sveučilište u splitu - elearning.fesb.unist.hr · obradni centar. 2 sata brusni obradni centar....

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Industrijskog inženjerstva

Split, 05. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava* P+V+L+K ECTS Nastavnici

FETM01 Obradni strojevi i sustavi 30+0+30+0 5 D. Bajić G. Cukor

S. Jozić, L. Celent

FETM02 Projektiranje tehnoloških procesa 30+0+15+15 5 B.Bilić

N.Gjeldum

FESM01 Toplinski strojevi 30+15+15+0 5 G. Radica M. Grljušić

FELM01 Automatizacija 30+0+30+0 5 J. Marasović FEEM01 Marketing 1 30+30+0+0 5 B. Crnjak-Karanović

FESM03 Metodičko optimiranje 1 45+15+0+0 5 D. Vučina Z. Babić

UKUPNO: 195+60+90+15=360 30 *P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

II. semestar


FETL16 Osiguravanje kvalitete 30+15+15+0 5 B.Bilić M.Mladineo

FESM04 Racionalno korištenje energije 30+30+0+0 5 S.Nižetić

F. Barbir

FESM15 Konstruiranje pomoću računala 2 30+0+0+30 5 G.Magazinović

FEEM02 Gospodarstvo Hrvatske 30+30+0+0 5 Ž. Mrnjavac FEEM10 Transportni sustavi 30+30+0+0 5 T.Piršić

FESM05 Metodičko optimiranje 2 45+15+0+0 5 D.Vučina Z. Babić

UKUPNO: 195+120+15+30=375 30 *P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

2

USMJERENJE: 271: PROIZVODNI MANAGEMENT

III. semestar


FETL05 Projektiranje proizvodnih sustava 30+0+15+15 5 I.Veža

FETM03 Održavanje tehničkih sustava 45+15+0+0 5 J.Barle

FETL09 Proizvodni menadžment 45+30+0+0 5 I.Veža

Izborni predmet 1 30+30+0+0 5


Izborni predmet 3 30+30+0+0 5 UKUPNO: 210+135+15+15=375 30

*P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

IV. semestar


FEXX03 Diplomski rad 0+15+0+0 30

UKUPNO: 30 *P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

3

USMJERENJE 272: UPRAVLJANJE CJELOKUPNIM ŽIVOTNIM CIKLUSOM PROIZVODA PLM

III. semestar


FETM06 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda 30+30+0+0 5 J.Barle

B.Bilić

FESM03 Razvoj i management proizvodima 30+0+30+0 5

L.Krstulović-Opara

Ž.Domazet

FETM07 Upravljanje PLM projektima 30+30+0+0 5 I.Veža

FETM08 Održiva proizvodnja 30+30+0+0 5 D.Bajić B.Klarin


Izborni predmet 2 30+30+0+0 5 UKUPNO: 240+150+30+0=420 30

*P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

IV. semestar


FEXX03 Diplomski rad 0+15+0+0 30

UKUPNO: 30 *P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

6

ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ INDUSTRIJSKOG INŽENJERSTVA

Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna

grupa Industrijsko inženjerstvo 270 Marketing 1 1 EF Industrijsko inženjerstvo 270 Obradni strojevi i sustavi 1 11 Industrijsko inženjerstvo 270 Projektiranje tehnoloških procesa 1 12 Industrijsko inženjerstvo 270 Toplinski strojevi 1 13 Industrijsko inženjerstvo 270 Metodičko optimiranje 1 1 14 Industrijsko inženjerstvo 270 Automatizacija 1 15 Industrijsko inženjerstvo 270 Gospodarstvo Hrvatske 2 EF Industrijsko inženjerstvo 270 Transportni sustavi 2 25 Industrijsko inženjerstvo 270 Metodičko optimiranje 2 2 21 Industrijsko inženjerstvo 270 Osiguranje kvalitete 2 22 Industrijsko inženjerstvo 270 Racionalno korištenje energije 2 23 Industrijsko inženjerstvo 270 Računalom podržano konstruiranje 2 24 Industrijsko inženjerstvo 270 Marketing 2 3 EF Industrijsko inženjerstvo 270 Projektiranje proizvodnih sustava 3 11 Industrijsko inženjerstvo 270 Održavanje tehničkih sustava 3 12 Industrijsko inženjerstvo 270 Proizvodni menadžment 3 13 EF - Rokove određuje Ekonomski fakultet

8

2. Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Obradni strojevi i sustavi

Kod FETM01

ECTS 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a)

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Dražen Bajić, red.prof. Dr. sc. Goran Cukor, red.prof. Sonja Jozić, asistent Luka Celent, asistent

Kompetencije koje se stječu

Cilj kolegija je naučiti studente znanjima o obradnim strojevima i sustavima koji se primjenjuju u tehnologiji obrade metala odvajanjem čestica. Studenti se upoznaju s vrstama, njihovim osnovnim značajkama, sastavnim dijelovima, te mogućnostima uvođenja i načinima upravljanja. Kolegijom se stječu stručna znanja o mogućnostima primjene ovih strojeva.

Preporučena literatura

Cebalo, R.: Alatni strojevi – Odabrana poglavlja, Vlastito izdanje, Zagreb, 2001. Pahole, I., Balič, J.: Obdelovalni stroji, Univerza v Mariboru, Maribor 2003.

Dopunska literatura

Cebalo, R.: Fleksibilni obradni sustavi, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000. Balič, J.: Manufacturing systems for the third millennium, Univerza v Mariboru, Maribor 2001. WEB stranice o ovim strojevima.

Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom izvođenja nastave održavaju se testovi provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobađaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove pišu pismeni ispit, nakon kojega se polaže usmeni ispit. Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja predavanja i vježbi, kvalitete izvješća sa laboratorijskih vježbi, rezultata testa ili položenog pismenog dijela ispita (70%). Konačna ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30 %).

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe

Uvodna razmatranja: osnovni pojmovi, razvoj i klasifikacija obradnih strojeva i sustava. 2 sata

Osnove konstruiranja: nosivi elementi. Krutost, ispitivanje točnosti i funkcionalnosti, tribologija obradnog stroja. Vodilice i uležištenja. 2 sata

Pogoni za glavno i pomoćno gibanje. Sustavi mjerenja položaja numerički upravljanih osi. Pregled razvoja upravljačkih sustava na obradnim strojevima: NC/CNC/DNC/AC.

2 sata

Sustavi za nadzor stanja alata: direktni i indirektni. 2 sata 1. kolokvij Brusilice: klasifikacija i osnovni pojmovi. 2 sata

9

Tokarilice: klasifikacija i osnovni pojmovi. 2 sata

Glodalice: klasifikacija i osnovni pojmovi. 2 sata

Bušilice, blanjalice, provlakačice i pile: klasifikacija i osnovni pojmovi. 2 sata

Obradni strojevi za izradu navoja. Obradni strojevi za izradu ozubljenja. 2 sata

Posluživanje obradnog stroja. 2 sata Višeoperacijski računalom upravljani obradni strojevi: obradni centar, tokarski obradni centar. 2 sata

Brusni obradni centar. Fleksibilne proizvodne ćelije i sustavi. 2 sata 2. kolokvij Visokodinamički obradni strojevi: kartezijski i nekartezijski. 2 sata

Osnove programiranja računalom upravljanih obradnih strojeva: ručno i automatsko programiranje. 2 sata

Primjeri izrade NC programa. CAD/CAM softveri. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Gibanja, tipični dijelovi i mehanizmi obradnih strojeva instaliranih u laboratoriju. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja dimenzijskog iskorištenja. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja iskorištenja brzine. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja iskorištenja posmaka. 2 sata

Određivanje proizvodnosti. 2 sata

Utjecaj odabira stroja i postupka obrade na točnost obrade. 2 sata

Krutost sustava stroj-alat-predmet obrade. 2 sata

Određivanje izmjenjivih zupčanika na škarama tokarilice i univerzalne glodalice. 2 sata

Ručno programiranje CNC tokarilice. 2 sata

Ručno programiranje CNC tokarilice. 2 sata

Prednamještanje obratka i alata kod vertikalnog obradnog centra. 2 sata

Izrada programa za vertikalni obradni centar. 2 sata

Izrada programa za vertikalni obradni centar. 2 sata

Ispitivanje geometrijske točnost tokarilice. 2 sata

Ispitivanje geometrijske točnosti bušilice 2 sata

10

Naziv predmeta Projektiranje tehnoloških procesa

Kod FETM02

ECTS

5 ECTS Predavanja: 30 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Izrada programa: 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati: 2 ECTS boda


Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof. Dr. sc. Nikola Gjeldum, dipl. ing. stroj.


Projektiranjem tehnološkog procesa određuje se način izradbe i stoga je to ključni element proizvodnog procesua. Moderna i profitabilna proizvodnja počiva na zahtjevima tržišta, optimalnoj tehnologiji i optimiranom tehnološkom procesu. Osnovni su ciljevi suvremeno projektiranog tehnološkog procesa, odnosno uspješne proizvodnje: osiguranje kvalitete proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta, manji utrošak materijala i energije, te primjena modernih metoda u proizvodnji. Sve ovo je potrebno postići uz minimalno moguće vrijeme izradbe, traženi rok isporuke i najniže moguće troškove proizvodnje. Cilj kolegija je naučiti studente osnovama projektiranja tehnološkog procesa u svrhu ispunjenja navedenih zahtjeva.


1. Bilić, B.: Predavanja postavljena na e-learning portalu 2. Buchmeister, B., Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za

strojništvo, Maribor, 2000. 3. Jurković, M., Tufekčić, Dž.: Tehnološki procesi: projektiranje i modeliranje, Mašinski

fakultet, Tuzla, 2000.

