EITO

Taj je model e-marketplace-a je osnovao konzorcij ponuđača i prodavača, kako bi bolje

organizirali prodaju i distribuciju proizvoda do njihovih kupaca putem interneta.

Primjeri su: Global Healthcare Exchange and MetalSite.

27

Neovisni e-marketplace

Slika 4 Model neovisnoga e-marketplace-a

Izvor: Total Romtec/EITO

Taj je model e-marketplace-a je osnovan od strane osnovala nezavisna organizacija ili tvrtka,

čiji je glavni interes u ostvarivanju prihoda kroz trgovinu obavljenu putem e-marketplace-a

između kupaca i ponuđača. Primjeri su: Alibaba.com, BT Trading Places (www.

bt.com/tradingplaces), eBay (www.ebay.com), Enron (enron.com), Tejari.com.

E-marketplace osnovani od strane davatelja tehnologije koje je osnovao davatelj

tehnologije

Slika 5 Model (e-marketplacea) koje je osnovao davatelj tehnologije

28

Taj je model e-marketplace-a osnovao davatelj tehnologije, tj. tvrtka koja je tehnološki

razvilae-marketplace-a. Glavni im je interes u i promoviranju njihovih tehnologija i pružanju

usluga kupcima i ponuđačima. Primjeri su: SAP - mysap.com, Oracle - oracleexchange.com.

Poslovni model e-marketplaces-a

Poslovni se model e-marketplace-a očituje u tom što on predstavlja glavnu ulogu u

trgovinskim aktivnostima kupaca i ponuđača. E-marketplace je otvoreno nekolicini kupaca i

ponuđača. Primarni mu fokus mora biti na B2B ili B2G. Primarno je on platforma za tgovinu,

no sam se ne pojavljuje ni kao kupac ni ponuđač roba i usluga kojima se na njemu trguju.

Slika 6. Poslovni model e - maketplacea

Izvor: Total Romtec.

Da bi se zadovoljile njegove primarne trgovinske uloge,on mora imati jedan od sljedećih

oblika:

• aukcija

• oglasnik

• burza

• katalog

• katalog sa on-line narudžbom

• robna razmjena

• fiksna cijena

29

Profitabilnost e-marketplace-a

E-marketplaces mogu ostvarivati prihode iz različitih izvora, prihodi većinom ovise o vrsti

korisnika koji trguju i o vrsti e-marketplaces-a. Provizije se od transakcija ponekad uzimaju i

od kupaca i ponuđača. Većinom su glavni izvori prihoda:

• od pretplate korisnika

• postotak od vrijednosti transakcije

• fiksni postotak od transakcije

• određena cijena od promoviranja proizvodnog kataloga tvtke

• od reklama

• dodatne usluge, npr. logistika, finacije

U početku se vjerovalo da će najvećim dijelom prihodi biti ostvarivani od postotka vrijednosti

transakcija, no praksa je pokazala da se danas najviše prihodi ostvaruju od prihoda koji su

ostvareni pretplatom njezinih korisnika.

Prednosti e-marketplaces-a

Poslovne su prilike različitih tvrtki i njihovih branši takve da se ne mogu sve lagano

prilagoditi načinu poslovanja koje nudi e-market. Neke su od prednosti e-market-a za kupce i

ponuđače:

• trgovina na e-market-ima omogućava transparentnost tržišta kroz potpuni pregled u

stvarnom vremenu cijena, dionica, vremena isporuke i uvjeta plaćanja; na taj su način

tvrtkama dostupnije pravovremene informacije za kvalitetnije poslovno odlučivanje

• e-market-a posredovanjem se pojednostavljuje međunarodno poslovanje, a za tvrtke je

mnogo jednostavnije da tim putem dođu do ciljanog tržišta i da nemaju potrebe ulagati

dodatna sredstva u marketing

• trgovina i rad su na e-marketu neprestani (24/7) i time se prelazi preko vremenskoga i

lokalnoga ograničenja rada te vrste informacijskoga sustava.

• poslovna inteligencija (BI) – praćenje objektivnog stanja na tržišu proizvodnje i kupovine u

tom sektoru

30

Prednosti e-market-a za ponuđača

• ima ciljano tržište za plasman svojih proizvoda

• pristup alatima za održavanje informacija o proizvodu na jednom mjestu

• mogućnost interakcije s kupcima (mišljenje o proizvodu)

• mogućnost uvida u konkurentske cijene proizvoda

• mogućnost primanja narudžbi bez vlastitog sustava za e-commerce na vlastitim stranicama

• postizanje najbolje tržišne cijene za proizvode

• spoznaja o novim tržištima

• smanjenje administrativnih troškova

• proširivanje postojećeg distribucijskog kanala

Prednosti e-market-a za kupca

• kvalitetan i učinkovit način pretraživanja, usporedbe i kupovine proizvoda

• svaka transakcija može uštedjeti vrijeme i novac

• obnovljene i pravovremene informacije o dostupnosti i cijenama proizvoda

• direktni kontakt s prodavačem ili proizvođačem

Mogućnosti implementacije e-marketplaces-a

Mogućnosti implementacije su raznolike i na horizontalnim i vertikalnim područjima. Manje

tvrtke mogu upotrebljavati postojeću infrastrukturu e-market-a za rad s kupcima i

dobavljačima. Veće tvrtke trebaju izgraditi sustav za eksternu integraciju s EDI/XML alatima

za povezivanje s postojećim informacijskim sustavom tvrtke i e-marketa u realnom vremenu.

Prije svega je potrebno kvalitetno definirati potrebe kupaca i ponuđača, kao i njihovu

konkretnu korist iz sudjelovanja i poslovanja putem takvoga informacijskog sustava.

Najveći nedostaci e-trgovine su:

\ nužnost konstantnog ulaganja u daljnji razvoj

\ poteškoće pri pronalasku osoblja s odgovarajućim iskustvom

\ rizik prijevare

31

\ marketinški troškovi povezani s oštrom konkurencijom (nije lako stvoriti jak brend

među milijunima web stranica na internetu)

\ krađa identiteta kupca

3.4. VRSTE ELEKTRONIČKOG PLAĆANJA

Elektroničko plaćanje u stvarnom vremenu zahtjeva sljedeće operacije:

\ kupac putem web preglednika šalje instrukciju o plaćanju trgovcu

\ trgovac prosljeđuje tu informaciju instituciji koja pruža uslugu elektroničkog plaćanja

\ institucija provjerava autentičnost kupca i prebacuje odgovarajuću količinu novca s

računa kupca na račun trgovca

Najčešći oblici elektroničkog plaćanja su:

\ Elektronički žeton (token eng.)

\ Elektronička gotovina ( e-cash eng.)

\ Elektronički čekovi ( e-check eng.)

\ Online sustavi s kreditnim karticama

\ Sigurne elektroničke transakcije (SET)

1.) Elektronički žeton

Predstavlja digitalni oblik plaćanja poduprt od banke ili neke druge financijske ustanove.

Postoje 2 oblika: žetoni u stvarnom vremenu i žetoni koji se naplaćuju naknadno. Žetoni u

stvarnom vremenu su oni za koje je kupac dao novac da ih može koristiti kao novčanu

protuvrijednost pri kupnji robe. Žetoni koji se naplaćuju naknadno koriste se u uputama za

transfer sredstava koje kupac šalje prodavatelju

2.) Elektronička gotovina

Elektronička gotovina ima nekoliko svojstava. Mora imati monetarnu vrijednost odnosno

pokriće, mora biti razmjenjiva za gotovinu, dobra i drugo, mora se moći pohraniti i pretražiti (

32

račun na kojem piše stanje) te mora biti sigurna u smislu da ju je teško kopirati i falsificirati

tijekom prijenosa sredstava.

3.) Elektronički čekovi

Napravljeni su po uzoru na tradicionalne čekove samo što su u elektroničkom obliku. Koriste

se digitalnim potpisom za potpisivanje i odobravanje te zahtijevaju uporabu digitalnih

certifikata za dokazivanje autentičnosti kupca, banke i bankovnog računa.

4.) Online sustavi s kreditnim karticama

Kako bi transakcija kreditnom karticom bila sigurna potrebno je obaviti sljedeće korake.

Korisnik sigurnim kanalom dostavlja potpis i broj kreditne kartice da ga trgovac može

identificirati. Trgovac šalje podatak o iznosu za koji se kartica tereti i digitalni potpis

instituciji koja se bavi uslugama online rada s kreditnim karticama koja te informacije šalje

banci kupca na autorizaciju. Banka vraća trgovcu podatke o kreditnoj kartici, opterećenju

kupca i autorizaciji.

5.) Sigurne elektroničke transakcije (SET)

SET (secure electronic transactions) temelji se na enkripciji s javnim ključem i tehnologiji

autentifikacije. Brojevi kartica kriptirani su na način da ih mogu dekriptirati samo vlasnici

kartica, trgovci i financijske institucije koji imaju SET certifikate koji ih identificiraju te javne

ključeve povezane s njihovim digitalnim identitetom.

Iako su dostignuća u kriptografiji pokrila sve sigurnosne i praktične zahtjeve za sve oblike

elektronskih plaćanja i elektronskog novca, rasprostranjenost ovih načina plaćanja zanemariva

je u odnosu na klasična plaćanja. Najprirodnije bi bilo da elektronički novac dostigne svoju

renesansu upravo za on-line kupnje na Internetu, no, u usporedbi s plaćanjima kreditnim

karticama, uporaba elektroničkog novca na Internetu gotovo ne postoji. Kompanije koje su u

devedesetim godinama ušle na područje elektroničkog novca uglavnom su bankrotirale, a one

malobrojne koje se još drže vjerojatno čeka ista sudbina. Druga generacija koja se pojavila

krajem devedesetih nešto je uspješnija.

Koncept kreditnih kartica star je gotovo 50 godina, u mnogim situacijama su nepraktične i

usto nedostupne velikom dijelu populacije (maloljetnici, nezaposleni itd.). Plaćanje kreditnim

karticama je preskupo, pre komplicirano i previše izloženo zlouporabama. Posve je

neupotrebljivo za male pojedinačne iznose. Trgovac dobiva svoj novac tek nakon 30 do 90

dana, a usto plaća i 3–6% naknade. S druge strane, e-novac počiva na briljantnom modernom

i fleksibilnom konceptu i pruža sve mogućnosti sigurnosti i privatnosti koje se mogu poželjeti,

male troškove i veliku brzinu obrade. Postoji niz usluga koje bi se preko Interneta mogle

33

prodavati, ali se ne prodaju jer nije moguće ostvariti odgovarajuću naplatu. Osim toga, velik

dio populacije nema pristup kreditnim karticama, iako ima kupovnu moć. Koji su razlozi da

se toliko bolji koncept pokazao neuspješnim pred mastodontom iz prošlosti?

Jedan od razloga je taj što je digitalna ekonomija još uvijek vrlo mali dio opće ekonomije,

tako da veliki sustavi (banke, kartičari), koji su po prirodi konzervativni, nisu zainteresirani za

ovo područje i ne smatraju ga prijetnjom. Manje od 2% svih transakcija kreditnim karticama

su transakcije vezane za kupnju preko Interneta. Drugi mogući razlog su patenti koji štite

kriptografske algoritme. Patenti na algoritme za identifikaciju, slijepi potpis i slično još su na

snazi. Patente na radove Davida Chauma, Stefana Brandsa i drugih poznatijih kriptografa drže

tvrtke eCash Techologies, Zero Knowledge Systems i RSA. Prema američkim zakonima, ovi

patenti istječu nakon 17 godina i svi su još na snazi. Naknade za korištenje ovih patenata

otežavaju malim tvrtkama da koriste napredne i fleksibilne modele elektroničkog novca, a

velike nisu dovoljno zainteresirane. Treći razlog leži u nedovoljnoj zakonskoj regulativi koja

se odnosi na pravnu valjanost elektroničkih transakcija i na paralelni monetarni sustav koji bi

stvorila e-gotovina.

Devedesetih se godina u Americi pojavilo nekoliko tvrtki koje su implementirale sustave e-

novca. Praktički sve su se pokazale neuspješnima, sve do kraja devedesetih, kada se pojavilo

nekoliko uspješnijih tvrtki. Slijede kratki opisi njihovih djelatnosti.

DigiCash

DigiCash je pionir na području elektroničkog novca. Osnivač tvrtke je poznati kriptograf

David Chaum, čiji radovi su u samom temelju tehnologije elektroničkog novca. Tvrtka je

osnovana 1990, no zbog lošeg poslovnog upravljanja i neuspješnih pregovora s investitorima

(među kojima su bili Visa, Microsoft, Netscape, Citibank, ABN Amro i drugi), bankrotirala je

1998, prodala svojih 16 patenata tvrtki eCash Technologies (koja je također u problemima,

otpustila je nedavno 25 od 65 zaposlenih).

Sustav elektroničkog novca koji je stvorio DigiCash se zove eCash. To je off-line simbolički

sustav, koji koristi slijepi potpis za postizanje anonimnosti. Koristi se sustav detekcije

dvostruke potrošnje putem podijeljene identifikacije i razdijeli-i-odaberi mehanizam prilikom

podizanja e-gotovine iz banke. ECash novčanice su u fiksnim iznosima, i nije moguć povrat

razlike. Ako nije moguće platiti točan iznos raspoloživim novčanicama, mora se obaviti

usitnjavanje u banci. DigiCash eCash sustav je u potpunosti implementiran u softveru .

Korištenje eCash-a zahtjeva posebnu aplikaciju na računalu klijenta. Ova aplikacija

omogućuje mu podizanje e-gotovine, polaganje e-gotovine u banku i slanje e-gotovine

34

drugom sudioniku. Valuta koja se koristi zove se eBuck a 1 eBuck vrijedi jedan USD. Sustav

je 1995. godine pušten u eksperimentalni rad i izdano je ukupno 1 milijun eBucks-a.

