sveuĈiliŠte u rijeci - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/33.b.pdf · 1. uvod znanje,...

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MARIJAN MAKAR

RAZVOJNA OBILJEŢJA I ZNAĈAJ GOSPODARSTVA VARAŢDINSKE

ŢUPANIJE ZA REPUBLIKU HRVATSKU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJNA OBILJEŢJA I ZNAĈAJ GOSPODARSTVA VARAŢDINSKE

ŢUPANIJE ZA REPUBLIKU HRVATSKU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: Prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijević

Student: Marijan Makar

Smjer: Gospodarstvo Europske Unije

JMBAG: 0016030847

Rijeka, oţujak 2013

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA .................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ............................................. 1

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA ............................................................. 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................. 3

1.5. STRUKTURA RADA .................................................................................... 3

2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU I RH ........................ 5

2.1. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU .............................. 5

2.2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U RH ............................ 10

3. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE .............................................................................. 16

3.1. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA .............................................................. 16

3.2. POLOŢAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA ............................................. 17

3.3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEŢJA .............................................. 20

3.4. INFRASTRUKTURA................................................................................... 28

4. RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE

ŽUPANIJE............................................................................................................ 31

4.1. KRETANJE BDP-A ...................................................................................... 31

4. 2. KRETANJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI ................................ 34

4.3. STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA DJELATNOSTIMA ................ 39

4.4. KRETANJE INVESTICIJA .......................................................................... 46

5. ANALIZA I OCJENA ZNAČAJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE

ŽUPANIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU ............................................ 49

5.1. UDIO U BDP-U ............................................................................................ 49

5.2. UDIO U ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI ....................................... 52

5.3. UDIO U INVESTICIJAMA .......................................................................... 56

5.4. KONKURENTOST VARAŢDINSKE ŢUPANIJE ....................................... 58

6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 64

LITERATURA .......................................................................................................... 67

POPIS TABLICA ..................................................................................................... 75

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................... 76

POPIS ZEMLJOVIDA ............................................................................................. 77

1

1. UVOD

Znanje, obrazovanje, infrastruktura, informacijska povezanost i socijalna kohezija novi

su temelji budućeg razvoja drţave, ali i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Na

ovakvim temeljima sve ţupanije u Republici Hrvatskoj napravile su svoje regionalne

strategije, ali malo njih se tih smjernica i pridrţava. Jedna od ţupanija koja je ove

vrijednosti primijenila danas je meĊu najrazvijenijima u Hrvatskoj. Rijeĉ je o

Varaţdinskoj ţupaniji. Njen nagli razvitak zapoĉinje u zadnjih nekoliko godina što će se

potkrijepiti podacima sadrţanim u ovome radu. Tema diplomskog rada koja će se

obraĊivati odnosi se na razvojna obiljeţja i znaĉaj gospodarstva Varaţdinske ţupanije

za Republiku Hrvatsku.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA

Varaţdinska ţupanija u posljednjih je nekoliko godina napravila velike promjene u

svom gospodarstvu i postala jedna od najrazvijenijih ţupanija Republike Hrvatske.

Problem istraživanja diplomskog rada je spoznati vaţnost znaĉajki koje utjeĉu na

razvoj gospodarstva Varaţdinske ţupanije te utvrditi znaĉaj gospodarstva Varaţdinske

ţupanije u gospodarstvu Republike Hrvatske.

Predmet istraživanja je istraţiti temeljna povijesna, geografska, demografska i

razvojna obiljeţja Varaţdinske ţupanije, te analizirati i ocijeniti znaĉaj gospodarstva

Varaţdinske ţupanije u hrvatskom gospodarstvu.

Objekt istraživanja je Varaţdinska ţupanija.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Iz problema i predmeta istraţivanja proizlazi radna hipoteza: analizom razvojnih

obiljeţja gospodarstva Varaţdinske ţupanije, moguće je utvrditi da se povećava njegov

znaĉaj za gospodarstvo Republike Hrvatske.

2

Tako postavljena radna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:

1) Regionalizacija Republike Hrvatske u skladu sa nomenklaturom prostornih

jedinica za statistiku EU omogućuje ravnomjerniji razvoj svih dijelova zemlje

korištenjem sredstava Europske Unije koji imaju za cilj smanjiti regionalne

nejednakosti unutar drţave.

2) Prepoznavanje znaĉaja svake regije za sebe kroz otkrivanje njihovih mogućnosti

razvitka omogućuje kvalitetnije i racionalnije raspolaganje resursima te upotrebu

znanja za kvalitetnije upravljanje i gospodarenje takvim regijama.

3) U posljednjih nekoliko godina u Varaţdinskoj ţupaniji dolazi do znaĉajnog

gospodarskog rasta i razvoja što potvrĊuje analiza nekih njenih najvaţnijih

makroekonomskih pokazatelja u promatranom razdoblju.

4) Gospodarstvo Varaţdinske ţupanije kao jedne od najrazvijenijih ţupanija u

Republici Hrvatskoj postaje sve znaĉajnije za gospodarstvo Republike Hrvatske

u cjelini.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA

Svrha diplomskog rada je ukazati na sve veće znaĉenje i vaţnost gospodarstva

Varaţdinske ţupanije u gospodarstvu Republike Hrvatske.

Cilj istraţivanja je analizirati temeljna razvojna obiljeţja Varaţdinske ţupanije te na

temelju razliĉitih makroekonomskih pokazatelja izvršiti analizu znaĉaja gospodarstva

Varaţdinske ţupanije za Republiku Hrvatsku.

U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

1) Kakva je trenutna regionalizacija Republike Hrvatske?

2) Koje su bitne ĉinjenice iz povijesti Varaţdinske ţupanije a utjecale su na razvoj?

3) Koji indikatori upućuju na razvitak gospodarstva odreĊene regije?

4) U koje sektore gospodarstva Varaţdinske ţupanije se najviše investiralo?

5) Koliki je udio Varaţdinske ţupanije u BDP-u Republike Hrvatske?

3

1.4. ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode korištene pri izradi rada koje su doprinijele tome da se prikupljene

ĉinjenice i spoznaje poveţu u jedinstvenu cjelinu su: metoda analize i sinteze, metoda

indukcije i dedukcije, klasifikacije, metoda konkretizacije, generalizacije i

specijalizacije, empirijska i statistiĉka metoda te metoda deskripcije.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraţivanja u diplomskom radu predstavljeni su kroz šest meĊusobno

povezanih dijelova.

U UVODU su navedeni problem, predmet i objekt istraţivanja, radna hipoteza i

pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraţivanja, znanstvene metode i obrazloţena je

struktura rada.

Naslov drugog dijela rada je REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U

EU I RH. U tom dijelu rada prikazana je regionalizacija Hrvatske prema strategiji

Republike Hrvatske i prema EUROSTAT-u, statistici Europske unije.

POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA naslov je trećeg

dijela u kojem je obraĊena povijest Varaţdinske ţupanije, poloţaj i administrativna

podjela, demografska i prirodna obiljeţja te infrastruktura.

Slijedi ĉetvrti dio s naslovom RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE u kojem se analizira kretanje BDP-a po stanovniku,

kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti, struktura gospodarstva prema djelatnostima i

kretanje investicija.

U petom dijelu rada, ANALIZA I OCJENA ZNAČAJA GOSPODARSTVA

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU prikazuje se

4

udio BDP-a, udio u zaposlenosti i nezaposlenosti, investicijama Varaţdinske ţupanije u

Hrvatskom gospodarstvu, te konkurentnost ţupanije u cjelokupnom gospodarstvu.

Na kraju dolazi ZAKLJUČAK, u kojem je dana sinteza rezultata kojima je dokazana

postavljena radna hipoteza.

5

2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU I RH

Regionalizacija se uglavnom razumije kao metoda diobe nacionalnog prostora na areale

koji se nazivaju uopćenim nazivom regije (Šimunović, 2007.: 23).

Pojam „regije“ moţe se odnositi na odreĊeno podruĉje, odreĊeni teritorij koji u

politiĉkom ureĊenju neke drţave moţe imati (ĉesto ga i ima) odreĊeni stupanj lokalne

autonomije i vlasti - dakle, rijeĉ je o jednom podruĉju koje se nalazi unutar jedne

drţave. MeĊutim, regija moţe znaĉiti i neki prostor koji prelazi okvire jedne drţave

(npr. Sredozemlje, Juţne Alpe, Podunavlje), dakle pojam koji se odnosi na širi

meĊunarodni prostor koji se nalazi u granicama nekoliko drţava (Vukelić, 2005.: 81).

Najkraće reĉeno, regionalizacija se moţe definirati kao metoda diobe nekog prostora, a

regija kao opći pojam teritorijalne jedinice.

Republika Hrvatska se nalazi pred samim ulaskom u Europsku uniju. Tijekom

pregovora o pristupanju, ona je prilagoĊavajući se mnogim pravnim i ekonomskim

normama EU, morala napraviti i nuţne prilagodbe u podruĉju regionalne politike. U

tom pogledu, jedan od aspekata prilagodbe bila je i regionalizacija Hrvatske u skladu sa

teritorijalnom podjelom EU.

U nastavku se prikazuje regionalna podjela Europske unije i Republike Hrvatske prema

zahtjevima NUTS (fr. Nomenclature des unités territoriales statistiques – Nomenklatura

prostornih jedinica za statistiku) klasifikacije, budući da je ona osnova za korištenje

sredstava Europske unije koji imaju za cilj smanjiti regionalne nejednakosti unutar

drţava ĉlanica.

2.1. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU

Jaĉanje gospodarstva u Europi, osiguranje harmoniĉnog razvoja smanjenjem postojećih

razlika meĊu razliĉitim regijama te voĊenje brige za slabije razvijene regije bili su samo

neki od ciljeva spomenuti u preambuli Rimskoga ugovora potpisanog 1957. godine, od

6

strane drţava osnivaĉica tadašnje Ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Ekonomski razvoj slabije razvijenih regija od samih poĉetaka izrazito je vaţan, pa stoga

i ne ĉudi što je Europska regionalna politika jedna od najstarijih zajedniĉkih politika

Unije.

Regionalna politika EU-a najvaţniji je instrument poticanja prilagodbe novim

kretanjima i zajedniĉkim politikama, a podrazumijeva financijsku potporu projektima

restrukturiranja u problematiĉnim podruĉjima (razvoj infrastrukture, smanjivanje

nezaposlenosti, poticanje industrije i svih oblika djelatnosti) u svrhu smanjivanja razlika

meĊu regijama i poboljšanja konkurentnosti lokalnih gospodarstava na Unutarnjem

trţištu EU-a (Kandţija, Cveĉić, 2010.: 1061). Regionalna politika je usmjerena prema

smanjenju gospodarskih i društvenih razlika izmeĊu regija EU-a.

Fondovi Europske unije su instrumenti provoĊenja regionalne politike na razini EU koji

imaju za cilj pomoći slabije razvijenim regijama da smanje svoje regionalno zaostajanje

u odnosu na druge regije. Tri su takva fonda pomoću kojih se regionalna politika

provodi na razini Unije (Kesner-Škreb, 2009.: 104):

Europski regionalni razvojni fond

Europski socijalni fond

Kohezijski fond

Europski regionalni razvojni fond i Europski socijalni fond nazivaju se još i strukturnim

fondovima Europske unije.

Tri su prioritetna cilja na koje su koncentrirani strukturni fondovi (Tropina Godec,

2009.: 52):

Pomoć regijama kod kojih razvoj zaostaje (tj. osiguravanje osnovne

infrastrukture)

Potpora ekonomskoj i socijalnoj konverziji u industrijskim, ruralnim ili

ribarskim podruĉjima koja se suoĉavaju sa strukturnim poteškoćama

Modernizacija sustava osposobljavanja i promicanja zapošljavanja (ljudski

resursi)

7

Dodjela pomoći iz strukturnih fondova drţavama ĉlanicama usko je povezana s

administrativno-teritorijalnim ustrojem EU. Poĉetkom 70-tih godina prošlog stoljeća,

dolazi do velikih razlika izmeĊu regija tadašnjih drţava koje su ĉinile tzv. Europsku

zajednicu te se ţeljelo omogućiti ravnomjerniji razvoj regija i smanjiti odnosno

standardizirati birokraciju unutar istih. Tada je osmišljen NUTS kao model teritorijalne

podjele koji se koristi za prikupljanje, razvoj, usklaĊivanje i promicanje regionalne

statistike unutar EU ĉime bi se omogućila ravnomjernija raspodjela sredstava unutar

teritorija zemalja ĉlanica.

Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (NUTS) predstavlja hijerarhijski sustav

za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe sluţbene statistike u

zemljama ĉlanicama EU-a, ali ona ne tvori sluţbene upravne jedinice Unije (Kandţija,

Cveĉić 2010:1058). Sustav je razvio Europski ured za statistiku (Eurostat) u

Luksemburgu 1980. godine i on se upotrebljava u pravnom sustavu Unije od 1988.

godine. Od te godine, posebno je vaţna NUTS 2 razina koja je korištena u

zakonodavstvu EU-a u svrhu korištenja strukturnih fondova. Time su drţave ĉlanice, ali

i one potencijalne korisnice sredstava fondova Europske unije poĉele uspostavljati

teritorijalnu razinu potrebnu za to.

Pri uspostavi nomenklature prostornih jedinica za statistiku polazi se od temeljnih

naĉela (Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002) :

NUTS favorizira institucionalnu podjelu (uvaţava postojeće administrativne

regije)

NUTS zastupa opće geografske jedinice

NUTS je hijerarhijska klasifikacija

Pokraj osnovnog kriterija broja stanovnika, koji je prikazan u tablici Statistiĉka

kategorizacija teritorijalnih jedinica, treba (Lovrinĉević i suradnici, 2005.: 1110) uvaţiti

kriterije homogenosti statistiĉkih jedinica, prirodno-geografske raznolikosti, povijesne

tradicije i potencijalno i neke druge dodatne kriterije.

8

Tablica 1: Statistiĉka kategorizacija teritorijalnih jedinica

NUTS razine Broj stanovnika (najmanje) Broj stanovnika (najviše)

NUTS 1 3.000.000 7.000.000

NUTS 2 800.000 3.000.000

NUTS 3 150.000 800.000

Izvor: Eurostat, 2011

Nakon tri godine pripreme uredbe Europskog parlamenta i Vijeća ministara zapoĉete u

proljeće 2000. godine, NUTS klasifikacija je 2003. godine u srpnju i sluţbeno

prihvaćena te danas ĉini osnovu teritorijalno-administrativne podjele Europske unije.

Europska komisija predlaţe promjene u NUTS klasifikaciji ne ĉešće od svake tri

godine. Po trenutno vaţećoj NUTS klasifikaciji koja se primjenjuje od 1. sijeĉnja 2012.

do 31. prosinca 2014. godine, Europska unija je podijeljena na 97 regija NUTS 1 razine,

270 regija NUTS 2 i 1.294 regije na NUTS 3 razini (Eurostat 2012).

Podjelu Europske unije po trenutno vaţećoj NUTS klasifikaciji na regije prikazuje

slijedeća tablica.

Tablica 2: Nacionalna struktura EU

Drţava NUTS 1 NUTS 2 NUTS 3 LAU 1 LAU 2

BE 3 11 44 - 589

BG 2 6 28 264 5.329

CZ 1 8 14 77 6.251

DK 1 5 11 99 2.143

DE 16 38 412 1.481 12.066

EE 1 1 5 15 226

IE 1 2 8 34 3.441

GR 4 13 51 1.035 6.130

ES 7 19 59 - 8.116

FR 9 26 100 3.785 36.680

IT 5 21 110 - 8.094

9

CY 1 1 1 6 615

LV 1 1 6 - 119

LT 1 1 10 60 518

LU 1 1 1 13 116

HU 3 7 20 174 3.154

MT 1 1 2 6 68

NL 4 12 40 - 418

AT 3 9 35 - 2.357

PL 6 16 66 379 2.479

PT 3 7 30 308 4.260

RO 4 8 42 - 3.181

SI 1 2 12 58 210

SK 1 4 8 79 2.928

FI 2 5 19 70 336

SE 3 8 21 - 290

UK 12 37 139 380 10.310

EU-27 97 270 1.294 8.323 120.419

Izvor: Izrada studenta prema Eurostat 2011a

U tablici su osim NUTS razina koje ĉine osnovne razine klasifikacije prikazane i dvije

dodatne, niţe statistiĉke razine. To su LAU 1 (nekadašnji NUTS 4) te LAU 2

(nekadašnji NUTS 5) koje predstavljaju dva ranga lokalnih administrativnih jedinica i

definirane su sukladno naĉelima NUTS-a. Treba kazati kako razina LAU 1 nije

definirana za sve zemlje EU već samo za neke, dok se razina LAU 2 sastoji od 120.419

općinskih ili ekvivalentnih jedinica u 27 zemalja ĉlanica Europske unije.

