obradni strojevi-dio 1

8/10/2019 Obradni Strojevi-dio 1

1/28

1

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

OBRADNI STROJEVI

(OBRADA ODVAJANJEM ESTICA)

Prijenosnici za posmino kretanje

Slavonski Brod, sijeanj 2008.


2/28

2

PRIJENOSNICI ZA POSMINO KRETANJE

- Izvode se u vidu translatornog kretanja

Pogonski motor prenosnik ureaj za ureaj za pretavaranje

prekretavanje smjera rotacije u translaciju

-za konvencionalne strojeve

- pogonski motor=> asinhroni motor

-prenosnik ( ili stepensti ili kontinuirane promjene)

- troe se manje i manje su brzine

- obino zupanici

-ureaj za pokretanje smjera sa spojkom ili koninim zupanicima

- Mehanizam za pretvaranje rotacije u translaciju

o Za duljinu puteva 4-5m = koristi se navojno vreteno i

matica

M P ups MPT


3/28

3

- Standardni usponi 3, 6, 12, 24 mm =h

- Za duljine l > 5m = zupanik i zupasta letva

o Uglavnom kod tekih strojeva

- Za NVOS za krae puteve: kotrljajue navojno vreteno i

matica

-za ravnu os kretanja numerikih

strojeva imaju poseban motor

Vreteno- trapezno od

elika koji se do povrinski

mora kalitit., 60HRC

Element za

ponitenje zranosti

DVODIJELNA MATICA- bronana

USPOREDNI

MJERNI ELEMENT

KLIZA(RADNI STOL, SUPORT)

MOTOR (

ISTOSMJERNI

SERVOMOTOR)


4/28

4

GLAVNO VRETENO

- Za uleitenje - hidrodinamiki leaji

Kotrljaju

i leaji Hidrostatski leaji ( rad leaja na zavisi od

okreta)

Hidrodinamski- viepovrinski leaj

1.Kliznihidrostatski

2.Kotrljajui ( valjni) leajevi

- Za prednji radijalni leaj:o Valjie vodi unutranji prsten

- Konus => da se moe u leaju stvoritiodgovarajui prednapon

Prednji radijalni leaj

Stranji radijalni leaj

Aksijalni leajPovrine za

prihavat alata i

pribora za

obradak i alat

Konus 1:12

B


5/28

5

- valjie vodi vanjski prsten

- aksijalni leaj

- Stranji radijalni leaj

D > 100 - 500

K 1 : 12

Dovod ulja za hlaenje

10 20 % slabiji odprednjeg

15

75


6/28

6

Hidrostatsko uleitenje

U principu se sastoji od vieuporita u koje dovodimo ulje

pod pritiskom -> na taj nain

spreavamo izravni kontakt

izmeu pokretanog dijela

zranosti 25- 50 m

- Sastoji se iz vie uporita u koje dovodimo ulje. Tako da

moemo i u mirovanju sprijeiti kontakt izmeu pokretnog i

nepokretnog dijela

o Kuglini hidrostastski leaj je jako skup i koristi se kod

karausela

Nepokretni dio

Pokretni dio

Po

Dovod ulja iz pumpe


7/28

7

POSTOLJA

ZADATAK POSTOLJA : -

Prihvat pokretnih i nepokretnih sklopova stroja- Prihvat optereenja od obrade i prijenos na temelj

stroja

Izvedbe postolja:

o Ljevana koristi se u serijskoj proizvodnji obradnih

strojeva ( SL )

o Zavarena elina kod izvedbe prototipa i kod gradnje

operacijonih ( agregatnih) strojeva i postrojenja

Tipini oblici postolja:

A

B

C

FE


8/28

8

A temelj ploe

B stup

C konzola

D krevet

E stup

F grede

rafirano -> funkcionalne plohe, po njima se vri kretanje, zovu se

vodilice , vre najee translatorno kretanje

Voilice - > funkcionalne plohe du ili oko kojih se vri kretanje

pokretnih dijelova ( sklopova ) stroja. Mogu biti za:

E

D


9/28

9

Pravocrtno ili

translatorno gibanje

Kruno kretanje

Prema nainu kako je ostvaren kontakt izmeu pokretanog (

klizai ) i nepokratnog ( postolje ) dijela razlikujemo tri vrste

vodilica:

1.Klizne

2.Kotrljajue

3.Hidrostatske

Ad.1)Klizne vodilice

Materijal SL za konvencionalne strojeve, klizatakoer od SL

- poto su i vodilica i klizaod SL dolazi do difuznog trenja, tj.velikog troenja i zato se koriste kombinacije materijala.