CyberCash

CyberCash je osnovan 1994. godine. Dvije godine kasnije postali su javna kompanija i

prilikom početne emisije dionica uspjeli su skupiti zavidan kapital. Popularnost su izgradili na

ponudi tehnologije za mikroplaćanja (micropayments). Ova tehnologija nikada nije šire

komercijalno profunkcionirala, i tvrtka je na posljetku prešla na pružanje usluga on-line

autorizacije kreditnih kartica. No posao im je stagnirao, i na kraju su prošle godine (2001)

objavili stečaj. Nakon toga, kupila ih je tvrtka VeriSign, koja se bavi izdavanjem digitalnih

certifikata.

BillPoint

Tvrtka Billpoint osnovana je 1998. godine. Uspjeh može zahvaliti prvenstveno činjenici da

osim elektroničkih plaćanja (e-čekovi) obavlja i klasičnu naplatu kreditnih kartica. Kompaniju

je 1999. kupila jedna od najvećih e-commerce kompanija, tvrtka eBay. Billpoint omogućava

slanje elektroničkih čekova s klasičnih tekućih računa američkih i kanadskih banaka.

Zahvaljujući osiguranom poslu od eBay-a te više od 300 Internet sajtova, uključujući Yahoo i

Bank of America koji prihvaćaju njihove e-čekove, Billpoint je postao dotad najmasovniji

oblik primjene elektroničkog novca. Tijekom srpnja 2002. eBay je također kupio i PayPal i

trenutno još nije jasna budućnost Billpoint-a.

PayPal

PayPal je najsvjetlija točka u primjeni e-novca, i jedini sustav u masovnoj primjeni.

Omogućava pretvaranje novca s kreditne kartice ili bankovnog računa u e-novac, te slanje

istoga e-mailom tvrtkama ili osobama primateljima u 38 zemalja svijeta (zasad ne i u

Hrvatsku). Osim slanja e-novca, korisnici mogu stvoriti i virtualnu debitnu karticu, te plaćati

direktno na račune u bankama. Broj korisnika se već popeo na oko 17 milijuna, s izrazito

brzim porastom. Fenomen uspjeha PayPal-a leži u činjenici da se njihov koncept e-novca

oslanja na postojeću infrastrukturu banaka i kreditnih kartica, te da mu je korištenje jako

jednostavno. PayPal e-novac se šalje e-mailom, vrlo jednostavno se pretvara u pravi novac

(račun u banci, kreditna kartica i sl.), a neograničeno je prenosiv između fizičkih osoba, bez

ikakve potrebe posjedovanja računa u banci, kreditne kartice i sl. Dovoljno je imati e-mail

adresu, i to je sve.

35

Ovako velik broj korisnika u relativno kratkom vremenu rezultat je lančanog širenja, koje

funkcionira na sljedeći način: želite li nekome poslati novac, ne morate znati njegov broj

računa, pa čak niti ime, dovoljna je e-mail adresa. Primalac će tada dobiti poruku "You’ve

Got Cash!" i kliknuti na link koji će mu kroz nekoliko jednostavnih on-line koraka omogućiti

da novac prebaci na svoj račun u banci, ili da njime dalje nešto plati bilo kome na bilo koji

račun u banci (npr. režije ili druge troškove), ili da ga dalje pošalje e-mailom. Postoje i tvrtke

koje osobne dohotke zaposlenicima isplaćuju preko PayPal-a.

U tijeku srpnja 2002. godine eBay je kupio PayPal za otprilike 1,5 milijardu dolara u

dionicama. Očekuje se da će ovo još pridonijeti širenju popularnosti.

Chipknip

Chipknip je off-line elektronički novac baziran na pametnim karticama. Radi se o velikom

nacionalnom projektu u Nizozemskoj. Od 1995. godine eksperimentalno se u nekoliko manjih

gradova uvodi sustav pametnih kartica (Louvain – 90.000 stanovnika i Wavre – 30.000

stanovnika). Kako se sustav pokazao uspješnim proširen je na Arnhem (140.000 stanovnika).

Slijedili su i ostali gradovi, i do danas su kartice podijeljene svim vlasnicima tekućih i žiro-

računa u bankama, čime se broj popeo na preko 20 milijuna korisnika. To je trenutno najveći

sustav elektroničkog novca u svijetu. Korištenje je izrazito jednostavno. Chipknip funkcionira

kao digitalni novčanik. Puni se novcem na svakom bankomatu, a nakon toga se može trošiti

za plaćanje u trgovinama, telefoniranje, cestarine, parkinge itd. Kupac pri naplati umetne

karticu u maleni uređaj (terminal) na kojem se ispiše iznos koji treba platiti. Nakon toga samo

pritisne tipku "da" i bez ukucavanja pina ili bilo kakve identifikacije novac se skida s kartice i

pohranjuje u terminalu. Kako se radi o off-line elektroničkom novcu, trgovci ne moraju imati

vezu s bankom, već jednom tjedno "prazne" svoje chipknip terminale i tako polažu

prikupljeni novac na svoj račun. Uz chipknip kartice koje su dobili vlasnici računa u

bankama, turisti, maloljetnici i druge osobe koje nemaju račun u banci mogu kupiti pre-pay

chipknip karticu na kiosku, i koristiti je kao i svaku drugu. Zasad mogućnosti plaćanja

chipknip karticom za online usluge nisu raširene, ali to je samo pitanje vremena. Postoji

razlog zbog kojeg je upravo u Nizozemskoj ovaj koncept prvi proradio na masovnoj bazi, a to

je činjenica da je postojala jedinstvena centralna institucija za kliring među bankama i

procesiranje autorizacija kreditnih i debitnih kartica. Ova tvrtka se zove Interpal i izdavalac je

chipknip kartica. Na ovaj način banke ne moraju usvajati novu tehnologiju, pošto Interpay

obavlja cjelokupno procesiranje, a prema bankama obavlja kliring na tradicionalan način.

Ovime je postignuta bezbolna integracija u postojeći bankarski sustav. Chipknip sustav

36

baziran je na tehnologiji tvrtke Bull S. A., vodeće svjetske tvrtke na području pametnih

kartica i na karticama tipa CC60 i CC1000

Mondex

Mondex je sustav elektroničke gotovine koji se temelji na smartcard tehnologiji. Na kartici se

nalazi procesor i memorija, koji implementiraju elektronički novčanik. Mondex novčanik ima

pet pretinaca, u kojima se mogu držati različite valute. Računalo na kartici radi pod

operacijskim sustavom MULTOS. To je višenamjenski operacijski sustav koji je bio

zamišljen osim za obavljanje zadataka u vezi elektroničkog novca i za ostale potrebe,

primjerice za osobnu identifikaciju, zdravstvenu knjižicu, telefonske impulse itd. Sustav

mondex razvila je jedna od vodećih bankarskih ustanova u Velikoj Britaniji, NatWest. Bio je

to jedan od prvih eksperimentalnih sustava elektroničkog novca. U proizvodnju sustava bile

su uključene razne tvrtke, među kojima Panasonic, OKI i Hitachi. Londonska banka National

Westminster prva je pustila sustav u probni rad, podijelivši svojim zaposlenicima kartice

kojima su mogli kupovati na ograničenom broju prodajnih mjesta. Licence za Mondex

tehnologiju prodane su prvo bankama u Hong Kongu i Šangaju, a uskoro i u SAD-u, Kanadi

itd. British Telecom je 1995. godine postavio 200 telefonskih govornica koje su prihvaćale

Mondex kartice, a pokrenut je i pilot-projekt u gradiću Swindon, gdje je podijeljeno 6000

kartica, koje su prihvaćane na 700 prodajnih mjesta. Pilot-projekti pokrenuti su i u Americi,

Kanadi, a kasnije i diljem svijeta. Mastercard je 1997. godine kupio većinski udio u Mondexu.

Mondex je već dugo na tržištu i rasprostranjen je diljem svijeta. Iako ima iza sebe jednu od

najjačih financijskih institucija na svijetu, ovaj sustav ostao je samo u ograničenoj uporabi.

Kako je sustav off-line elektroničke gotovine jedan od glavnih konkurenata kreditnim

karticama, možda u tome treba tražiti razlog za ograničen uspjeh sustava čiji je vlasnik upravo

najveći kartičar na svijetu. Mondex sustav funkcionira na sljedeći način: kartica se prvo puni

novcem na bankomatu ili koristeći specijalni telefon sa čitačem pametnih kartica. Procesor na

kartici tada uspostavlja sigurni komunikacijski kanal s uređajem koji se zove Mondex value

box, koji je posrednik između kartice i bančinog informacijskog sustava. Na prodajnom

mjestu koje je opremljeno uređajem nazvanim VTT (value transfer terminal) novac se iz

kartice kupca prebacuje trgovcu. Trgovac se kasnije spaja s bankom i uplaćuje novac na svoj

račun. Postoji i mogućnost plaćanja preko Interneta, u kojem slučaju kupac mora imati čitač

SmartCard kartica. Računalo na kartici uspostavlja siguran komunikacijski kanal s karticom

trgovca (ili druge fizičke osobe), te se obavi prijenos novca. Primalac može istim novcem

dalje plaćati, a da u međuvremenu ne položi novac u banku. Mondex je off-line sustav s

37

ograničenom anonimnošću. Svaka kartica "pamti" zadnjih 10 transakcija, a kartice trgovaca

skladište podatke o zadnjih 300 transakcija te je time omogućeno ograničeno praćenje

transakcija. Usto, Mondex sustav prikuplja i razne statističke podatke o tijeku novca, koji se

koriste za sprječavanje zlouporaba.

3.5. SIGURNOST ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

Sigurnost elektroničkog poslovanja jedna je od najvećih prepreka njegovom bržem razvoju.

Kako je razvoj informacijskih tehnologija strahovito brz, teško je pratiti taj tempo i na

području sigurnosti odnosno teško je razmotriti sve sigurnosne aspekte istog. Kupci/korisnici

ponekad se teško odlučuju za takav način kupovine iz bojazni da bi im netko mogao pristupiti

podacima i ukrasti novac ili osobne podatke. S obzirom na to i na činjenicu da je danas

prisutan sve veći broj sposobnih hakera to itekako postaje goruće pitanje i kako izgraditi

siguran sistem za transakcije.Kriminalne aktivnosti na web-u je teško ponekad sankcionirati a

i u slučaju da je kradljivac podatak uhvaćen samo mali dio njih biva kažnjen tako da su u tom

pogledu brojke poražavajuće jer je teško dokazati kriminalnu radnju. Kriminalne aktivnosti

možemo podijeliti u četiri osnovne skupine:

1.) Napadi na resurse tvrtke

O ovom aspektu internetskog kriminaliteta radi se o tome da netko pokušava neovlašteno

pristupiti fizičkim i logičkim informacijskim resursima odnosno računalnom hardveru i

softveru. Primjer ovakve opasnosti je djelovanje hakera da probiju sigurnosnu zaštitu tvrtke

kako bi joj nanijeli štetu ili otežali rad.

2.) Napadi na privatnost i krađa identiteta

Radi se o tome da se netko lažno predstavlja, neovlašteno pristupa tuđim podacima radi

ostvarenja nepripadajuće koristi ili nanošenja štete. Ovakav kriminal je posebice izražen u

financijskom sektoru pri plaćanju kreditnim ili debitnim karticama.

3.) Ugrožavanje vjerodostojnosti podataka

Nastaje kada informacije koje tvrtka koristi i šalje nekom drugome gube na vrijednosti, te

postaju manje vrijednima ili beskorisnima. Primjer su nastojanja da se izmjenom sadržaja ili

vrijednosti podataka učini neka zlouporaba ili prijevara.

38

4.) Ometanje normalnog rada i poslovanja

Očituje se u padu kvalitete usluge koju tvrtka pruža korisnicima. Primjer je kada se poslužitelj

(server) tvrtke „bombardira“ nevažnim i besmislenim porukama (spam) te uzrokuje njegovu

blokadu i privremeni prekid isporuke usluge.

Da bi se onemogućio neovlašteni pristup potrebno je uspostaviti sigurnosne aspekte

elektroničkog poslovanja. Osnovni aspekti su autorizacija (osiguranje da samo korisnici i

programi s odobrenjem mogu pristupiti podacima) i sigurnost podataka i transakcija (

osiguranje privatnosti i povjerljivosti poslovnih transakcija i poruka.

Osnovni pojmovi sigurnosti interneta su sljedeći:

- Dokazivanje autentičnosti (identifikacija autora/korisnika/pošiljatelja)

- Integritet (osiguranje od (ne)namjernog uništenja poruke)

- Pouzdanost (kvaliteta i konzistentnost sustava)

- Kriptiranje ( informacija dostupna samo onima koji imaju ključ za dekriptiranje)

- Sigurnosne stijene ( firewall eng., filter između privatne mreže i interneta koji štiti od uljeza

a dozvoljava pristup ovlaštenim korisnicima)

- Prijevare ( neovlašten pristup mrežama i krađa informacija)

- Odbijanje usluge ( napad na informacijske usluge kojima se sprečava pristup informacijama

onima koji imaju ovlaštenje za pristup)

Zaštita transakcija na internetu nužna je kako bi se korisnici stimulirali za kupovanje preko

interneta. Osnovni zahtjevi za zaštitu transakcija su: privatnost( predstavlja zaštitu prenošenih

podataka od neovlaštenog čitanja), identifikacija korisnika( predstavlja zaštitu od krivog

predstavljanja korisnika), integritet transakcija (označava da sadržaj poruka mora ostati

neizmijenjen tijekom prijenosa kroz mrežu), nemogućnost osporavanja (osigurava da

pošiljalac poruke ne može osporiti da je poslao određenu poruku). Mehanizmi koji jamče

sigurnost transakcija su, osim kriptiranja, digitalni potpis i digitalni certifikat. Najčešća

kupovina i plaćanje koje se odvija putem interneta je kupnja tzv.avionskih karata. Poznato je

da se isplati kupiti avionsku kartu putem interneta nekoliko mjeseci prije samog putovanja, te

da je takav način plaćanja najpraktičniji za osobe mlađe i srednje dobi. Kupovanje i korištenje

e-karte je vrlo jednostavno i u potpunosti sigurno. Danas većina zrakoplovnih kompanija u

svojoj ponudi nudi e-karte. E-karta imabrojne pogodnosti uz minimalni rizik. Ne može se

izgubiti budući da se ona sastoji od broja potvrde i fotografske identifikacije. U slučaju da se

39

zaboravi broj potvrde koju je kupac zaprimio, bit će dovoljno navesti samo broj leta. Broj

potvrde u većini slučajeva se sastoji od 6 ili 7 znakova. Određene avionske kompanije šalju

zajedno s brojem potvrde 2D bar koda. Bar kod je smisleni niz crnih crta i kvadratića, te

svijetlih međuprostora koji daju informaciju o objektu na kojem je bar kod nalijepljen.Učitava

se pomoću elektroničke naprave koji senaziva čitač bar koda. Na taj način je osigurana zaštita

prilikom kupovanja e-karte.U današnje vrijeme transakcije se obavljaju pomoću uređaja za

plaćanje, tzv. platomata. Uređaji za plaćanje osiguravaju zaštitu osobnih podataka. Unekim

organizacijama se uvode takvi sustavi plaćanja da zaposlenici koji rade na naplati ne vide

iznos koji potrošač uplaćuje, što uplaćuje, odakle dolazi itd. Nije tajna da takve sustave

plaćanja imaju pružatelji telekomunikacijskih usluga i pružatelji usluga opskrbe plinom

distribucijskim kanalima. Platomat je samouslužni uređaj namijenjen automatiziranju

potprocesa uplate i isplate koji su dio procesa blagajničkog poslovanja. Sve hardverske i

softverske komponente moraju imati vrlo visoku pouzdanost jer se radi s gotovim novcem pa

moraju nesmetano sigurno obavljati sve korisničke i novčane transakcije. Hardverske

komponente koje čine uređajza plaćanje su kućište platomata u koje se ugrađuje stolno

računalo s internim dijelovima visoke pouzdanosti, ekran osjetljiv na dodir, mehanički uređaji

za prihvat papirnatog novca, mehanički uređaji za prihvat i vraćanje kovanica, unutarnje i

vanjske sabirnice. Drugi važan dio platomata je softver kojim upravlja korisnik preko ekrana

osjetljivog na dodir. Softver platomata morao mogućiti da se prilikom uplate i isplate

evidentiraju nastali poslovi.

40

3.6. ZAKONSKE ODREDNICE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U

HRVATSKOJ

Zakonske odrednice E-poslovanja u RH:

Zakonom o elektroničkoj trgovini i Zakonom o zaštiti potrošača regulirano je e-poslovanje u

cjelini te njegovi dijelovi: e-transakcije i e-trgovanje.

Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o elektroničkim financijama i Zakon o porezu na e-

dobit i e-dohodak reguliraju e-financije, e-porez i e-novac.

Za e-privatnost i zaštitu podataka skrbe se Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o

telekomunikacijama u dijelu koji se odnosi na prikupljanje i zadržavanje ili na distribuciju

osobnih podataka. Zakon o telekomunikacijama u dijelu koji se odnosi na zaštitu imena

internetskih domena.

Zakon o zaštiti intelektualnog vlasništva i Zakon o elektroničkim medijima reguliraju e-

intelektualno vlasništvo i e-autorsko pravo.Zakon o informacijskoj sigurnosti, Zakon o

sprječavanju e-kriminala te skup posebnih mjera i pravilnika reguliraju e-sigurnost poslovanja

u e-okruženju. Definiranjem zakonodavnoga i regulatornoga okvira koji podržava e-

poslovanje državne uprave mogu mnogo učiniti za razvoj kompanija prema poslovnoj

izvrsnosti. U ovom kontekstu dva su zakona bitna: Zakon o elektroničkom potpisu i Zakon o

elektroničkoj ispravi. Prvi je Zakon donesen još 2002. godine te je uredio pravo fizičkih i

pravnih osoba na uporabu elektroničkog potpisa, prava, obveze i odgovornosti davatelja

usluga certificiranja elektroničkog potpisa i pravnu valjanost naprednoga elektroničkog

potpisa (nedostatak: nije standardizirano u Zakonu od čega se sastoji elektronički potpis).

Drugi Zakon uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničke isprave, pravnu

valjanost elektroničke isprave te uporabu i promet elektroničkih isprava. Polazne osnove

elektroničkog poslovanja čine zakonska regulativa, telekomunikacijska mreža, korištenje

Interneta, tehničke norme te konačno obrazovani kadrovi. Evidentno je da je zakonski okvir

samo jedan u nizu dijelova koji tek u međudjelovanju mogu pokrenuti pravo elektroničko

poslovanje. Pored zakonske regulative, potrebno je prilagoditi i druga područja

(telekomunikacije), reorganizirati informacijske sustave u tvrtkama, dodatno educirati

sudionike za ovaj vid poslovanja i za tehničke norme, posebice onoga dijela koji se odnosi na

strukturu dokumenata u elektroničkom poslovanju (narudžbenica, otpremnica, faktura,

doznaka i druge). U Republici Hrvatskoj za normizaciju je zadužen Hrvatski zavod za norme

(www.hzn.hr) koji je, nakon usklađivanja hrvatskog zakonodavstva u području normizacije,

41

akreditacije i mjeriteljstva s europskim propisima, počeo s radom u srpnju 2005. godine. U

Europskoj uniji za norme su zadužene organizacije Europski odbor za normizaciju

(www.cenorm.be), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (www.cenelec.org) i

Europski institut za telekomunikacijske norme (www.etsi.org). Svjetske normizacijske

organizacije su Međunarodna organizacija za normizaciju (www.iso.ch) i Međunarodno

elektrotehničko povjerenstvo (www.iec.ch). I međunarodne normizacijske organizacije i

mnoge međunarodne strukovne udruge izrađuju i unaprjeđuju tzv. otvorene standarde. Dok su

norme prihvaćene u normizacijskim organizacijama zaštićene autorskim pravom te je

zabranjeno njihovo neovlašteno kopiranje i raspačavanje, otvoreni standardi javno su dostupni

bez naknade. Produbljivanjem integracijskih procesa u EU, u kojima u statusu zemlje

kandidata sudjeluje i Hrvatska, jača potreba uspostavljanja paneuropskih usluga javnih uprava

zemalja članica. Sudjelovanjem u programu EU IDA BC, čiji je cilj uspostavljanje okvira koji

će omogućiti usklađenu isporuku paneuropskih elektroničkih javnih usluga između javnih

uprava zemalja članica, Hrvatska se uključuje u proces izgradnje programa za razvoj e-javne

uprave u Europskoj uniji i Europskog okvira za interoperabilnost.

Ciljevi strategije razvitka e-poslovanja:

* uspostaviti infrastrukturu razvoja javnog znanja o elektroničkom poslovanju

* podići izdvajanja za znanost i tehnologiju

* uspostaviti sustav savjetodavne potpore za malo i srednje poduzetništvo

* pokrenuti sustav za oznaku kvalitete u elektroničkom poslovanju

* osposobiti nacionalne institucije za usvajanje elektroničkog poslovanja

* ukloniti pravne prepreke za elektroničko poslovanje

* uspostaviti servise e-Javne nabave i e-Javne uprave u kojima se koriste elektroničke isprave

* usvojiti modele, standarde, norme i specifikacije poslovnih zahtjeva, poslovnih procesa i

poslovnih dokumenata u elektroničkom poslovanju

* uspostaviti infrastrukturu za elektroničko poslovanje koja će omogućiti hrvatskim

izvoznicima ravnopravne uvjete poslovanja za nadmetanje na tržištu Europske unije.

* postići primjenu elektroničkih poslovnih dokumenata tako da:

- više od 100.000 zaposlenika radi u poduzećima koja najmanje pet posto svojih narudžbi

elektronički dostavljaju dobavljačima

- više od 100.000 zaposlenika radi u poduzećima koja najmanje pet posto narudžbi kupaca

primaju elektronički

-najmanje deset posto zaposlenika ima u organizacijama koje primaju ili šalju e-račune

42

4. ISTRAŽIVANJE O UŠTEDAMA

4.1. PREDSTAVLJANJE SUBJEKATA ISTRAŽIVANJA

PRIVREDNA BANKA ZAGREB (PBZ)

Privredna banka Zagreb d. d. u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim kontinuitetom

bankarskog poslovanja.Osnovana je 1966. godine te je pravna slijednica Banke NRH

osnovane 1962. U svim etapama svoje povijesti Privredna banka Zagreb bila je nositelj

najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industrijalizacije,

brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje, te je postala sinonimom za gospodarsku vitalnost,

kontinuitet i identitet Hrvatske. U prosincu 1999. godine uspješno je završena privatizacija

Privredne banke Zagreb d.d. Bivša Banca Commerciale Italiana (BCI) je kupnjom 66,3 posto

dionica Privredne banke Zagreb d.d. postala novi većinski dioničar, a Državna agencija za

osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadržala je udjel od 25 posto uz dvije dionice. BCI

je postala dijelom grupacije Gruppo Intesa, vodeće talijanske financijske grupacije, koja se

ubraja među deset najvećih europskih bankarskih grupa. Privredna banka Zagreb tako je

postala sastavnicom grupacije Gruppo Intesa. Tijekom 2002. godine manjinski udio u

vlasništvu PBZ-a stekla je Europska banka za obnovu i razvoj. U siječnju 2007. godine

spajanjem Bance Intesa i Sanpaolo IMI, Privredna banka Zagreb postaje članica grupe Intesa

Sanpaolo. Privredna banka Zagreb d.d. i dalje je svojom poslovnom strategijom usmjerena na

suvremene oblike bankarskog poslovanja i nove proizvode, potvrđujući time imidž dinamične

i moderne europske banke koja slijedi zahtjeve tržišta i svojih klijenata

• Osnovana je 1966. godine te je pravna slijednica Banke NRH osnovane 1962.

• U prosincu 1999. godine uspješno je završena privatizacija Privredne banke Zagreb

d.d.

• Banca Commerciale Italiana (BCI) je kupnjom 66,3 posto dionica Privredne banke

Zagreb d.d. postala novi većinski dioničar, a Državna agencija za osiguranje štednih

uloga i sanaciju banaka zadržala je udjel od 25 posto uz dvije dionice.

• BCI je postala dijelom grupacije Gruppo Intesa, vodeće talijanske financijske

grupacije, koja se ubraja među deset najvećih europskih bankarskih grupa. Privredna

banka Zagreb tako je postala sastavnicom grupacije Gruppo Intesa.

• U lipnju 2000. godine, PBZ-u je pripojena Krapinsko-zagorska banka

43

• Tijekom 2002. godine manjinski udio u vlasništvu PBZ-a stekla je Europska banka za

obnovu i razvoj.

• U siječnju 2004. PBZ-u je pripojena Riadria banka

• U siječnju 2005. PBZ-u je pripojena Privredna banka Laguna banka

• U siječnju 2006. kartično poslovanje Privredne Banke Zagreb i PBZ American

Expressa intergrirano je u novu kompaniju PBZ Card

• U siječnju 2007. godine spajanjem Bance Intesa i Sanpaolo IMI, PBZ postaje član

grupe Intesa Sanpaolo.

Tablica 1. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe

PRIVREDNA BANKA ZAGREBTRADICIONALNO PLAĆANJEFIZIČKE OSOBE Otvaranje računa Bez naknade

Vođenje računa 4,90-7,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke Bez naknadePlaćanje u banci u korist drugebanke

1%; min.6,00kn-max.100,00kn

PRAVNE OSOBE Otvaranje računa 50,00knVođenje računa 12,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 0,19% od iznosa uplatePlaćanje u banci u korist drugebanke

0,19% od iznosa uplate

PLAĆANJE PUTEM INTERNETAFIZIČKE OSOBE Otvaranje računa 45,00kn

Vođenje računa 8,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 1,00kn po naloguPlaćanje u banci u korist drugebanke

2,00kn po nalogu

PRAVNE OSOBE Otvaranje računa 45,00knVođenje računa 35,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 1,58kn po naloguPlaćanje u banci u korist drugebanke

2,40kn po nalogu

Izvor: autor

44

ZAGREBAČKA BANKA (ZABA)

Zagrebačka banka već je godinama vodeća banka u Hrvatskoj; po kvaliteti proizvoda i usluga,

tehnološkoj inovativnosti, mreži samouslužnih uređaja te uspješnim poslovnim rezultatima.U

Hrvatskoj posluje s 80 tisuća korporativnih klijenata i više od 1,1 milijuna građana.

Kao članica UniCredit Grupe, od ožujka 2002. godine, jedne od najuspješnijih financijskih

grupacija u Europi, Zagrebačka banka je i jedna od vodećih banaka u Srednjoj i istočnoj

Europi(CEE). Zauzima četvrtinu aktive hrvatskoga bankarskog sektora i 17 posto aktive

bankarskog sektora Bosne i Hercegovine kao vlasnik UniCredit banke d.d. Mostar. Glavne

podružnice Zagrebačke banke: ZB Invest, društvo za upravljanjem investicijskim fondovima

Zagrebačke banke, drži oko 35 posto tržišnog udjela. AZ fond, obvezni mirovinski fond

Zagrebačke banke i Allianza, ima oko 40 posto tržišnog udjela, dok depoziti Prve stambene

štedionice čine oko 30 posto tržišta stambene štednje.

HRK m i %Ukupna

aktiva

Tržišni

udio u

aktivi

Temeljni

kapital

Adekvatnost

kapitala

Dobit

prije

poreza

Tržišni udio

u dobiti prije

poreza

Zagrebačka banka 104.135 26,0% 15.165 23,63% 1.104 31,9%

Bankarski sektor 400.257 100,0% 51.446 20,55% 3.456 100,0%

(Izvor: Bankarski sektor: HNB, privremeni nerevidirani podaci za poslovne banke, 31.12.2012., Zagrebačka banka: ZABA, Godišnje

izvješće za 2012.)