NUTS nomenklatura definirana je za 27 zemalja ĉlanica EU-a. MeĊutim, i ostale zemlje

koje ĉine Europski gospodarski prostor (EEA) zajedno sa Švicarskom takoĊer su

podijeljene na regije kako to nalikuje NUTS podjeli. Drţave koje nisu ĉlanice EU nisu

obavezne uvoditi klasifikaciju, ali za pregovore o pridruţivanju potrebno je imati neku

vrstu regionalne podjele. Stoga je Eurostat izradio zemljama kandidatkinjama podjelu

na statistiĉke regije s namjerom da predvidi podjelu što sliĉniju NUTS-u koja će se

bilateralnim dogovorima pri ulasku u Europsku uniju preoblikovati u statistiĉke regije u

skladu s odredbama NUTS-a.

10

2.2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U RH

Povijesno gledajući, Republika Hrvatska ima veoma dugu regionalnu tradiciju. Od

podjele na ţupanije, banovine, oblasti, ţupe, male i velike kotare, male i velike

zajednice općina, osamostaljenjem 1991. godine, teritorij Republike Hrvatske podijeljen

je na novi teritorijalno ţupanijski ustroj. Budući da je Republika Hrvatska tek stekla

suverenost, ali i da je kroz ĉitavu povijest bila stalno opterećena podjelom nacionalnog

teritorija, tadašnja regionalizacija bila je iskljuĉivo politiĉko administrativne naravi.

Ona je imala jedan jedini cilj, a to je oĉuvanje teritorija od strane tuĊih gospodara

(Šimunović, 2007.: 24). Uspijevajući u toj namjeri, ne misleći pritom na ekonomski

razvoj dolazi do prekomjerne centralizacije unutar same drţave i time nerazvijenosti

dijelova Republike Hrvatske.

Ekonomske i gospodarske nejednakosti izmeĊu regija (posebice onih pogoĊenim ratnim

zbivanjima) dolaze sve više do izraţaja pa se postavlja pitanje regionalizacije koja bi

potaknula gospodarski rast svih dijelova zemlje. Dodatan razlog tome je i ţelja ka

pristupanju Europskoj uniji koja ima za cilj postati najjaĉe gospodarstvo svijeta, te

izmeĊu ostaloga obećaje svojim ĉlanicama dodatna sredstva za stabilan i gospodarski

rast i razvoj.

Hrvatska je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju s Europskom

unijom u listopadu 2001. godine postala zemlja kandidat za ulazak u EU (Ministarstvo

vanjskih i europskih poslova, 2012). Da bi mogla pristupiti samoj Uniji, te tako ostvariti

svoje ciljeve zbog ĉega ulazi u nju, ona mora zadovoljiti odreĊene gospodarske,

politiĉke i pravne uvjete. Jednako tako mora riješiti i pitanje regionalne politike budući

da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja teţi ĉlanstvu EU-a, a nema jasnu

definiranu politiku i strategiju regionalnog razvoja. Tako se i regionalizacija Republike

Hrvatske nametnula kao dio strategije pridruţivanja Europskoj uniji.

Kao zemlji kandidatkinji ujedno joj je omogućen i pristup predpristupnim fondovima

EU-a. Jednako tako, od 2007. godine ima pravo povlaĉiti sredstava iz novog

predpristupnog fonda IPA koji tada zamjenjuje dosadašnje predpristupne fondove

11

PFARE, ISPA I SHAPARD. Samim ulaskom u EU, Hrvatska bi kao zemlja ĉlanica

dobila mogućnost raspolaganja i sredstvima strukturnih fondova o ĉemu odluĉuje

Europska komisija.

Vaţno je naglasiti da korisnici sredstava strukturnih fondova nisu drţave, već NUTS

regije, a kljuĉni kriterij u provoĊenju politike strukturnih fondova imaju pokazatelji

regionalne statistike na NUTS 2 razini (Lovrinĉević i suradnici, 2005.: 1112).

Dosadašnja politika regionalnog razvoja Hrvatske bila je usmjerena na lokalnu razinu, a

poĉetkom pristupanja Europskoj uniji poĉela se preusmjeravati na srednju razinu

razvoja, odnosno ţupanije koje predstavljaju regionalnu razinu u nacionalnom

kontekstu. MeĊutim, ni ta razina nije dovoljno snaţna za europsku regionalnu politiku i

strukturne fondove, te je Hrvatska bila primorana uvesti novu statistiĉki usporedivu

regionalnu razinu u kontekstu Europske unije (Ministarstvo regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnoga gospodarstva, 2010.: 51).

Administrativno-teritorijalna podjela Republike Hrvatske, usuglašena sa uputama

EUROSTAT-a i potrebama Europske komisije uĉinjena je 2007. godine. Uz već

postojeću administrativnu podjelu koja je odgovarala kriterijima Eurostata o statistiĉkoj

regionalizaciji na razinama NUTS 1 (cijela Hrvatska), NUTS 3 (ţupanije) i LAU 2

(općine i gradovi), Hrvatska je dobila i prostorne jedinice za statistiku na NUTS 2

razini. Nju su ĉinile tri neadministrativne jedinice koje su nastale grupiranjem ţupanija

kao administrativnih jedinica niţe razine (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnoga gospodarstva, 2010.: 16):

Sjeverozapadna Hrvatska

Središnja i Istoĉna (Panonska) Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Sjeverozapadnu Hrvatsku ĉinile su šest ţupanija (Zagrebaĉka, Krapinsko-zagorska,

Varaţdinska, Koprivniĉko-kriţevaĉka i MeĊimurska ţupanija) i Grad Zagreb.Središnja i

Istoĉna (Panonska) Hrvatska sastojala se od Bjelovarsko-bilogorske, Virovitiĉko-

podravske, Poţeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osjeĉko-baranjske, Vukovarsko-

12

srijemske, Sisaĉko-moslavaĉke, i Karlovaĉke ţupanije. Jadransku Hrvatsku ĉine

Primorsko-goranska, Liĉko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,

Istarska i Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija.

S obzirom da definiranje NUTS regija nije samo statistiĉke prirode, nakon razliĉitih

prijedloga prihvaćena je ovakva podjela na tri NUTS 2 regije smatrajući da će ona

omogućili cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske korištenje kohezijskih i

strukturnih fondova EU i dugo nakon dostizanja prosjeka od 75 % BDP-a EU, odnosno

po nekim projekcijama ĉak do 2020. godine (Ĉavrak, 2011.: 334).

Donošenjem odluke o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji je usuglašen i sa

prijedlogom od strane Europske unije, krajem 2009. godine podjela na tri NUTS 2

regije i zakonski je potvrĊena.

Takvom regionalizacijom Hrvatske, koja je uglavnom slijedila potrebe administrativno-

politiĉkog ustroja, a manje ekonomskih kriterija, regionalne nejednakosti još više dolaze

do izraţaja. Umjesto da se Republika Hrvatska decentralizirala kako bi time dobila

višestruko pozitivne uĉinke koji bi se oĉitovali u stabilnijem i ravnomjernijem razvitku

svih dijelova drţave, ona se u proteklom desetljeću gospodarski razvila u

monocentriĉno gospodarstvo s dominantnim uĉešćem Grada Zagreba (Ĉavrak,

2011.:333).

Gledajući prema statistiĉkim regijama, tj. regijama prema NUTS 2 razini, najrazvijenija

je Sjeverozapadna regija, što nije ni ĉudno budući da u njen sastav ulazi spomenuti

Zagreb. Dodatni problem za samu regiju jest razvijenost i ostalih ţupanija iznad

prosjeka Hrvatske s obzirom na površinu, broj stanovnika i gustoću naseljenosti.

Takvim gospodarskim pokazateljima ţupanija i uvrštavanjem Grada Zagreba u

Sjeverozapadnu regiju, ona bi ulaskom u Europsku uniju izgubila znaĉajna sredstva

namijenjena iz fondova EU-a, ponajprije zbog natprosjeĉne visine BDP-a u Zagrebu.

13

Posljedice dosadašnje regionalizacije za sjeverozapadnu hrvatsku ulaskom u Europsku

uniju bile bi (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2012):

manji iznos dostupnih sredstava (otprilike 30% manje nego u sluĉaju da je

BDP p.c. ispod 75% prosjeka EU)

niţa stopa sufinanciranja projekata iz Strukturnih fondova (oko 50 % umjesto

prosjeĉnih 75-80%)

niţa razina dozvoljenih drţavnih potpora (tzv. regionalnih potpora) za

gospodarstvo

smanjenje apsorpcijskog kapaciteta (Grad Zagreb kao najrazvijenije podruĉje

ne bi više bio u prilici apsorbirati znaĉajna sredstva)

oteţano praćenje provedbe Operativnog programa zbog potrebe voĊenja

posebne evidencije za projekte sjeverozapadne Hrvatske

Uz navedene razloge i znaĉajna zaostajanja ostalih dviju regija, Jadranske odnosno

Istoĉne i Središnje (Panonske) Hrvatske za Sjeverozapadnom regijom, postavlja se

pitanje opravdanosti takve podjele Republike Hrvatske na NUTS 2 razini.

Kako bi se optimalno iskoristila raspoloţiva sredstva Europske unije, a ujedno došlo i

do ravnomjernijeg razvoja svih dijelova zemlje, Hrvatska je pristupila novoj

regionalizaciji. Za razliku od dosadašnje podjele prostornih jedinica za statistiku na

razini NUTS 2 koja je imala tri statistiĉke regije, nova nacionalna klasifikacija

prostornih jedinica Republike Hrvatske na NUTS 2 razini ima dvije statistiĉke regije –

Kontinentalnu i Jadransku.

Kontinentalna regija tako objedinjuje dosadašnje dvije regije (Sjeverozapadnu, te

Središnju i Istoĉnu) i obuhvaća Grad Zagreb, Zagrebaĉku, Krapinsko-zagorsku,

Varaţdinsku, Koprivniĉko-kriţevaĉku, MeĊimursku, Bjelovarsko-bilogorsku,

Virovitiĉko-podravsku, Poţeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osjeĉko-baranjsku,

Vukovarsko-srijemsku, Sisaĉko-moslavaĉku i Karlovaĉku ţupaniju. Jadranska regija

ostaje identiĉna kao i u prošloj regionalizaciji. Ĉine ju Primorsko-goranska, Liĉko-

senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovaĉko-

neretvanska ţupanija.

14

Zemljovid 1: NUTS II podjela RH

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2012

Nova podjela Hrvatske na Kontinentalnu sa 2.960.000 stanovnika i Jadransku regiju sa

1.470.000 stanovnika daleko je najpovoljnija jer se njome postiglo da svi prostori

Hrvatske, svi graĊani i kompanije, sve jedinice lokalne samouprave i nevladine

organizacije mogu kandidirati za korištenje novca Europske unije pod najpovoljnijim

uvjetima (Poslovni dnevnik, 2012).

Prednosti ovakve nove podjele na dvije statistiĉke jedinice su (Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU, 2012):

sva podruĉja Republike Hrvatske će moći koristiti sredstva iz Strukturnih

fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine

15

omogućuje se veća razina drţavnih potpora korisnicima na podruĉju

sjeverozapadne Hrvatske

olakšava se planiranje i provedba razvojnih projekata zbog jednakih pravila na

cijelom teritoriju RH

zbog ukljuĉenosti grada Zagreba povećava se ukupni apsorpcijski kapacitet RH

olakšava se administrativno praćenje provedbe Operativnih programa

Tako je Republika Hrvatska prema nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za

statistiku 2012. godine podijeljena u skladu sa statistiĉkom podjelom Europske unije.

Sastoji se od NUTS 1 razine koju ĉini cijeli teritorij Republike Hrvatske, zatim NUTS 2

razine koja se sastoji od dvije neadministrativne jedinice (Kontinentalne i Jadranske),

koje su nastale grupiranjem ţupanija kao administrativnih jedinica niţe razine, te NUTS

3 razine koju ĉini 21 administrativna jedinica (20 ţupanija i Grad Zagreb).

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica poĉela se primjenjivati od 1. sijeĉnja 2013.

godine, a ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine koristit

će se za potrebe Kohezijske politike.

Regionalizacija Republike Hrvatske na dvije regije (Kontinentalnu i Jadransku),

ulaskom u Europsku uniju omogućit će optimalno korištenje sredstava iz fondova EU u

svim dijelovima zemlje. Spajanjem Sjeverozapadne i Panonske regije u Kontinentalnu,

sjeverozapad Hrvatske kvalitetnije će povlaĉiti sredstava iz EU fondova u duţem

vremenskom periodu prvenstveno zbog nerazvijenosti sjeveroistoĉne Hrvatske.

Varaţdinska ţupanija koja pripada sjeverozapadu Republike Hrvatske time ostvaruje

dodatna sredstva od strane Europske unije. Sposobnost povlaĉenja i korištenja tih

sredstava ovisi o kvaliteti priprema projekata, što zahtjeva poznavanje gospodarskih

obiljeţja Varaţdinske ţupanije koji će se analizirati u nastavku diplomskog rada.

16

3. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

U ovome poglavlju analizirat će se osnovni podaci Varaţdinske ţupanije te neka njezina

najvaţnija obiljeţja. Na poĉetku se daje povijesni pregled razvoja Varaţdinske ţupanije.

3.1. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA

Varaţdinska ţupanija, prema pisanim dokumentima najstarija je ţupanija, te jedna od

prvih organiziranih upravnih jedinica na podruĉju Hrvatske. Spominje se već 20.

kolovoza 1181. godine u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. zajedno sa

ţupanom varaţdinskim, imenom Belec još iz perioda 1131. godine (Varaţdinska

ţupanija, 2013). Tijekom povijesti Varaţdinska ţupanija je mijenjala svoj izgled, te je

obuhvaćala i dijelove današnje Krapinsko-zagorske, Koprivniĉko-kriţevaĉke i

MeĊimurske ţupanije. Sve do 1848. godine razdijeljena je u ĉetiri sudbeno-upravna

kotara, a od tada pa sve do 1925. godine obuhvaća kotareve: Ivanec, Klanjec, Krapinu,

Ludbreg, Novi Marof, Pregradu, Varaţdin i Zlatar u ĉijim sastavima je djelovalo 35

upravnih općina (Varaţdinska ţupanija, 2013).

Zlatno doba u povijesti Varaţdina i ţupanije zapoĉelo je oslobaĊanjem Slavonije i

Srijema do Zemuna, poznatim ugovorima o miru izmeĊu Austrijskoga i Turskog carstva

1699. i 1718. godine (Valentić i suradnici, 2005.: 45). Veliki poticaj obnovi i

modernizaciji zemlje tada će dati reforme mlade carice Marije Terezije sredinom 18.

stoljeća. Ona provodi modernizaciju javne uprave, 1763. godine podjeljuje

Varaţdinskoj ţupaniji grbovnicu, a 1770. godine na poticaj ţupana Ivana Nepomuka I.

Erdödya odobrava nacrte za gradnju nove Ţupanijske palaĉe (Varaţdinska ţupanija,

2013). Sluţeći se graĊom prvog sustavnog popisa puĉanstva 1785/1787 godine,

Varaţdinska ţupanija je imala 86 857 stanovnika i bila je najgušće naseljena ţupanija u

Hrvatskoj (Valentić i suradnici, 2005.: 47).

Grad Varaţdin, jedan od najstarijih hrvatskih gradova, još 1209. godine prvi je stekao

status slobodnoga kraljevskoga grada (Varaţdinska ţupanija, 2013). Polovicom 18.

stoljeća, doţivljava procvat na razini gospodarskoga, društvenoga, urbanoga i

17

kulturnoga razvoja. Varaţdin postaje veliko upravno središte Hrvatske. Uz plemstvo i

brojne trgovce koji stiţu u grad iz razliĉitih krajeva Hrvatske i drugih zemalja velikoga

Austrijskog carstva, najviše je obrtnika koji će gradu dati poseban identitet. Već u

drugoj polovici 18. stoljeća u Varaţdinu djeluje 264 obrtnika razliĉitih struka, a u gradu

ţivi gotovo 5 tisuća stanovnika. U isto vrijeme grad je vaţno politiĉko i kulturno

središte Banske Hrvatske. Godine 1767. grad Varaţdin postaje glavnim gradom

Hrvatskog Kraljevstva, sve do 1776. godine kada je velikim poţarom u potpunosti

izgorio „mali Beĉ“ kako je bio nazivan (Valentić i suradnici, 2005.: 46). Danas je

Varaţdin glavno administrativno, kulturno i gospodarsko središte Varaţdinske ţupanije

koja je po njemu i dobila ime.

Hrvatskim osamostaljivanjem 90-tih godina 20. stoljeća, a na temelju Zakona o lokalnoj

samoupravi i upravi iz 1993. godine obnovljena je starodrevna Varaţdinska ţupanija.

Teritorijem znatno manja od stare Ţupanije varaţdinske, budući da ne obuhvaća

podruĉje Hrvatskog zagorja, jedna je od najgušće naseljenih hrvatskih ţupanija koja iz

godine u godinu postaje sve vaţnija za gospodarstvo i društvo u cjelini Republike

Hrvatske.

3.2. POLOŢAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA

Varaţdinska ţupanija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske.

Susjedne ţupanije su joj MeĊimurska na sjeveroistoku, Koprivniĉko-kriţevaĉka na

jugoistoku, Zagrebaĉka na jugu, te Krapinsko-zagorska na jugozapadu. Na

sjeverozapadu graniĉi s Republikom Slovenijom, a graniĉni karakter daje joj i blizina

Austrije i MaĊarske.

Zemljovid koji slijedi prikazuje poloţaj Varaţdinske ţupanije u Republici Hrvatskoj.

18

Zemljovid 2: Geografski poloţaj Varaţdinske ţupanije

Izvor: Vlada RH-Ured za suzbijanje zlouporabe droga, 2012

Površina Varaţdinske ţupanije iznosi 1.261,29 km², što je s udjelom u kopnenom dijelu

površine Republike Hrvatske od 2,23%, ĉini trećom najmanjom ţupanijom Republike

Hrvatske (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne

odnose, 2006.: 4).

Varaţdinska ţupanija je prema Zakonu o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u

Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06) administrativno podijeljena na 6 gradova, 22

općine i 302 naselja.

Administrativno-teritorijalnu podjelu Varaţdinske ţupanije prikazuje slijedeći

zemljovid.

19

Zemljovid 3: Administrativno-teritorijalna podjela Varaţdinske ţupanije

Izvor: Spevec D. 2009, ꞌStarenje stanovništva Varaţdinske ţupanije od 1961. do 2001.ꞌ,

Migracijske i etničke teme, vol. 25, no. 1-2, pp. 125–152

Sjedište Ţupanije je Grad Varaţdin, a uz njega status grada u Varaţdinskoj ţupaniji još

imaju Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaţdinske Toplice.

Općine u Varaţdinskoj ţupaniji su: Bednja, Breznica, Brezniĉki Hum, Beretinec,

Cestica, Donja Voća, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalţabet, Klenovnik,

Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sraĉinec, Sveti ĐurĊ, Sveti Ilija,

Trnovec Bartoloveĉki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.

Površinom najveći grad je Novi Marof sa 111,75 km2, a najmanji Varaţdin sa 59,45

km2. Najveća općina je Bednja sa površinom od 78,01 km

2, a najmanja Beretinec sa

12,40 km2 (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne

odnose, 2006.: 5).

20

3.3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEŢJA

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Varaţdinska ţupanija ima 175.951

stanovnika, što ĉini 4,1% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. U odnosu na popis

stanovništva iz 2001. godine kada je Varaţdinska ţupanija brojila 184.769 stanovnika,

to je smanjenje za 4,78% ili 8.818 stanovnika (Drţavni zavod za statistiku 2001, 2011).

MeĊu stanovništvom Varaţdinske ţupanije više je ţena nego muškaraca. Udio ţena u

ukupnom stanovništvu Varaţdinske ţupanije zadrţao se na istoj razini kao i 2001.

godine i iznosi 51,3%, dok je udio muškaraca 48,7%.

Sluţeći se popisima stanovništva iz 2001. i 2011. godine, te godišnjim procjenama broja

stanovnika drţavnog zavoda za statistiku izmeĊu tih dvaju popisa, dan je grafikon koji

prikazuje kretanje broja stanovnika Varaţdinske ţupanije u razdoblju od 2001. do 2011.

godine.

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika Varaţdinske ţupanije od 2001. do 2011. godine*

*Napomena: Godine 2003., 2005., 2007., 2009. prikazuju procjenu kretanja broja

stanovnika

Izvor: Obrada autora prema DZS

Broj stanovnika Varaţdinske ţupanije u promatranom razdoblju konstantno se

smanjuje.

184.769

183.241181.993

181.244180.252

175.951

172.000

174.000

176.000

178.000

180.000

182.000

184.000

186.000

2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011.

21

Trend prirodnog kretanja broja stanovnika Varaţdinske ţupanije ukazuje na izrazitu

depopulaciju (broj umrlih veći od broja ţivoroĊenih), što je vidljivo iz slijedeće tablice

koja prikazuje prirodno kretanje stanovništva Varaţdinske ţupanije.

Tablica 3: Prirodno kretanje stanovništva Varaţdinske ţupanije

Godina ŢivoroĊeni Umrli Prirodni prirast Vitalni indeks

2003. 1.683 2.492 -809 67,5

2004. 1.725 2.245 -520 76,8

2005. 1.834 2.199 -365 83,4

2006. 1.764 2.125 -361 83,0

2007. 1.721 2.316 -595 74,3

2008. 1.727 2.354 -627 73,4

2009. 1.780 2.280 -500 78,1

2010. 1.733 2.294 -561 75,5

2011. 1.594 2.187 -593 72,9

Izvor: Obrada autora prema DZS 2007, 2011

Varaţdinska ţupanija kroz cijelo promatrano razdoblje ima negativan prirodni prirast

kretanja stanovništva. Najveća razlika izmeĊu broja ţivoroĊenih i umrlih bila je u 2003.

godini kada je umrlo 809 osoba više nego ih se rodilo. Te je godine i vitalni indeks

najniţi te iznosi 67,5, što znaĉi da je na 100 umrlih osoba roĊeno svega 67,5 osoba.

U 2011. godini zabiljeţen je pad broja ţivoroĊene djece u odnosu na prethodnu godinu

za 8,0%, tj. roĊeno je 139 djece manje nego u 2010. U istoj godini zabiljeţen je i pad

broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu, tj. umrlo je 107 osoba ili 4,67% manje nego

u prethodnoj godini.

22

Stopa prirodnog prirasta u 2011. godini bila je u Varaţdinskoj ţupaniji negativna i

iznosila je -3,4 promila (-593 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni

indeks (ţivoroĊenih na 100 umrlih), koji je iznosio 72,9 što znaĉi da je na 100 umrlih

osoba 72,9 roĊenih.

Za razliku od prirodnog kretanja, koje je izvorno biološki fenomen, iza migracijskih

kretanja redovito stoje gospodarski i društveni (socijalni, politiĉki) ĉimbenici (Ĉavrak,

2011.: 39). Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku (2012a) o migraciji

stanovništva 2011. godine u Republici Hrvatskoj, Varaţdinska ţupanija je jedna od

najpoţeljnijih ţupanija za ţivot.

U Varaţdinsku ţupaniju 2011. godine doselilo se ukupno 789 osoba, od ĉega njih ĉak

649 iz druge ţupanije, a 140 iz inozemstva. Istovremeno, iz ţupanije su se odselile 723

osobe: njih 625 u druge ţupanije, a 98 u inozemstvo. Saldo ukupne migracije (razlika

izmeĊu ukupnog broja doseljenih iz druge ţupanije i inozemstva i ukupnog broja

odseljenih u drugu ţupaniju i inozemstvo) je pozitivan i iznosi 66. Uz Varaţdinsku

ţupaniju pozitivan migracijski saldo u Republici Hrvatskoj još samo imaju ĉetiri

ţupanije (Zagrebaĉka, Primorsko-goranska, Krapinsko-zagorska i Zadarska ţupanija), te

Grad Zagreb.

Varaţdinska ţupanija ima izrazito velik broj malih naselja te vrlo disperznu naseljenost.

Prevladavaju naselja do 1.000 stanovnika, u kojima ţivi gotovo polovica ukupnog

stanovništva ţupanije (prosjek Republike Hrvatske je 1/3 od ukupnog broja stanovnika,

tj. 1/3 ukupnog stanovništva Republike Hrvatske ţivi u naseljima koja imaju do 1.000

stanovnika) (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 32).

Jedini veći centar regionalnog znaĉenja, s jakim gospodarskim, politiĉkim i kulturnim

funkcijama jest Grad Varaţdin koji prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima

46.946 stanovnika što ĉini 26,68% stanovnika cijele ţupanije.

Depopulacija je, kao dominantan proces u mnogim naseljima Varaţdinske ţupanije,

pridonijela vrlo nepovoljnom razvoju dobne strukture stanovništva.

23

Grafikon 2: Stanovništvo Varaţdinske ţupanije prema dobnim skupinama 2001. i 2011.

Izvor: Obrada autora prema DZS 2001, 2011b

UsporeĊujući stanovništvo Varaţdinske ţupanije prema dobnim skupinama 2001. i

2011. godine, vidljivo je relativno smanjenje mlaĊih dobnim skupina (0-19), dok se

istovremeno udio stanovnika u starijim dobnim skupinama (60+) povećao.

Sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije prema dobi analiziran je uz pomoć

koeficijenta starosti. Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina

u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeĊe vrijednost

12%, smatra se da je stanovništvo odreĊenog podruĉja zašlo u proces starenja (Drţavni

zavod za statistiku, 2011a).

U Varaţdinskoj ţupaniji koeficijent starosti u 2011. godini iznosio je 22,78%. Manji

je od prosjeka Hrvatske koji iznosi 24,1%, ali gotovo dvostruko veći od granice starenja

koja iznosi 12%. U usporedbi sa 2001. godinom, koeficijent starosti u Varaţdinskoj

ţupaniji 2011. godine povećao se za 4,79 postotnih poena.

Varaţdinska ţupanija ima obiljeţja duboke demografske starosti stanovništva, budući

da je svaki peti stanovnik ţupanije stariji od 60 godina. Prosjeĉna starost stanovništva

Varaţdinske ţupanije je 41,2 godine, što je neznatno manje od prosjeka Republike

Hrvatske koji iznosi 41,7 godina.

02468

1012141618%

Dobne skupine

2001. 2011.

24

Prema narodnosti stanovništva u Varaţdinskoj ţupaniji ţivi 172.192 stanovnika

hrvatske nacionalnosti ili 97,86% od ukupnog broja stanovništva.

Grafikon 3: Nacionalna struktura stanovništva u Varaţdinskoj ţupaniji

Izvor: Obrada autora prema DZS 2011c

Ukupno je u Varaţdinskoj ţupaniji prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilo

3.759 pripadnika nacionalnih manjina što ĉini 2,14% ukupnog stanovništva.

Najbrojnije nacionalne manjine u ţupaniji su Romi (711) i Srbi (699) sa jednakim

udjelom od 0,40% od ukupnog broja stanovništva ţupanije. Slovenci sa udjelom od

0,28% (496) treća su po brojnosti nacionalna manjina u Varaţdinskoj ţupaniji, slijede

Albanci sa 0,15% (264), Bošnjaci sa 0,06% (114), dok su ostale manjine zastupljene sa

postotkom od 0,83% (1.475 osoba).

Prema vjerskoj pripadnosti, po popisu stanovništva iz 2011. godine, u Varaţdinskoj

ţupaniji od 175.951 stanovnika njih 165.535 su se izjasnili kao katolici ili ĉak 94,08%.

Grafikon koji slijedi prikazuje vjerski sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije prema

popisu stanovništva 2011. godine.

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

97,86%

0,40%0,40%

0,28%0,15%

0,06%0,83%

25

Grafikon 4: Vjerski sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije

Izvor: Obrada autora prema DZS 2011d

Od ostalih vjerskih zajednica, 742 osobe (0,42%) se izjasnilo kao pravoslavci, 536

(0,30%) kao ostali kršćani, 349 (0,20%) kao muslimani i 284 (0,16%) kao protestanti.

790 stanovnika Varaţdinske ţupanije ili 0,45% su agnostici i skeptici, 3.865 ili 2,20%

su ateisti, 2.694 ili 1,53% se nije izjasnilo, dok 1.011 osoba ili 0,57% pripada

nepoznatim vjerskim zajednicama.

Iako površinom jedna od najmanjih u Hrvatskoj, Varaţdinska se ţupanija istiĉe

gustoćom naseljenosti od 139,42 st/km², što je gotovo dva puta više od drţavnog

prosjeka koji iznosi 75,71 st/km². Gledajući samo ţupanije, bez Grada Zagreba,

Varaţdinska ţupanija je druga po gustoći naseljenosti, odmah iza MeĊimurske koja je

sa prosjekom od 156,11 st/km² najgušće naseljena ţupanija u Republici Hrvatskoj.

Velika gustoća naseljenosti tog prostora posljedica je njegova populacijskog razvoja u

posljednjih nekoliko stoljeća, gdje su na jaĉu i specifiĉnu kolonizaciju u prošlosti

utjecali brojni povijesno-geografski ĉimbenici te je stoga postao znaĉajno ţarište ţivota

u Hrvatskoj (Vresk, 1983.: 607).

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

94,08%

0,42%0,30%

0,20% 0,16%0,45%

2,20%1,53%

0,57%

26

Prema geografskom i prirodnom smještaju, Varaţdinska ţupanija nalazi se na

rubnom pojasu panonskog podruĉja i karakteriziraju je tri reljefna podruĉja: sjeverno

ravniĉarsko podruĉje, te juţno i zapadno breţuljkasto podruţje s gorskim masivima.

Ţupanijom dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristiĉna za peripanonski rub.

Poljoprivredna zemljišta, šume, mineralni i vodni resursi temeljni su prirodni resursi

Varaţdinske ţupanije. Tablica prikazuje zemljišni pokrov Varaţdinske ţupanije.

Tablica 4: Zemljišni pokrov/korištenje zemljišta u Varaţdinskoj ţupaniji 2000. godine

Struktura zemljišta % ukupne površine VŢ

Poljoprivredna zemljišta 55

Šume 26

Voda 3

Infrastrukturni koridori 3

Naselja 13

Izvor: Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne

odnose, 2006

Varaţdinska ţupanija je tradicionalno poljoprivredni kraj, a poljoprivredne površine

obuhvaćaju više od polovice površine ţupanije. Pogodna je za bavljenje stoĉarskom,

povrtlarskom, voćarskom i vinogradarskom proizvodnjom, te ima dobre mogućnosti za

proizvodnju meda, slatkovodne ribe, cvjećarstva, kao i za razvoj lovnog gospodarstva.

Tablica 5: Struktura poljoprivrednog zemljišta Varaţdinske ţupanije 2000. godine

Struktura poljoprivrednog zemljišta Površina (ha) Površina (%)

Oranice i vrtovi 44.884 65

Voćnjaci 2.384 3

Vinogradi 3.729 5

Livade 14.544 21

Pašnjaci 4.400 6

Izvor: Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne

odnose, 2006

27

Poljoprivredno zemljište je kao prirodni resurs vaţan ĉimbenik u razvoju ruralnih

podruĉja Varaţdinske ţupanije.

Šume u Varaţdinskoj ţupaniji nalaze se na brdovitom podruĉju ţupanije, odnosno na

masivima planina Ivanĉice, Kalnika i Ravne gore te na niţim, breţuljkastim podruĉjima.

U strukturi šumske kulture najzastupljenija je obiĉna bukva (oko 50%), zatim hrast

kitnjak (oko 20%) te obiĉni grab (oko 10%). Ostale kulture su: kesten pitomi, lipa i

bagrem, a crnogoriĉne kulture zastupljene su u najmanjem postotku (Agencija za razvoj

Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 41).

Što se tiĉe vodnih resursa, Varaţdinska ţupanija je znaĉajno hidrografsko ĉvorište

Republike Hrvatske. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najveći

dio prostora. S desne strane Dravi pritjeĉu Plitvica i Bednja. Pravac otjecanja Drave,

smjer zapad-istok, odredio je longitudinalno usmjerenje ĉitave rijeĉne mreţe. Juţni dio

prostora odvodnjava rijeka Lonja, lijeva pritoka Save. Varaţdinska ţupanija jedna je od

rijetkih u Hrvatskoj s bogatim i izdašnim resursima podzemne pitke vode (Agencija za

razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 42).

Varaţdinska ţupanija je izrazito bogata mineralnim sirovinama, te je ukupno na

njezinom prostoru zabiljeţeno 27 vrsta mineralnih sirovina na 167 razliĉitih lokacija.

Eksploatira se svega 6 vrsta ĉvrstih mineralnih sirovina, i to: graĊevinski pijesak i

šljunak, ciglarska glina, silikatna sirovina za industrijsku preradu, karbonatna sirovina

za industrijsku preradu, kremeni pijesak te tehniĉko-graĊevni kamen. U Varaţdinskoj

ţupaniji biljeţi se najveći postotak eksploatacije šljunka i pijeska u Hrvatskoj (30%

proizvedenih/iskopanih sirovina u 2006. godini). Veći dio iskopanih sirovina koristi se

za potrebe izvan Varaţdinske ţupanije (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije –

AZRA, 2010.: 39) .

Uz povijesna, geografska i demografska obiljeţja, vaţnu ulogu u gospodarskom razvoju

nekog podruĉja ima i infrastruktura. Stoga će se u nastavku analizirati infrastruktura

Varaţdinske ţupanije.