-

Primjer: vodilice zakaljeni materijal

kliza plastine mase (tekstolit, teflon)

-oblici kliznih vodilica:

LASTIN REP

Letve za podeavanje su izvedene na dva naina:

- s nagibom

- bez nagiba (planparalelne)

KLIZA

LETVE ZA PODEAVANJE ZRAZRANOSTI

POSTOLJE


10/28

10

PRIZMATINA VODILICA

Ove vodilice se najee koriste u paru

V - OBLIK VODILICE

- nisu potrebne letve za podeavanje zranosti, moda samo

protiv odizanja.

KLIZA

LETVE ZA PODEAVANJE ZRAZRANOSTI

LETVE PROTIV ODIZANJA

VRI VOENJE SLOBODNA

KLIZA

POSTOLJE


11/28

11

- Povoljno je to se moe dovesti velika koliina ulja za

podmazivanje koje zbog oblika V dobro podmazuje.Moe se

koristiti u paru s prizmatinom vodilicom

A OBLIK VODILICE

- moe se koristiti u paru s prizmatinom

ad 2.) Kotrljajue (valjne) vodilice

Oblici valjnih vodilica

- izmeu pokretnog i nepokretnog dijela dolaze valjnielementi koji mogu biti kuglice, valjii, iglice.

KLIZA

POSTOLJE


12/28

12

kliza

postolje

kliza

valjii

postolje

IGLICE


13/28

13

- kod ovih vodilica treba razlikovati: - vodilica saogranienou kretanja

- vodilica bez ogranienja kretanja

- to ovisi kakav je lanac valjnih tijela, a on moe biti:

- otvoren

- lanac je doao do kraja postolja i vie se klizane moe pomai

udesno (za ogranieni put kretanja)

- zatvoren

KLIZA

POSTOLJE

LCLA


14/28

14

- neogranien put kretanja

ad 3.) Hidrostatske vodilice

- ako sluajno nestane ulja moe doi do zaribavanja

Razni su postupci obrade:

- tokarenje tokarilice- buenje builice- glodanje glodalice- bruenje bruilice- blanjanje blanjalice- dubljenje dubilice- provlaenje provlakalice

KLIZA

POSTOLJE


15/28

15

- Superfine obrade strojevi sa vie vrsta kretanja- honanje

-superfini

- lepovanje

Prema vrsti proizvodnje strojevi se mogu podijeliti na:

- univerzalne (za maloserijsku i pojedinanu proizvodnju)- posebni strojevi (za serijsku proizvodnju)

- specijalni (agregati) strojevi i razna taktna postrojenja

Obzirom na nain upravljanja strojeve dijelimo na:

- runo upravljanje- programsko (automatsko) upravljanje

- s krutom memorijom (analogno upravljanjepreko

krivulje)- s fleksibilnom memorijom numeriko upravljanje


16/28

16

TOKARENJE I STROJEVI ZA TOKARENJE

Postupak OOkod kojeg je: glavno kretanje rotacija obratka

posmino kretanje kontinuirana

translacija

I. UZDUNA OBRADA

1.) uzduna vanjska obrada

gruba obrada - a veliki ; f veliki ; v(n) malo

zavrna obrada - a malo ; f malo ; v veliko

V(N)

POSMINA KRETANJA

a

iljak


17/28

17

1.)uzduna unutarnja obrada

II. POPRENA OBRADA

1.) Vanjska

tokarenje ela ili

obrada utora

a

fv

v

f

f


18/28

18

1.)Unutarnja poprena obrada

obrada ravne povrine

3.)Obrada konusa:

a)Vanjska b.)unutarnja

4.)Obrada zavojnice(navoja):

f

a


19/28

19

5.)Obrada poligona:

6.)Obrada profilnih kontura:

PRIBOR ZA PRIHVAT OBRATKA


20/28

20

obradak

iljak

Kod simetrinih obradaka-> sve eljusti istovremeno pokretne

-Za prihvat obradaka vee duljine => pored stezne glave i iljak

Za prihvat obradaka vee duljine pored stezne glave i iljak

Obradak ne simetrian

iljaksredinje

gnijezdo

Sredinje

gnijezdo


21/28

21

-Za sluaj unutarnje obrade moemo koristiti iljak

-obrada meu iljcima:

-Za prihvat (stezanje) ipkastog materijala- RAZNE ELASTINE

AHURE

iljci

Tokarsko srce

obradak

eljusti za prihvat

obaratka sa ela

lineta


22/28

22

PRIBOR ZA PRIHVAT ALATA

Razne izvedbe nosaa alata

revolverski drai alataza prihvat viealata(obino 5-16 alata)

etverostrani draalata

Tehni

ke karakteristike:1.) radni prostor stroja --- max maksimalni promjer obrade

--- Lmax maksimalna duljina obratka2.) mijenjako podruje frekvencije vrtnje (nmin..nmax)3.) mijenjako podruje posmaka (posmine brzine) (fmin.fmax)

(vf minvfmax)

4.) instalirana snaga elektromotora za glavno kretanje (pogonskasnaga P u kW)

ahura

ipka


23/28

23

5.) dimenzije stroja6.) masa stroja

IZVEDBE TOKARILICA

1.)UNIVERZALNATOKARILICA

IZMJENJIVIZUPANICITOKARSKOGNAVOJA OKRETNI SUPORT

Navojno

vreteno za

GLAVNO VRETENOSA STEZNOM

DRAALATAKONJI

UTORNOVRETENO ZAPRIJENOSKRETANJA KODUZDUNE,

KREVETUPRAVLJAKO VRETENOPOSUDA ZA PRIHVAT

O I RASHLADNOGKLJUNA Postolje (noge)

PRENOSNIK ZAPOMONO

IZMJENJIVI

ZUPANICIC

TOKARSKOG

PRENOSNIK

ZA

GLAVNO


24/28

24

2.)VERTIKALNA(KARUSEL)TOKARILICA

- za pojedinanu obradu obradaka velikih dimenzija imasa

(kuita i postelja, generatora, motora, turbina, itd.)- za ~ 500 . 20 000 i vie (mm)

3.)EONETOKARILICE

- za obradu obradaka koji su slini disku (razni poklopci,

prstenovi, zupanici, itd.)

d/l 1 u serijskoj proizvodnji


25/28

25

UZDUNI SUPORTI (KRETANJE RELATIVNO MALO)

- stezna glava --- hidrauliko stezanje

- biranje vrijednosti glavnog i pomonog kretanja po

programu ( krini razdjelnik)

- duljina kretanja posminog kretanja odreena

graninicima---granino upravljanje

4.)REVOLVERSKETOKARILICE

-za serijsku obradu dijelova tipa osovine (razne matice,

osovine, vijci, itd.)

razlikujemo:

- jednokrivuljne automat

GLAVNO VRETENO

NOSAALATA

JEDNA KRIVULJA ZA UPRAVLJANJE DULJINOM HODA ALATA


26/28

26

-viekrivuljne alate --- da skratimo vremena upravljanja

po broju glavnih vretena:

-jednovreteni tokarski automati

Nosa alata je zakretan je zakretan, tako da svaki alat moe

obraditi odreenu povrinu


27/28

27

- vievreteni tokarski automati

NOSAI ALATA:

- zvjezdasti (za manji broj alata, 5 6)

- bubnjasti (za prihvat vie alata, 6 16 )


28/28

Glavno i pomono kretanje --- po programu

Duljina puteva alata --- granino upravljano

4.)KOPIRNETOKARILICE

- za serijsku obradu dijelova tipa osovina s kompliciranim oblikom

- direktno kopiranje (mehanika izvedba)

- indirektno kopiranje (elektrino, hidrauliki, kombinirano ---

elektriki i hidrauliki)

TOKARSKIAUTOMATI- za velikoserijsku proizvodnju raznih dijelova iz ipkastog

materijala

- automatsko stezanje i otputanje obratka

- transport sirovca

- automatska obrada u vie operacija --- sa vie alata ---automatsko zakretanje nosaa alata

obradni strojevi-dio 1

Documents