1. Razvoj klasinih obradnih strojeva:

7. i 6. st. pr. Kr.

5. st. pr. Kr.

Kaciga, oklop, vr, ae 1425. potkova, 1525. avao, 1544. posue, 1771. runa vretenasta prea (tjesak), 1842. parni bat, 1880. carski bat.

1: 10: 40

malj:nakovanj: temelj

50t : 500t : 2000t

Rad deformacije od 100 tm (100 kJ ) Danas 1000 tm (1000 kJ ) Kraj 19.st. hidraulina prea, razvoj automobila, blatobran 1905. iz tri operacije (na tri mjesta) tri ovjeka uz pomo stroja 1910. blatobran se radi iz 8 operacija:

1) izrada platine, 2)savijanje zadnjeg dijela blatobrana, 3) savijanje prednjeg dijela blatobrana, 4) oblikovanje prednjeg dijela,

5) zavarivanje stranjeg i prednjeg dijela, 6) ravnanje zavara, 7) fino ravnanje zavara, 8) prosijecanje vika materijala. 1939. izrada blatobrana u alatu

1981. automatska izrada blatobrana

Od strojeva se zahtijeva:

a) to vea tonost

b) to manja serija c) to vea automatizacija d) to jefinije cijena stroja (30-50) /kg cijena automobila (10-15) /kg cijena dijelova auto. (3-5) /kg 1967. 6,1 mlrd strojeva (poetak kupovanja automobila, perilica..) 1970. 7,8 mlrd 1975. 13 , 1980. 23 , 1990. 40 , 1993. 23 , danas 50 mlrd omjer udjela strojeva OMD i OO je 50: 50%

2. Razvoj NC strojeva:

Dijele se na NC i CNC upravljanje.

1808. buena kartica u limu za upravljanje tekstilnog stroja 1863. prvi klavir koji samostalno svira

1939. MIT prvi doktorat, brza izmjena podataka mogua samo pomou binarnog sustava 1946. digitalno raunalo 1949. avio industrija naruila od MIT tokarski stroj koji moe: spremati podatke na traku, te podatke stroj moe oitati s trake, te podatke i meu podatke stroj moe uzeti koji su potrebni da rauna, da strojem upravljaju servomotori. Ovaj osnovni princip rada NC stroja se odrao dan danas. 1952. prvi NC tokarski stroj s NC upravljanjem

1957. prva NC glodalica

1965. NC stroj s NC upravljanjem zamjene alata

1969. DNC upravljanje

1970. zamjene palete

1972. u NC stroj ugraeno je mini raunalo 1976. ipovi 1978. fleksibilni sustavi

1979. povezivanje CAD, CAM

1986./87. prva presjena standardn mjesta 1990. digitalna presjena mjesta 1994. CAD+CAM+CIM Nurbis

1996. digitalni pogon

1998. heca poden 6 osovina

2000. presjeno mjesto s Internetom 2002. visokofrekventna univerzalna konfiguracija

Proizvoai i potroai CNC upravljanja: 1) Proizvoai CNC upravljanja: Japan 60 %, Njemaka 15%, Ostali 15% 2)Potroai: Japan 40%, Njemaka 20%, SAD 7,5 %, vicarska 7,5%, Ostali 25%

3. Podjela obradnih strojeva s nepravocrtnim gibanjem, skica i primjeri.

Valjanje:

Istezanje:

Savijanje:

4. Podjela obradnih strojeva s pravocrtnim gibanjem, skice i primjeri.

Valjanje:

Izrada navoja na vijcima

Provlaenje:

Sabijanje:

a) stroj s zagarantiranim radom deformacije W, J (batovi, vretenaste pree s zamanjakom), b) s zagarantiranom silom F,N (hidraulike pree, vretenaste pree bez zamanjaka), c) s zagarantiranim hodom h, mm (ekscentar pree, koljenaste, krivuljne, polune)

5. Obradni strojevi sa zagarantiranom silom F, N, shema hidrauline pree.

p=200 bar

F=AP zagarantirana sila

6. Obradni strojevi sa zagarantiranim radom deformacije.

Kod batova: v=5-8m/s, W1=W2=W3

7. Obradni strojevi sa zagarantiranim putem. Eksc. prea shema

8. Univerzalna ekscentar prea, H=8-100 mm

Tucak- zadatak pretvoriti rotaciono gibanje u pravocrtno. Par zupanika slui za upravljanje pree, podmazivanje. Pomoni zamanjak se ukljuuje automatski kod malog broja okretaja viebrz. motora kako bi se imao priblino jednak moment. Viebrzinski elekotromotor smjeten na zadnjem djelu pree 1500-4000 o/min

10. Proraun sile na ekscentar prei.

Omjer eksc pree :

Zanemarivanje kuta :

11. Proraun nazivnog hoda hN.

13. Koljenasta prea

14. Poluna prea.

15. Zatita protiv preoptereenja 1) tancanje ploe:

2) Hidraulini jastuk:

3) Koljenasti zglob

a)pomou krivulje i opruge:

b) lom vijka:

16. Primjena mehanikih prea za volumensko oblikovanje.

Namjena Vrste Primjena

Masovno (volumensko)

oblikovanje

Jednostruko djelovanje kovanje u ukovnju, tancanje, utiskivanje, hladan rad

Dvostruko djelovanje horizontalni kovaki strojevi

Automati za izradu avala i vijaka

17. Primjena mehanikih prea za oblikovanje lima, izvedba i primjena.

Namjena Vrste Primjena

Oblikovanje lima

Jednostruko djelovanje savijanje profila

Dvostruko i trostruko

djelovanje duboko vuenje

Kruno djelovanje tiskanje

Automati izrada dijelova za autoind.