28

3.4. INFRASTRUKTURA

Infrastruktura je preduvjet gospodarskog razvoja neke zemlje, regije ili općenito nekog

podruĉja.

Podruĉje Varaţdinske ţupanije svojim prometno-zemljopisnim poloţajem predstavlja

sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima.

Kroz samu ţupaniju prolazi autocesta Goriĉan-Varaţdin-Zagreb, u duţini od oko 40 km

koja povezuje sjeverni i juţni dio ţupanije. Dodatnu povezanost naselja u samoj

ţupaniji omogućuje ĉak 5 ulaza/izlaza na spomenutoj autocesti. Kroz Varaţdinsku

ţupaniju prolazi i 9 drţavnih cesta u duljini od 210 km koje su uglavnom u dobrom

tehniĉkom stanju. Najznaĉajnija drţavna cesta je Podravska magistrala (drţavna cesta

D-2) koja spaja najistoĉniji dio ţupanije sa najzapadnijim. Ujedno, Podravska

magistrala je od izuzetnog znaĉaja budući da se proteţe preko cijele ţupanije spajajući

susjednu drţavu Sloveniju sa istoĉnom Hrvatskom. Što se tiĉe ţupanijskih cesta, njih

ima ukupno 73, u duţini od 473 km te su u potpunosti asfaltirane (Agencija za razvoj

Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 59). Cestovna mreţa u Varaţdinskoj ţupaniji je

priliĉno gusta i iznad prosjeka je Republike Hrvatske. To je rezultat visoke gustoće

naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog znaĉenja ovog prostora.

Što se tiĉe ţeljezniĉkog prometa, on u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu

tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog podruĉja bila vrlo znaĉajna. Kako

se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom podruĉju u prošlosti su se prugama

sjeverozapadne Hrvatske u najvećoj mjeri prevozili masovni tereti. Tako je već 1886.

godine grad Varaţdin bio povezan ţeljezniĉkom prugom sa Zagrebom. Danas

podruĉjem ţupanije prolazi 92 km pruga i na njima se odvija mješovit promet. Sve

pruge su jednokolosijeĉne i bez elektrifikacije, te su potrebna ulaganja s teţnjom

izgradnje dvokolosjeĉnih elektrificiranih pravaca prema Koprivnici i na pruzi Zagreb-

Ĉakovec (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 59). Grad Varaţdin

je vrlo vaţno prometno kriţanje u ovom dijelu Republike Hrvatske, a tome znaĉajno

pridonosi i tradicionalna privrţenost stanovništva ovog podruĉja koja je i danas izuzetno

velika.

29

Kada se spominje prometna infrastruktura, treba naglasiti da Varaţdinska ţupanija ima i

aerodrom u neposrednoj blizini Varaţdina, koji se moţe koristiti za prijevoz robe i

putnika manjim avionima.

Budući da jedinice lokalne i podruĉne samouprave po svojoj vokaciji nemaju direktnog

utjecaja na gospodarstvo, one moraju nizom mjera i aktivnosti stvoriti uvjete za razvoj

gospodarstva, privlaĉenje kapitala, povećanja broja zaposlenih itd., a sve u cilju

stvaranja nove vrijednosti i podizanja standarda stanovništva. U tu svrhu, u

Varaţdinskoj ţupaniji osnovane su poduzetniĉke zone, Slobodna zona Varaţdin i

Tehnološki park kao potporne institucije koje će doprinijeti razvoju gospodarstva.

Poduzetniĉke zone su projekt Vlade RH kojim se ţeli poticati razvoj malog i srednjeg

poduzetništva, prije svega raznim pogodnostima pri gradnji poslovnog prostora, na

potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu. One su lokalnog karaktera, a obiĉno je

to dio teritorija neke općine ili grada koji je radi poticanja gospodarske djelatnosti

infrastrukturno opremljen, a nadleţna općina omogućava neke dodatne pogodnosti

(npr. komunalne olakšice) (Hamag Invest, 2013). U Varaţdinskoj ţupaniji poduzetniĉke

zone smještene su na podruĉju Grada Varaţdina (Kneginec, Trnovec), te u gradovima

Ludbreg, Ivanec, Lepoglava i Novi Marof jer imaju tradiciju poduzetništva i postoji

raspoloţiva radna snaga.

Krajem 2001. godine, u Varaţdinskoj ţupaniji je osnovana slobodna zona Varaţdin.

Slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske, posebno ograĊen i oznaĉen gdje se

gospodarske aktivnosti obavljaju uz posebne uvjete, bez odreĊenih administrativnih

barijera, uz primjenu posebnih poreznih i carinskih olakšica (Hamag Invest, 2013). U

slobodnoj zoni Varaţdin trenutno je otvoreno 11 tvornica sa nešto više od 2.000 novih

radnih mjesta. Ulagaĉi su iz Njemaĉke, Austrije, Švicarske i Hrvatske, a proizvodnja je

uglavnom namijenjena izvozu.

Od izuzetnog znaĉaja za razvoj gospodarstva Varaţdinske ţupanije su i dva tehnološka

parka. Projekt Tehnološki park Varaţdin d.o.o. osnovan je 2003. godine od strane

Varaţdinske ţupanije, grada Varaţdina, Hrvatske gospodarske komore, Geotehniĉkog

30

fakulteta Varaţdin, Visoke elektrotehniĉke škole Varaţdin i Elektrostrojarske škole. Na

površini od 11.300 m2 u svojem sastavu trenutno ima 28 tvrtki s dvjestotinjak

zaposlenih, a radi se o tvrtkama koje se bave novim tehnologijama, ICT tehnologijama,

elektronikom te elektrotehnikom (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA,

2010.: 81). Svrha mu je gospodarski razvoj regije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj

novih tehnologija i primjena znanja te znanstvenih istraţivanja u gospodarskoj praksi,

kao i porast kvalitete obrazovanja na uĉilištima u okruţenju.

Tehnološki park – Impulsni centar dio je istog projekta ali ima razliĉite usluge -

inkubacijski programi, administrativne i raĉunovodstvene usluge. Cilj ovog

Tehnološkog parka je razvoj novih ekonomskih aktivnosti baziranih na novim

tehnologijama, poboljšanju kvalitete edukacije, pomoć u restrukturiranju ekonomije

regije te stvaranje novih radnih mjesta (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije –

AZRA, 2010.: 82).

Povoljan geografski poloţaj, bogatstvo prirodnim resursima te stalno ulaganje u

infrastrukturu, Varaţdinsku ţupaniju uĉinilo je jednom od najrazvijenijih ţupanija u

Hrvatskoj. U nastavku će se prikazati razvojna obiljeţja gospodarstva Varaţdinske

ţupanije pomoću nekih najvaţnijih makroekonomskih pokazatelja koji to dokazuju.

31

4. RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Gospodarski razvoj je prijeko potrebna pretpostavka normalnog funkcioniranja svake

zemlje jer razvoj gospodarstva utjeĉe na razvitak infrastrukture, na tehnološki razvitak,

na razvitak usluga i na razvitak ukupnog društvenog ţivota. Njime se unapreĊuju

materijalni, kulturni i svi ostali uvjeti ţivota i rada, te se povećava razvojni suverenitet

zemlje sve većim ukljuĉivanjem u svjetske tokove (Obadić, 2001.: 1103).

Vaţnost kontinuiranog gospodarskog razvoja prepoznala je i Varaţdinska ţupanija koja

brojnim ulaganjima i projektima za razvoj nastoji kontinuirano unapreĊivati svoje

gospodarstvo. U nastavku je prikazana osnovna struktura gospodarstva ţupanije te neki

njeni najvaţniji makroekonomski pokazatelji. Uz BDP po stanovniku, bit će prikazano

još i kretanje zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, zatim struktura gospodarstva prema

djelatnostima te na kraju kretanje investicija.

4.1. KRETANJE BDP-a

Bruto domaći proizvod je osnovni ekonomski pokazatelj koji ukazuje na razinu

ekonomske aktivnosti i razinu razvoja pojedine drţave ili regije, odnosno ţupanije.

Bruto domaći proizvod u trţišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenih

dobara i usluga rezidentnih jedinica, tj. zbroj dodanih vrijednosti po djelatnostima uz

ukljuĉivanje u obraĉun na razini nacionalnog gospodarstva stavki koje nisu rasporeĊene

po djelatnostima: usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) i

porezi na proizvode, minus subvencija na proizvode (Drţavni zavod za statistiku, 2006).

Za razliku od gospodarskog razvoja koji je širi pojam i prikazuje sveukupan napredak

nacionalnog gospodarstva i ţivotnog standarda stanovništva, gospodarski rast je uţi

pojam te podrazumijeva povećanje potencijalnog BDP-a ili proizvodnje neke zemlje –

ukupno ili po glavi stanovnika.

32

U tablici je prikazano kretanje BDP-a Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske u

milijunima kuna za razdoblje od 2000. do 2010. godine, te kretanje BDP-a po

stanovniku za iste godine.

Tablica 6: Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske za

razdoblje od 2000. do 2010. godine

Godina

BDP (milijuna kn) BDP/pc (kn)

VŢ ţupanije RH VŢ ţupanije RH

2000. 6.853 176.690 37.037 39.919

2001. 7.480 190.796 40.511 42.976

2002. 8.450 208.223 45.912 46.893

2003. 8.786 227.012 47.946 51.125

2004. 8.623 245.550 47.257 55.312

2005. 9.038 264.367 49.664 59.516

2006. 10.049 286.341 55.299 64.491

2007. 10.933 314.223 60.325 70.835

2008. 12.280 342.159 67.928 77.158

2009. 11.688 328.672 64.841 74.208

2010. 10.759 323.807 59.811 73.277

Izvor: Obrada autora prema DZS 2009, 2010, 2011e, 2012b, 2013

Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije u 2010. godini iznosi 10.759 milijuna

kuna, dok je bruto domaći proizvod po stanovniku 59.811 kuna. U istoj godini bruto

domaći proizvod za Republiku Hrvatsku je iznosio 323.807 milijuna kuna, a bruto

domaći proizvod po stanovniku 73.277 kuna.

33

U nastavku je prikazana tablica sa izraĉunom baznih i veriţnih indeksa BDP-a i BDP/pc

Varaţdinske ţupanije koja će pokazati postotne promjene u odreĊenim razdobljima.

Tablica 7: Izraĉun baznih i veriţnih indeksa BDP-a i BDP/pc Varaţdinske ţupanije

Godina BDP

(milijun kn)

Indeks

BDP/pc

Indeks

Bazni

(2000=100)

Veriţni

Bazni

(2000=100)

Veriţni

2000. 6.853 100 / 37.037 100 /

2001. 7.480 109,15 109,15 40.511 109,38 109,38

2002. 8.450 123,30 112,97 45.912 123,96 113,33

2003. 8.786 128,21 103,98 47.946 129,45 104,43

2004. 8.623 125,83 98,14 47.257 127,59 98,56

2005. 9.038 131,88 104,81 49.664 134,09 105,09

2006. 10.049 146,64 111,19 55.299 149,30 111,35

2007. 10.933 159,54 108,80 60.325 162,88 109,09

2008. 12.280 179,19 112,32 67.928 183,40 112,60

2009. 11.688 170,55 95,18 64.841 175,07 95,46

2010. 10.759 157,00 92,05 59.811 161,49 92,24


Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije u 2010. godini iznosio je 10.759 milijuna

kuna, te je u odnosu na baznu 2000. godinu veći za 57,00%. Najveći porast BDP-a u

odnosu na 2000. godinu bio je 2008. godine kada je veći za 79,19%. Gledajući po

godinama, najveći porast BDP-a dogodio se 2002. godine kada je bio veći za 12,97% u

34

odnosu na 2001. godinu, a najveći pad u 2010. kada je bio manji za 7,95% u odnosu na

prethodnu 2009. godinu.

Identiĉno kao bruto domaći proizvod kretao se i bruto domaći proizvod po stanovniku

Varaţdinske ţupanije. Tako je 2008. godine bio najveći i to za 83,40% u odnosu na

baznu 2000. godinu, a najveći porast u odnosu na prethodnu godinu, BDP/pc je imao

2002. godine kada je zabiljeţen porast od 13,33% u odnosu na 2001. godinu.

Bruto domaći proizvod je najbolje mjerilo za utvrĊivanje snage neke zemlje ili regije,

ali on obuhvaća samo gospodarski rast i ne govori ništa o kvaliteti ţivljenja

stanovništva. On nije objektivni pokazatelj ekonomskog blagostanja jer veći bruto

domaći proizvod ne znaĉi sam po sebi i veću kvalitetu ţivljenja stanovništva neke

zemlje, odnosno ţupanije. Upravo zbog toga, u nastavku će se prikazati ukupna

zaposlenost i nezaposlenost Varaţdinske ţupanije.

4. 2. KRETANJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI

Ukupna zaposlenost i nezaposlenost stanovništva (zajedno sa stopama zaposlenosti i

nezaposlenosti) vrlo su vaţni pokazatelji stanja na trţištu rada neke nacionalne

ekonomije.

Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na odreĊeno ili

neodreĊeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe. U

zaposlene su ukljuĉeni pripravnici (vjeţbenici), osobe na porodnom dopustu i bolovanju

te osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla do prekida radnog odnosa.

Zaposlenima pripadaju i osobe koje rade u vlastitome trgovaĉkom društvu, poduzeću,

obrtu ili slobodnoj profesiji (Drţavni zavod za statistiku, 2007.: 128).

Od 2004. godine u Varaţdinskoj ţupaniji je došlo do velikih ekonomskih promjena što

je doprinijelo otvaranju novih radnih mjesta i uĉinilo gospodarstvo ţupanije jednim od

najprepoznatljivijih i najvitalnijih u Hrvatskoj. Broj zaposlenih osoba u ţupaniji

znaĉajno je porastao, uglavnom zbog osnivanja poslovnih zona i stranih ulaganja

35

(Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop Shop Service Centar

Varaţdinske ţupanije, 2012a).

Kretanje broja zaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji od 2002. do 2011. godine

prikazuje slijedeća tablica.

Tablica 8: Zaposleni u Varaţdinskoj ţupaniji u razdoblju od 2002. do 2011. godine

Godina Broj zaposlenih osoba

Indeks

Bazni

(2002=100)

Veriţni

2002. 59.015 100,00 /

2003. 59.988 101,65 101,65

2004. 61.184 103,68 102,00

2005. 61.113 103,56 99,89

2006. 62.598 106,07 102,43

2007. 64.621 109,50 103,23

2008. 66.114 112,03 102,31

2009. 63.366 107,37 95,85

2010. 60.422 102,38 95,35

2011. 59.492 100,82 98,47

Izvor: Izraĉun autora prema DZS

Broj zaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji 2002. godine iznosio je 59.015 osoba,

dok 2011. godine broj zaposlenih osoba iznosi 59.492. Prosjeĉni godišnji porast broja

zaposlenih osoba u promatranom razdoblju iznosio je neznatnih 0,09%.

36

Stopa zaposlenosti koja prikazuje postotni udio zaposlenih u radno sposobnom

stanovništvu (u Republici Hrvatskoj radno sposobno stanovništvo ĉine ţene 15-59 i

muškarci 15-64 godina) u Varaţdinskoj ţupaniji 2011. godine iznosi 52,29% i veća je

za 1,15 postotnih poena od stope zaposlenosti Republike Hrvatske koja iznosi 51,14%.

Nezaposlenom osobom, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti (Narodne Novine, br. 80/08, 121/10, 25/12), smatra se osoba

sposobna ili djelomiĉno sposobna za rad koja je evidentirana u Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje kao nezaposlena osoba u dobi od 15 do 65 godina, nije u radnom odnosu i

redovito se prijavljuje te ako:

ne ostvari mjeseĉni primitak od pruţanja usluga prema posebnim propisima

ili ne ostvari mjeseĉni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne

djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o

uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenima od Središnjeg

registra osiguranika koji je veći od prosjeĉne isplaćene novĉane naknade u

prethodnoj kalendarskoj godini

nema registrirano trgovaĉko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema

više od 25% udjela u trgovaĉkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

nije predsjednik ili ĉlan uprave društva

nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i

šumarstva

nije osigurana kao poljoprivrednik prema propisima o mirovinskom

osiguranju

nije zaposlena prema posebnim propisima

nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na

invalidsku mirovinu na osnovi profesionalne nesposobnosti za rad

nije redoviti uĉenik ili student

ne ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu

aktivno traţi posao i raspoloţiva je za rad

Nezaposlenost je egzistencijalni problem svakog pogoĊenog pojedinca, jer nema

mogućnosti svoju radnu energiju pretvoriti u novac i njime na trţištu kupovati dobra

37

koja svakodnevno koristi. Na individualnoj razini postoji ekonomski gubitak propuštene

zarade danas, ali i smanjenja proizvodnih sposobnosti koje umanjuju šanse za zaradu

u budućnosti (Mrnjavac, 2011.: 136).

Tablica koja slijedi prikazuje kretanje broja nezaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji

od 2002. do 2011. godine

Tablica 9: Kretanje broja nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije od 2002. do 2011.

godine

Godina Broj nezaposlenih osoba

Indeks

Bazni

(2002=100)

Veriţni

2002. 12.476 100,00 /

2003. 10.870 87,13 87,13

2004. 10.412 83,46 95,79

2005. 10.271 82,33 98,65

2006. 9.218 73,89 89,75

2007. 7.927 63,54 86,00

2008. 6.822 54,68 86,06

2009. 8.137 65,22 119,28

2010. 9.716 77,88 119,41

2011. 9.863 79,06 101,51

Izvor: Izraĉun autora prema HZZ 2012a

Broj nezaposlenih u Varaţdinskoj ţupaniji 2002. godine iznosio je 12.476 osoba, dok

2011. godine broj nezaposlenih osoba iznosi 9.863. Prosjeĉni godišnji pad broja

nezaposlenih osoba u promatranom razdoblju iznosio je 2,58%.

38

Registrirana stopa nezaposlenosti 2011. godine u Varaţdinskoj ţupaniji iznosila je

13,7% što je za 4,1 postotnih poena manje od registrirane stope nezaposlenosti

Republike Hrvatske koja je iste godine iznosila 17,8%.

Nezaposlenost predstavlja jedan od najteţih problema za gospodarstvo jer znaĉi

izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove, pridonosi znaĉajnoj

razgradnji ljudskog kapitala gospodarstva, povećava nejednakost i neravnopravnost u

društvu (Mrnjavac, 2011.: 137).

Nezaposlenost donekle predstavlja naliĉje zaposlenosti. Ono je stoga dobar pokazatelj

gospodarskog razvoja, ali na odreĊeni naĉin i mogućih rezervi (potencijala radne snage,

koji se zbog problema u ekonomskoj strukturi i dinamici ne mogu do kraja aktivirati)

(Kerovec, 2002.: 57).

U nastavku slijedi grafikon koji prikazuje odnos broja zaposlenih i nezaposlenih osoba

Varaţdinske ţupanije u razdoblju od 2002. do 2011. godine

Grafikon 5: Broj zaposlenih i nezaposlenih osoba 2002. - 2011. godine

Izvor: Obrada autora prema HZZ

59.015 59.988 61.184 61.113 62.598 64.621 66.11463.366

60.422 59.492

12.476 10.870 10.412 10.271 9.218 7.927 6.822 8.137 9.716 9.863

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

zaposleni nezaposleni

39

Promatrajući broj zaposlenih osoba 2002. - 2011. godine, vidljivo je da je upravo te

2002. godine broj zaposlenih osoba bio najmanji i iznosio je 59.015 osoba. Nakon toga

poĉinje godišnji rast broja zaposlenih sve do 2008. godine kada je evidentiran najveći

broj zaposlenih odnosno 66.114 osoba.

S brojem nezaposlenih osoba situacija je obrnuta. Najveći broj nezaposlenih bilo je

2002. godine kada je registrirano ukupno 12.476 nezaposlenih osoba. Od tada broj

nezaposlenih osoba pada sve do 2008. godine kada su zabiljeţene 6.822 nezaposlene

osobe.

I kod zaposlenih i kod nezaposlenih osoba, nakon 2008. godine dolazi do negativnog

trenda. Tako se pod utjecajem iskljuĉivo gospodarskih razloga, tj. gospodarskom

krizom i stagnacijom, i u Varaţdinskoj ţupaniji broj zaposlenih osoba povećava a broj

nezaposlenih smanjuje.

Prema izraĉunatom „indeksu (ne)zaposlenosti“ kao kvocijenti broja nezaposlenih i

zaposlenih na sto stanovnika (Ţivić, Pokos, 2005.: 218), najnepovoljniji omjer je

izraĉunat u 2002. godini gdje na 100 zaposlenih u Varaţdinskoj ţupaniji dolazi 21,1

nezaposlenih stanovnika, a najpovoljniji omjer je zabiljeţen 2008. godine gdje na 100

zaposlenih dolazi 10,3 nezaposlenih stanovnika.

Nakon analize zaposlenosti i nezaposlenosti u nastavku se prikazuje struktura

gospodarstva Varaţdinske ţupanije prema djelatnostima.

4.3. STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA DJELATNOSTIMA

Gospodarstvo Varaţdinske ţupanije u 2011. godini zapošljava 36.488 osoba što ĉini

4,3% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske. Broj zaposlenih u

gospodarstvu Varaţdinske ţupanije 2011. godine povećao se za 3,4% u odnosu na

prethodnu, odnosno zaposleno je 1.241 osoba više nego 2010. godine.

40

Od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije, više od polovice

njih zaposleno je u preraĊivaĉkoj industriji. Grafikon koji slijedi prikazuje strukturu

zaposlenih prema djelatnostima u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije.

Grafikon 6: Struktura zaposlenih Varaţdinske ţupanije u gospodarstvu 2011. godine

Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012

PreraĊivaĉka industrija zapošljava 52,5% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu

Varaţdinske ţupanije. Slijede trgovina sa udjelom 13,2%, graĊevinarstvo sa 11,5% i

poljoprivreda sa 5,4% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu

Varaţdinske ţupanije.

Tablica koja slijedi prikazuje odnos broja zaposlenih u gospodarstvu 2011. godine u

odnosu na prethodnu 2010. godinu, te udio gospodarstva Varaţdinske ţupanije prema

djelatnostima u ukupnom udjelu Republike Hrvatske.

PreraĊivaĉka

industrija;

52,50%

Trgovina;

13,20%

GraĊevinarstvo;

11,50%

Ostalo;

22,80%

41

Tablica 10: Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih u 2011. godini*

Šifra Djelatnost Broj

zaposlenih Indeks

2011./2010. Udio u

VŢ % Udio u

RH %

Ukupno 36.488 103,4 100,0 4,3

C PreraĊivaĉka industrija 19.155 106,6 52,5 8,3

C15 Koţa i srodni proizvodi 5.016 99,6 13,7 61,7

G Trgovina popravak vozila 4.811 104,0 13,2 2,6

C14 Proizvodnja odjeće 4.570 113,0 12,5 25,6

F GraĊevinarstvo 4.199 92,6 11,5 4,8

C10 Prehrambeni proizvodi 2.480 103,4 6,8 5,7

A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 1.973 96,0 5,4 6,7

C16 Proizvodnja drva i proizvodi 1.487 103,9 4,1 12,5

H Prijevoz skladište 1.308 100,8 3,6 2,1

M Struĉ znanstv tehniĉ djel 1.158 103,9 3,2 2,5

Zajedno 27.002 74,0

*Napomena: Prikazane su djelatnosti iznad 900 zaposlenih

Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a

U preraĊivaĉkoj industriji 2011. godine bilo je 19 155 zaposlenih osoba i u odnosu na

2010. godinu to je povećanje za 6,6% ili 1 264 zaposlenih. Druga najvaţnija djelatnost

Varaţdinske ţupanije prema broju zaposlenih u 2011. godini je trgovina koja takoĊer

biljeţi porast broja zaposlenih i to za 4,0%, dok se u graĊevinarstvu broj zaposlenih

osoba smanjio za 7,4%.

U nastavku je prikazana struktura ukupnih prihoda po djelatnostima za 2011. godinu u

gospodarstvu Varaţdinske ţupanije.

42

Grafikon 7: Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima za 2011. godinu


Sa udjelom od 48,3% preraĊivaĉka industrija je djelatnost koja ostvaruje najviše

prihoda u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije. Slijede trgovina sa 20,4%, i

graĊevinarstvo sa 11,7%, dok sve ostale djelatnosti ostvaruju udio od 19,6%.

Tablica koja slijedi prikazuje djelatnosti prema najvećim prihodima u 2011. godini, te

njihovu promjenu u odnosu na 2010. godinu, kao i postotni udio u Varaţdinskoj

ţupaniji i Republici Hrvatskoj.

PreraĊivaĉka

industrija;

48,3%

Trgovina;

20,4%

GraĊevinarstvo;

11,7%

Ostalo;

19,6%

43

Tablica 11: Djelatnosti s najvećim ukupnim prihodima u 2011. godini*

Šifra Djelatnost Iznos u

mil. HRK Indeks

2011./2010. Udio u

VŢ % Udio u

RH %

Ukupno 21.210,1 108,1 100,0 3,4

C PreraĊivaĉka industrija 10.240,7 112,4 48,3 6,2

G Trgovina popravak vozila 4.318,7 111,4 20,4 2,0

C10 Prehrambeni proizvodi 3.531,9 104,8 16,7 11,2

F GraĊevinarstvo 2.481,5 90,4 11,7 5,3

C15 Koţa i srodni proizvodi 2.203,0 113,5 10,4 74,3

A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 1.494,6 101,5 7,0 7,6

C14 Proizvodnja odjeće 1.135,8 128,4 5,4 28,0

H Prijevoz skladište 847,9 110,3 4,0 2,9

C22 Guma plas i nemet miner 509,1 116,9 2,4 10,4

Zajedno 16.522,6 77,9

*Napomena: Prikazane su djelatnosti s ukupnim prihodima iznad 0,5 mil. HRK


Gledano prema djelatnostima, najviše prihoda u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije u

2011. godini ostvarila je preraĊivaĉka industrija i to 10 milijuna kuna, odnosno 48,3%.

U odnosu na prethodnu godinu, prihodi preraĊivaĉke industrije u 2011. godini porasli

su za 12,4%.

Najveći gospodarski subjekti u Varaţdinskoj ţupaniji po ukupnom prihodu u 2011.

godini su Vindija, Boxmark leather, Koka, Zagorje-Tehnobeton, Ytres i Varteks. Od

tvrtki iz djelatnosti trgovine najbolje su plasirani Trgonom na devetom i TP Varaţdin na

13. mjestu (Sjeverna Hrvatska: Orijentacija na izvozna trţišta, 2013).

44

Varaţdinska ţupanija je najveći izvoznik, s prošlogodišnjim izvozom od 5,4 milijarde

kuna, a ujedno su i najveći uvoznici pa je u 2011. godini u tu ţupaniju uvezeno robe u

vrijednosti 4,5 milijardi kuna (Poslovni dnevnik, 2012). Tablica koja slijedi prikazuje

djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim izvozom.

Tablica 12: Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim izvozom u 2011. godini*

Šifra Djelatnost mil. HRK % 2011./2010.

Ukupno 5.399,3 100,0 120,3

C PreraĊivaĉka industrija 4.801,2 88,9 120,2

C15 Koţa i srodni proizvodi 2.147,6 39,8 116,0

C14 Proizvodnja odjeće 1.014,2 18,8 120,9

C28 Strojevi i uređaji d.n. 271,7 5,0 119,6

C10 Prehrambeni proizvodi 266,5 4,9 122,3

C16 Proizvodnja drva i proizvodi 255,3 4,7 110,8

A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 206,5 3,8 112,5

C27 Električne opreme 192,1 3,6 146,1

G Trgovina popravak vozila 187,9 3,5 107,6

C23 Nemetal mineral proizvodi 155,6 2,9 136,7

C25 Gotovi metalni proizvodi 131,3 2,4 131,2

E Voda otklanjanje otpada okoliš 123,3 2,3 175,2

C20 Kemikalije i kemijski proizvodi 119,3 2,2 132,1

Zajedno 5.071,3 93,9

*Napomena: Prikazane su djelatnosti s izvozom iznad 100 mil. HRK


Promatrano po djelatnostima, najveći izvoz u Varaţdinskoj ţupaniji ostvaruje

preraĊivaĉka industrija. Ona je ukupno izvezla robe u vrijednosti 4.801,2 milijuna kuna

što predstavlja ĉak 88,9% ukupnog izvoza cijele ţupanije.

45

Slijedi tablica koja prikazuje djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim uvozom.

Tablica 13: Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim uvozom u 2011. godini*

Šifra Djelatnost mil. HRK % 2011./2010.

Ukupno 4.145,2 100,0 127,1

C PreraĊivaĉka industrija 2.944,5 71,0 130,9

C14 Proizvodnja odjeće 735,7 17,7 131,3

G Trgovina popravak vozila 730,1 17,6 118,7

C15 Koţa i srodni proizvodi 508,3 12,3 116,2

C10 Prehrambeni proizvodi 447,9 10,8 117,8

C22 Guma plast nemet miner 272,7 6,6 133,2

A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 225,8 5,4 140,7

C27 Električne opreme 183,6 4,4 162,1

C23 Nemetal mineral proizvodi 171,0 4,1 239,2

F GraĊevinarstvo 150,1 3,6 97,7

C28 Strojevi i uređaji d.n. 149,4 3,6 130,6

Zajedno 3.574,6 86,2

*Napomena: Prikazane su djelatnosti s uvozom iznad 100 mil. HRK


U ukupnom uvozu Varaţdinske ţupanije, preraĊivaĉka industrija ostvaruje udio od

71,0% ili 2.944,5 milijuna kuna, što je povećanje za 27,1% u odnosu na prethodnu

godinu.

Obzirom na odnos vrijednosti u ukupnom uvozu i izvozu, Varaţdinska ţupanija

ostvaruje pozitivnu bilancu u vrijednosti od 1.254,1 milijuna kuna. Gledajući prema

46

djelatnostima, preraĊivaĉka industrija Varaţdinske ţupanije ostvaruje najveću pozitivnu

bilancu robne razmjene u vrijednosti od 1.856, 7 milijuna kuna.

Varaţdinska ţupanija, u svrhu razvoja gospodarstva strateški se odredila za stvaranje

poticajnog okruţenja koje će povoljno djelovati na nastanak novih i razvoj već

postojećih gospodarskih subjekata, a u cilju otvaranja novih radnih mjesta te povećanju

uĉinkovitosti, kvalitete, konkurentnosti i osvajanja novih trţišta

4.4. KRETANJE INVESTICIJA

Investicije su bitna ekonomska kategorija svakog gospodarstva jer je, kao prvo, vaţan

njihov trenutni uĉinak na kretanje BDP-a, a kao drugo njihov je uĉinak znaĉajan na

kretanje BDP-a u narednim godinama (pokazuje efikasnost ostvarenih investicija).

Pored toga, kretanje investicija odraţava stanje u gospodarstvu jer ukazuje na

oĉekivanja investitora u pogledu budućih kretanja.

Brţi gospodarski razvitak ovisi od stalnog ekonomski opravdanog investiranja. Stoga je

vaţno naglašavati potrebu veće uspješnosti ulaganja u gospodarstvo. Postizanje

racionalnih gospodarskih efekata iziskuje poznavanje tehniĉko-tehnoloških i

ekonomskih odnosa vaţnih za ishod uĉinkovitog procesa investiranja (Glavinić,

Grţinić, 2009.: 163).

Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave poduzeća i drugih organizacija

radi dobivanja nove imovine, povećanja vrijednosti ili zamjene postojeće dugotrajne

imovine (stambene zgrade, ostale zgrade i graĊevine, oprema i ureĊaji trajnijeg

karaktera, pošumljavanje i podizanje dugogodišnjih nasada, patenti, licencije, softver

itd.) (Drţavni zavod za statistiku, 2006).

U nastavku je dana tablica koja prikazuje ostvarene investicije Varaţdinske ţupanije u

dugotrajnu imovinu prema tehniĉkoj strukturi i sjedištu investitora za razdoblje od

2002. do 2011. godine.

47

Tablica 14: Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema tehniĉkoj strukturi i

sjedištu investitora

Godina Ostvarene investicije

Indeks

Bazni

(2002=100)

Veriţni

2002. 955.317 100,00 /

2003. 1.154.128 120,81 120,81

2004. 1.135.734 118,89 98,40

2005. 1.226.382 128,37 107,98

2006. 1.272.829 133,24 103,78

2007. 1.649.014 172,61 129,56

2008. 1.781.733 186,50 108,04

2009. 1.097.466 114,88 61,59

2010. 810.856 84,88 73,88

2011. 1.157.500 121,16 142,75


Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu Varaţdinske ţupanije najveće su bile 2008.

godine kada su iznosile 1.781.733 tisuće kuna što je bilo 86,50% više nego u 2002.

godini. U odnosu na prethodnu godinu najveći porast investicija dogodio se 2011.

godine kada su investicije porasle za 42,75% u odnosu na 2010. godinu. U

promatranom razdoblju, najmanji porast investicija u dugotrajnu imovinu u odnosu na

prethodnu godinu zabiljeţen je 2009. kada se investiralo za 38,41% manje nego u

prošloj 2008. godine.

Rast i investicije su tijesno povezani i uzroĉnost ide od investicija prema rastu, što je

jedan od rijetkih nedvosmislenih rezultata primijenjenih istraţivanja. Implikacija je

48

oĉita: ako se ţeli rasti mora se investirati, a vidljivo je da Varaţdinska ţupanija iz

godine u godinu sve više investira.