Dopunska literatura

1. Gačnik, V., Vodenik, F.: Projektiranje tehnoloških procesa, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

2. Halevi, G., Weill, R. D.: Principles of Process Planning, Chapman & Hall, London, 1995.

3. Nelson, D. H., Schneider G.: Applied Manufacturing Process Planning, Prentice Hall, New Jersey, 2001.

3. Bilić, B.: Predlošci za vježbe: Tehnološka priprema rada, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1996.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (FESB): 30 sati Vježbe (FESB, Laboratorij za inustrijsko inženjerstvo i Laboratorij za alatne strojeve): 30 sati

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Student će dobiti pozitivnu ocjenu iz predmeta ako je dobio pozitivnu ocjena iz konstrukcijskih vježbi i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,4K + 0,6I K – ocjena iz konstrukcijskih vježbi I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5)

11

I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2% )/2 M1%, M2%, – bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima. Ispitni rokovi – prema kalendaru nastave Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit:. Komisijski ispit:.

Nastavne jedinice Predavanja

TEHNOLOŠKI I PROIZVODNI PROCES: Definicija proizvodnog i tehnološkog sustava. Definicija proizvodnog i tehnološkog procesa. Osnove oblikovanja toka materijala u proizvodnome procesu. Homogenost tehnološkog procesa. Osnovni elementi tehnološkog procesa: operacija, složeni i skupni zahvat, zahvat, prolaz.

3 sata

TEHNOLOGIJE OBRADE: Definicija tehnologije i tehnike. Kratki opis osnovnih tehnologija u strojarstvu: Obrada odvajanjem čestica. Obrada deformiranjem. Tehnologije zavarivanjem.Tehnologije toplinske obrade. Tehnologija lijevanjem. Tehnologija metalnog praha. Tehnologija površinske obrade.Tehnologije prerade polimernih materijala.

3 sata

ZNAČAJKE SUVREMENE TEHNOLOGIJE I TEHNOLOŠKOG PROCESA: Razine tehnologije i tehnološkog procesa: Sposobnost tehnološkog procesa. 1 sat

OPĆA NAČELA PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOGA PROCESA: Svrha i značenje projektiranja tehnološkoga procesa. Sadržaj projektiranog tehnološkoga procesa. Načela pri definiranju operacija. Određivanje baza. Problemi točnosti pri obradi. Kvaliteta površine u funkciji postupka obrade. Čimbenici koji utječu na točnost pri obradi. Točnost serije izradaka.

6 sati

POLAZNI PARAMETRI ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKIH PROCESA: Konstrukcijska dokumentacija. Veličina serije. Ukupna količina proizvoda. 1 sat

OPTIMALNI POLAZNI MATERIJAL: Ekonomska analiza polaznog materijala. Prvi mogući zajednički oblik. Projektiranje tehnoloških procesa za prvi mogući zajednički oblik. Normativ materijala. Dodaci za obradu. Ukupni troškovi proizvodnje. Granični broj komada između različitih varijanti polaznog materijala

2 sata

OPTIMALNI REDOSLIJED TEHNOLOŠKIH OPERACIJA I ZAHVATA.. 2 sata GRUPNA TEHNOLOGIJA: Tipizacija dijelova. Osnovna metodologija grupiranja izradaka. Grupiranja izradaka. Prednosti primjene grupne tehnologije. Klasifikacija dijelova. 3 sata

ANALIZA VREMENA IZRADE: Pripremno-završno vrijeme. Vrijeme izrade. Dodatno vrijeme 1 sat

PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. OPTIMALNA VELIČINA SERIJE. 8 sati

UKUPNO: 30 sati

Popis vježbi: 1. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Analiza konstrukcije izratka.

Analiza veličine serije. Određivanje toka tehnoloških operacija 3 sata

2. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata






8. – 15. IZRADA PROJEKTA 15 sati

UKUPNO: 30 sati

12

Naziv predmeta Toplinski strojevi

Kod FESM01

ECTS 5 ECTS-a (30 sati predavanja i 15 sati auditornih vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 2 ECTS-a)


Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Mr. sc. Mirko Grljušić, viši predavač


Temeljna znanja o motorima s unutrašnjim izgaranjem i kompresorima. Objašnjava se način rada te mogućnosti primjene, daju osnove za proračun radnih parametara te osnove konstrukcije.


- Grljušić Mirko: Motori s unutrašnjim izgaranjem, Sveučilište u Splitu, FESB, 2000. - Fabris Orest, Grljušić Mirko: Kompresori, FESB, Sveučilište u Splitu, Split, 2009.

Dopunska literatura

- Stone Richard: Introduction to Internal Combustion Engines, University of Oxford, PALGRAVE, N.Y., 1999. - Jeras Dušan: Klipni motori-uređaji, Školska knjiga, Zagreb, 1992. - Andrassy Mladen: Kompresori, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 2004.

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu

Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 15 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je 17. 11. 2008., drugi 15.12. 2008. a treći 04. 02. 2009.. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,10L+ 0,30(M1 + M2 +M3) M1, M2,M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 3 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 9 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe Definicija motora s unutrašnjim izgaranjem. Vrste i podjela. Opis rada. Konstrukcijski dijelovi i tehnički podaci Diesel motora. 2 sata 1 sat

Konstrukcijski i radni parametri. Snaga i moment na kočnici. Indicirani rad. Mehanička efikasnost. Snaga cestovnog opterećenja. 2 sata 1 sat

13

Srednji efektivni tlak. Specifična potrošnja goriva i efikasnost. Omjer zrak/gorivo i gorivo/zrak. Volumetrijska efikasnost. Emisija polutanata. Specifična snaga. 2 sata 1 sat

Idealni modeli ciklusa motora s unutrašnjim izgaranjem. Ciklus standardnog zraka. Otto ciklus. Diesel ciklus. Sabathė ciklus. Ciklusi dvotaktnih motora. 2 sata 1 sat

Priprema smjese i izgaranje u motorima s kompresijskim paljenjem. Direktno i indirektno ubrizgavanje. Uređaji za stvaranje smjese kod Diesel motora. 2 sata 1 sat

Uređaji za stvaranje smjese kod Otto motora. Rasplinjači i način rada. Ubrizgavanje benzina kod Otto motora. 2 sata 1 sat

Motori na metanol. Stvaranje gorive smjese kod plinskog Otto motora. 2 sata 1 sat Prednabijanje motora. Definicija i metode prednabijanja. Idealni model prednabijanja. Efikasnost turbopunjača. Osnovne konstrukcijske karakteristike turbopunjača.

2 sata 1 sat

Primjena kompresora. Podjela kompresora. Idealni rad kompresora. Višestupanjska kompresija. 2 sata 1 sat

Analiza rada stvarnog kompresora. Kapacitet kompresora. Izbor broja stupnjeva. 2 sata 1 sat

Odnosi radnih volumena i tlakova pojedinih stupnjeva. Snaga kompresora. 2 sata 1 sat

Efikasnost kompresora.Konstruktivna rješenja klipnih kompresora. 2 sata 1 sat Regulacija kapaciteta. Ulja za podmazivanje. Komprimiranje vlažnog zraka. Membranski kompresori. 2 sata 1 sat

Vijčani kompresori. Idealan i stvarni rad. Bezuljni i uljen podmazivani vijčani kompresori. Kapacitet i regulacija vijčanih kompresora. Materijali. 2 sata 1 sat

Rootsov kompresor, jednovijčani kompresori, rotacijski kompresori s lamelama, spiralni kompresori. 2 sata 1 sat

Popis laboratorijskih vježbi

1. Motori s unutrašnjim izgaranjem (Laboratorij Toplinskih strojeva) 3 sata

2. Kompresori (Laboratorij Toplinskih strojeva) 3 sata 3. Mjerenje snage na kočnici, snimanje indikatorskog dijagrama, mjerenja

temperature, tlaka, brzine vrtnje. (Laboratorij Toplinskih strojeva) 3 sata

4. Posjet Tvornici Dizel motora SPLIT (ispitivanje motora na probnom stolu) 3 sata

5. Posjet Brodogradilištu SPLIT (obilazak broda i posjet konstrukcijskom uredu) 3 sata

14

Naziv predmeta Automatizacija

Kod FELMO1

ECTS 5 ECTS Predavanja: 30 sati (1ECTS). Vježbe: 30 sati (1 ECTS). Priprema za ispit: 90 sati (3 ECTS)


Predavanja: dr. sc. Jadranka Marasović, izv. prof. Vježbe: dr.sc. Jadranka Marasović, izv.prof.


Nakon položenog ispita studenti bi trebali: - Shvatiti i objasniti ulogu automatiziranih sustava – Shvatiti da se samostalni rad svakog sustava temelji na kvalitetnoj analizi i promišljenom projektiranju, kao rezultat kompromisa postavljenih zadataka i fizičkih mogućnosti izvedbe


1. Božićević, J.: Temelji automatike 1, Školska knjiga, 1990. 2. Marasović, J.: Temeljni postupci u automatici, Interna skripta, FESB, Split 2001. 3. Nikolić, G.: Upravljanje, Školske novine, Zagreb 1996.

Dopunska literatura 1. Šurina, T., Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb 1987. 2. Novaković, B.: Metode vođenja tehničkih sistema, Školska knjiga, Zagreb. 1990.


Predavanja: 30 sati 15 termina ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno + nadoknade) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 termina ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu, nadoknada

preostalih termina izvršit će se kroz seminarske radove - Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 7. tjednu nastave, drugi u 12. tjednu nastave, a treći kolokvij je ujedno i završni ispit koji će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe

Uvod: zadaci automatizacije, problemi i područja primjene. Upravljanje. Regulacijska petlja. Modeliranje sustava. 2 sata

Sustavski pristup automatizaciji. Simbolički modeli kao temelj sustavskog pristupa (kvantitativni i kvalitativni) 2 sata

Matematički modeli i analiza u vremenskom području. Odskočna funkcija kao standardna pobudna funkcija. Vremenski odziv sustava. 2 sata

Simulacija dinamičkih sustava. 2 sata

Integral konvolucije. Laplaceova transformacija. Prijenosna funkcija. 2 sata

Prijenosna funkcija osnovnih i složenih sustava. Algebra blokova. 2 sata Analiza složenih sustava. Sustavi 1. i 2. reda, prijelazni dio odziva, ustaljeno stanje 2 sata

15

Analiza sustava: pogreške ustaljenog stanja, osjetljivost, stabilnost sustava 2 sata

Sinteza sustava: regulatori - stabilizacija sustava, poboljšanje vremenskog odziva. 2 sata Analiza u frekvencijskom području. Grafički prikaz frekvencijskog odziva (Bode). 2 sata Frekvencijski karakteristika osnovnih i složenih sustava. 2 sata Karakteristike i moguća izvedba elemenata regulacijske petlje: zbrajala, mjernih osjetila i pretvornika, jedinice za vođenje. Generatori različitih pobudnih (upravljačkih) funkcija. Sklop za kašnjenje i ON-OFF djelovanje kao uvodna znanja za razumijevanje rada PLCa.

2 sata

Analogije (mehanički, elektronički sustavi). Izvedba dijelova regulacijske petlje pomoću elektroničkih komponenti. Operacijsko pojačalo. 2 sata

Nelineranosti dijelova složenih sustava opisane statičkim karakteristikama, a koje postoje zbog fizičkih svojstava tih dijelova. Razlika između odziva stvarnog sustava i matematičkog modela nastala zbog zanemarivanja takvih nelinearnosti.

2 sata

Primjena svih prethodnih koraka u automatizaciji na primjeru projektiranja rada istosmjernog motora. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi: 1. Simulacija dinamičkih sustava. Kako prevesti matematičke modele u jezik VisSima? Izbor linearnih simulacijskih elemenata i njihovo povezivanje. 2 sata

2. Testiranje utjecaja vremena diskretizacije (step size) i konačnog simulacijskog vremena (range end) na kvalitetu simulacijskih rezultata. Simulacija prijenosne funkcije pomoću gotovih blokova. 2 sata

3. Analiza vladanja složenih sustava temeljena na algebri blokova. 2 sata

4. Vremenski odziv sustava 1. i 2. reda (prijelazni i ustaljeni dio) 2 sata

5. Stabilnost sustava 2 sata

6. Sinteza sustava: P i PID regulator. 2 sata

7. Frekvencijska karakteristika sustava (Bode). 2 sata

8. Generatori pobudnih (upravljačkih) signala (kašnjenje, ON-OFF, simulacija rada PLCa. 2 sata

9. Simulacija nelinearnih komponenti regulacijske petlje opisanih statičkim karakteristikama. 2 sata

10. Simulacija kao pomoć kod projektiranja zadanog rada istosmjernog motora. 2 sata

Seminarski radovi 10 sati

16

Naziv predmeta Marketing 1

Kod FEEM01

ECTS 5 ECTS-a (60 kontakt sati)


Predavanja: Prof.dr.sc. Biljana Crnjak-Karanović, redoviti profesor Vježbe: Mr.sc. Goran Dedić, Mr.sc. Zoran Mihanović


Razumijevanje uloge i značenja primjene marketinga u društvu i u organizacijama. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i analiziranja različitih tržišnih situacija s kojima se mogu susresti u poslovanju. Usvajanje marketinških znanja i tehnika bitnih pri rješavanju praktičnih problema vezanih za tržišno poslovanje.


Previšić, J. i Ozretić Došen, Đ. (urednici): Marketing (2. izdanje), Adverta, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura Kolter, P.,: Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola, Mate, Zagreb, 2001.


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu


Tijekom semestra se provode tri provjere znanja: 1test i 2 kolokvija. Prva provjera (test) je nakon 4 tjedana nastave, druga provjera (kolokvij) nakon 9 tjedana nastave i treća provjera (kolokvij) nakon 14 tjedana nastave. Uvjet za potpis:

- Pohađanje minimalno 60% predavanja i 60% vježbi - Položen barem jedan kolokvij ili test

Položenim testom i/ili kolokvijem se smatra onaj u kojem je ostvareno minimalno 55% bodova (od mogućih 100) Uvjet za pristupanje ispitu: Potpis Način polaganja ispita:

- Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pozitivno ocijenjeni pismeni dio ispita, uvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji polože sve provjere znanja, oslobađaju se usmenog dijela ispita. Studenti koji nisu zadovoljni ostvarenom ocjenom mogu, ukoliko to žele, pristupiti usmenom ispitu te odgovarati za višu ocjenu.

- Studenti koji polože oba kolokvija oslobađaju se pismenog dijela ispita te ostvaruju mogućnost pristupanja usmenom dijelu ispita.

- Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: Postotak (%) Ocjena

50 – 65 dovoljan (2) 66 – 75 dobar (3) 76 – 85 vrlo dobar (4)

86 – 100 izvrstan (5) Ispitni rokovi: Termini ispita bit će definirani u skladu s ispitnim rokovima Ekonomskog fakulteta.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja Vježbe

17

Temeljne odrednice i dimenzije marketinga. Suština marketinške koncepcije; Definicije marketinga. 2 sata 2 sata

Razvoj marketinga i upravljanje marketingom: Od koncepcije proizvodnje do koncepcije društvenog marketinga (pokretačke filozofije, ciljevi i instrumenti). 2 sata 2 sata

Razine primjene marketinga: Makromarketing, Mikromarketing, Odnos marketinga i drugih funkcija u poduzeću. 2 sata 2 sata

Okruženje marketinga: Varijable i snage eksternog okruženja (makrookruženje, mikrookruženje). 2 sata 2 sata

Okruženje marketinga: Varijable i snage internog okruženja. Praćenje i analiza promjena u okruženju; Odgovor na promjene u okruženju. 2 sata 2 sata

Istraživanje mogućnosti i analiza tržišnih prilika. Proces istraživanja tržišta – faze i etape 2 sata 2 sata

Informacijski sustavi u marketingu. Marketinški informacijski sustav (MIS) i podsustavi MIS-a, Evolucija Informacijskih sustava. 2 sata 2 sata

Ponašanje potrošača: Obilježja i čimbenici ponašanja potrošača, Proces donošenja odluke o kupnji. 2 sata 2 sata

Segmentacija tržišta: Razvojne etape, proces segmentacije, varijable (pristupi) segmentaciji. 2 sata 2 sata

Određivanje ciljnog tržišta i konkurenata (strategija nediferenciranog, koncentriranog i diferenciranog marketinga); Strategije pozicioniranja. 2 sata 2 sata

Upravljanje marketinškim miksom. Proizvod: Dimenzije proizvoda; Odluke o pojedinačnom proizvodu; Odluke o miksu proizvoda; Razvoj novog proizvoda; proces prihvaćanja i difuzije inovacije; Životni ciklus proizvoda na tržištu.

2 sata 2 sata

Cijene: Determinante u procesu određivanja cijena; Teorijski pristupi u određivanju cijena; Strateški ciljevi i politike određivanja cijena; Metode određivanja cijena

2 sata 2 sata

Promocija: Marketinška komunikacija i promotivni miks; Ciljevi komunikacije, Proces komunikacije (elementi modela, djelotvornost procesa); Promotivni miks. 2 sata 2 sata

Marketinški kanali: Poimanje, značenje i funkcije; Suradnja, konkurencija i sukobi u kanalu; Promjene i trendovi u distribucijskim kanalima; Oblikovanje kanala distribucije.

2 sata 2 sata

Zaključna razmatranja. 2 sata 2 sata

18

Naziv predmeta Metodičko optimiranje 1

Kod FESM03

ECTS 5 ECTS (Predavanja: 45 sati, vježbe: 15 sati, kolokviji (3), priprema za ispit: 60 sati) Nastavnici i/ili suradnici

Dr.sc. Zoran Babić, red. prof.


Stjecanje aplikativnih znanja i sposobnosti primjene: metode optimiranja, mrežni problemi, evolucijski postupci, i primjeri primjene


- D. Vučina, 'Metode inženjerske numeričke optimizacije', Sveučilište u Splitu, FESB 2005 - J. S. Arora, “Introduction to Optimum Design”, McGraw Hill, 1989 - G. Magazinović: "Metode optimiranja, Bilješke uz vježbe", interni materijal, 1996

Dopunska literatura

- G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering Design", - Vanderplaats Research and Development, 1999 - A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, “Optimization Concepts and Applications in Engineering”, Prentice Hall, 1999 - S.S. Rao, “Engineering Optimization”, Wiley Interscience, 1996


Predavanja: 45 sati 15 tjedana po 3 sata tjedno - prema rasporedu

Vježbe: 15 tjedana po 1 sat tjedno - prema rasporedu


Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu. Završni ispit uključuje i kratki usmeni dio. Ocjena(%) = 0,3*M1 + 0,3*M2 + 0,4*M3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Student koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji sadrži 3 pitanja ili zadatka te 2 teoretska pitanja. Uvjet za prolaz ispita je 50% bodova od ukupnog broja te riješen jedan zadatak. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice- Predavanja Trajanje Predavanja vježbe

1. Uvod, pojmovi, osnovni aspekti i primjeri primjene 3 sata

2. Temeljni pojmovi, osnovni aspekti, modeli za optimizaciju 3 sata

3. Linearno programiranje, standardni model 3 sata

4. Linearno programiranje, Simpleks metoda, primjene 3 sata 5. Nelinearno programiranje, jednodimenzionalne (1D) metode: postupci polovljenja intervala, Fibonacci, zlatni rez, interpolacijski postupci, svođenje nD problema na 1D probleme

3 sata

6. Osnove nelinearnog programiranja, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja:

- direktne metode (metode slučajnog koraka i smjera, metoda Hookee Jeeves, Powell-ova metoda, Nelder - Mead simplex metoda, …)

3 sata

7. Nelinearno programiranje (osnove), n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja: 3 sata

19

- gradijentne metode (metoda najbržeg spusta, Newton-ova metoda, kvazi-Newton metode, ...)

8. Nelinearno programiranje (osnove), nD NLP metode kod problema sa ograničenjima:

- transformacijske metode (metode vanjske kaznene funkcije, metode unutarnje kaznene funkcije)

3 sata

9. Primjena postupaka s kaznenim funkcijama, modeliranje 3 sata

10. Osnovni pojmovi iz genetskih algoritama i metaheuristika 3 sata

11. Mrežni problemi, klasićni postupci i nove metaheuristike (SA, PSO, ACO, ..) 3 sata 12. Osnovni pojmovi i postupci: optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama, metoda grananja, GA, .. 3 sata

13. Primjeri inženjerske primjene, modeliranje 3 sata

14. Primjeri inženjerske primjene, optimizacija u MATLABu 3 sata 15. Primjeri postavljanja fizikalnih i matematičkih optimizacijskih modela za različite inženjerske probleme. Izrada odgovarajućih programskih skripti u MATLAB-u.

3 sata

Nastavne jedinice- Vježbe Trajanje Predavanja Lab. vježbe

Uvodni primjeri primjene 1 sat

Primjeri modela za optimizaciju 1 sat

Linearno programiranje, standardni model, primjeri 1 sat

Linearno programiranje, Simplex, primjeri 1 sat

Nelinearno programiranje, jednodimenzionalni (1D) primjeri 1 sat

Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) primjeri bez ograničenja. 1 sat


Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) NLP primjeri sa ograničenjima. 1 sat


Primjeri primjene evolucijskih metoda, genetski algoritmi. 1 sat

Primjeri primjene metaheuristika 1 sat

Primjeri primjene kod mrežnih problema 1 sat

Primjeri inženjerske primjene. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, MATLAB. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, modeliranje. 1 sat

20

Naziv predmeta Osiguravanje kvalitete

Kod FETL16

ECTS 5 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS, 30 sati vježbi – 1 ECTS, seminarski rad, samostalno učenje 90 sati – 3 ECTS).


Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof. Marko Mladineo, asistent


Svladavanjem nastavnog predmeta, izradbom i prezentacijom seminarskog rada, te polaganjem ispita studenti praktično stječu dovoljne općenite kompetencije za poslove unutarnjeg prosuditelja u tvrtki u kojoj će raditi, neovisno o njenoj poslovnoj djelatnosti. Uz to stječu potrebna predznanja, s gledišta sustava upravljanja kvalitetom, za pripremu dokumentacije samog sustava i njezino uvođenje u svakodnevnu primjenu. Na taj se način osposobljavaju promicati kvalitetu, kao temeljni preduvjet poslovanja hrvatskih tvrtki u suvremenomu europskom i svjetskom poslovnom okružju.


1. Bilić, B.: Predavanja postavljena na e-learning portalu 2. Vulić, N.: Sustavi upravljanja kvalitetom, Veleučilište u Splitu, Split,

2001. 3. Juran, J. M., Gryna, F. M.: Planiranje i analiza kvalitete, III. izdanje,

MATE, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

1. Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, I. dio – Upoznajmo normu ISO 9000”, Oskar, Zagreb, 2002.

2. Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, II. dio – Informacije; dokumentacija; Oskar, Zagreb, 2002.

3. Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, III. dio - Moderna povijest kvalitete, Oskar, Zagreb, 2001.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati Vježbe (auditorne i seminarski rad): 30 sati Seminarski rad studenti moraju predati i prezentirati do 10. 06. 2011.


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija). Student/ica će dobiti pozitivnu ocjenu iz predmeta ako je dobio/dobila pozitivnu ocjena iz seminarskog rada i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,4S + 0,5I S – ocjena iz seminarskog rada (izrada i prezentacija) I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2% + M3%)/3 M1%, M2%, M3%– bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima.

21

Ispitni rokovi – prema kalendaru nastave. Nastavne jedinice Predavanja Uvod. Definicije kvalitete s objašnjenjem temeljnih pojmova. Pregled povijesnog razvoja. Suvremena zbivanja na polju upravljanja kvalitetom. Uloga kontrole kvalitete u suvremenom poduzeću. Odgovornost kao posljedica loše kvalitete.

2 sata

Značajke kvalitete proizvoda. Kvaliteta i pouzdanost. 2 sata

Statistička kontrola kvalitete: Kvaliteta i vjerojatnost. Kontrolne karte. Uzorkovanje. 6 sata

Taguchijev pristup kvaliteti 2 sata Kvaliteta i normizacija. Temeljni pojmovi hrvatskog zakonodavstva. Norme i sustavi normizacije. Ciljevi, pojmovi i načela hrvatske normizacije. Hrvatski zavod za norme (HZN). Hrvatske norme (HRN). Razlozi uvođenja normi za sustave upravljanja kvalitetom.

3 sata

Razvojni put normi niza ISO 9000. Funkcionalna shema tvrtke bez/sa sustavom upravljanja kvalitetom. Primjeri primjene shema. 3 sata

Pregled zahtjeva norme ISO 9000. Pregled zahtjeva norme ISO 9001 i ISO 9004 2 sati Uspostava sustava upravljanja kvalitetom. Preduvjeti koje tvrtka mora ispuniti. Ustroj dokumentacije. Početak primjene pripremljenog sustava. 2 sata

Prosudbe i posvjedočenje sustava. Unutarnja prosudba. Nacionalni sustav ovlašćivanja. Vanjska neovisna prosudba. Horizontalna i vertikalna prosudba. Zadatak prosuditelja. Način izvođenja prosudbi.

2 sata

Metode i tehnike poboljšanja kvalitete: Demingov krug kvalitete, šest sigma, Kaizen, Poka-yoke, Brainstorming, 5S 2 sata

Metode izbora prioriteta: ABC analiza, Ishikawa dijagram, FMEA analiza 2 sata

Upravljanje kvalitetom - TQM 2 sata

Popis vježbi: Rješavanje zadataka: Izračunavanje indeksa sposobnosti, Taguchijeve metode, planovi uzorkovanja, kontrolne karte ... 15 sati

QFD metoda, FTA metoda 4 sata Zadavanje seminarskog rada 2 sata Konzultacije tijekom izradbe seminarskog rada 4 sati Prezentacija seminarskog rada 5 sata

22

Naziv predmeta Racionalno korištenje energije

Kod FESM04

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS Predavanja: 30 sati Vježbe: 15 sati

Nastavnik Dr.sc. Sandro Nižetić, doc. Dr.sc. F.Barbir, red.prof.


Student mora znati objasniti uvedene pojmove, procese te uređaje, mora znati primjeniti osnovne zakone termodinamike, pojasniti prijenos topline i strujanja te proračuna bilance tvari te različitih tokova energije te analizu učinkovitosti uređaja i postrojenja u cijelni. Povezivanje učinka svih razmatranih procesa sa promjenama u okolini, odnosno gledano na održivi razvoj. Osnove iz područja primjene obnovljivih izvora energije, ekonomike u energetici te energetske učinkovitosti u zgradarstvu.

Preduvjeti za upis Matematika 1, Matematika 2, Termodinamika 1, Termodinamika 2

Sadržaj

Uvodna razmatranja vezana za održivu procesnu energetiku, proračuna tokova energije (industrijsko parno postrojenje, postrojenje sa rashladnim tornjem, postrojenje sa izgaranjem goriva), eksergetska analiza procesa, eksergija nestlačivog fluida, eksergija goriva i apsolutne entalpije, analiza protočnih procesa, prigušivanje, uloga pumpi i ventilatora u cjevovodima, toplinske pumpe, kogeneracijska postrojenja, ekonomika u energetici, obnovljivi izvori energije, osnove energetske učinkovitosti u zgradarstvu.


1. S. Nižetić, ''Racionalno korištenje energije', FESB, 2012, (online predavanja) 2. F. Bošnjaković: Nauka o toplini (I i II dio), Tehnička knjiga, Zagreb, 1970 i 1976 3. N.Ninić: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, FESB, 2008, 4. G. Boyle: Renewable energy, power for a sustainalble future, Oxford (2004) 5. L.D.D. Harvey, Energy Efficiency and the demand for energy services, 2010.

Dopunska literatura

1. Grupa autora, HVAC Applications, ASHRAE, 2003 2. Priručnik za energetsko certificiranje zgrada, UNDP, 2010. 3. Grupa autora, ‘’Energy analysis of 108 industrial processes’’ ,U.S. Department of

energy, USA, (1997), 4. Š.Hadžiefendić, A. Lekić, E. Kulić, ‘’Kogeneracija i alternativne tehnologije u

proizvodnji električne energije, Bosna, Sarajevo, (2003), 5. S.Kakac, H. Liu, ‘’Heat exchangers’’, CRC Press, New York, (2002), 6. LJ. Majdandžić, ‘’Obnovljivi izvori energije’’, Graphis, Zagreb (2008).