Zagrebačka banka u brojkama;

• 132 poslovnice,

• 849 bankomata,

• 530 tisuća korisnika internetskog bankarstva e-zabe,

• 205 tisuća korisnika mobilnog bankarstva m-zabe,

• 46 poduzetničkih i komercijalnih centara,

• 2,7 milijuna korisnika kartica,

• 4.400 zaposlenika,

• 20,5 milijuna kuna donacija u 14 godina Natječaja za dodjelu donacija.

45

Građani Zagrebačku banku vežu uz atribute sigurnosti, veličine, naprednosti, ali i tradicije.

Ono po čemu je Zagrebačka banka danas konkurentna na tržištu jest – banka savjetnik i

partner u svim specifičnim potrebama i situacijama svojih klijenata, banka koja nudi

pouzdana rješenja, otvorena i odgovorna, banka koja se prema klijentima odnosi s

povjerenjem.

Vrijednosti Zagrebačke banke svakako pridonosi i dimenzija društvene odgovornosti u

poslovanju - biti vodeća banka u Hrvatskoj ne znači samo imati najveći tržišni udio, najveći

broj klijenata i inovativne i kvalitetne proizvode. To prije svega podrazumijeva svijest o

vlastitoj odgovornosti i utjecaju na cjelokupnu društvenu zajednicu u kojoj Banka posluje te

njenu senzibiliziranost za potrebe zajednice.

Tablica 2. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe

ZAGREBAČKA BANKATRADICIONALNO PLAĆANJEFIZIČKE OSOBE Otvaranje računa 9,00kn

Vođenje računa 9,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke Bez naknadePlaćanje u banci u korist drugebanke

2%; min.10,00kn-max.100,00kn

PRAVNE OSOBE Otvaranje računa 50,00knVođenje računa 20,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 0,25% od iznosa uplatePlaćanje u banci u korist drugebanke

0,30% od iznosa uplate

PLAĆANJE PUTEM INTERNETAFIZIČKE OSOBE Otvaranje računa 10,00kn

Vođenje računa 10,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 1,00kn po naloguPlaćanje u banci u korist drugebanke

2,00kn po nalogu

PRAVNE OSOBE Otvaranje računa Bez naknadeVođenje računa 30,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 0,70kn po naloguPlaćanje u banci u korist drugebanke

1,10kn po nalogu

Izvor: autor

46

ERSTE BANKA

Erste&Steiermärkische Bank d.d. pod tim imenom posluje od 1. kolovoza 2003., a nastala je

spajanjem Riječke banke d.d., Rijeka i tadašnje Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb.

Obje banke imale su značajnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu. Riječka banka,

osnovana 1954. godine, s 50-godišnjom tradicijom u bankarstvu predstavljala je vodeću

banku grada Rijeke, Primorja i Istre, a Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb nastala je

2000. godine spajanjem triju uspješnih regionalnih hrvatskih banaka: Bjelovarske, Trgovačke

i Čakovečke banke. Erste&Steiermärkische Bank d.d. posluje na nacionalnoj razini te

uslužuje više od 785.000 klijenata kroz mrežu od 132 poslovnice (veljača, 2013.) te više od

615 bankomata (siječanj, 2013.). Mreža ujedno uključuje 13 Komercijalnih centara, 8

Poduzetničkih i 10 Profitnih centara za korporativne klijente. Prema veličini aktive banka

zauzima treće mjesto u Hrvatskoj, odnosno 14,94 posto tržišnog udjela (HNB, na dan

31.12.2012.). U svom poslovanju banka je prvenstveno usmjerena na građanstvo te male i

srednje poduzetnike, no istodobno i na tradicionalne velike partnere s kojima posluje u

regijama gdje je snažno prisutna - Rijeci, Zagrebu i Bjelovaru. Banka se posebno ističe

inovativnošću i brigom za klijente, pri čemu permanentno radi na proširenju usluga za klijente

kao i stalnom podizanju razine kvalitete. Tako je, primjerice, Erste&Steiermärkische banka

prva u Hrvatskoj uvela brojne inovacije u poslovanje, poput kreiranja Facebook stranice i

prve virtualne poslovnice hrvatske banke na toj društvenoj mreži. Inovativnost se očitovala i u

novim proizvodima i tehnologijama, poput usluge Erste Maestro Plus, posebnih modela

stambenih kredita s tzv. ostatkom vrijednosti, prve debitne Maestro kartice s modernom, chip-

tehnologijom. Jedinstveni investicijsko-štedni proizvodi kreirani prema suvremenim

svjetskim trendovima te potrebama i interesima klijenata, također su našli mjesto među

brojnim financijskim uslugama koje banka nudi na hrvatskom tržištu. Tome treba pridodati i

nezaobilaznu i prepoznatljivu dječju štednju Medo Štedo, kao i specijaliziranu poslovnicu za

djecu - "Medo Štedo brlog", ali i dvije Erste Club poslovnice specijalizirane za mlade, po

jednu u Zagrebu i Rijeci. Banka i dalje nastoji pratiti trendove modernog poslovanja pa je

odnedavno prisutna i u segmentu tzv. Smartphone telefona ponudivši svim sadašnjim i

potencijalnim klijentima besplatne aplikacije za iPhone i Android operativne sustave.

Od samog početka, 2000. godine, Erste&Steiermärkische Bank d.d. dio je međunarodne

Erste grupe, koja potječe još od davne 1819. godine i prve Austrijske štedne banke. Od 1997.

godine Erste grupa se razvila u jednog od najvećih pružatelja financijskih usluga u Srednjoj i

47

Istočnoj Europi, s oko 50.000 zaposlenih koji uslužuju 17 milijuna klijenata, u 3.200

poslovnica u 8 država (Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Srbiji, Ukrajini i

Hrvatskoj).

Tablica 3. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe

!"#$!%&'()'

$"'*+,+-('.(-%/.'0'(1!]F.F^B_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ $A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 E2R,</6</C2

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

(Nb,H4<L,%A""6<\H/cL,(""A""6<

Zdeaf_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ (%A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 "A!(N,-,*A)&6<

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

"A*&N,-,#A&"6<

/.'0'(1!%/2$!3%+($!"(!$']F.F^B_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ %A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 (A""6<,G5,</750D

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

!A""6< G5,</750D

Zdeaf_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ !"A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 "A'"6<,G5,</750D

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

(A*"6<,G5,</750D

Izvor: autor

48

OTP BANKA

OTP banka (prije Nova banka) osma je banka po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu, s

ukupnom vrijednošću aktive više od 12.5 milijardi kuna. Oko 1.000 zaposlenika banke putem

razgranate mreže od 99 poslovnica diljem cijele Hrvatske posluje s više od 400.000 klijenata

u sektoru građanstva te u sektoru gospodarstva. Sjedište banke je u Zadru, a poslovni centri

nalaze se u Zagrebu, Puli, Splitu, Sisku, Dubrovniku i Osijeku. Pola godine od dolaska novog

većinskog vlasnika, OTP banke, najveće mađarske banke, Nova banka mijenja ime u OTP

banka. Nova banka nastala je 2002. godine spajanjem tri regionalne banke - Dalmatinske,

Istarske, i Sisačke banke te pripajanjem Dubrovačke banke u listopadu 2004. godine. Time je

završen proces pravnog i operativnog spajanja, jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih koji su

se ikada odigrali na hrvatskom bankarskom tržištu, te je stvorena stabilna i profitabilna

bankarska institucija. Od svog nastanka banka se uspješno prilagođavala dinamičnim

promjenama na tržištu, ostvarujući sve zapaženije poslovne rezultate i jačajući svoju poziciju.

U ožujku 2005. godine većinski vlasnik banke postaje OTP banka, najsnažnija mađarska

banka koja uz Mađarsku, posluje u Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Rusiji,

Slovačkoj, Srbiji i Ukrajini. Ulaskom u OTP grupu OTP banka Hrvatska povezuje svoju

razgranatu mrežu i tradiciju poslovanja u domicilnim regijama s visoko razvijenim

bankarskim znanjima stabilno rastuće međunarodne grupacije. Zahvaljujući snazi novog

partnerstva OTP banka nastavlja razvijati svoje poslovanje u skladu sa svjetskim standardima

kvalitete u pružanju financijskih usluga, na korist klijenata i doprinoseći sveukupnom razvoju

bankarstva u Hrvatskoj.

Kronologija spajanja

10. ožujka 2005. Završetak postupka preuzimanja Nove banke od strane OTP banke.9. veljače 2005. Savjet Hrvatske narodne banke odobrio je mađarskoj OTP banci zahtjev zapreuzimanje većinskog vlasničkog udjela u Novoj banci.7. prosinca 2004. Nakon što je nekoliko uglednih bankarskih grupacija iskazalo interes zakupnju Nove banke, većinski vlasnici banke prihvatili su ponudu koju je predala OTP BankRt. sa sjedištem u Budimpešti ocijenivši je najpovoljnijom.1. listopada 2004. Provedeno pravno i tehničko spajanje Nove i Dubrovačke banke.8. rujna 2004. Savjet Hrvatske narodne banke dao prethodnu suglasnost Novoj banci zapripajanje Dubrovačke banke.31.kolovoza 2004. Sjedište Nove banke preseljeno u Zadar.1. svibnja 2004. Završen proces informatičke integracije Nove banke15.ožujka 2004. Nova i Dubrovačka banka sklopile Ugovor o pripajanju Dubrovačke bankeNovoj banci.

49

28. lipnja 2002. Nakon što su na Glavnim skupštinama Dalmatinske, Istarske i Sisačke bankedonesene odluke o spajanju u Novu banku, Nova banka d.d. registrirana je na Trgovačkomsudu u Zagrebu, čime je okončan pravni postupak spajanja Dalmatinske, Istarske i Sisačkebanke. Banka nastavlja poslovati na tri informatičke platforme (Zadar, Pula, Sisak)25. ožujka 2002. Temeljni kapital Dubrovačke banke povećan za 37 milijuna kunaizdavanjem 300 tisuća dionica nominalne vrijednosti od 100 kuna po dionici.22. ožujka 2002. Temeljni kapital Dalmatinske banke povećan za 200 milijuna kunaizdavanjem 555 tisuća novih dionica nominalne vrijednosti od 200 kuna. U iznosu od 200milijuna kuna, 89 milijuna kuna su premija na dionice.4. veljače 2002. Dalmatinska banka potpisala ugovor o akviziciji 100 posto dionicaDubrovačke banke za 24 milijuna eura (i osam milijuna dokapitalizacije).4. siječnja 2002. Dalmatinska banka (CCL) preuzima Sisačku banku - postaje vlasnikom 84posto dionica Sisačke banke.27. prosinca 2000. Dalmatinska banka postaje vlasnikom 87 posto dionica Istarske banke.

1957. godine Osnovana Dalmatinska banka1957. godine Osnovana Sisačka banka1956. godine Osnovana Istarska banka1955. godine Osnovana Dubrovačka banka

Tablica 4. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe

OTP BANKATRADICIONALNO PLAĆANJEFIZIČKE OSOBE Otvaranje računa Bez naknade

Vođenje računa 10,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke Bez naknadePlaćanje u banci u koristdruge banke

3% od iznosa uplate

PRAVNE OSOBE Otvaranje računa Bez naknadeVođenje računa 18,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 0,19% od iznosa uplatePlaćanje u banci u koristdruge banke

0,25% od iznosa uplate

PLAĆANJE PUTEM INTERNETAFIZIČKE OSOBE Otvaranje računa Bez naknade

Vođenje računa 10,00kn mjesečnoPlaćanje unutar banke 2,00kn po naloguPlaćanje u banci u koristdruge banke

2,00kn po nalogu

PRAVNE OSOBE Otvaranje računa Bez naknadeVođenje računa 20,00knPlaćanje unutar banke 0,70kn po naloguPlaćanje u banci u koristdruge banke

1,30kn po nalogu

Izvor:autor

50

HYPO ALPE ADRIA BANKA (HYPO)

Hypo Group Alpe Adria (Hypo Alpe-Adria-Bank International AG) snažna je financijska

grupacija koja djeluje na području zemalja proširene regije Alpe-Jadran. Grupa se odlikuje

tradicijom u financijskom poslovanju duljom od 110 godina, a njeni strateški sektori su

bankarstvo i leasing. Središte Hypo Grupe nalazi se u Klagenfurtu u Austriji, odakle je prvi

put proširila poslovanje 1988. godine, otvaranjem leasing podružnice u Udinama. Na hrvatsko

tržište Grupa dolazi 1994. godine. Tržišta Hypo Grupe danas obuhvaćaju 12 zemalja:

Austriju, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Njemačku,

Mađarsku, Bugarsku, Makedoniju i Ukrajinu. Grupa zapošljava oko 8000 djelatnika, a njene

usluge koristi više od 1,2 milijuna klijenata na svim tržištima grupe. Dana 30. prosinca 2009.

godine Republika Austrija postaje jedini i stopostotni dioničar Hypo Alpe-Adria-Bank

International AG. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. jedna je od vodećih banaka na hrvatskom

tržištu, gdje posluje od 1996. godine, nudeći financijske proizvode i usluge pravnim osobama,

javnim institucijama i građanima. Od završetka projekta pripajanja Slavonske banke Osijek

početkom 2009. godine, Hypo banka ujednačeno i dosljedno nudi sve usluge i proizvode u

svim krajevima Hrvatske. Mreža Hypo banke danas obuhvaća 72 podružnice i poslovnicu te

229 bankomata diljem Hrvatske. Podjelom poslovanja na pet regija – Zagreb, Središnja

Hrvatska, Istra i Kvarner, Dalmacija, te Slavonija i Baranja – Banka je u prilici još bolje

razumjeti potrebe klijenata, kako pravnih osoba i javnih institucija, tako i stanovništva.

Upravo je takav koncept ključan korak na putu k poziciji lidera u pružanju usluga. Hypo

Alpe-Adria-Leasing d.o.o., društvo u vlasništvu Hypo Alpe-Adria-Banke koje je prisutno na

hrvatskom tržištu dugi niz godina te posjeduje bogato iskustvo, znanje i resurse za

financiranje svih objekata leasinga. Uslugu financiranja putem leasinga pruža malim i srednje

velikim poduzećima, velikim korporacijama i kompanijama, obrtnicima i fizičkim osobama.

Hypo Alpe-Adria-Leasing surađuje s brojnim renomiranim domaćim i stranim tvrtkama

partnerima i osiguravajućim kućama. Hypo Alpe-Adria-Invest d.d. je društvo za upravljanje

investicijskim fondovima. Društvo upravlja s četiri otvorena investicijska fonda, koji su

osmišljeni tako da odgovaraju različitim profilima ulagača: dionički HI-growth, mješoviti HI-

balanced, novčani HI-cash i obveznički HI-conservative. Fond HI-conservative je 2007.

godine osvojio Zlatni udjel kao najbolji obveznički fond u prethodnoj godini. Društvo Hypo

Alpe-Adria-Nekretnine d.o.o. pruža usluge posredovanja pri kupoprodaji nekretnina kao i

savjetovanje klijenata u realizaciji investicijskih projekata od akvizicije zemljišta pa do

primopredaje objekta.Od 2010. godine društvo upravlja zagrebačkim Hypo Centrom,

51

atraktivnom poslovnom zgradom u kojem su smještene sve članice HAA u Hrvatskoj. Riječ je

o objektu ukupne površine 82.000 četvornih metara, moderne arhitekture koja udovoljava

zahtjevima visoke funkcionalnosti i standarda. U sklopu Hypo Centra smješten je i kongresni

centar HYPO EXPO XXI, jedan od najatraktivnijih višenamjenskih kongresnih centara u

Hrvatskoj. Uz Hypo Centar u Zagrebu, tvrtka vodi brigu i o drugim nekretninama HAA u

Hrvatskoj. Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. jedno je od najstarijih leasing društava u

Hrvatskoj, osnovano 1994. Od samog početka svog poslovanja na hrvatskom tržištu, uslugu

financiranja putem leasinga pruža malim i srednje velikim poduzećima, velikim

korporacijama i kompanijama, obrtnicima i fizičkim osobama.

Tablica 5. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe

45/- &'()'

$"'*+,+-('.(-%/.'0'(1!]F.F^B_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ ((A$"6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 E2R,</6</C2

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

!Nb, H4<L("A""6< +H/cL(""A""6<

Zdeaf_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ &"A""6<

a5S2<:2,1/PD</ !&A""6<

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 "A!"N,-,#A&"6<

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

"A*"N,-,#A'"6<

/.'0'(1! /2$!3%+($!"(!$']F.F^B_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ ("A""6<

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 E2R,</6</C2

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

(A$"6<,G5,</750D

Zdeaf_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ !&A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 "A)&6<,G5,</750D

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

(A*&6<,G5,</750D

Izvor: autor

52

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA (HPB)

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo osnovana je u listopadu 1991. godine kao

univerzalna bankarska organizacija za obavljanje svih bankarskih poslova u zemlji i

inozemstvu. Osnivač i njen većinski vlasnik sve do početka 2001. godine bila je tvrtka

Hrvatska pošta i telekomunikacije, kasnije Hrvatska pošta koja je polazeći od dobre prakse

poslovanja poštanskih banaka u Europi, kroz novoosnovanu banku nastavila misiju djelovanja

tradicionalnih poštanskih štedionica; koje su u Hrvatskoj osnovane još 1883. godine. Od

početka 2001. godine, putem fondova ili društava u njenom vlasništvu, Republika Hrvatska je

većinski vlasnik dionica Hrvatske poštanske banke. Danas je HPB najveća banka u domaćem

vlasništvu te se po svojim rezultatima poslovanja i aktivom od 17 milijardi kuna nalazi u

grupi vodećih banaka u Republici Hrvatskoj. Tržišno pozicionirana i konkurentski profilirana,

Hrvatska poštanska banka je bankarska institucija koja omogućuje cjelovite financijske usluge

građanima na cijelom teritoriju države, sveobuhvatni financijski servis državnoj upravi te je

pouzdan oslonac i partner hrvatskom gospodarstveniku, osobito u segmentu malog i srednjeg

poduzetništva.

Hrvatska poštanska banka je 100-postotni vlasnik društava HPB Invest d.o.o., HPB

Nekretnine d.o.o i HPB Stambena štedionica d.d. koji zajedno čine HPB Grupu.

U skladu sa zakonom HPB d.d. ima dozvolu za obavljanje svih bankovnih i financijskih

usluga te obavlja sve vrste depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe u domaćoj

i stranoj valuti, poslove platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i

drugih oblika jamstava, kupoprodaje vrijednost papira i drugih bankovnih poslova.

53

Ostale značajke:

• građani u HPB-u imaju preko 635 tisuća tekućih računa i štednih knjižica

• u svom asortimanu proizvoda i usluga za stanovništvo Banka nudi konkurentne uvjete

kunske, devizne i dječje štednje, pakete proizvoda za umirovljenike i studente, niz

kreditnih linija za građane, moderne kartične proizvode (Maestro, MasterCard,

MasterCard Gold, VISA electron, VISA kartica na rate) te usluge elektroničkog

bankarstva

• u ponudi za poslovne subjekte ističe se širok asortiman povoljnih kredita za

kratkoročno i dugoročno financiranje, kartičnih proizvoda (VISA Business, VISA

Business electron, VISA Bonus plus) te usluge riznice i platnog prometa

• HPB je depozitna banka nekoliko investicijskih fondova među kojima je i prvi

zatvoreni investicijski fond za nekretnine te banka skrbnik dobrovoljnih mirovinskih

fondova

• Banka obavlja skrbničke i brokerske poslove, poslove agenta i pokroviteljstva izdanja

vrijednosnih papira te savjetovanje pri ulaganju u vrijednosne papire (investicijsko

savjetovanje)

• HPB je član Zagrebačke burze te Središnje depozitarne organizacije kao član broker

• svojim korporativnima klijentima Banka pruža usluge financijskog savjetovanja i

upravljanja gotovinom (cash management) te upravljanja imovinom (asset

management)

• Banka obavlja platni promet za svoje klijente – građane i poslovne subjekte te koristi i

mrežu poslovnica FINA-e diljem Hrvatske

• Hrvatska pošta u ime i za račun Banke obavlja poslove gotovinskog platnog prometa

za građane

• distributivne kanale Banke čini široka mreža bankomata i POS terminala postavljenih

u poslovnicama FINA-e, uredima Hrvatske pošte te na prodajnim mjestima diljem

Hrvatske

• poslovnu mrežu Banke čini centrala u Zagrebu, podružnice u Splitu, Puli, Dubrovniku,

Varaždinu, Vinkovcima, Osijeku, Rijeci i Zadru te 60 poslovnica i ispostava u svim

većim gradovima u državi

• HPB putem mreže poštanskih ureda svojim klijentima nudi obavljanje dijela

bankarskog poslovanja

54

• HPB ima uspostavljene korespondentske odnose sa preko 240 banaka u zemlji i

inozemstvu

Tablica 6. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe

4/& &'()'

$"'*+,+-('.(-%/.'0'(1!]F.F^B_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ E2R,</6</C2

a5S2<:2,1/PD</ $A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 E2R,</6</C2

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

(A%*Nb,H4<L&A""6<\H/cL%"A""6<

Zdeaf_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ &"A""6<

a5S2<:2,1/PD</ (!A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 "A($Nb,H4<L!A""6<

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

"A!*Nb,H4<L!A""6<

/.'0'(1!%/2$!3%+($!"(!$']F.F^B_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ !"A""6<

a5S2<:2,1/PD</ ("A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 E2R,</6</C2

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

!A""6<,G5,</750D

Zdeaf_,`9`E_ `>;/1/<:2,1/PD</ !"A""6<

a5S2<:2,1/PD</ !"A""6<,H:2?2P<5

Z7/K/<:2,D<D>/1,3/<62 "A&"6<,G5,</750D

Z7/K/<:2, D, 3/<84, D, 6514?>,C1D023/<62

(A!"6<,G5,</750D

Izvor: autor

55

4.2. KOMPARATIVNA ANALIZA PONUDA

U ovom potpoglavlju analizirat ćemo ponude ispitanih subjekata za fizičke i pravne osobe pri

tradicionalnom plaćanju i plaćanju putem interneta. Analizu ćemo podijeliti u četiri

kategorije: A.fizičke osobe i tradicionalni način plaćanja, B.fizičke osobe i plaćanje putem

interneta, C.pravne osobe i tradicionalni način plaćanja te D.pravne osobe i plaćanje putem

interneta.

A. FIZIČKE OSOBE, TRADICIONALNI NAČIN PLAĆANJA

1.) Tablica 7. Naknade za otvaranje računa fizičkih osoba pri tradicionalnom plaćanju (u

HRK)

f/6</C2,R/5>;/1/<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

i2C<5HA,G145>;/1/<:D

\ $A"" \ \ \ \

Grafikon 1.

Izvor:autor

U tablici iznad vidimo da naknadu za otvaranje računa tradicionalnim putem naplaćuje samo

Zagrebačka banka i to u iznosu od 9,00kn.

2.) Tablica 8.Naknade za vođenje računa fizičkih osoba pri tradicionalnom plaćanju na

mjesečnoj i godišnjoj razini (u HRK) (za PBZ ćemo uzeti srednju cijenu pa će se godišnja

razina izračunavati iz 6,00kn mjesečno)

f/6</C2R/,;5S2<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

Y:2?2P<5 #A$"\)A"" $A"" $A"" ("A"" ((A$" $A""

I5C4T<:2 )!A"" ("%A"" ("%A"" (!"A"" (#!A%" ("%A""

56

Grafikon 2.

Kao što je prikazano u tablici i grafikonu iznad vidimo da naknade za vođenje računa fizičkih

osoba pri tradicionalnom plaćanju variraju od najmanjeg iznosa od 6,00kn mjesečno, odnosno

72,00kn na godišnjoj razini (PBZ) do najvećeg iznosa od 11,90kn mjesečno, odnosno

142,80kn na godišnjoj razini (HYPO).

3.) Tablica 9. Naknade fizičkih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji je u banci (u

HRK)

jG7/>/,</1/PD<,65:4:2,D,3/<84

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

(,""" \ \ \ \ \ \

(",""" \ \ \ \ \ \

("",""" \ \ \ \ \ \

Kao što možemo vidjeti u tablici iznad, naknada za tradicionalno plaćanje na račun koji je u

banci iznosi nula, odnosno nema naknade bez obzira na iznos.

4.) Tablica 10. Naknade fizičkih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci (u

HRK)

jG7/>/,</1/PD<,65:4<4:2,D3/<84

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

(,""" (" !" (" (( !" (%A*

(",""" ("" ("" ("" ("" ("" %"

("",""" ("" ("" ("" ("" ("" %"

57

Grafikon 3.

Iz tablice i grafikona iznad možemo iščitati informaciju da naknade fizičkih osoba za

tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci se kreću od najmanjeg iznosa od 10,00kn

(PBZ,ERSTE) do najvećeg iznosa od 20,00kn (ZABA,HYPO) na razini od 1000,00kn. Na

razinama od deset tisuća i sto tisuća kuna naknade svih banaka su 100,00kn osim Hrvatske

Poštanske Banke gdje ta naknada iznosi 80,00kn na spomenutim razinama.

B. FIZIČKE OSOBE, PLAĆANJE PUTEM INTERNETA

1.) Tablica 11. Naknade za otvaranje računa fizičkih osoba pri plaćanju putem interneta (u

HRK)

f/6</C2,R/5>;/1/<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

i2C<5HA,G145>;/1/<:D

#& (" \ \ \ !"

Grafikon 4.

U tablici vidimo da se naknada za ugovaranje računa internetskog bankarstva kreće od toga da

naknade kod pojedinih subjekata nema do najvećeg iznosa od 45,00kn (PBZ).

58

2.) Tablica 12. Naknade za vođenje računa fizičkih osoba pri plaćanju putem interneta na

mjesečnoj i godišnjoj razini (u HRK).

f/6</C2R/,;5S2<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

Y:2?2P<5 % (" % (" (" ("

I5C4T<:2 $' (!" $' (!" (!" (!"

Grafikon 5.

Naknade za vođenje računa fizičkih osoba pri plaćanju putem interneta na kreću se od

najnižih vrijednosti od 8,00kn (PBZ,ERSTE), odnosno na godišnjoj razini od 96,00kn do

najviših vrijednosti od 10,00kn na mjesečnoj razini, odnosno 120,00kn na godišnjoj razini

kod ostalih subjekata.

3.) Tablica 13. Naknade fizičkih osoba za plaćanje putem interneta na račun koji je u banci (u

HRK)

jG7/>/,</1/PD<,65:4:2,D,3/<84

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

(,""" ( ( ( ! \ \

(",""" ( ( ( ! \ \

("",""" ( ( ( ! \ \

59

Grafikon 6.

Kao što možemo vidjeti u tablici iznad, naknada za plaćanje putem interneta na račun koji je u

banci kod HYPO i HPB ne postoji, dok je najviša naknada u OTP banci i iznosi 2,00kn po

nalogu

4.) Tablica 14.Naknade fizičkih osoba za plaćanje putem interneta na račun koji nije u banci

(u HRK)

jG7/>/,</1/PD<,65:4:2,D,3/<84

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

(,""" ! ! ! ! (A$" !

(",""" ! ! ! ! (A$" !

("",""" ! ! ! ! (A$" !

Grafikon 7.

U gornjoj tablici vidimo da je naknada za plaćanje putem interneta kod svih sudionika na sve

tri razine iznosa 2,00kn fiksno, osim kod HYPO banke gdje je ta vrijednost najmanja i iznosi

1,90kn također na sve tri razine iznosa.

60

C. PRAVNE OSOBE, TRADICIONALNI NAČIN PLAĆANJA

1.) Tablica 15. Naknade za otvaranje računa pravnih osoba pri tradicionalnom plaćanju (u

HRK)

f/6</C2,R/5>;/1/<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

i2C<5HA,G145>;/1/<:D

&" &" \ \ &" &"

Grafikon 8.

Rezultati su pokazali da se naknada za otvaranje računa pravnih osoba kreće od razine gdje je

nema (ERSTE,HYPO) do razine od 50,00kn kod svih ostalih subjekata.

2.) Tablica 16. Naknade za vođenje računa pravnih osoba pri tradicionalnom plaćanju na

mjesečnoj i godišnjoj razini (u HRK).

f/6</C2R/,;5S2<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

Y:2?2P<5 (! !" (% (% !& (!

I5C4T<:2 (## !#" !(' !(' *"" (##

Grafikon 9.

Kao što je prikazano u tablici i grafikonu iznad vidimo da naknade za vođenje računa pravnih

osoba pri tradicionalnom plaćanju variraju od najmanjeg iznosa od 12,00kn mjesečno,

61

odnosno 144,00kn na godišnjoj razini (PBZ) do najvećeg iznosa od 25,00 kn mjesečno,

odnosno 300,00kn na godišnjoj razini (HYPO).

3.) Tablica 17. Naknade pravnih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji je u banci (u

HRK)

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

jG7/>/,</1/PD<,65:4:2,D,3/<84

(""" (A$ !A& &A%& (A$ 'A&" (A$

(",""" ($ !& !#A)& ($ !#A&" ($

("",""" ($" !&" !(*A)& ($" !"#A&" ($"

(,""",""" ($"" !&"" !("*A)& ($"" !""#A&" ($""

Grafikon 10.

Iz tablice možemo zaključiti sljedeće:

\ Na razini od 1000,00kn naknade se kreću od najmanjih 1,90kn do najvišeg iznosa od

6,50kn (HYPO)

\ Na razini od 10 000,00kn naknade se kreću od najmanjih 19,00kn do najvišeg iznosa

od 25,00kn (ZABA)

\ Na razini od 100 000,00kn naknade se kreću od najmanjih 190,00kn do najvišeg

iznosa od 250,00kn

\ Na razini od 1 000 000,00kn naknade se kreću od najmanjih 1900,00kn do najvišeg

iznosa od 2500,00kn

62

4.) Tablica 18. Naknade pravnih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci (u

HRK)

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

jG7/>/,</1/PD<,65:4<4:2,D3/<84

(""" (A$ * % !A& )A'" !A*

(",""" ($ *" *$A&" !& *#A'" !*

("",""" ($" *"" *&#A&" !&" *"#A'" !*"

(,""",""" ($"" *""" *&"#A&" !&"" *""#A'" !*""

Grafikon 11.

Iz tablice možemo zaključiti sljedeće:

\ Na razini od 1000,00kn naknade se kreću od najmanjih 1,90kn (PBZ) do najvišeg

iznosa od 8,00kn (ERSTE)

\ Na razini od 10 000,00kn naknade se kreću od najmanjih 19,00kn (PBZ) do najvišeg

iznosa od 39,50kn (ERSTE)

\ Na razini od 100 000,00kn naknade se kreću od najmanjih 190,00kn (PBZ) do

najvišeg iznosa od 354,50kn (ERSTE)

\ Na razini od 1 000 000,00kn naknade se kreću od najmanjih 1900,00kn (PBZ) do

najvišeg iznosa od 3504,60kn (ERSTE)

63

D. PRAVNE OSOBE, PLAĆANJE PUTEM INTERNETA

1.) Tablica 19. Naknade za otvaranje računa pravnih osoba pri plaćanju putem interneta (u

HRK)

f/6</C2,R/5>;/1/<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

i2C<5HA,G145>;/1/<:D

#& \ \ \ \ !"

Grafikon 12.

Naknadu za otvaranje internetskog računa kod pravnih osoba naplaćuju samo PBZ i HPB i to

u iznosu od 45,00kn odnosno 20,00kn. Kod ostalih subjekata naknade nema.

2.) Tablica 20. Naknade za vođenje računa pravnih osoba pri plaćanju putem interneta na

mjesečnoj i godišnjoj razini (u HRK).

f/6</C2R/,;5S2<:21/PD</

ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

Y:2?2P<5 *& *" !" !" !& !"

I5C4T<:2 #!" *'" !#" !#" *"" !#"

Grafikon 13.

64

U tablici je prikazano kretanje naknada za vođenje internetskog računa pravnih osoba koje

varira od najmanje vrijednosti od 20,00kn na mjesečnoj odnosno 240,00kn na godišnjoj razini

(ERSTE,OTP,HPB) do najveće vrijednosti od 35,00kn na mjesečnoj odnosno 420,00kn na

godišnjoj razini (PBZ).

3.) Tablica 21. Naknade pravnih osoba za plaćanje putem interneta na račun koji je u banci (u

HRK)

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

jG7/>/,</1/PD<,65:4:2,D,3/<84

(""" (A&% "A)" "A'" "A)" "A)& "A&"

(",""" (A&% "A)" "A'" "A)" "A)& "A&"

("",""" (A&% "A)" "A'" "A)" "A)& "A&"

(,""",""" (A&% "A)" "A'" "A)" "A)& "A&"

Grafikon 14.

Tablica pokazuje da se naknade pravnih osoba za plaćanje putem interneta na račun koji je u

banci kreću od najniže vrijednosti od 0,50kn po nalogu (HPB) do najviše vrijednosti koja

iznosi 1,58kn po nalogu (PBZ) i to vrijedi za sve četiri razine iznosa.

4.) Tablica 22. Naknade pravnih osoba za plaćanje putem interneta na račun koji nije u banci

(u HRK)

FR<5? ZE. .eEe _d9g_ `gZ =hZ` =ZE

jG7/>/,</1/PD<,65:4<4:2,D3/<84

(""" !A#" (A(" (A*" (A*" (A*& (A!"

(",""" !A#" (A(" (A*" (A*" (A*& (A!"

("",""" !A#" (A(" (A*" (A*" (A*& (A!"

(,""",""" !A#" (A(" (A*" (A*" (A*& (A!"

65

Grafikon 15.

Tablica pokazuje da se naknade pravnih osoba za plaćanje putem interneta na račun koji nije u

banci kreću od najniže vrijednosti od 1,10kn po nalogu (ZABA) do najviše vrijednosti koja

iznosi 2,40kn po nalogu (PBZ) i to vrijedi za sve četiri razine iznosa.

4.3. UŠTEDE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

U ovom potpoglavlju sumirat ćemo rezultate komparativne analize ponuda te usporediti

odnose između tradicionalnog poslovanja i poslovanja putem interneta te vidjeti da li se

ostvaruju ili ne ostvaruju uštede poslovanjem putem interneta te koliko one iznose ako ih ima.

Uštede ćemo gledati kroz dvije glavne kategorije: kod fizičkih i pravnih osoba; te četiri

podkategorije: uštede otvaranja računa, uštede vođenja računa, uštede tradicionalnog plaćanja

te uštede plaćanja putem interneta.

A. FIZIČKE OSOBE

1. Tablica 23. Uštede otvaranja računa fizičkih osoba (u HRK)

9jEi_Bg `>;/1/<:2>1/C4845</7<501/PD</

`>;/1/<:24<>21<2>?650,1/PD</

jT>2C/,Me\EO jT>2C/,MNO

ZE. \ #& \#& \

.eEe $ (" \( \

_d9g_ \ \ \ \

`gZ \ \ \ \

=hZ` \ \ \ \

=ZE \ !" \!" \

66

Grafikon 16.

Kao što se može vidjeti iz navedenog primjera pri otvaranju internetskog računa kod trojice

subjekata nema uštede, dapače ona je negativna odnosno predstavlja dodatno plaćanje i to u

iznosu od 45,00kn (PBZ), 1,00kn (ZABA) i 20,00kn (HPB) dok kod ostala tri subjekta nema

naknade za otvaranje tradicionalnog i internetskog računa fizičkih osoba.

2. Tablica 24. Uštede vođenja računa fizičkih osoba (u HRK)

9jEi_Bg a5S2<:2,gd a5S2<:2,Fd jT>2C/,Me\EO jT>2C/,MNO

Y:2?2P<5 I5C4T<:2 Y:2?2P<5 I5C4T<:2 Y:2?2P<5 I5C4T<:2

ZE. ' )! % $' \! \!#

.eEe $ ("% (" (!" \( \(!

_d9g_ $ ("% % $' ( (! ((N

`gZ (" (!" (" (!" \ \

=hZ` ((A$" (#!A% (" (!" (A$" !!A% ('N

=ZE $ ("% (" (!" \( \(!

67

Grafikon 17.

Kod OTP banke isti su iznosi vođenja internetskog i tradicionalnog računa tako da nema

uštede.Kodtrojice subjekata negativna je ušteda, odnosno treba platiti više za vođenje

internetskog računa nego tradicionalnog i to u iznosima:

U PBZ banci treba platiti 2,00kn više mjesečno odnosno 24,00kn na godišnjoj razini.

U ZABA banci treba platiti 1,00kn više mjesečno odnosno 12,00kn na godišnjoj razini.

U HPB banci treba platiti 1,00kn više mjesečno odnosno 12,00kn na godišnjoj razini.

Kod dva subjekta istraživanja ostvaruje se ušteda vođenja internetskog računa i to

U ERSTE banci ušteda iznosi 1,00kn mjesečno odnosno 12,00kn godišnje ili 11%

U HYPO banci ušteda iznosi 1,90kn mjesečno odnosno 22,80kn godišnje ili 16%

68

3. Tablica 25 Uštede pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji je u banci (u HRK)

9jEi_Bg F.f`9 gZ FZ jkg_Je jkg_Je,MNO

ZE. (""" \ ( \(

(",""" \ ( \(

("",""" \ ( \(

.eEe (""" \ ( \(

(",""" \ ( \(

("",""" \ ( \(

_d9g_ (""" \ ( \(

(",""" \ ( \(

("",""" \ ( \(

`gZ (""" \ ! \!

(",""" \ ! \!

("",""" \ ! \!

=hZ` (""" \ \ \

(",""" \ \ \

("",""" \ \ \

=ZE (""" \ \ \

(",""" \ \ \

("",""" \ \ \

Grafikon 18.

Pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji je u banci nema nikakvih ušteda. Kod HYPO i HPB

banki nema naknada ni za tradicionalno ni internetsko plaćanje tako da nema ni ušteda ni

gubitaka. Kod PBZ, ZABA i ERSTE banaka postoji gubitak od 1,00kn za internetsko plaćanje

pošto za tradicionalno plaćanje nema naknade. Najveći gubitak je kod OTP banke gdje se

plaćanjem putem interneta ostvaruje gubitak od 2,00kn pošto za tradicionalno plaćanje nema

naknade.

69

4. Tablica 26. Uštede pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji nije u banci (u HRK)

9jEi_Bg F.f`9 gZ FZ jkg_Je jkg_Je,MNO

ZE. (""" (" ! % %"N

(",""" ("" ! $% $%N

("",""" ("" ! $% $%N

.eEe (""" !" ! (% $"N

(",""" ("" ! $% $%N

("",""" ("" ! $% $%N

_d9g_ (""" (" ! % %"N

(",""" ("" ! $% $%N

("",""" ("" ! $% $%N

`gZ (""" (( ! $ %(N

(",""" ("" ! $% $%N

("",""" ("" ! $% $%N

=hZ` (""" !" (A$" (%A(" $"A&N

(",""" ("" (A$" $%A(" $%A(N

("",""" ("" (A$" $%A(" $%A(N

=ZE (""" (%A* ! ('A* %$N

(",""" %" ! )% $)A&N

("",""" %" ! )% $)A&N

Grafikon 19.

Tablica i grafikon prikazuju uštede plaćanja fizičkih osoba na račun koji nije u banci

internetskim putem na razinama od tisuću, deset tisuća i sto tisuća kuna. Može se primjetiti da

su uštede u ovom slučaju financijski značajne. Uštede na razini od tisuću kuna kreću se u

prosjeku od 80% do 90,5% a na razinama većim od tisuću kuna kreću se u prosjeku od 97,5%

do 98,1%. Najmanja ušteda na razini tisuću kuna je u PBZ i ERSTE banci i iznosi 80% a

najveća ušteda na toj razini je u HYPO banci i iznosi 90,5%. Na razinama većim od 1000

70

kuna najmanja ušteda iznosi 97,5% i to u HPB banci a najveća ušteda iznosi 98,1% i to u

HYPO banci.

B. PRAVNE OSOBE

1. Tablica 27. Uštede otvaranja računa pravnih osoba (u HRK)

9jEi_Bg `>;/1/<:2>1/C4845</7<501/PD</

`>;/1/<:24<>21<2>?650,1/PD</

jT>2C/,Me\EO jT>2C/,MNO

ZE. &" #& & ("N

.eEe &" \ &" (""N

_d9g_ \ \ \ \

`gZ \ \ \ \

=hZ` &" \ &" (""N

=ZE &" !" *" '"N

Grafikon 20.

Uštede otvaranja internetskog računa pravnih osoba u odnosu na tradicionalni račun kreću se

u raponu od 10% do 100%. Kod ERSTE i OTP uštede ne postoje jer ni za jedan od računa

nema naknade. Najmanja ušteda otvaranja računa je u PBZ banci i iznosi 10%. Najveće

uštede u iznosu od 100% ostvaruju se kod ZABA i HYPO banke jer se ne plaća naknada za

otvaranje internetskog računa,

71

2. Tablica 28. Uštede vođenja računa pravnih osoba (u HRK)

9jEi_Bg a5S2<:2,gd a5S2<:2,Fd jT>2C/ jT>2C/,MNO

Y:2?2P<5 I5C4T<:2 Y:2?2P<5 I5C4T<:2 Y:2?2P<5 I5C4T<:2

ZE. (! (## *& #!" \!* \!)'