Veliki investitori u ţupaniju su tvrtke iz Njemaĉke, Austrije i Švicarske, a fokusiraju se

na podruĉja kao što su strojevi, tekstil, lijekovi, ICT, itd. Kvalificirana radna snaga,

pristupaĉne cijene komunalnih usluga, zemljišta i rada te visoka kvaliteta škola i

fakulteta u regiji ĉine Varaţdin atraktivnim izborom. Uz to postoje brojne poslovne

zone koje su otvorene i potpuno funkcionalne što investitoru olakšava i ubrzava

osnivanje poduzeća (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop

Shop Service Centar Varaţdinske ţupanije, 2012b).

Nakon analize nekih najvaţnijih makroekonomskih pokazatelja Varaţdinske ţupanije u

nastavku slijedi njihova usporedba sa Republikom Hrvatskom kako bi se ustanovilo

koliki je znaĉaj gospodarstva Varaţdinske ţupanije u ukupnom gospodarstvu Republike

Hrvatske

49

5. ANALIZA I OCJENA ZNAČAJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE

ŽUPANIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

Sjeverozapadna Hrvatska odskaĉe po razvijenosti od prosjeka Republike Hrvatske.

Naravno, najveće zasluge za to ima Grad Zagreba koji ulazi u njezin sastav, meĊutim

treba spomenuti da je udio Varaţdinske ţupanije itekako znaĉajan kako za samu regiju

tako i za Hrvatsku.

U nastavku se daje analiza i ocjena udjela bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti i

nezaposlenosti, investicija Varaţdinske ţupanije u hrvatskom gospodarstvu, te

konkurentnost ţupanije u Republici Hrvatskoj.

5.1. UDIO U BDP-u

Prema podacima drţavnog zavoda za statistiku, u ukupnom bruto domaćem proizvodu

Republike Hrvatske u 2010. godini, Varaţdinska ţupanija sa udjelom od 3,32%

zauzima sedmo mjesto meĊu svim ţupanijama u Hrvatskoj, ukljuĉujući i grad Zagreb.

Grafikon koji slijedi prikazuje ţupanijske udjele u BDP-u Republike Hrvatske.

Grafikon 8: Ţupanijski udjeli u BDP-u RH

Izvor: Obrada autora prema DZS 2013

33,26%

8,78%8,43%

6,24%

5,39%

5,31%3,32%

29,27% Grad Zagreb

Splitsko-dalmatinska

Primorsko-goranska

Istarska

Osjeĉko-baranjska

Zagrebaĉka

Varaţdinska

Ostalih 14 ţupanija

50

Kada se koristi bruto domaći proizvod kao pokazatelj gospodarskog rasta i ţivotnog

standarda puno je bolje koristiti bruto domaći proizvod po stanovniku ili per capita,

budući da on pokazuje realniju sliku, jer uzima u obzir broj stanovnika neke drţave,

regije, ţupanije. To je veoma vaţno u sluĉaju kada se usporeĊuju dvije drţave, kao u

ovom sluĉaju gdje se usporeĊuju Varaţdinska ţupanija sa Republikom Hrvatskom, koje

se znatno razlikuju prema broju stanovnika.

Bruto domaći proizvod po stanovniku iskazuje veliĉinu stvorenog dohotka u jednoj

godini i veliĉinu nacionalnog trţišta (Crkvenac, 2007.: 4).

U nastavku je dana tablica koja prikazuje udio bruto domaćeg proizvoda po stanovniku

Varaţdinske ţupanije u ukupnom udjelu Republike Hrvatske.

Tablica 15: BDP/pc izraţen u tisućama kn. u Varaţdinskoj Ţupaniji i Republici

Hrvatskoj od 2000. do 2010. godine

Godina BDP/pc VŢ ţupanije BDP/pc RH Odstupanje

VŢ ţupanije od RH %

2000. 37.037 39.919 -7,22

2001. 40.511 42.976 -5,74

2002. 45.912 46.893 -2,09

2003. 47.946 51.125 -6,22

2004. 47.257 55.312 -14,56

2005. 49.664 59.516 -16,55

2006. 55.299 64.491 -14,25

2007. 60.325 70.835 -14,84

2008. 67.928 77.158 -11,96

2009. 64.841 74.208 -12,62

2010. 59.811 73.277 -18,38


51

Bruto domaći proizvod po stanovniku Varaţdinske ţupanije u 2010. godini bio je manji

za 18,38% u odnosu na bruto domaći proizvod po stanovniku Republike Hrvatske. U

promatranom razdoblju, bruto domaći proizvod po stanovniku Republike Hrvatske

prosjeĉno je godišnje rastao po stopi od 6,26%, dok je u Varaţdinskoj ţupaniji prosjeĉni

godišnji porast iznosio 4,91%.

Danas je u Republici Hrvatskoj situacija u gospodarskom razvoju krajeva razliĉita, pa se

tako razlika izmeĊu najrazvijenijih ţupanija (Grad Zagreb, Istarska ţupanija,

Primorsko-goranska ţupanija) i najslabije razvijenih (Vukovarsko-srijemska i Brodsko-

posavska ţupanija) kreće jedan naprama tri. To znaĉi da je tri puta veći bruto domaći

proizvod po stanovniku u Gradu Zagrebu nego u dvije najslabije razvijene ţupanije

(Tropina Godec, 2009.: 57).

Tablica koja slijedi prikazuje rangiranje ţupanija Republike Hrvatske prema bruto

domaćem proizvodu po stanovniku u 2010. godini.

Grafikon 9: Rang ţupanija RH prema BDP/pc u 2010. godini

Izvor: Izrada autora prema DZS 2013

135

853

93

968

89

936

76

189

60

924

60

315

59

811

59

612

58

918

58

814

57

469

57

450

54

929

53

946

52

202

48

966

44

338

44

105

42

761

40

224

39

030

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

52

Oĉekivano najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Republici Hrvatskoj ima

Grad Zagreb i on iznosi 135.853 kune, te je gotovo dvostruko veći od prosjeka

Republike Hrvatske koji iznosi 73.277 kune. Najmanji BDP/pc u Hrvatskoj imaju

Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska ţupanija.

Varaţdinska ţupanija po visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku sa iznosom od

59.811 kuna nalazi se na sedmom mjestu. BDP/pc Varaţdinske ţupanije manji je od

BDP/pc Grada Zagreba za 121,7%, ali je za 53,25% veći od najslabije razvijenije

ţupanije Brodsko-posavske.

Uzroci tako velikih razlika izmeĊu najrazvijenijih i najslabije razvijenih ţupanija su

neki od sljedećih problema ili njihova kombinacija (Ĉavrak, 2011.: 326):

Visoka i trajna nezaposlenost

Niska razina i spori rast BDP-a po stanovniku

Visoki stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj bazi

Nagli pad proizvodnje

Neodgovarajuća opremljenost infrastrukturom

Velike migracije izvan regije

Sve navedeno, ili većina toga, obiljeţava mnoge hrvatske ţupanije, a dodatni uzrok tim

problemima su rat i ratna razaranja, neodgovarajuće provedena pretvorba i privatizacija,

deindustrijalizacija i destimuliranje proizvodnje,naglasak na uvozu i sliĉno.

5.2. UDIO U ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI

Posljednjih nekoliko godina, stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj se

povećavala, meĊutim povećanje nezaposlenosti u nekim ţupanijama ne slijedi taj proces

istom brzinom. Regionalne razlike u stopama registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj

za 2011. godinu prikazane su sljedećim grafikonom.

53

Grafikon 10: Stopa registrirane nezaposlenosti po ţupanijama u 2011. godini

Izvor: Izrada autora prema HZZ 2011

UsporeĊujući Varaţdinsku ţupaniju sa ostalim ţupanijama u Republici Hrvatskoj po

stopi registrirane nezaposlenosti, ona se nalazi pri samom vrhu. Registrirana stopa

nezaposlenosti Varaţdinske ţupanije u 2011. godini iznosi 13,7%, te je time ĉetvrta

ţupanija u RH. Najmanju stopu registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj ima Grad

Zagreb i ona iznosi 8,2%, a ispred Varaţdinske su još Istarska sa 8,5% i Primorsko-

goranska ţupanija sa 13,2%.

Registrirana stopa nezaposlenosti Republike Hrvatske u 2011. godini iznosi 17, 8% i

viša je od registrirane stope nezaposlenosti Varaţdinske ţupanije za 4,1 postotnih

poena. Hrvatsku nezaposlenost karakteriziraju velike regionalne razlike, a najniţe stope

uvijek imaju najrazvijeniji dijelovi Hrvatske meĊu koje spada i Varaţdinska ţupanija

U sljedećoj tablici prikazan je ukupan broj nezaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji,

te u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine. TakoĊer, tablica prikazuje udio

nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije u odnosu na Republiku Hrvatsku.

31,9

30,5

29

,8

29,6

26,6

25,9

24,4

24,1

21,4

20

,5

18,6

18,3

17

,9

17,4

16,4

14,8

14,7

13,7

13,2

8,5

8,2

0

5

10

15

20

25

30

35po

sto

tak %

RH = 17,8

54

Tablica 16: Udio nezaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti RH

Godina Nezaposleni u VŢ

ţupaniji Nezaposleni u RH

Udio VŢ u ukupnoj

nezaposlenosti RH (%)

2002. 12.476 389.741 3,20

2003. 10.870 329.799 3,30

2004. 10.412 309.875 3,36

2005. 10.271 308.738 3,33

2006. 9.218 291.616 3,16

2007. 7.927 264.448 3,00

2008. 6.822 236.741 2,88

2009. 8.137 263.174 3,09

2010. 9.716 302.425 3,21

2011. 9.863 305.333 3,23

Izvor: Izraĉun autora prema HZZ 2011

Prosjeĉni godišnji pad nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije iznosi 2,58%, dok u

Republici Hrvatskoj prosjeĉni godišnji pad iznosi 2,68%. Usporede li se dobiveni

podaci zaposlenih Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske, moţe se zakljuĉiti da je

prosjeĉni godišnji pad nezaposlenih Varaţdinske ţupanije u razdoblju od 2002. do

2011. godine manji od prosjeka Republike Hrvatske za 0,10 postotna poena.

Republika Hrvatska je imala najveći broj nezaposlenih osoba u 2002. godine kada je

bilo ukupno nezaposleno 389.741 osoba. Iste godine je i u Varaţdinskoj ţupaniji bio

najveći broj nezaposlenih, njih 12.476 osoba, te je udio nezaposlenih osoba Varaţdinske

ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti Republike Hrvatske iznosio 3,20 %.

55

Najveći udio nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti RH

bio je 2004. godine kada je iznosio 3,36%, dok je najmanji bio 2008. godine kada je

iznosio 2,88%. U Varaţdinskoj ţupaniji, u 2011. godini nezaposleno je 9.863 osobe ili

3,23% ukupnog broja nezaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske koje je imalo

305.333 nezaposlenih osoba.

Nezaposlenost je kako u Republici Hrvatskoj, tako i Varaţdinskoj ţupaniji, strukturalne

prirode. To znaĉi da se radi o neusklaĊenosti ponude i potraţnje zaposlenja s obzirom

na obrazovanje, zanimanje, znanje i vještine onih koji traţe zaposlenje i zahtjeva za

postojeća radna mjesta.

Nakon nezaposlenosti, u nastavku će se analizirati udio zaposlenih osoba Varaţdinske

ţupanije u ukupnoj zaposlenosti Republike Hrvatske.

Tablica 17: Udio zaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj zaposlenosti RH

Godina Zaposleni u VŢ

ţupaniji Zaposleni u RH

Udio VŢ u ukupnoj zaposlenosti RH (%)

2002. 59.015 1.344.107 4,39

2003. 59.988 1.371.611 4,38

2004. 61.184 1.396.399 4,38

2005. 61.113 1.400.644 4,36

2006. 62.598 1.446.403 4,33

2007. 64.621 1.495.039 4,32

2008. 66.114 1.536.166 4,30

2009. 63.366 1.505.011 4,21

2010. 60.422 1.427.453 4,10

2011. 59.492 1.395.532 4,26


56

U promatranom razdoblju broj zaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije konstantno se

povećavao. Prosjeĉni godišnji porast zaposlenih Varaţdinske ţupanije iznosio je 0,09%,

dok u Republici Hrvatskoj prosjeĉni godišnji porast iznosio 0,42%. Usporede li se

dobiveni podaci zaposlenih Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske, moţe se

zakljuĉiti da je prosjeĉni godišnji porast zaposlenih Varaţdinske ţupanije u razdoblju od

2002. do 2011. godine manji od prosjeka Republike Hrvatske za 0,33 postotna poena.

Republika Hrvatska je imala najveći broj zaposlenih osoba u 2008. godine kada je bilo

ukupno zaposleno 1.536.166 osoba. Iste godine i u Varaţdinskoj ţupaniji je bio najveći

broj zaposlenih, njih 66.114 osoba, te je udio zaposlenih Varaţdinske ţupanije u

ukupnoj zaposlenosti Republike Hrvatske iznosio 4,30 %.

Najveći udio zaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije u ukupnoj zaposlenosti RH bio je

2002. godine kada je iznosio 4,39%, dok je najmanji bio 2010. godine kada je iznosio

4,10%. U Varaţdinskoj ţupaniji, u 2011. godini zaposleno je 59.492 osobe ili 4,26%

ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske koje zapošljava

1.395.532 osoba.

5.3. UDIO U INVESTICIJAMA

Bez investicija nijedna zemlja ne moţe ostvariti gospodarski rast, povećanje

zaposlenosti ili povećanje izvoza. Investicije su osnovna pokretaĉka snaga gospodarstva

i temelj su razvoja svake nacionalne ekonomije pa je i te kako vaţna dinamika kretanja

te ekonomske kategorije.

Slijedeća tablica prikazuje kretanje investicija Varaţdinske ţupanije te njezin udio u

ukupnim investicijama republike Hrvatske.

57

Tablica 18: Udio investicija Varaţdinske ţupanije u ukupnim investicijama RH

Godina Ostvarene investicije

u VŢ

Ostvarene investicije

u RH

Udio investicija VŢ u

RH %

2002. 955.317 40.732.380 2,35

2003. 1.154.128 54.955.372 2,10

2004. 1.135.734 56.430.161 2,01

2005. 1.226.382 59.209.772 2,07

2006. 1.272.829 71.039.476 1,79

2007. 1.649.014 78.243.357 2,11

2008. 1.781.733 83.729.423 2,13

2009. 1.097.466 67.461.274 1,63

2010. 810.856 48.337.243 1,68

2011. 1.157.500 45.683.451 2,53


Prosjeĉni godišnji porast investicija u Republici Hrvatskoj iznosi 13,38%. Varaţdinska

ţupanija ima gotovo identiĉan prosjeĉan porast i on iznosi 13,43% te je neznatno veći

od prosjeka RH. Udio investicija Varaţdinske ţupanije u Republici Hrvatskoj bio je

najveći 2003. godine kada je iznosio 4,05%, a najmanji 2006. godine sa 2,38%.

Investicije su imale vaţnu ulogu u stimuliranju gospodarskoga rasta prije financijske i

ekonomske krize i svakako bi morale biti jedan od kljuĉnih ĉimbenik oporavka i rasta

poslije krize, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Varaţdinskoj ţupaniji.

58

5.4. KONKURENTOST VARAŢDINSKE ŢUPANIJE

Gledajući kroz povijest procese širenja Europske unije na nove drţave ĉlanice, vidljivo

je kako svakim novim proširenjem dolazi do sve većih razvojnih nejednakosti unutar

nje same. Gospodarske i socijalne razlike izmeĊu drţava sve se više povećavaju, te se

time produbljuje već postojeći jaz izmeĊu najnerazvijenijih i razvijenijih ĉlanica. Ţeleći

ostati konkurentna na svjetskim trţištima kao cjelina, Europska unija mora smanjiti

navedene nejednakosti i jaĉati konkurentnost svih svojih regija. Tako se pojam

konkurentnosti s nacionalne razine sve više proširuje na regionalnu razinu. Konkurentna

regija je ona regija koja uspijeva privući i zadrţati uspješne tvrtke i povećati ţivotni

standard svojih stanovnika (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2012.).

Da bi se smanjile socijalne i gospodarske razlike, odnosno iskoristili predpristupni i

kohezijski fondovi Europske Unije koji tome sluţe, potreban je uvid u stanje

razvijenosti pojedine regije.

Prvo takvo istraţivanje u Republici Hrvatskoj provedeno je 2007. godine od strane

Nacionalnog vijeća za sigurnost i Programa ujedinjenih naroda za Razvoj u suradnji s

hrvatskom gospodarskom komorom. Oni su predstavili studiju „Regionalni indeks

konkurentnosti Hrvatske 2007.“, a rijeĉ je o istraţivanju koje daje jasnu sliku o

jakostima i slabostima triju regija, odnosno 21 hrvatske ţupanije, o uzrocima

regionalnih razlika te donosi preporuke za jaĉanje konkurentnosti gospodarstva na

lokalnoj razini.

Analitiĉki pristup na temelju kojeg se utvrĊuje indeks konkurentnosti zasniva se na

kombinaciji statistiĉkih i perceptivnih faktora koji izraţavaju kvalitetu poslovnog

okruţenja i poslovnog sektora. Statistiĉki faktori obuhvaćaju: pokazatelje poslovnog

okruţenja - demografija, zdravlje, kultura, obrazovanje, osnovna infrastruktura i javni

sektor, poslovna infrastruktura te pokazatelje poslovnog sektora - investicije i

poduzetniĉka dinamika, razvijenosti poduzetništva i ekonomske rezultate. Perceptivne

faktore ĉine: pokazatelji poslovnog okruţenja - lokacijske prednosti, lokalna uprava,

infrastruktura, vladavina prava, obrazovanje, financijsko trţište i lokalna konkurencija

59

te pokazatelji poslovnog sektora - tehnologija i inovativnost, klasteri, marketing i

menadţment (Biškup, 2012.: 196).

Vaţnost istraţivanja regionalne konkurentnosti potvrĊuje i prvo takvo istraţivanje u

Europskoj uniji provedeno 2010. godine s objašnjenjem da će kvantificirani pokazatelj

konkurentnosti omogućiti zemljama ĉlanicama u identifikaciji mogućih regionalnih

slabosti kao i ĉimbenike koji pridonose tim slabostima. To će zatim pomoći regijama u

procesu njihova uklanjanja (Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih

naroda za razvoj, 2011.: 11). Tim istraţivanjem potaknulo se većinu ţupanija na

rasprave o razlikama u regionalnoj i ţupanijskoj konkurentnosti što je potvrdilo snaţan

interes za bolje iskorištavanje i popravljanje vlastitih potencijala o kojima ovise razvojni

kapacitet, konkurentnost i kvaliteta ţivota svih graĊana. Ujedno je 2011. godine, od

strane Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji sa Nacionalnim

vijećem za konkurentnost objavljena studija „Regionalni indeks konkurentnosti

Hrvatske 2010.“, koja je nastavak istraţivanja konkurentnosti zapoĉetog 2007. godine.

Regionalni indeks konkurentnosti prati i ocjenjuje konkurentnost triju regija NUTS2

razine, Sjeverozapadne, Središnje i Istoĉne (Panonske) te Jadranske, kao i

konkurentnost 21 ţupanije (NUTS3) unutar tih triju regija.

U Republici Hrvatskoj on se temelji na ĉak 123 statistiĉka indikatora iz razliĉitih izvora

statistiĉkih pokazatelja i 68 perceptivnih indikatora izvedenih iz provedene ankete, koji

omogućuju meĊusobnu usporedbu regija i ţupanija. Ukljuĉujući takoĊer niz indikatora

kvalitete ţivota na regionalnoj odnosno ţupanijskoj razini, taj indeks daje bogatu i

kvalitetnu podlogu za kontinuirano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske

(Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj, 2010.:16).

Prema rezultatima istraţivanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010.“,

Sjeverozapadna Hrvatska je najkonkurentnija regija Republike Hrvatske, dok je

Varaţdinska ţupanija u 2010. godini, najkonkurentnija ţupanija u Hrvatskoj. U

nastavku je dana tablica koja pokazuje rangiranost regija i ţupanija Republike Hrvatske

prema regionalnom indeksu konkurentnosti.

60

Tablica 19: Regije i ţupanije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010.

Rang

Ţupanije

Ran

g p

osl

ovnog

okru

ţenja

Ran

g p

osl

ovnog

sekto

ra

Statistiĉki rang Perceptivni rang

20

10

20

07

Sta

tist

iĉk

i ra

ng

(uk

up

no

)

Ran

g p

osl

ov

no

g

ok

ruţe

nja

Ran

g p

osl

ov

no

g

sek

tora

Per

cep

tiv

ni

ran

g

(uk

up

no

)

Ran

g p

osl

ov

no

g

ok

ruţe

nja

Ran

g p

osl

ov

no

g

sek

tora

NUTS 2 – regije

1 1 HR01 Sjeverozapadna

Hrvatska 1 1 1 1 2 1 1 1

2 2 HR03 Jadranska Hrvatska 2 2 2 2 1 3 3 2

3 3 HR02 Središnja i Istoĉna Hrvatska 3 3 3 3 3 2 2 3

NUTS 3 – ţupanije

1 4 Varaţdinska 1 1 6 5 7 1 1 1

2 1 Grad Zagreb 2 4 2 1 3 7 9 7

3 3 Istarska 7 5 1 2 1 13 13 10

4 2 MeĊimurska 6 2 3 7 2 6 6 6

5 5 Zagrebaĉka 3 6 7 4 9 5 5 3

6 9 Zadarska 4 3 10 13 8 3 2 5

7 6 Primorsko-goranska 8 7 5 6 4 12 11 12

8 8 Splitsko-dalmatinska 12 9 4 3 5 14 17 13

9 10 Dubrovaĉko-neretvanska 11 11 9 8 10 11 12 9

10 13 Šibensko-kninska 14 13 8 9 6 16 16 20

11 15 Krapinsko-zagorska 13 10 11 10 12 8 10 8

12 7 Koprivniĉko-kriţevaĉka 9 8 13 14 14 4 4 4

13 14 Osjeĉko-baranjska 5 12 14 12 20 2 3 2

14 12 Karlovaĉka 10 14 12 11 11 10 7 11

15 11 Bjelovarsko-bilogorska 16 17 15 15 17 15 14 16

16 18 Brodsko-posavska 15 16 19 18 19 9 8 11

17 17 Virovitiĉko-podravska 17 15 17 16 16 17 18 14

18 19 Liĉko-senjska 18 18 18 21 13 18 15 21

19 16 Sisaĉko-moslavaĉka 19 19 16 17 15 20 20 18

20 21 Vukovarsko-srijemska 20 20 20 19 18 19 19 19

21 20 Poţeško-slavonska 21 21 21 20 21 21 21 17

Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2011

61

Sjeverozapadna Hrvatska najkonkurentnija je regija u Republici Hrvatskoj prema

rezultatima rangiranja na tri NUTS2 regije. Ona je vodeća regija i po pokazateljima

kvalitete poslovnog sektora, kao i po pokazateljima kvalitete poslovnog okruţenja.

Jadranska regija je druga regija po konkurentnosti, dok je Središnja i Istoĉna, odn.

Panonska Hrvatska najmanje konkurentna i trebat će najviše ulaganja da dostigne

ostatak Hrvatske.

I pored toga što je Sjeverozapadna Hrvatska najmanja regija, najgušće naseljena, s

najmanjom nezaposlenošću i najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku, to je

regija i sa znaĉajnim razlikama u kvaliteti statistiĉkih indikatora konkurentnosti. Tako

Grad Zagreb i Varaţdinska ţupanija drţe vodeće pozicije u nekoliko statistiĉkih

indikatora konkurentnosti, dok se Koprivniĉko Kriţevaĉka, a posebno Krapinsko-

zagorska ţupanija nalaze u sredini pa ĉak i u zadnjoj trećini svih ţupanija Republike

Hrvatske.

Varaţdinska ţupanija, Grad Zagreb, ţupanije Istarska, MeĊimurska i Zagrebaĉka

zauzimaju prvih pet mjesta i vodeće su prema regionalnom indeksu ukupne

konkurentnosti. Iz tablice se primjećuje da su te ţupanije i 2007. godine zauzimale prvih

pet mjesta, jedino što je sada Varaţdinska ţupanija izbila na ĉelo umjesto Grada

Zagreba uglavnom zbog investiranja u poslovnu infrastrukturu (poduzetniĉke zone) i

investicija u poslovnom sektoru (Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program

Ujedinjenih naroda za razvoj, 2011.: 22).

Osim razlika u konkurentnosti izmeĊu ţupanija i regija, znaĉajne razlike postoje i

izmeĊu statistiĉkog i perceptivnog ranga procjenjivanja kvalitete poslovnog sektora i

poslovnog okruţenja. Ukupno gledajući, Varaţdinska ţupanija je prema statistiĉkim

indikatorima tek šesta ţupanija po konkurentnosti u 2010. godini. Uzevši u obzir kako

se rang konkurentnosti mjeren statistiĉkim indikatorima u odnosu na 2007. godinu

znaĉajno poboljšao jedino u Varaţdinskoj ţupaniji, uz zadrţavanje vodeće pozicije u

konkurentnosti mjerenim perceptivnim indikatorima, postaje jasno zašto je Varaţdinska

ţupanija postala najkonkurentnija ţupanija u Hrvatskoj.

62

U nastavku slijede mreţni dijagrami koji prikazuju konkurentski profil Varaţdinske

ţupanije kroz statistiĉke i perceptivne vrijednosti stupova konkurentnosti.

Grafikon 11: Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (statistiĉki indikatori)


Statistiĉki pokazatelji elemenata poslovnog sektora Varaţdinske ţupanije kreću se od

razmjerno povoljnih kod investicija i poduzetniĉke dinamike, do razmjerno nepovoljnih

kod ekonomskih rezultata i ekonomske dinamike. Što se tiĉe statistiĉkih pokazatelja

poslovnog okruţenja, oni se kreću od razmjerno boljih što je izraţeno kod poslovne

infrastrukture do razmjerno nepovoljnih što je izraţeno kod osnovne infrastrukture i

javnog sektora.

Grafikon 12: Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (perceptivni pokazatelji)


63

Perceptivni pokazatelji elemenata poslovnog sektora uglavnom su povoljni u pogledu

tehnologije i inovativnosti, klastera te marketinga i menadţmenta, dok su kod

poslovnog okruţenja izrazito povoljni u pogledu obrazovanja, financijskog trţišta i

lokalne konkurencije.

Konkurentski profil Varaţdinske ţupanije temeljen na perceptivnim pokazateljima,

daleko je iznad prosjek u odnosu na profil Republike Hrvatske, što i ne ĉudi budući da

ţupanija ima najkvalitetnije perceptivne indikatore u cijeloj Hrvatskoj.

Navedeni pokazatelji djelom se poklapaju s institucionalnom podrškom u poticanju

gospodarskog razvoja Varaţdinske ţupanije koja se temelji na (Biškup, 2012.: 209):

poticanju obrazovanja, kroz kreditiranje uĉenika i studenata pod povoljnim

uvjetima te participaciji najvećeg dijela troškova prijevoza uĉenika srednjih

škola i studenata

kreditiranju poduzetnika u malom gospodarstvu, kroz subvencioniranje

kamatnih stopa, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i resornim

ministarstvima i uz ukljuĉenje ţupanijske garancijske agencije,

privlaĉenju investitora i poticanju razvoja poduzetniĉkih zona te Slobodne

zone Varaţdin,

poticanju razvoja klastera u koje su ukljuĉena poduzeća s podruĉja

Varaţdinske ţupanije kao i centara izvrsnosti (klaster hrvatske tekstilne

industrije, drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, centar izvrsnosti prerade

drva eko-pristupom)

U istraţivanju regionalnog indeksa konkurentnosti iz 2010. godine vidljivo je da je

prema brojnim statistiĉkim indikatorima Varaţdinska ţupanija postala najkonkurentnija

ţupanija u Republici Hrvatskoj.

64

6. ZAKLJUČAK

S obzirom na povijesne okolnosti, regionalna je podjela u Republici Hrvatskoj dugi niz

godina prvenstveno bila administrativno-politiĉke naravi. Zanemarujući ekonomske

kriterije, dolazi do prekomjerne centralizacije drţave u kojoj sve više dolaze do izraţaja

ekonomske i gospodarske nejednakosti izmeĊu regija. Ispunjavanjem uvjeta za ĉlanstvo

u Europskoj Uniji, regionalizacija u Republici Hrvatskoj postaje dio strategije

pridruţivanja Europskoj uniji. Podjela na statistiĉke regije u skladu sa nomenklaturom

prostornih jedinica za statistiku EU vaţna je radi pristupanja sredstvima fondova EU

koji su namijenjeni za ublaţavanje društvenih i gospodarskih nejednakosti izmeĊu

regija.

Tako je Republika Hrvatska prema nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za

statistiku 2012. godine podijeljena u skladu sa statistiĉkom podjelom Europske Unije.

Sastoji se od NUTS 1 razine koju ĉini cijeli teritorij Republike Hrvatske, zatim NUTS 2

razine koja se sastoji od dvije neadministrativne jedinice (Kontinentalne i Jadranske),

koje su nastale grupiranjem ţupanija kao administrativnih jedinica niţe razine, te NUTS

3 razine koju ĉini 21 administrativna jedinica (20 ţupanija i Grad Zagreb). Nacionalna

klasifikacija prostornih jedinica poĉela se primjenjivati od 1. sijeĉnja 2013. godine, a

ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, koristit će se za

potrebe Kohezijske politike.

Svojom bogatom prošlošću, te povoljnim geografskim i geoprometnim poloţajem,

Varaţdinska ţupanija ima sve preduvjete da postane jedna od gospodarski

najrazvijenijih ţupanija u Republici Hrvatskoj. Poljoprivredno zemljište, mineralne

sirovine i vodni resursi temeljni su prirodni resursi ţupanije te pruţaju mogućnost za

razvoj turizma, poljoprivrednih aktivnosti i gospodarstva u cijelosti.

Iako površinom jedna od najmanjih u Hrvatskoj, Varaţdinska ţupanija prema

posljednjem popisu stanovništva ima 175.951 stanovnika, te je sa 139,42 st/km², jedna

od najgušće naseljenih ţupanija Hrvatske. Posljednjih nekoliko godina ţupanija ima

negativan prirodni prirast, kao i sve veća obiljeţja starosti stanovništva, što predstavlja

65

problem za budućnost, ali pozitivni migracijski saldo ipak donekle popravlja opću sliku

kretanja stanovništva.

Grad Varaţdin kao sjedište ţupanije nositelj je koncentracije stanovništva i

gospodarsko-razvojne infrastrukture. Cijelo podruĉje Varaţdinske ţupanije je pokriveno

suvremenom cestovnom infrastrukturom, te su sve drţavne i ţupanijske ceste na dobroj

razini opremljenosti, dok su lokalne ceste većinom asfaltirane. Auto-cestom Goriĉan-

Varaţdin-Zagreb ostvareni su temeljni infrastrukturni preduvjeti za jaĉanje

gospodarstva i otvorene dodatne mogućnosti za razvoj proizvodnje, trgovine i turizma.

Osnivanjem poduzetniĉkih zona, Slobodne zone Varaţdin i Tehnološkog parka dodatno

je pridonijelo razvoju gospodarstva ţupanije.

Svi vaţniji makroekonomski pokazatelji Varaţdinske ţupanije kroz promatrano

razdoblje su rasli te se time pokazuje kako ţupanija gospodarski napreduje i da se u njoj

povećava kvaliteta ţivota za sve. Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije u 2010.

godini iznosio je 10.759 milijuna kuna što ĉini udio od 3,32% u ukupnom bruto

domaćem proizvodu Republike Hrvatske. Time je BDP Varaţdinske ţupanije zauzeo

sedmo mjesto meĊu svim ţupanijama u Hrvatskoj, ukljuĉujući i grad Zagreb.

Varaţdinska ţupanija u 2011. godini imala je 9.863 nezaposlenih osoba i registriranu

stopu nezaposlenosti 13,7% što je za 4,1 postotnih poena manje od registrirane stope

nezaposlenosti Republike Hrvatske koja je iznosila 17,8%. Nakon Grada Zagreba,

Istarske i Primorsko-goranske ţupanija, Varaţdinska ţupanija je bila ĉetvrta ţupanija u

Republici Hrvatskoj po broju nezaposlenih osoba.

PreraĊivaĉka industrija najvaţnija je djelatnost, s najvećim udjelom u gospodarskoj

strukturi Varaţdinske ţupanije. U strukturi ukupnih prihoda gospodarstva, preraĊivaĉka

industrija ima udio od 48,3%, u broju zaposlenih 52,5%, a u izvozu ĉak 88,9%. Unutar

preraĊivaĉke industrije najznaĉajnija potpodruĉja su proizvodnja hrane i pića,

proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda, proizvodnja metala i proizvoda od metala,

proizvodnja drva i proizvodi od drva, proizvodnja koţe i proizvoda od koţe, te

proizvodnja strojeva i ureĊaja.

66

Ekonomska uspješnost, kvaliteta ţivota, lokacija i dostupnost prirodnih bogatstava ĉine

Varaţdinsku ţupaniju jednu od najatraktivnijih regija za investiranje. Stoga i ne ĉudi

kako je Varaţdinska ţupanija uspjela privući investicije u vrijeme kada su svi ostali

osjećali velike posljedice gospodarske i financijske krize.

Prema regionalnom indeksu konkurentnosti, istraţivanju koje daje jasnu sliku o

jakostima i slabostima triju regija, odnosno 21 hrvatske ţupanije, Varaţdinska ţupanija

je 2010. godine najkonkurentnija ţupanija u Republici Hrvatskoj.

67

LITERATURA

KNJIGE:

Ĉavrak V.(ur.) 2011, Gospodarstvo Hrvatske, Politiĉka kultura, Zagreb

Kandţija, V., Cveĉić, I. 2010, Ekonomika i politika Europske Unije, Ekonomski fakultet

Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2011,

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010, Zagreb

Valentić, M. i suradnici 2005, Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeće -

Varaţdinska ţupanija, Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Wertheimer-Baletić, A. 1999, Stanovništvo i razvoj. MATE, Zagreb

ĈLANCI:

Biškup, I. 2012, ꞌInstitucionalni uvjeti za unapreĊenje gospodarskog razvitka ţupanija -

sluĉaj Varaţdinske ţupanijeꞌ, Ekonomski pregled, vol. 63, no. 3-4, pp. 186-226

Crkvenac, M. 2007, Indeksi ekonomske efikasnosti gradova i regionalna politika,

Razvojni forum Zagreb

Ĉavrak, V. 2011, 'Regionalna politika i regionalne nejednakosti u Hrvatskoj', u:

Gospodarstvo Hrvatske, ur. V. Ĉavrak, Politiĉka kultura, Zagreb

Glavinić, A., Grţinić, J. 2009, 'Oblikovanje matematiĉkog modela za analizu

meĊuovisnosti izmeĊu makroekonomskih veliĉina', Ekonomija, vol.16, br.1, str.159-176

68

Kerovec, N. 2002, ꞌTemeljne sociodemografske i razvojne odrednice MeĊimurjaꞌ, u:

Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi, ur. D. Ĉengić, Institut društvenih

znanosti Ivo Pilar, Zagreb, str. 39–68.

Kesner-Škreb, M. 2009, ꞌRegionalna politika Europske Unijeꞌ, Financijska teorija i

praksa, vol. 33, no. 1, pp. 103-105

Lovrinĉević, Ţ., Marić Z., Rajh E. 2005, ꞌKako optimalno regionalizirati hrvatsku?ꞌ

Ekonomski pregled, vol. 56, no. 12, pp. 1109-1160

Mrnjavac, Ţ. 2011, 'Zaposlenost, nezaposlenost i plaće' u: Gospodarstvo Hrvatske, ur.

V. Ĉavrak, Politiĉka kultura, Zagreb

Obadić, A. 2001, ꞌZnaĉaj industrije za razvoj gospodarstvaꞌ, Ekonomski pregled, vol. 52,

no. 9-10, pp. 1100-1112

Spevec D. 2009, ꞌStarenje stanovništva Varaţdinske ţupanije od 1961. do 2001.ꞌ,

Migracijske i etničke teme, vol. 25, no. 1-2, pp. 125–152

Šimunović, I. 2007, ꞌRegionalizacija-hrvatska lutanjaꞌ, Forumi o regionalizaciji i

odrţivom ţivljenju, Fondacija Heinrich Boll, Zagreb

Tropina Godec, Ţ. 2009, ꞌPribliţavanje Europskoj uniji i regionalna politika u

Hrvatskojꞌ, Hrvatska javna uprava, vol. 9, no. 1., pp. 51–67

Vresk, M. 1983, ꞌVaraţdin kao ţarište urbanizacije okoliceꞌ, u: Varaţdinski zbornik –

zbornik radova sa Znanstvenog skupa odrţanog povodom 800. godišnjice grada.

Varaţdin, Skupština općine, str. 605–612.

Vukelić, K. 2005, ꞌRegionalizacija danas, centralizacija sutraꞌ, Revija za sociologiju, vol.

XXXVI, no. 1-2, pp. 79-85.

69

Ţivić, D. Pokos, N. 2005, ꞌOdabrani sociodemografski indikatori razvijenosti Hrvatske i

ţupanijaꞌ, Revija za sociologiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Vol. XXXVI, no.

3-4, pp. 207-224.

OSTALI IZVORI:

Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA 2010, Ţupanijska razvojna strategija

2011.-2013., online: www.azra.hr/documents/2/7/original/ (12.12.2012)

Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop Shop Service Centar

Varaţdinske ţupanije 2012, Ključni sektori, online: http://onestopshop.d-manag

ement.com/index.php?content=Kljucni_sektori (25.01.2013)


Varaţdinske ţupanije 2012a, Demografija, online: http://onestopshop.d-

management.com/index.php?content=Demografija (25.01.2013)


Varaţdinske ţupanije 2012b, Strana direktna ulaganja (FDI) u Varaţdinskoj ţupaniji,

online:http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Strana_direktna_ul

aganja (25.01.2013)

Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne odnose

2006, Regionalni operativni program Varaţdinske ţupanije 2006.-2013., online:

http://www.azra.hr/luxUploads/0000003_39_-_0714_ROP_Varazdin_Final.pdf

(10.12.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2001, Stanovništvo prema spolu i

starosti, po naseljima, popis 2001 , online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census

2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html (16.11.2012)

http://www.azra.hr/documents/2/7/original/

http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Demografija

http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Demografija

http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Strana_direktna_ul%20aganja

http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Strana_direktna_ul%20aganja

http://www.azra.hr/luxUploads/0000003_39_-_0714_ROP_Varazdin_Final.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census%202001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html



70

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2002, Projekt nomenklatura drţavnih

jedinica za statistiku, online: http://www.pmfbl.org/neda/4/eu_dok/studija_nuts_rh.pdf

(15.10.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2006, Statistički ljetopis 2006., online:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2006/00-sadrzaj.pdf (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2007, Zaposlenost, online:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2007/06-bind.pdf (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2008, Prirodno kretanje stanovništva

Republike Hrvatske u 2007., god. XLV, br. 7.1.1., online: http://www.dzs.hr/Hrv/publi

cation/2008/7-1-1_1h2008.htm (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2009, Bruto domaći proizvod za

Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije od 2000. do

2006., god.XLVI, br. 12.1.5., online: http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-

5_1h2009.htm (19.11.2012)


Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije u 2007., god.

XLVII, br. 12.1.2., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-

02_01_2010.htm (19.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011, Stanovništvo prema starosti i

spolu po naseljima, popis 2011, online http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011

/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011a, Popis stanovništva, kućanstava i

stanova 2011. godine, online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/

censusmetod.htm (16.11.2012)

http://www.pmfbl.org/neda/4/eu_dok/studija_nuts_rh.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2006/00-sadrzaj.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2007/06-bind.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv/publi%20cation/2008/7-1-1_1h2008.htm



http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm

http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm


http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011%20/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011%20/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/%20censusmetod.htm



71

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011b, Stanovništvo prema starosti i

spolu prema prostornim jedinicama za statistiku 2. Razine i ţupanijama, popis 2011.,

online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01R1/h01_01

_01R1.html (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011c, Stanovništvo prema narodnosti

po gradovima/općinama, popis 2011., online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/

census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011d, Stanovništvo prema vjeri po

gradovima/općinama, popis 2011., online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011

/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011e, Bruto domaći proizvod za


XLVIII, br. 12.1.2., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-

02_01_2011.htm (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2012, Prirodno kretanje stanovništva

Republike Hrvatske u 2011., god. XLIX, br. 7.1.1., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/

publication/2012/07-01-01_01_2012.htm (16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2012a, Migracije stanovništva

Republike Hrvatske u 2011., god.XLIX, br.7.1.2., online:


(16.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2012b, Bruto domaći proizvod za


XLIX, br. 12.1.2., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-

02_01_2012.htm (19.11.2012)

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01R1/h01_01%20_01R1.html



http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/%20census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html



http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011%20/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011%20/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html



http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/%20publication/2012/07-01-01_01_2012.htm






72


Republiku Hrvatsku te prostorne jedinice za statistiku 2. i 3. razine za razdoblje 2000. –

2010., god. L, br. 12.1.2. online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-

02_01_2013.htm (18.02.2013)

Eurostat 2011, NUTS – Nomenclature of territorial units for statistics, online:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/principles_charact

eristics (13.12.2012)

Eurostat 2011 a, NUTS – Nomenclature of territorial units for statistics, online:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/correspondence_t

ables/national_structures_eu (13.12.2012)

Eurostat 2012, NUTS – Nomenclature of territorial units for statistics, online:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/introduction

(13.12.2012)

Hamag Invest Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije 2013, Poduzetnička

infrastruktura, online: http://www.hamag.hr/poduzetnicka-infrastruktura.html

(20.01.2013)

HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012, Ukratko o gospodarstvu Varaţdinske

ţupanije, online: http://www.hgk.hr/wpcontent/files_mf/UKRATKO%20O%20V%C5

% BD%2011%20%20hrv%20E.pdf (15.01.2013)

HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a, Poslovanje poduzetnika Varaţdinske

ţupanije u 2011. godini, online:

http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/POKAZATELJI%20poslovanja%202011%20

zavr%C5%A1ni.pdf (15.01.2013)

Hrvatski zavod za zapošljavanje 2011, Analitički bilten, godina 13, broj 4, online:

http://www.hzz.hr/docslike/analiticki_bilten_2011-4.pdf (10.01.2013)



http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/principles_characteristics

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/principles_characteristics

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/correspondence_tables/national_structures_eu

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/correspondence_tables/national_structures_eu

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/introduction

http://www.hamag.hr/poduzetnicka-infrastruktura.html

http://www.hgk.hr/wpcontent/files_mf/UKRATKO%20O%20V%C5%20%25%20BD%2011%20%20hrv%20E.pdf



http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/POKAZATELJI%20poslovanja%202011%20%20zavr%C5%A1ni.pdf

http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/POKAZATELJI%20poslovanja%202011%20%20zavr%C5%A1ni.pdf

http://www.hzz.hr/docslike/analiticki_bilten_2011-4.pdf

73

Hrvatski zavod za zapošljavanje 2012, Kretanje registrirane nezaposlenosti po

godinama i po ţupanijama, online: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7567

(29.12.2012)

Hrvatski zavod za zapošljavanje 2012a, Kretanje broja nezaposlenih osoba od 1952.

godine, online: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2014.xls (29.12.2012)

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 2012, Nova statistička

klasifikacija prostornih jedinica RH-NUTS 2, online:

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Vijesti/MRRFEU%20MVPEI%20NUTS%202_

29082012%20za%20Web.pdf (05.01.2013)

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva 2010, Strategija

regionalnog razvoja Republike hrvatske, 2011. – 2013., verzija 1.0, online: http://www

.mrrsvg.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf

(15.12.2012)

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 2012, Hrvatska na putu u Europsku Uniju,

online: http://www.mvep.hr/ei/download/2012/02/28/Hrvatska_na_putu_2012.pdf

(15.12.2012)

Portal za regionalni razvoj 2012, Što je regija?, online http://regio-hr.com/regio.php

(20.01.2013)

Poslovni dnevnik 2012, Grčić:Nova regionalna podjela neće nikoga ugroziti, dapače,

online: http://www.poslovni.hr/hrvatska/grcic-nova-regionalna-podjela-nece-nikoga

ugroziti-dapace-214184 (15.12.2012)

Poslovni dnevnik 2012, Uz povećana ulaganja i izvor rastu i plaće, online: http://www

.poslovni.hr/domace-kompanije/uz-povecana-ulaganja-i-izvoz-rastu-i-place-220806

(18.01.2012)

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7567

http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2014.xls

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Vijesti/MRRFEU%20MVPEI%20NUTS%202_29082012%20za%20Web.pdf

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Vijesti/MRRFEU%20MVPEI%20NUTS%202_29082012%20za%20Web.pdf

http://www.mvep.hr/ei/download/2012/02/28/Hrvatska_na_putu_2012.pdf

http://regio-hr.com/regio.php

http://www.poslovni.hr/hrvatska/grcic-nova-regionalna-podjela-nece-nikoga%20ugroziti-dapace-214184

http://www.poslovni.hr/hrvatska/grcic-nova-regionalna-podjela-nece-nikoga%20ugroziti-dapace-214184

74

Sjeverna Hrvatska: Orijentacija na izvozna trţišta 2013, online

http://www.jatrgovac.com/2013/01/sjeverna-hrvatska-orijentacija-na-izvozna-trzista/

(10.01.2013)

Varaţdinska ţupanija 2013, Povijest, online: http://www.varazdinska-

zupanija.hr/index.php/povijest.html (10.01.2013)

Vlada Republike Hrvatske-Ured za suzbijanje zlouporabe droga 2012, Varaţdinska

ţupanija, online: http://www.uredzadroge.hr/misc/zupanije/zupanije-popis/varazdinska

(10.11.2012)

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske,

http://www.dzs.hr/

Narodne Novine

http://narodne-novine.nn.hr/

Sluţbeni vjesnik Varaţdinske ţupanija,

http://www.glasila.hr/

http://www.jatrgovac.com/2013/01/sjeverna-hrvatska-orijentacija-na-izvozna-trzista/

http://www.varazdinska-zupanija.hr/index.php/povijest.html

http://www.varazdinska-zupanija.hr/index.php/povijest.html

http://www.uredzadroge.hr/misc/zupanije/zupanije-popis/varazdinska

http://www.dzs.hr/

http://narodne-novine.nn.hr/

http://www.glasila.hr/

75

POPIS TABLICA

R. br.

Naslov tablice

Str.

1.

Statistiĉka kategorizacija teritorijalnih jedinica

8

2.

Nacionalna struktura EU

8

3.

Prirodno kretanje stanovništva Varaţdinske ţupanije

21

4.

Zemljišni pokrov/korištenje zemljišta u Varaţdinskoj ţupaniji 2000.

godine

26

5.

Struktura poljoprivrednog zemljišta Varaţdinske ţupanije 2000.

godine

26

6.

Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske

za razdoblje od 2000. do 2010. godine

32

7.

Izraĉun baznih i veriţnih indeksa BDP-a i BDP/pc Varaţdinske

ţupanije

33

8.

Zaposleni u Varaţdinskoj ţupaniji u razdoblju od 2002. do 2011.

godine

35

9.

Kretanje broja nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije od 2002.

do 2011. godine

37

10.

Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih u 2011. godini

41

11.

Djelatnosti s najvećim ukupnim prihodima u 2011. godini

43

12.

Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim izvozom u 2011.

godini

44

13.

Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim uvozom u 2011. godini

45

76

14.

Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema tehniĉkoj

strukturi i sjedištu investitora

47

15.

BDP/pc izraţen u tisućama kuna u Varaţdinskoj Ţupaniji i

Republici Hrvatskoj od 2000. do 2010. godine

50

16.

Udio nezaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti

RH

54

17.

Udio zaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj zaposlenosti RH

55

18.

Udio investicija Varaţdinske ţupanije u ukupnim investicijama RH

57

19.

Regije i ţupanije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010.

60

POPIS GRAFIKONA

R. br.

Naslov grafikona

Str.

1.

Kretanje broja stanovnika Varaţdinske ţupanije od 2001. do 2011.

godine

20

2.

Stanovništvo Varaţdinske ţupanije prema dobnim skupinama 2001.

- 2011.

23

3.

Nacionalna struktura stanovništva u Varaţdinskoj ţupaniji

24

4.

Vjerski sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije

25

5.

Broj zaposlenih i nezaposlenih osoba 2002. - 2011. godine

38

6.

Struktura zaposlenih Varaţdinske ţupanije u gospodarstvu 2011.

godine

40

77

7.

Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima za 2011. godinu

42

8.

Ţupanijski udjeli u BDP-u RH

49

9.

Rang ţupanija RH prema BDP/pc u 2010. godini

51

10.

Stopa registrirane nezaposlenosti po ţupanijama u 2011. godini

53

11.

Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (statistiĉki indikatori)

62

12.

Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (perceptivni indikatori)

62

POPIS ZEMLJOVIDA

R. br.

Naslov zemljovida

Str.

1.

NUTS II podjela RH

14

2.

Geografski poloţaj Varaţdinske ţupanije

18

3.

Administrativno-teritorijalna podjela Varaţdinske ţupanije

19

78

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Razvojna obilježja i značaj

gospodarstva Varaždinske Županije za Republiku Hrvatsku izradio samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Nade Karaman Aksentijević, a pri izradi diplomskog rada

pomogao mi je i docent dr. sc. Zoran Jeţić. U radu sam primijenio metodologiju

znanstvenoistraţivaĉkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. TuĊe spoznaje, stavove, zakljuĉke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobiĉajen naĉin su povezani s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na sluţbenim stranicama Fakulteta.

Student

______________________

Marijan Makar

sveuĈiliŠte u rijeci - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/33.b.pdf · 1. uvod znanje,...

Documents