Oblici provođenja nastave

Nastava se sastoji od predavanja sa izvođenjima i prikazima svih fenomena i procesa koji se tumače. Nastavu prate auditorne vježbe sa rješavanjima odgovarajućih zadataka. Posebno će se davati primjeri bliski inženjerskoj praksi.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se sastoji iz dva dijela: teoretski dio i rješavanje zadataka. Teoretski dio se polaže usmeno. Kod teoretskog dijela nije dozvoljena upotreba literature, a kod rješavanja zadataka nema nikakvog ograničenja (osim rješenih numeričkih zadataka). Oba dijela ispita nose jednak broj bodova, što daje konačnu ocjenu. I teoretska pitanja i zadaci su striktno iz sadržaja predavanja i vježbi.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Interna evaluacija i ankete studenata.

23

Naziv predmeta Konstruiranje pomoću računala 2

Kod FESM15

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Gojko Magazinović, izv. prof. (predavanja i konstrukcijske vježbe)


Sposobnost tvorbe srednje složenih geometrijskih modela primjenom suvremenoga alata za modeliranje. Sposobnost povezivanja modela s jednostavnim proračunskim tablicama. Sposobnost strukturne analize jednostavnih modela.

Preporučena literatura K. Lee, "Principles of CAD/CAM/CAE Systems", Addison-Wesley, Reading 1999

Dopunska literatura

R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Tutorial and Multimedia CD", Schroff Development Corporation, Mission 2003

R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Mechanica Structure Tutorial", Schroff Development Corporation, Mission 2003

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - po rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - po rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Na prva dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na ranijim međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Završna ocjena je određena s: Ocjena(%) = 0.25 (K + M1 + M2 + M3) gdje su: K – ocjena konstrukcijskih vježbi, M1, M2, M3 ocjene prvoga, drugoga i trećega međuispita; sve ocjene izražene u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit putem međuispita polažu pismeni ispit koji uključuje rješavanje zadataka na računalu, i možebitno odgovaranje na pitanja. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obvezni): po rasporedu Popravni ispit: po rasporedu Ispit pred povjerenstvom: po rasporedu


Predavanja A. vježbe

Projektiranje i konstruiranje 2 sata -

Razvoj proizvoda 2 sata -

Stručna posjeta gospodarstvu 2 sata -

Parametarsko modeliranje 2 sata -

24

Konstrukcijski pristup (engl. design intent) 2 sata -

Obiteljska struktura značajki modela (engl. parent/child relationship) 2 sata -

Inženjersko računanje 2 sata -

Proračunske tablice u konstruiranju 6 sata -

Integracija modeliranja i analize 2 sata -

Integrirani sustavi za analizu konstrukcija 4 sata -

Integrirani sustavi za optimiranje konstrukcija 4 sata -

Popis konstrukcijskih vježbi

Radni okoliš programa Pro/ENGINEER 2 sata

Podešavanje radnoga okoliša 2 sata

Stručna posjeta gospodarstvu 2 sata

Temeljne tehnike tvorbe i izmjene modela 2 sata

Napredne tehnike tvorbe i izmjene modela 2 sata

Prikaz studentskih radova 2 sata

Računanje proračunskim tablicama 2 sata

Analiza proračunskim tablicama 2 sata

Veza modeliranja i analize proračunskim tablicama 2 sata


Povezivanje modeliranja i analize programom Mechanica 2 sata

Statička analiza programom Mechanica 2 sata

Analiza osjetljivosti programom Mechanica 2 sata

Optimiranje programom Mechanica 2 sata


25

Naziv predmeta Gospodarstvo Hrvatske

Kod FEEM02 ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 45 kontakt sati (od 60 min) + 135 sati samostalnoga rada

Nastavnik Dr.sc. Želimir Pašalić, redoviti profesor; Dr. sc. Željko Mrnjavac, redoviti profesor


Ovladavanje studenata s relevantnim teorijskim i aplikativnim rezultatima znanstvenih istraživanja o razvitku hrvatskog gospodarstva. Osposobljavanje polaznika za kritičku ekonomsku analizu i ocjenu stanja te dinamičkih razvojnih procesa i performansi nacionalnog gopodarstva.


1. Družić, I., Sirotković, J.: Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Politička kultura, Zagreb, 2002. 2. Skupina autora (Družić, I., Urednik i redaktor): Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Politička kultura, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura 1. Ekonomski pregled, Mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista, Zagreb 2. Ekonomija/Economics, "RIFIN" d.o.o. Zagreb 3. Ostali aktualni izvori primjereni programu predmeta Gospodarstvo Hrvatske

Oblici provođenja nastave Predavanja, seminarska nastava, referati, sminarski radovi, konzultacije.


Testovi i kolokviji tijekom izvođenja nastave. Ispiti (usmeni i/ili pismeni)


Nastava se izvodi na hrvatskome jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. Mišljenje studenata o kvaliteti putem anketa. 2. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane pročelnika katedre. 3. Eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

26

Naziv predmeta Transportni sustavi

Kod FEEM10

ECTS 5


dr. sc. Tonči Piršić (predavanja i vježbe)


Sposobnost samostalnog projektiranja sustava neprestanog i povremenog transporta


1. P. Grisogono: "Transport u industriji", FESB – Split, 1996.

2. V. Koharić: "Rukovanje materijalom", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981.

3. T. Piršić: Transport u industriji, FESB - Split, 2005.

3. J. Serdar: "Prenosila i dizala", Tehnička knjiga, Zagreb, 1983.

4. H. I. Shapiro, J. P. Shapiro, L. K. Shapiro: "Cranes and Dericks",

McGraw – Hill Professional, 1999.

5. A. Spivakovsky, V. Dyachkov: "Conveying Machines 1 - 2", MIR Publishers, Moscow, 1984.

5. D. Šćap: "Prenosila i dizala, podloge za konstrukciju i proračun", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1988.

6. Tehnička enciklopedija, 6. tom, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura 1. S. Dedijer: "Osnovi transportnih uređaja", Građevinska knjiga, Beograd,

1978.

2. M. A. Alspaugh, R. O. Bailey: "Bulk Material Handling by Conveyor Belt",

Society for Mining Metalurgy & Exploration, 1996.

3. J. Fruchtbaum: "Bulk Materials Handling Handbook", Van Nostrand Reinhol, 1988.

4. D. E. Mulcahy: "Materials Handling Handbook",

McGraw – Hill Professional, 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema

rasporedu Konastrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema

rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će održana dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su pozitivna ocjena programa i 40% bodova na svakom kolokviju.

27

Ocjena (%) = 0.33 (S1 + S2 + S3) S1 - ocjena u postotcima iz 1. kolokvija S2 = ocjena u postotcima iz 2. kolokvija S3 - ocjena u postotcima iz programa Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pet teorijskih pitanja Ispitni rokovi: prema planu ispita, predmet spada u petu ispitnu grupu.


Predavanja K. vježbe

Pojam, podjela i povijest transportnih sustava. 2 sata 2 sata Transportirani materijal i transportno stredstvo. 2 sata 2 sata Pojam i podjela dizalica. Opterećenje konstrukcije. 2 sata 2 sata Sklopovi za prihvat tereta. Užeta i užetnici. 2 sata 2 sata Lanci i lančanici. Bubnjevi i koloturnici. 2 sata 2 sata Kočnice. 2 sata 2 sata Pogonski sklopovi dizalica. 2 sata 2 sata Mehanizmi za kretanje i promjenu dohvata 2 sata 2 sata Dizala. Žičare. 2 sata 2 sata Mali transportni uređaji. 2 sata 2 sata Transportne trake. 2 sata 2 sata Pločasti transporteri. Vjedreni elevatori. Kružni ovjesni transporteri. 2 sata 2 sata Strugala. Pužni transporteri. 2 sata 2 sata Inercijski transporteri. Transport pomoću sile teže. 2 sata 2 sata Pneumatski transport. Zračni žlijeb. 2 sata 2 sata Napomena: Tijekom konstrukcijskih vježbi studenti izrađuju program: "Vozno vitlo mosne dizalice". Program obuhvaća proračun svih vitalnih dijelova voznog vitla, sklopni crtež vitla, te radioničke crteže svih nestandardnih dijelova.

28

Naziv predmeta Metodičko optimiranje 2

Kod FESM05

ECTS 5 (Predavanja: 45 sati, vježbe: 15 sati, priprema za ispit)


Dr.sc. Damir Vučina, red. prof. Dipl.ing. Igor Pehnec, znanstveni novak


Stjecanje aplikativnih znanja i sposobnosti primjene: metode optimiranja, mrežni problemi, evolucijski postupci, i primjeri primjene


- D. Vučina, 'Metode inženjerske numeričke optimizacije', Sveučilište u Splitu, FESB 2005 - J. S. Arora, “Introduction to Optimum Design”, McGraw Hill, 1989 - G. Magazinović: "Metode optimiranja, Bilješke uz vježbe", interni materijal, 1996

Dopunska literatura

- G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering Design", - Vanderplaats Research and Development, 1999 - A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, “Optimization Concepts and Applications in Engineering”, Prentice Hall, 1999 - S.S. Rao, “Engineering Optimization”, Wiley Interscience, 1996

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati 15 tjedana po 3 sata tjedno - prema rasporedu

Vježbe: 15 tjedana po 1 sat tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni međuispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu. Završni ispit uključuje i kratki usmeni dio. Ocjena(%) = 0,33*M1 + 0,33*M2 + 0,34*M3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Student koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji sadrži zadatke i teoretska pitanja. Uvjet za prolaz ispita je 50% bodova od ukupnog broja te pozitivan rezultat iz teorije i zadataka. Na jesenskim ispitnim rokovima može se djelomično priznati raniji rezultat samo u slučaju cjelovito položene ukupne teorije ili zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru FESBa

Nastavne jedinice- Predavanja Trajanje

Predavanja vježbe

1. Uvod, pojmovi, osnovni aspekti i primjeri primjene 3 sata

2. Temeljni pojmovi, osnovni aspekti, modeli za optimizaciju 3 sata 3. Linearno programiranje, standardni model 3 sata

4. Linearno programiranje, Simpleks metoda, primjene 3 sata

5. Nelinearno programiranje, jednodimenzionalne (1D) metode: postupci 3 sata

29

polovljenja intervala, Fibonacci, zlatni rez, interpolacijski postupci, svođenje nD problema na 1D probleme 6. Osnove nelinearnog programiranja, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja:

- direktne metode (metode slučajnog koraka i smjera, metoda Hookee Jeeves, Powell-ova metoda, Nelder - Mead simplex metoda, …)

3 sata

7. Nelinearno programiranje (osnove), n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja:

- gradijentne metode (metoda najbržeg spusta, Newton-ova metoda, kvazi-Newton metode, ...)

3 sata

8. Nelinearno programiranje (osnove), nD NLP metode kod problema sa ograničenjima:

- transformacijske metode (metode vanjske kaznene funkcije, metode unutarnje kaznene funkcije)

3 sata

9. Primjena postupaka s kaznenim funkcijama, modeliranje 3 sata

10. Osnovni pojmovi iz genetskih algoritama i metaheuristika 3 sata

11. Mrežni problemi, klasićni postupci i nove metaheuristike (SA, PSO, ACO, ..) 3 sata 12. Osnovni pojmovi i postupci: optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama, metoda grananja, GA, .. 3 sata

13. Primjeri inženjerske primjene, modeliranje 3 sata

14. Primjeri inženjerske primjene, optimizacija u MATLABu 3 sata 15. Primjeri postavljanja fizikalnih i matematičkih optimizacijskih modela za različite inženjerske probleme. Izrada odgovarajućih programskih skripti u MATLAB-u.

3 sata

Nastavne jedinice- Vježbe Trajanje

Predavanja Lab. vježbe

Uvodni primjeri primjene 1 sat

Primjeri modela za optimizaciju 1 sat

Linearno programiranje, standardni model, primjeri 1 sat

Linearno programiranje, Simplex, primjeri 1 sat

Nelinearno programiranje, jednodimenzionalni (1D) primjeri 1 sat





Primjeri primjene evolucijskih metoda, genetski algoritmi. 1 sat

Primjeri primjene metaheuristika 1 sat

Primjeri primjene kod mrežnih problema 1 sat

Primjeri inženjerske primjene. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, MATLAB. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, modeliranje. 1 sat

30

USMJERENJE 271

Naziv predmeta Projektiranje proizvodnih sustava

Kod FETL05

ECTS

5 ECTS bodova Predavanja: 30 sati: 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Ivica Veža, red. prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja projektiranja novih proizvodnih sustava, kao i rekonstrukcije postojećih. Posebno se težište daje izradi tzv. feasibility study. Na temelju dobivenih znanja student može samostalno ili u timu izraditi idejni projekt nove tvornice, od idealnog do realnog rješenja.


- Veža, I.; Bilić, B.; Bajić, D.: Projektiranje proizvodnih sustava, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2001.

Dopunska literatura

- Aggteleky, B.: Fabrikplanung: Werksentwicklung und Betriebsrationalisierung.- Band 1,2,3., Carl Hanser Verlag, München, 1990.

- Schenk, M.; Wurth, S.: Fabrikplanung und Fabrikbetrieb Methoden für die wandlungsfähige und vernetzte Fabrik, Springer Verlag, Berlin, Heidelberg New York, 2004.

Nastava Predavanja: 30 sati Vježbe: 30 sati


Tijekom semestra bit će se tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 5 tjedana nastave, a treći u ispitnom roku. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2+M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polaže ispt preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka.

Nastavne jedinice Trajanje (sati) Predavanja Vježbe

Uvod u projektiranje proizvodnih sustava, zadaci pri projektiranju proizvodnih sustava 2

Proizvodni sustav, tehnološki proces, proizvodni proces 2 Postupak pri projektiranju proizvodnih sustava (prethodna studija, grubo projektiranje, fino projektiranje, izgradnja) 2

Prethodna studija 2

Određivanja lokacije (makrolokacija, mikrolokacija) 2 4

Određivaje broja komponentnih kapaciteta, bilanca materijala 2 4 Postupci za definiranje proizvodnih površina (metoda diskontinuiranih koeficijenata, grafička metoda, računalno određivanja površina) 2 4

Funkcionalne površine, transportne površine, skladišne površine, administracijske površine, organigram 2 4

Funkcionalne shema, određivanje blok sheme, osnovne osi projektiranja 2 2

31

Tok materijala, tipovi zgrada 2 4

Postupci za određivanje rasporeda sredstava za proizvodnju 2 4 Konvencionalne proizvodne prostorne strukture (linijska proizvodnje, grupe po vrsti, grupe po vrsti, pojedinačna proizvodnja) 2 4

Suvremene proizvodne prostorne strukture (fleksibilne proizvodne strukture) 2

Postupci za određivanje tipa proizvodnih prostornih struktura 2

Uvjeti rada (temeljenje, klimatizacija, boje, osvjetljenje i dr.) 2

32

Naziv predmeta Održavanje tehničkih sustava

Kod FETM03

ECTS 5 ECTS Predavanja: 45 sati (2 ECTS), Vježbe 15 sati (1 ECTS), Priprema za ispit: 50 (2 ECTS)

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Jani Barle, red.prof.


Nakon položenog ispita studenti bi trebali: - Razumijeti management održavanja i ulogu korištenih tehnika. – Sustavno donositi odluke u procesima održavanja. – Sudjelovati na sustavnom prikupljanju podataka i njihove analize u svrhu planiranja i upravljanja procesa održavanja. – Razumijeti načela i praksu održavanja po stanju.


1. Majdandžić, N.: "Strategije održavanja i informacijski sustavi održavanja" Strojarski fakultet u S. Brodu, Slavonski brod 1999. ISBN 9536048167 2. Čala, I.: "Održavanje opreme", Školska knjiga, Zagreb, Inženjerski priručnik 4, svezak 3, poglavlje 9. 2002. ISBN 9530316771 3. Barle, J.: “Održavanje”, (priručnik za studente-autorizirana predavanja), FESB, Split, 2004.

Dopunska literatura

1.Rausand, M.; Høyland, A: "System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications" Wiley-Interscience; 047147133X, 2003. 2. Dhillon, B.S.: "Engineering Maintenance : A Modern Approach" CRC Press, ISBN 1-58716-142-7, 2002. 3. www.weibull.com


-Predavanja (45 sati): -Konstrukcijske vježbe (15 sati):


Student može izabrati između dva načina polaganja ispita: 1) klasičan način pismenog i usmenog ispita,

Na ispitu (kolokvijima) se postavljaja 10 pitanja (po kolokvijima: I.-3 pitanja, II.-4 pitanja, III.-3 pitanja) od čega su 4 računska zadatka. Svako pitanje donosi max. 10 bodova. Ocjena se formira prema ukupnome zbroju bodova: 89-100%= 5, (Odličan), 77-88%= 4, (Vrlo dobar), 64-76%= 3, (Dobar), 50-63%= 2, (Dovoljan), 0-49% = 1, (Nedovoljan).

2) izrada i obrana seminarskog rada koji pokriva cijelo gradivo ili gradivo iz pojedinog kolokvija.

Seminarski se rad sastoji od izrade pisanog dijela (opsegom i formom sličnog stručnom izvještaju ili tehničkom opisu) i njegove javne prezentacije u trajanju od 15 minuta. Izrada seminarskog rada se obavlja uz redovite konzultacije s predmetnim nastavnikom. Ispitni rokovi: Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita održati će se prema rasporedu ispitnih grupa utvrđenom na početku akademske godine.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja Vježbe

1. Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Radna sposobnost održavanog i neodržavanog sustava, Krivulja mortaliteta. 3 sata 1 sat

2. Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja. 3 sata 1 sat

3. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti, oštećenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA).

3 sata 1 sat

4. Pregled i temeljne značajke modova oštećenja. Modeliranje modova oštećenja. Ljudske pogreške u održavanju. Parametarske i neparametarske metode procijene vijeka trajanja.

3 sata 1 sat

5. Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja - neparametarske metode, potpuni 3 sata 1 sat

33

i cenzorirani podaci.

6. Parametarske metode procijene pouzdanosti. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara (Weibullov, Eksponencijalni model i Lognormalni modeli). Papir pouzdanosti, maksimalna vjerodostojnost (MLE). Intervali povjerenja.

3 sata 1 sat

7. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfiguracije, redudancija. Opis sutava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja. 3 sata 1 sat

8. Sposobnost za održavanje i raspoloživost. Utjecajne veličine i osnovni modeli. 3 sata 1 sat

9. Pouzdanost obnovljivih sustava – procesi brojanja (HPP i NHPP). 3 sata 1 sat 10. Korištenje generičkih podataka, prethodnih iskustava i/ili mišljenja eksperata. 3 sata 1 sat 11. Tehnička dijagnostika (uloga u procesima održavanja). Procedura, vrste i osnovni indikatori, područje primjene tehničke dijagnostike. 3 sata 1 sat

12. Fizikalno modeliranje pouzdanosti i ubrzano testiranje. 3 sata 1 sat 13. Planiranje pregleda, popravaka i procjena troškova. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala. 3 sata 1 sat

14. Modeliranje opitmalnih intervla preventivnog održanaja. 3 sata 1 sat 15. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja.

3 sata 1 sat

34

Naziv predmeta Proizvodni menadžment

Kod FETL09

ECTS

5 ECTS bodova Predavanja: 30 sati: 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Ivica Veža, red. prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovnim znanjima iz područja proizvodnom managementa.:

Strategije proizvodnog managementa, Dizajniranje proizvoda. Proces razvoja novog proizvoda, Lanac dobavljača (Supply Chain Management), Planiranje i upravljenje proizvodnjom, Planiranje materijala i upravljanje zalihama, Koncepcije za planiranje i upravljanje proizvodnjom, Simulacija proizvodnih sustava.


Dulčić, Ž.; Pavić, I.; Rovan, M.; Veža: Proizvodni management, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Ekonomski fakultet, Split, 1996.

Schroeder, R.G.: Upravljanje proizvodnjom, IV izdanje, MATE, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

Slack, N.; Chambers, S.; Johnston, R.: Operations Management (fourth edition), Pretince Hall, Harlow, 2004.

Wild, R.: Operations Management (sixt edition), continuum, London New York, 2002.

Nastava Predavanja: 30 sati Vježbe: 30 sati


Tijekom semestra bit će se tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 5 tjedana nastave, a treći u ispitnom roku. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2+M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polaže ispt preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka.

Nastavne jedinice Trajanje (sati) Predavanja Vježbe

Proizvodni management 2

Strategije proizvodnog managementa 2

Proizvodna funkcija 2

Dizajniranje proizvoda. Proces razvoja novog proizvoda 2

Lanac dobavljača (Supply Chain Management). 2 4

Planiranje i upravljenje proizvodnjom 2 4

Planiranje materijala i upravljanje zalihama 2 4

Koncepcije za planiranje i upravljanje proizvodnjom 2 4

35

Tehnika mrežnog planiranja, metoda optimalne iskorištenosti kapaciteta, postupak upravo na vrijeme JIT - Just in Time 2 2

Metoda planiranja resursa za proizvodnju MRP (Material Requirement Planning) , MRP II (Material Resource Planning) 2 4

ERP (Enterprises Resource Planning) 2 4 Optimalna tehnologija proizvodnje OPT (Optimized Production Technology), upravljanje progresivnim brojevima 2 4

Poboljšanje. Metode i tehnike poboljšanja 2

Simulacija proizvodnih sustava 2

Kontiunirana i diskretna simulacija 2

36

IZBOPRNI PREDMETI

37

Naziv predmeta Rashladna tehnika

Kod FESL 37

ECTS 5 (Predavanja: 30 sati, vježbe: 30 sati, priprema za ispit)


dr.sc. Sandro Nižetić, doc. (predavanja i auditorne vježbe)


Studenti se osposobljavaju za samostalno rješavanje praktičnih zadataka i projekata iz ove oblasti: proračuni potreba za hlađenjem, postavljanje i proračun rashladnih ciklusa, odabir komponenata (opreme), izvođenje instalacija, te eksploataciju i održavanje.


1. S. Nižetić: Rashladna tehnika, FESB (online predavanja), 2011, 2. O. Fabris: Rashladna tehnika, FESB, Interna skripta, Split, 2004, 3. Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika

marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemačkog) 3. ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment,

Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004

Dopunska literatura 1. Časopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb 2. Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Za pristupanje usmenom dijelu ispita potrebno je izraditi seminarski rad. Krajnja ocjena se fomira temeljem seminarskog rada (50%) te temeljem usmenog ispita (50%). Ispitni rokovi: Prema rasporedu FESBa


Predavanja A. vježbe Uvodno o hlađenju, svrsi te primjeni hlađenja. 2 sata 2 sata

Načini postizanja niskih temperatura. Idealizirani rashladni ciklus. 2 sata 2 sata Realni rashladni cikusi, kaskadnio rashladni ciklus, rashladni ciklus sa višestupanjskom kompresijom, analiza poboljšanja rashladnih ciklusa. 2 sata 2 sata

Svojstva rashladnih fluida, utjecaj na okoliš, odabir rashladng fluida, zamjena rashladnih fluida. 2 sata 2 sata

Izvedbe kompresora u rashladnoj tehnici, performanse i osnovne karakteristike. 2 sata 2 sata

Isparivači rashladnih postrojenja. 2 sata 2 sata

Kondenzatori rashladnih postrojenja. 2 sata 2 sata

Ostala oprema rashladnog sustava (prigušni ventili, cjevovod, armatura itd). 2 sata 2 sata

Regulacija sustava hlađenja. 2 sata 2 sata Izvedbe rashladnih sustava- hladnjaci, klima uređaji, ledomati, toplinske pumpe, velika postrojenja ited. 2 sata 2 sata

Izvedbe rashladnih sustava. 2 sata 2 sata



Osnove klimatizacijske tehnike. 2 sata 2 sata

Osnove kriogene tehnike. 2 sata 2 sata

38

Naziv predmeta Metalne konstrukcije

Kod FESL11 ECTS 5


Dr. sc. Želko Domazet, red. prof. Dr. sc. Lovre Krstulović-Opara, izv. profesor


Konstruiranje i održavanje jednostavnijih metalnih konstrukcija. Koncipiranje i projektna dokumentacija putem CAD programskog paketa CATIa ili SolidWorks. Proračun konstrukcije putem metode konačnih elemenata i programskog paketa ADINA.


1. Ž. Domazet, L. Krstulović-Opara, Skripta iz Metalnih konstrukcija (online skripta u pripremi, nerecenzirani tiskani materijal dostupan na e-learning portalu)

2. Ž. Domazet, L. Krstulović-Opara, Skirpta iz Osnova strojarstva (online skripta dostupna na www.ktf-split.hr)

3. EUROCODE 1 4. EUROCODE 3

Dopunska literatura

1. B. Androić, D. Dumović, I. Džeba, Metalne konstrukcije I, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.

2. A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Splitu, Split 1998.

Nastava


30 sati predavana 30 sati konstrukcijskih vježbi 1.3.'11. – 17.06.'11. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno ( 4 sata tjedno) Predavanja i vježbe održavaju se u računalnoj učioni C-706. Nastava uključuje rad na

računalima. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana dva kolokvija koja uključuju teorijski dio te predaja programskih zadataka koji s teorijskim dijelom sačinjavaju ukupnu ocjenu. Prvi kolokvij je nakon u šestom tjednu nastave, drugi u šesnaestom tjednu nastave, a predaja programskih zadataka u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% prisustvovanja ukupno održanoj nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi kolokvij obuhvaća pismenu provjeru teorijskog dijela uključujući vijčani spoj, drugi dio obuhvaća ostatak teorijskog dijela. Predaja programskog zadatka obuhvaća usmenu prezentaciju programskog projekta. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ukupna ocjena računa se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka. Uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje 70% nastave i predaja programskog zadatka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice – predavanje Trajanje

Uvod u konstrukcije i konstruiranje 2 sata

Ugovaranje metalnih konstrukcija. 2 sata

39

Materijali za metalne konstrukcije (čelici) 2 sata

Materijali za metalne konstrukcije (aluminijeve legure) 2 sata Opterećenja konstrukcija prema HRN, DIN, EUROCODE 3 2 sata Oblikovanje metalnih konstrukcija 4 sata Spajanje metalnih konstrukcija (vijčani spojevi) 2 sata Proračun vijčanog spoja 2 sata Spajanje metalnih konstrukcija zavarivanjem 2 sata

Proračun zavarenog spoja 2 sata

Oblikovanje vijčanih i zavarenih spojeva obzirom na zamor 2 sata

Antikorozivna zaštita 2 sata

Antikorozivna zaštita 2 sata

Ugovaranje i obnavljanje antikorozivne zaštite 2 sata

Konstrukcijske vježbe Trajanje Uvod u programski paket CATIA i koncipiranje konstrukcije u programskom paketu CATIA 6 sati

Rješavanje primjera dimenzioniranja vijčanog spoja 4 sati Rješavanje primjera dimenzioniranja zavarenog spoja 6 sati Uvod u programski paket ADINA i dimenzioniranje konstrukcije u programskom paketu ADINA 6 sati

Finalizacija programskog zadatka 8 sati

40

Naziv predmeta Energetska učinkovitost u zgradarstvu

Kod FESL24

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS (30 sati predavanja = 2ECTS, 30 sati vježbi = 2 ECTS; ispit = 1 ECTS)

Nastavnik Doc. dr.sc. Sandro Nižetić


Poznavanje osnovnih pojmova iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Poznavanje raspodjele potrošnje energije u zgradama. Poznavanje mjera energetske učinkovtosti u zgradarstvu. Poznavanje zakonske regulative u sektoru zgradarstva vezano za energetsku učinkovitost.

Preduvjeti za upis Termodinamika 1 i 2, Mehanika fluida 1

Sadržaj

Uvodno o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Potrošnja energije u zgradama i zakonska regulativa. Toplinska zaštita zgrade. Učinkovito grijanje, hlađenje, ventilacija te priprema potrošne tople vode u zgradama. Proračun emisija CO2 ovisno o vrsti energenta. Osnovno o primjeni obnovljivih izvora energije u zgradama. Učinkovito korištenje električne energije u zgradama. Energetski pregledi i certificiranje zgrada. Ekonomski pokazatelji i vrednovanje mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu.


S.Nižetić, ‘’Energetska učinkovitost u zgradarstvu’’, (online predavanja), FESB, 2011. ‘’Energy Efficiency in Buildings’’ – Guide F, CIBSE, 2004. ‘’Energy Efficiency Guide for Existing Commercial Buildings’’, Guide, ASHRAE, 2009.

Dopunska literatura

Skupina autora, ''Priručnik za energetske savjetnike'', UNDP, Zagreb 2008, Skupina autora, ''Tipske mjere'', UNDP, Zagreb 2009, Skupina autora, ''Priručnik za ventilaciju i klimatizaciju'', EGE, 2003, Skupina autora, ''Priručnik za grijanje'', EGE, 2005. Skupina autora, ''Priručnik za energetsko certificiranje zgrada'', UNDP, 2010.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Seminar. Case study – praktični primjer, tj. provedba preliminarnog energetskog pregleda određenog objekta, izrada studije. Konzultacije.

Način provjere znanja

Izrada preliminarnog energetskog pregleda za određeni objekat te usmena provjera znanja prilikom obrane projekta.

Jezik poduke Hrvatski i/ili engleski jezik.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre, itd.

41

Naziv predmeta Marketing 2

Kod FEEM01

ECTS 5 ECTS-a 60 kontakt sati


Predavanja: Prof.dr.sc. Biljana Crnjak-Karanović, redoviti profesor Vježbe: Dario Miočević, dipl.. oecc., Mr.sc. Goran Dedić, Mr.sc. Zoran Mihanović


Uspješnim usvajanjem programa ovog kolegija studenti bi trebali razumjeti temeljna načela marketinškog upravljanja, te biti u stanju koristiti se usvojenim teorijskim znanjima, konceptima i načelima specifičnim za ovaj kolegij. Informatički podržanom simuliranom tržišnom situacijom, kroz rad u grupi, studenti bi se trebali osposobiti za identificiranje pojedinačnih i skupnih ciljeva i odgovornosti, te djelovati sukladno definiranim ulogama, što će pridonijeti bržem usvajanju znanja i vještina iz područja marketinškog upravljanja i djelovanja u realnim tržišnim situacijama.


1. Kolter, P., (2001) Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola, Zagreb, MATE

2. Kotler, P., Keller, K. L. (2008) Upravljanje Marketingom, 12. izdanje, Zagreb, MATE

3. Previšić, J., Ozretić-Došen, Đ. (ur) (2004) Marketing, 2 izdanje, Zagreb, Adverta Dopunska literatura 1. Aaker. D. A. (2001) (6th ed) Strategic market management, New York, John

Wiley & Sons 2. Kotler, P., (2003) (11th ed) Marketing management, New Jersey, Pearson

education LTD. 3. Mason, C., and Perreault, W. (2001) The Marketing Game (3rd ed), McGraw

Hill Education

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra se provode dvije provjere znanja ( 2 testa). Prva provjera je nakon 8 tjedana nastave, a druga nakon 14 tjedana nastave. Uvjet za potpis:

- Pohađanje minimalno 60% predavanja i 60% vježbi - Položen barem jedan test - Sudjelovanje u obveznim grupnim zadacima

Položenim testom se smatra onaj u kojem je ostvareno minimalno 55% bodova (od mogućih 100) Uvjet za pristupanje ispitu: Potpis Način polaganja ispita:

- Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pozitivno ocijenjeni pismeni dio ispita, uvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji polože sve provjere znanja, oslobađaju se usmenog dijela ispita. Studenti koji nisu zadovoljni ostvarenom ocjenom mogu, ukoliko to žele, pristupiti usmenom ispitu te odgovarati za višu ocjenu.

42

- Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: Postotak (%) Ocjena

50 – 65 dovoljan (2) 66 – 75 dobar (3) 76 – 85 vrlo dobar (4)

86 – 100 izvrstan (5) Ispitni rokovi: Termini ispita bit će definirani u skladu s ispitnim rokovima Ekonomskog fakulteta.


Predavanja Vježbe

Marketing i proces marketinškog upravljanja 2 sata 2 sata

Planiranje marketinških aktivnosti I 2 sata 2 sata

Planiranje marketinških aktivnosti II 2 sata 2 sata

Uloga marketinga u strateškom planiranju I 2 sata 2 sata

Uloga marketinga u strateškom planiranju II 2 sata 2 sata

Marketinška strategija 2 sata 2 sata

Analiziranje industrija i konkurenata I 2 sata 2 sata

Analiziranje industrija i konkurenata II 2 sata 2 sata

Upravljanje strategijama marketinga u životnom vijeku proizvoda I 2 sata 2 sata

Upravljanje strategijama marketinga u životnom vijeku proizvoda II 2 sata 2 sata

Određivanje strategija za tržišne lidere, izazivače, sljedbenike i tamponere I 2 sata 2 sata

Određivanje strategija za tržišne lidere, izazivače, sljedbenike i tamponere II

Organiziranje, primjenjivanje, vrednovanje i kontroliranje marketinških aktivnosti I

2 sata 2 sata

Organiziranje, primjenjivanje, vrednovanje i kontroliranje marketinških aktivnosti II

2 sata 2 sata

Međunarodni marketing u dvadest i prvom stolječu 2 sata 2 sata

43

Naziv predmeta Održiva proizvodnja

Kod FETM08

Vrsta Predavanja/ Vježbe Obvezatni

Razina Predmet specijalističke razine

Godina 2. Semestar/trimestar 3.

ECTS 5 ECTS boda Predavanja: 30 sati: 1 ECTS boda Vježbe: 30 sati: 1 ECTS boda Priprema za ispit: 90 sati 3 ECTS boda

Nastavnik Dr. sc. Dražen Bajić, red. prof. Dr. sc. Branko Klarin, izv.prof.


Studenti stječu znanja o održivoj proizvodnji, onoj u kojoj se odvija razvoj proizvoda i servisa korištenjem procesa i sustava koji ne zagađuju okolinu, čuvaju energiju i prirodne resurse, ekonomski je održiva, osigurava sigurnost i zdravlje za radnike, društvo i kupce, a socijalno i kreativno je je korisna za sve radnike.

Preduvjeti za upis Za praćenje novosti iz ovog područja nužno je poznavanje engleskog jezika.

Sadržaj Uvod u održivu proizvodnju i povjesni razvoj koncepta. Principi održive proizvodnje. Problemi održivosti proizvodnje. Procjena životnog ciklusa proizvoda i proizvodnog procesa – LCA. Čista proizvodnja i čiste tehnologije. Energetska učinkovitost. Učinkovito korištenje materijalnih resursa. Održiva proizvodnja energije. Održiva proizvodnja i potrošnja hrane. Održivo upravljanje šumama i održiva proizvodnja proizvoda od drva.


1. Niemann, J.; Tichkiewitch, S.; Westkämper: Design of Sustainable Product Life Cycles, Springer Verlag, 2009

2. Fiksel , J.: A Guide to Sustainable Product Development: Eco-Efficient Product Development and Sustainable Production, Mc.Graw-Hill, 2009

Dopunska literatura

1. Bernard A., Tichkiewitch S.: Design of Sustainable Product Life Cycles, Springer Verlag, 2009

2. Cheremisinoff, N.: Handbook of Cleaner Production, Elsevier, 2009 Oblici provođenja nastave

Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objašnjenja koristit će se folije i prezentacije u programu Power Point. Vježbe su laboratorijske i obvezne su za sve studente. Studenti su dužni podnijeti pismeno Izvješće sa svake vježbe.


Tijekom izvođenja nastave održavaju se testovi provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobađaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove pišu pismeni ispit, nakon kojega se polaže usmeni ispit.. Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja predavanja i vježbi, kvalitete izvješća sa laboratorijskih vježbi, rezultata testa ili položenog pismenog dijela ispita (70%). Konačna ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30 %)..


Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta

Interna evaluacija i ankete studenata.

44


Predavanja A. vježbe 1. Uvod u održivu proizvodnju i povjesni razvoj koncepta. 2 sata - 2. Principi održive proizvodnje. Problemi održivosti

proizvodnje. 2 sata

3. Procjena životnog ciklusa proizvoda i proizvodnog procesa. 2 sata 4. Napredne proizvodne tehnologije. Klasifikacija, oznovne

značajke. 2 sata 2 sata

5. Pregled i značajke suvremenih materijala za rezne alate. Značaj i problemi s recikliranjem sredstva za hlađenje, ispiranje i podmazivanje.

2 sata 4 sata

6. Visokobrzinska obrada bez ili sa minimalnom upotrebom sredstva za hlađenje.

2 sata 4 sata

7. Obrada tvrdih materijala tvrdim tokarenjem i glodanjem. Ekonomska analiza primjenjivosti postupaka kao alternative brušenju.

2 sata 4 sata

8. Čista proizvodnja i čiste tehnologije. Kyoto i ostali protokoli. 2 sata 2 sata 9. Energetska učinkovitost. Nove tehnologije. 2 sata 2 sata 10. Racionalno korištenje energije. Energetski gubici i izolacija. 2 sata 2 sata 11. Održiva proizvodnja energije. Centralizirani i distribuirani sustavi. 2 sata 2 sata 12. Učinkovito korištenje materijalnih resursa. Materijali u okruženju. 2 sata 2 sata 13. Održivi transport. Trendovi. 2 sata 2 sata 14. Održiva proizvodnja i potrošnja hrane. Ribarstvo, ekološka proizvodnja.

2 sata 2 sata

15. Održivo upravljanje šumama i održiva proizvodnja proizvoda od drva. 2 sata 2 sata

sveučilište u splitu - elearning.fesb.unist.hr · obradni centar. 2 sata brusni obradni centar....

Documents