.eEe !" !#" *" *'" \(" \(!"

_d9g_ (% !(' !" !#" \! \!#

`gZ (% !(' !" !#" \! \!#

=hZ` !& *"" !& *"" " "

=ZE (! (## !" !#" \% \$'

Grafikon 21.

Kod HYPO banke isti su iznosi vođenja internetskog i tradicionalnog računa tako da nema

uštede.Kod svih ostalih subjekata negativna je ušteda, odnosno treba platiti više za vođenje

internetskog računa i to u iznosima:

\ U PBZ banci treba platiti 23,00kn više mjesečno odnosno 276,00kn na

godišnjoj razini.

\ U ZABA banci treba platiti 10,00kn više mjesečno odnosno 120,00kn na

godišnjoj razini.

72

\ U ERSTE banci treba platiti 2,00kn više mjesečno odnosno 24,00kn na

godišnjoj razini.

\ U OTP banci treba platiti 2,00kn više mjesečno odnosno 24,00kn na godišnjoj

razini

\ U HPB banci treba platiti 8,00kn više mjesečno odnosno 96,00kn na godišnjoj

razini

3. Tablica 29. Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji je u banci (u HRK)

9jEi_Bg F.f`9 gZ FZ jkg_Je jkg_Je,MNO

ZE. (""" (A$ (A&% "A*! ('A%N

(",""" ($ ()A#! $(A'N

("",""" ($" (%%A#! $$A(N

(,""",""" ($"" (%$%A#! $$A$N

.eEe (""" !A& "A)" (A%" )!N

(",""" !& !#A*" $)A!N

("",""" !&" !#$A*" $$A)N

(,""",""" !&"" !#$$A*" $$A$N

_d9g_ (""" &A%& "A'" &A!& %$A)N

(",""" !#A)& !#A(& $)A&N

("",""" !(*A)& !(*A(& $$A)N

(,""",""" !("*A)& !("*A(& $$A$N

`gZ (""" (A$ "A)" (A*" '%A#N

(",""" ($ (%A*" $'A*N

("",""" ($" (%$A*" $$A'N

(,""",""" ($"" (%$$A*" $$A$N

=hZ` (""" 'A&" "A)& &A)& %%A#N

(",""" !#A&" !*A)& $'A$N

("",""" !"#A&" !"*A)& $$A'N

(,""",""" !""#A&" !""*A)& $$A$N

=ZE (""" (A$ "A&" (A#" )*A'N

(",""" ($ (%A&" $)A*N

("",""" ($" (%$A&" $$A)N

(,""",""" ($"" (%$$A&" $$A$N

73

Grafikon 22.

Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji je u banci značajne na svim razinama. U

prvom grafikonu vidimo uštede na razinama od tisuću i deset tisuća kuna. One se kreću na

razini od tisuću kuna od najniže 16,8% (PBZ) do najviše 89,7% (ERSTE). Na razini od deset

tisuća kuna kreću se od najniže vrijednosti 91,6% (PBZ) do najviše 97,5% (ERSTE).

Na razini od sto tisuća kuna uštede su još značajnije nego na nižim razinama i kreću se u

rasponu od najniže koja iznosi 99,1% (PBZ) do najviše vrijednosti od 99,7%

(ZABA,ERSTE,HPB). Na zadanoj najvišoj razini od milijun kuna kod svih ispitanih

74

subjekata uštede plaćanja putem internetskog računa unutar banke iznose 99,9% što je itekako

značajna ušteda.

4. Tablica 30.Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji nije u banci (u HRK)

9jEi_Bg F.f`9 gZ FZ jkg_Je jkg_Je,MNO

ZE. (""" (A$ !A#" \"A&" \

(",""" ($ ('A'" %)A*N

("",""" ($" (%)A' $%A)N

(,""",""" ($"" (%$)A'" $$A%N

.eEe (""" * (A(" (A$" '*A*N

(",""" *" !%A$" $'A*N

("",""" *"" !$%A$" $$A'N

(,""",""" *""" !$$%A$" $$A$N

_d9g_ (""" % (A*" 'A)" %*A)N

(",""" *$A&" *%A!" $'A)N

("",""" *&#A&" *&*A!" $$A'N

(,""",""" *&"#A&" *&"*A!" $$A$N

`gZ (""" !A&" (A*" (A!" #%N

(",""" !& !*A)" $#A%N

("",""" !&" !#%A)" $$A#N

(,""",""" !&"" !#$%A)" $$A$N

=hZ` (""" )A'" (A*& 'A!& %!A!N

(",""" *#A'" **A!& $'N

("",""" *"#A'" *"*A!& $$A&N

(,""",""" *""#A'" *""*A!& $$A$N

=ZE (""" !A* (A!" (A(" #)A%N

(",""" !* !(A%" $#A)N

("",""" !*" !!%A%" $$A#N

(,""",""" !*"" !!$%A%" $$A$N

Grafikon 23.

75

Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji nije u banci također su značajne na svim

razinama. U prvom grafikonu vidimo uštede na razinama od tisuću i deset tisuća kuna. One se

kreću na razini od tisuću kuna od najniže 47,8% (HPB) do najviše 83,7% (ERSTE). Na razini

od deset tisuća kuna kreću se od najniže vrijednosti 87,3% (PBZ) do najviše 96,7% (ERSTE).

Valja napomenuti da na razini od tisuću kuna kod PBZ se ne ostvaruje ušteda već se ostvaruje

gubitak od 0,50kn

Na razini od sto tisuća kuna uštede su još značajnije nego na nižim razinama i kreću se u

rasponu od najniže koja iznosi 98,7% (PBZ) do najviše vrijednosti od 99,6%

(ZABA,ERSTE). Na zadanoj najvišoj razini od milijun kuna kod svih ispitanih subjekata

uštede plaćanja putem internetskog računa iznose 99,9% što je itekako značajna ušteda.

4.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

a.) Tablica 31. Privredna banka Zagreb

ZE. f/P4<,G7/K/<:/ `>;/1/<:2,1/PL a5S2<:2,1/PL jG7L,j<D>/13/<62

jG7L,FR;/<3/<62

]4R4P62,5?532 g1/C4845</7<5 \ #A$"\)A"" \ (NMH4<,'A""H/c,(""A""6<O

F<>21<2>?64 #& % ( !

Z1/;<2,5?532 g1/C4845</7<5 &"A"" (!A"" "A($N "A($N

F<>21<2>?64 #&A"" *&A"" (A&% !A#"

U PBZ banci možemo primjetiti da je za fizičke osobe tradicionalni način plaćanja isplativiji

što se tiče otvaranja računa, naknade za vođenje računa i uplate sredstava na račun koji je

unutar banke, a što se tiče uplata sredstava na račun koji nije unutar banke plaćanje putem

76

interneta je puno isplativije bez obzira na iznos. Uzmimo npr. minimalne vrijednosti

transakcije gdje se za tradicionalnu uplatu naplaćuje naknada od 6,00kn bez obzira na iznos

dok ta ista kod internetskog plaćanja iznosi 2,00kn bez obzira na iznos. Što se tiče pravnih

osoba, puno je isplativije koristiti internetsko plaćanje što se tiče uplata na račun koji je unutar

ali i izvan banke, otvaranje računa je jeftinije ali je vođenje internetskog računa skuplje nego

tradicionalnog.

b.) Tablica 32. Zagrebačka banka

.eEe f/P4<,G7/K/<:/ `>;/1/<:2,1/PL a5S2<:2,1/PL jG7L,j<D>/13/<62

jG7L,FR;/<3/<62

]4R4P62,5?532 g1/C4845</7<5 $A"" $A"" \ !NA,H4<,("A""H/c,(""A""6<

F<>21<2>?64 ("A"" ("A"" (A"" !A""

Z1/;<2,5?532 g1/C4845</7<5 &" !" "A!&N "A*"N

F<>21<2>?64 \ *" "A)" (A("

U ZABA banci možemo primjetiti da je za fizičke osobe tradicionalni način plaćanja

isplativiji što se tiče otvaranja računa, naknade za vođenje računa i uplate sredstava na račun

koji je unutar banke ( internetsko plaćanje je za 1,00kn skuplje bez obzira na iznos), a što se

tiče uplata sredstava na račun koji nije unutar banke plaćanje putem interneta je puno

isplativije bez obzira na iznos. Uzmimo npr. minimalne vrijednosti transakcije gdje se za

tradicionalnu uplatu naplaćuje naknada od 10,00kn bez obzira na iznos dok ta ista kod

internetskog plaćanja iznosi 2,00kn bez obzira na iznos. Pravne osobe ostvaruju isplativost u

tri kategorije istraživanja i to pri otvaranju računa te uplatama unutar i izvan banke a samo je

naknada vođenja internetskog računa za 10,00kn skuplja.

c.) Tablica 33. Erste banka

_d9g_ f/P4<,G7/K/<:/ `>;/1/<:2,1/PL a5S2<:2,1/PL jG7L,j<D>/13/<62

jG7L,FR;/<3/<62

]4R4P62,5?532 g1/C4845</7<5 \ $A"" \ (NA,H4<,%A""H/c,(""A""6<

F<>21<2>?64 \ %A"" (A"" !A""

Z1/;<2,5?532 g1/C4845</7<5 \ (%A"" "A!(N-*A)&6< "A*&N-#A&"6<

F<>21<2>?64 \ !"A"" "A'" (A*"

Erste banka po pitanju otvaranja računa ne naplaćuje naknade, kako za fizičke tako i za

pravne osobe. Pri vođenju internetskog računa fizičke osobe ostvaruju uštedu od 1,00kn u

oddnosu na tradicionalni dok pravne osobe u toj kategoriji gube 2,00kn. Kod uplata

77

internetom na račun koji nije unutar banke i fizičke i pravne osobe ostvaruju značajnu

financijsku korist, a potonje isto tako rezultiraju i pri uplatama unutar banke dok fizičke se tu

nalaze na gubitku od 1,00kn

d.) Tablica 34. Otp banka

`gZ f/P4<,G7/K/<:/ `>;/1/<:2,1/PL a5S2<:2,1/PL jG7L,j<D>/13/<62

jG7L,FR;/<3/<62

]4R4P62,5?532 g1/C4845</7<5 \ ("A"" \ (A(NA,H4<,'A""H/c,(""A""6<

F<>21<2>?64 \ ("A"" !A"" !A""

Z1/;<2,5?532 g1/C4845</7<5 \ (%A"" "A($N "A!&N

F<>21<2>?64 \ !"A"" "A)" (A*"

U OTP banci naknada otvaranja računa po svim kategorijama se ne naplaćuje. Pri vođenju

računa fizičke osobe nisu na dobiti niti na gubitku jer je naknada ista, a pravne osobe gube

2,00kn pri vođenju internetskog računa. . Kod uplata internetom na račun koji nije unutar

banke i fizičke i pravne osobe ostvaruju značajnu financijsku korist, a potonje isto tako

rezultiraju i pri uplatama unutar banke dok fizičke se tu nalaze na gubitku od 2,00kn

e.) Tablica 35. Hypo Alpe Adria banka

=hZ` f/P4<,G7/K/<:/ `>;/1/<:2,1/PL a5S2<:2,1/PL jG7L,j<D>/13/<62

jG7L,FR;/<3/<62

]4R4P62,5?532 g1/C4845</7<5 \ ((A$" \ !NA,H4<,("A""H/c,(""A""6<

F<>21<2>?64 \ (" \ (A$"

Z1/;<2,5?532 g1/C4845</7<5 &" !& "A!"N-#A&"6< "A*"N-#A'"6<

F<>21<2>?64 \ !& "A)& (A*&

Pravne osobe kod HYPO banke ostvaruju značajne uštede u svim kategorijama istraživanja.

Fizičke osobe također pri svim plaćanjima i poslovima vezanim uz račun ostvaruju uštede.

f.) Tablica 36. Hrvatska poštanska banka

=ZE f/P4< G7/K/<:/ `>;/1/<:2,1/PL a5S2<:2,1/PL jG7L,j<D>/13/<62

jG7L,FR;/<3/<62

]4R4P62,5?532 g1/C4845</7<5 \ $A"" \ (A%*NA,H4<,&A""H/c,%"A""6<

F<>21<2>?64 !"A"" ("A"" \ !A""

Z1/;<2,5?532 g1/C4845</7<5 &"A"" (!A"" "A($N "A!*

F<>21<2>?64 !"A"" !"A"" "A&" (A!"

78

U HPB banci pri otvaranju internetskog računa i pravne i fizičke osobe ostvaruju uštedu dok

pri vođenju računa fizičke osobe gube 1,00kn a pravne 8,00kn. Što se tiče uplata na račun

unutar banke i na račun koji se ne nalazi u banci i fizičke i pravne osobe ostvaruju isplativost

korištenja internetskog računa.

Iz navedenih rezultata slijede zaključci:

\ U HYPO banci se jedinoj ostvaruju uštede po svim kategorijama

\ Korištenjem internetskog računa fizičkih osoba ostvaruju se uštede pri uplatama na

račun izvan banke

\ Pri uplatama na račun unutar banke fizičke osobe ostvaruju minimalni gubitak

\ Pravne osobe ne ostvaruju isplativost pri otvaranju i vođenju računa

\ Pri plaćanjima putem interneta bilo na račun unutar banke ili izvan banke pravne

osobe ostvaruju veliku uštedu i to na način da što je iznos transakcije veći to je ušteda

veća.

\ Internetsko plaćanje puno značajnije uštede donosi pravnim osobama

79

5. PERSPEKTIVA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

Oštra borba za dio tržišnog kolača, mijenjanje navika potrošača, razvoj novih proizvoda i

novih kanala prodaje te potreba za uštedama, a sve to u vrijeme krize, nameću nove izazove

pred platni promet i platne sustave. Pritom su glavni izazovi sigurnost i zahtjevi klijenata za

zaštitom njihovih prava, zbog čega čuvanje podataka i upravljanje rizicima postaju sve

skuplji. Uz zakonske barijere, prepreke za prihvaćanje e-računa su navike, nepoznavanje

novih tehnoloških i zakonskih mogućnosti, otpor promjeni, ali i strah od elektroničkog

poslovanja. Ipak, strah se smanjuje i sve više poduzetnika prepoznaje prednosti elektroničkog

poslovanja.Trgovci i banke bore se da klijentima osiguraju lakšu, bržu, sigurniju i efikasniju

kupovinu i prodaju proizvoda i usluga. Elektronički kanali postaju sve važniji dio platnog

sustava, o čemu dovoljno svjedoči podatak da se prošle godine u Europi e-računom koristilo

2,5 milijuna kompanija i 56 milijuna kupaca, a broj transakcija se procjenjuje na 2,19

milijardi.

Sve to ne čudi uzmu li se obzir procjene da upotreba e-računa prodavatelju umanjuje trošak

do 50, a kupcu i više od 70 posto. Osim toga i posljedične uštede papira, elektronički sustav

naplate ima i mnoge druge prednosti – lakše se gradi mreža kupaca i čuva njihova lojalnost,

otvara se mogućnost pružanja dodatnih usluga, lakše se prati tijek novca, ubrzava poslovne

procese i potiče inovacije. Država pak na taj način ima bolju kontrolu nad ubiranjem poreza i

suzbija sivu ekonomiju. Sve više poslodavaca u Hrvatskoj uviđa prednosti rada svojih

zaposlenika kod kuće, odnosno preko virtualnog ureda, čime pogotovo u vrijeme krize

smanjuju fiksne troškove poslovanja. Za razliku od vođenja klasičnog virtualni ured

poduzetnicima omogućava bitnu uštedu jer ne zahtijeva posjedovanje stalnoga radnog

prostora, već samo povremeno korištenje, ovisno o potrebi.

U Hrvatskoj su prisutne specijalizirane tvrtke koje se bave osnivanjem i obavljanjem poslova

potpuno opremljenih virtualnih ureda za svoje klijente, što među ostalim podrazumijeva

registraciju tvrtke na adresi, na odabranoj lokaciji, telefonski i telefaks broj, osobnu tajnicu,

poštanski sadnučić, web i e-mail adresu, izradu internetske stranice, ali i mogućnost najma

prostora za sastanke.

Poslovanje u virtualnim uredima posebno odgovara uslužnim sektorima, odnosno onima za

koje je nužna svakodnevna komunikacija s klijentima poput IT tvrtki, turističkih agencija,

konzultantskih, knjigovodstvenih i revizorskih poduzeća. Osim etabliranih tvrtki, među

80

kojima je i Microsoft, klijenti virtualnih ureda ipak su najčešće poduzetnici koji tek kreću s

poslovanjem i još nemaju dovoljno posla ili novaca za otvaranje i korištenje svog ureda. Tu su

i strane tvrtke koje žele otvoriti predstavništvo u Hrvatskoj, ali im u početku, zbog manjeg

obima poslovanja ili prirode posla, ne treba ozbiljan uredski pogon.

Tekući trendovi pokazuju da upotreba Interneta, pametnih telefona i sigurnosti ljudi u

korištenje kreditnih kartica putem Interneta rastu eksponencijalno. Elektronička trgovina je

ovdje da bi ostala i potrošači se trebaju prilagoditi kako bi postali pametni i iskusni online

kupci, prodavači i web poduzetnici. Obujam elektroničke trgovine i potrošnja putem interneta

će sa sigurnošću rasti ali će rast varirati po državama i u različitim vremenskim točkama. Kad

online tržišta u većem broju zemalja dosegnu određeni stupanj zrelosti, državne granice s još

će jednog aspekta postati uske ali i manje važne, obvezujuće i sputavajuće.

Budućnost je prijelaz iz elektroničke trgovine u mobilnu trgovinu. Cilj mobilne trgovine je

obavljanje trgovinskih transakcija uz primjenu pametnog mobilnog telefona kao elektronske

tehnologije i kanala za poslovanje. Primjetan je skok u prodaji pametnih «smartphone»

mobilnih telefona. Od srpnja do rujna 2010. u Aziji je prodano 4,7 milijuna pametnih

telefona, što je skok od 270% u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja iste godine. Na

tržištu u Velikoj Britaniji manje od 40% korisnika mobitela probalo je neki oblik mobilne

trgovine što ostavlja veliki prosotr za napredak. Ova mobilna dimenzija elektroničkih

transakcija ostavlja velike globalne izazove i prilike. Trenutna razlika (elektronička trgovina

odvija se uz pomoć računala, a mobilna trgovina putem mobitela) zbog tehnološke

konvergencije postat će minimalna i zanemariva.

81

5. ZAKLJUČAK

Iz dosadašnjeg izlaganja i govora o elektroničkom poslovanju mogu se izvući sljedeći

zaključci: Na temelju prezentiranih saznanja o ulozi elektroničkog poslovanja, njegovim

karakteristikama i specifičnostima, moguće je definirati mogućnosti njegove primjene s ciljem

maksimalnog iskorištavanja njegovih mogućnosti. Time bi bila dokazana radna hipoteza.

Elektroničko poslovanje se naglo razvija i širi od pojave osobnih računala. Većina domova na

nacionalnoj, ali i na globalnoj razini posjeduje računalo i osnovna znanja rada na njemu. Uz

malo istraživanja i učenja ljudi će sve više koristiti elektronički način kupovine i transakcija.

Razlozi mogu biti banalni, od nedostatka vremena da bi se kupovina obavila tradicionalnim

putem pa će se radije odabrati solucija gdje se ta ista kupovina može obaviti i iz udobnosti

doma. Bez obzira na velik financijski promet internetskim kanalima još uvijek postoji skepsa

glede korištenja istih. No današnji ubrzani razvoj, brz tempo življenja i užurbanost će

zasigurno doprinijeti učestalijoj aktivnosti internetskim kanalima, kako radi uštede vremena

tako i radi uštede novca. Gledajući prethodno istraživanje vidimo da se na poduzetničkom

planu veoma isplati koristiti tehnološke inovacije. Osim ušteda na vremenu, na radnoj snazi,

na komunikacijskim uslugama, ušteda u sirovinama i materijalima te uredskim potrepštinama

ostvaruju se i značajne financijske uštede. Komunikacija je olakšana, traženje ponuđača, roba

i usluga je ubrzano, praćenje tržišnih trendova i novosti je olakšano.No osim putem računala

elektroničko poslovanje se, također, može koristiti i u mobilnoj tehnologiji. Mobilni uređaji

razvijeni su do te mjere da korisniku pružaju punu interaktivnost sa svojim uređajem,pristup

internetu, a samim tim i korištenju njegovog sadržaja. Tehnologija je oduvijek bila nositelj

društvene i gospodaske aktivnosti, te stoga ne sumnjamo da će ovaj trend korištenja

internetskih usluga koji je u stalnom rastu nastaviti istim putem.

82

POPIS LITERATUREVarga, M., Ćurko,K., 2007., Informatika u poslovanju, Element, ZagrebSrića, V., Muller, J., 2001., Put k elektroničkom poslovanju Sinergija-nakladništvo, ZagrebČapko, Z., 2009, Skripta iz kolegija Internet u poslovanju i Elektroničko poslovanjePavlić, M., 2011., Informacijski sustavi, Školska knjiga, ZagrebGvozdanović, T., 2009., Računalstvo/Informatika, Pro-Mil, ZagrebWEB:http://hr.wikipedia.org/wiki/E-poslovanjehttp://www.mingo.hr/default.aspx?id=3311http://www.croz.net/elektronicko-poslovanje-u-praksi/http://eposlovanje.eu/hr/publikacijehttp://www.caida.org/home/

POPIS PRILOGANapomena: Sve tablice i grafikone izradio autor.

Tablica 1. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe(PBZ)Tablica 2. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe(ZABA)Tablica 3. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe(ERSTE)Tablica 4. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe(OTP)Tablica 5. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe(HYPO)Tablica 6. Uvjeti (naknade) internetskog i tradicionalnog plaćanja za fizičke i pravne osobe(HPB)Tablica 7. Naknada za otvaranje računa fizičkih osoba pri tradicionalnom plaćanjuTablica 8. Naknada za vođenje računa fizičkih osoba pri tradicionalnom plaćanjuTablica 9. Naknada fizičkih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji je u banci.Tablica 10. Naknada fizičkih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci.Tablica 11. Naknada za otvaranje računa fizičkih osoba pri internetskom plaćanjuTablica 12. Naknada za vođenje računa fizičkih osoba pri internetskom plaćanjuTablica 13. Naknada fizičkih osoba za internetsko plaćanje na račun koji je u banci.Tablica 14. Naknada fizičkih osoba za internetsko plaćanje na račun koji nije u banci.Tablica 15. Naknada za otvaranje računa pravnih osoba pri tradicionalnom plaćanjuTablica 16. Naknada za vođenje računa pravnih osoba pri tradicionalnom plaćanjuTablica 17. Naknada pravnih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji je u banci.Tablica 18. Naknada pravnih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci.Tablica 19. Naknada za otvaranje računa pravnih osoba pri internetskom plaćanjuTablica 20. Naknada za vođenje računa pravnih osoba pri internetskom plaćanjuTablica 21. Naknada pravnih osoba za internetsko plaćanje na račun koji je u banci.Tablica 22. Naknada pravnih osoba za internetsko plaćanje na račun koji nije u banci.Tablica 23. Uštede otvaranja računa fizičkih osobaTablica 24. Uštede vođenja računa fizičkih osobaTablica 25. Uštede pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji je u banciTablica 26. Uštede pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji nije u banciTablica 27. Uštede otvaranja računa pravnih osobaTablica 28. Uštede vođenja računa pravnih osoba

83

Tablica 29. Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji je u banciTablica 30. Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji nije u banciTablica 31. Rezultati istraživanja PBZTablica 32. Rezultati istraživanja ZABATablica 33. Rezultati istraživanja ERSTETablica 34. Rezultati istraživanja OTPTablica 35. Rezultati istraživanja HYPOTablica 36. Rezultati istraživanja HPB

Grafikon 1. Naknada za otvaranje računa fizičkih osoba pri tradicionalnom plaćanjuGrafikon 2. Naknada za vođenje računa fizičkih osoba pri tradicionalnom plaćanjuGrafikon 3. Naknada fizičkih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci.Grafikon 4. Naknada za otvaranje računa fizičkih osoba pri internetskom plaćanjuGrafikon 5. Naknada za vođenje računa fizičkih osoba pri internetskom plaćanjuGrafikon 6. Naknada fizičkih osoba za internetsko plaćanje na račun koji je u banci.Grafikon 7. Naknada fizičkih osoba za internetsko plaćanje na račun koji nije u banci.Grafikon 8. Naknada za otvaranje računa pravnih osoba pri tradicionalnom plaćanjuGrafikon 9. Naknada za vođenje računa pravnih osoba pri tradicionalnom plaćanjuGrafikon 10. Naknada pravnih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji je u banci.Grafikon 11. Naknada pravnih osoba za tradicionalno plaćanje na račun koji nije u banci.Grafikon 12. Naknada za otvaranje računa pravnih osoba pri internetskom plaćanjuGrafikon 13. Naknada za vođenje računa pravnih osoba pri internetskom plaćanjuGrafikon 14. Naknada pravnih osoba za internetsko plaćanje na račun koji je u banci.Grafikon 15. Naknada pravnih osoba za internetsko plaćanje na račun koji nije u banci.Grafikon 16. Uštede otvaranja računa fizičkih osobaGrafikon 17. Uštede vođenja računa fizičkih osobaGrafikon 18. Uštede pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji je u banciGrafikon 19. Uštede pri plaćanju fizičkih osoba na račun koji nije u banciGrafikon 20. Uštede otvaranja računa pravnih osobaGrafikon 21. Uštede vođenja računa pravnih osobaGrafikon 22. Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji je u banciGrafikon 23. Uštede pri plaćanju pravnih osoba na račun koji nije u banci

Slika 1 Način trgovanja na e - marketplaceSlika 2. Model e – marketplace koje je osnovao kupacSlika 3. Model e – marketplace koje je osnovao dobavljačSlika 4. Model neovisnog e – marketplaceSlika 5. Model e – marketplace koje je osnovao davatelj tehnologijeSlika 6. Poslovni model e – marketplace

84

!"#$%$

!"#"$%&'#()*#+#,$%-(%.($%-&/*"$.!&%0(- .%1(.*")"$ 234565%789%:;<ČANOM

POSLOVANJU PUTEM INTERNETA &'0(-&" .($".=(*1"%/"-%)"-&=,*#.=)"$%/0">?

-0?% .@? A)"1!( Čapka? 2% 0(-+% .($% /0&$&#,1&" $,="-"*"B&#+

'1(1.=),1"&.=0(C&)(č!"B% 0(-(% &% !"0&.=&" *&=,0(=+0+% !"#(% #,% 1(),-,1(% 1(% !0(#+

-&/*"$.!"B%0(-(?%4+đ, ./"'1(#,D%.=()"),D%'(!*#+č!,D%=,"0&#,% &%'(!"1&=".=&%!"#,

.($% &'0()1"% &*&% /(0(>0('&0(#+ć&% 1()," +% -&/*"$.!"$% 0(-+% 1(% +"E&č(#,1D

.=(1-(0-(1% 1(č&1% @&=&0("% .($% &% /"),'(" .% >+.1"=($(% .% !"0&F=,1&$

E&E*&"B0(>.!&$%#,-&1&@($(?%8(-%#,%/&.(1%+%-+G+%G0)(=.!"B%#,'&!(?

&'()*+*, +*-.+./01*2/-.345)/-+6/(.7*3*.,*.+)'809,4-.+:7*,4;*-*.<*6'):9:*=

H=+-,1=

I".&/%4&čić