Ostali

18. Iskoritenje ekscentar pree.

21. Tipovi vretenastih prea.

Vretenasta prea s 3 toka, s 4 toka, s 3 konusna toka, prea s zupanicima, s motorom.

19. Vretenaste pree, skica s objanjenjem. Vretenasta prea s 3 toka:

20. Idealni dijagram i dijagram preoptereenja. Idealni dijagram:

Dijagram preoptereenja:

22. Vretenaste pree s tri toka.

23. Vretenaste pree s etiri toka.

24. Vretenaste pree s tri konusna toka.

25. Vretenaste pree s zupanikom.

26. Vretenaste pree s motorom.

27.Proraun energije:

Zanemarivanje gubitaka trenja i oprune torzione gubitke onda je ukupna energija jednaka:

gdje je krutost stroja

Maksimalne sile:

Minimalnog puta:

Oprune sile:

28. Skicirajte i objasnite stupanj iskoritenja kod vretenaste pree.

sila deformiranja djeluje u sreditu pree

29. Dijagram bilanca energija.

je gubitak trenja, je gubitak vretena, je gubitak vodilice

je opruni rad, je poduni, je torzioni

je kinetika energija, je potencijalna energija, je unos energije u radnom hodu, je unos energ za povratni hod, je gubitak pogona u radnom hodu, je gubitak pogona u povratnom hodu, je gubitak trenja, je rad deformacije.

30. Hidrauline pree,Bernoulijeva

Bernoulijeva jednadba za tekuine koje se ne daju tlaiti:

31. Proraun sile i rada deformacije.

32. Tekuine.

Zadatak tekuina: prijenos energije od pumpe do cilindra, obavljanje podmazivanja stroja, odvoenje prljavtine, odvoenje topline.

-Tekuine koje ne gore: HF-A-90% voda + 10% ulje

HF-B-smjesa 40% voda + 60% ulje

HF-C-voda+glikol

HF-D-tekuina- ugljikovodik, silikon, glikol, fosfat

33. Pogon s protokom.

34. Pogon s akumulatorom tlaka.

35. Cilindri

Jednosmjerni:

Diferencijalni:

S dvije iste klipnjae:

Cilindar s predklipom:

36. Ventili kod hidraulinih prea.

Ventili po ISO definiciji su aparati koji slue za regulaciju protoka.

a)Razvodnik-s slui za razvoenje tekuine

b) Nepovratni ventil

c)Tlani ventil

d)Protoni ventil

e)Ventil za zatvaranje

37. Prednosti i nedostaci hidrauline pree.

Prednosti: proizvesti beskonano veliku silu, tlak se moe regulirati, hod pree se moe regulirati, brzina pree se moe regulirati.

Nedostaci: ima daleko vie cjevovoda u odnosu na druge strojeve, tekuine su stlaive- ako doe do naglog rastereenja stvaraju se velike vibracije (tancanje lima 1mm debljine), ulje (tekuine) stare

38. Skica, princip rada i glavni dijelovi obinog bata.

39. Skica, princip rada i glavni dijelovi protuudarnog bata.

40. Vrste batova.

Obini batovi:a) padajui: hod malja 1)mehaniki: s daskom, remenom, lancem. 2) Hidrauliki, 3)Pneumatski. b)s tlakom odozgo: hod malja 1) hidraulika, 2) pneumatika.

Protuudarni batovi: a)s pogonom na jedan dio(malj): 1)veza izmeu malja i nakovnja: -mehanika, -hidraulina. 2) pogon- hidraulika, -mehanika. b) s pogonom na oba dijela (malj i nakovanj): 1) veza izmeu malja i nakovnja: -hidraulina. 2)pogon: hidraulini, pneumatski

41. Vrste obinih batova, skica, objanjenje.

Hod malja s daskom-mehaniki:

Hod malja s remenom:

Hod malja s Galovim lancem:

Hod malja hidralika(pneumatika)

S hodom odozgo (hid,pneu)

42. Vrste protuudarnih batova, skica, objanjenje.

S pogonom na jedan dio: mehanika:

Hidraulika:

S pogonom na oba dijela: veza hidraulika, pogon pneumatski:

43. Primjena batova.

44. Prokivanje materijala, teki i laki batovi.

a)Malj velike mase s jednim udarcem: prokivanje materijala prolazi skroz kroz tijelo valjka, kovanje pomou tekog bata.

Prvi kontakt izmeu predmeta i malja manji od 0,005 sec- kovanje lakim batom.

b) Malj male mase s vie udaraca:

Prvi kontakt izmeu predmeta i malja dui od 0,005 sec- kovanje s tekim batom.

46. Stupanj iskoritenja obinog bata izvod.

47. Stupanj iskoritenja protuudarnog bata izvod.

50. Oblici postolja(tijela), skice s objanjenjem

Otvoreno tijelo stroja:

Zatvoreno tijelo stroja: