sveti augustin - trojstvo

Download Sveti Augustin - Trojstvo

Post on 27-Oct-2014

190 views

Category:

Documents

48 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SVETI AUGUSTIN

Trojstvo

Biblioteka "Slube Boje" Knjiga 59.

Urednik: A n e l k o Domazet, O F M N a s l o v n u stranicu izradio: Ante B r a n k o Peria, O F M

2

Sveti Augustin

TROJSTVOPreveo, napisao uvod i biljeke Marijan MANDAC, OFM

Split, 2009.

Preveo s latinskoga izvornika u A, 15 (1997.), 86-552; BA, 16 (1997.), 24-566 i NBA, IV. (2003.), 6-718.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUILINA KNJINICA U SPLITU UDK 141.4 AUGUSTINUS, Aurelius Trojstvo / Sveti Augustin ; preveo, napisao uvod i biljeke Marijan Mandac. - Split: Sluba Boja, 2009. - (Biblioteka Slube Boje ; knj. 59) Izvornik na lat. jeziku. - Bibliografija. - Kazalo. ISBN 978-953-6236-31-2 1. Mandac, Marijan 130313058

Izdava: "Sluba Boja" SPLIT - Trg Gaje Bulata 3 Tisak: Dalmacija papir, Split Naklada: 500 komada

4

PREDGOVOR

"estiti umjetnici u samoi bez svjedoka piu ... ne pozivajui publiku na suradnju ni na kumovanje djelu."

Tin Ujevi Mi smo, eto, poslije duga i naporna rada najbolje kako smo mogli i umjeli priveli kraju posao posveen velikome djelu Augustina Velikoga. Tako i ne mislei nutarnjim nagibom Augustina nazvasmo Augustinom Velikim, iako prvi put i jedini. To nam nipoto nije ao ni krivo. alimo samo to Augustina tako nije oslovila povijest, uiteljica ivota i onda kada smo joj loi uenici, to smo pomalo uvijek i gotovo svi. Od Augustinovih smo djela ovaj put preveli njegovo djelo De Trinitate. Tako ga nazivamo u cijelom spisu mada smo na samoj naslovnoj stranici sasvim jednostavno napisali Trojstvo. Glede samoga prevoenja posao je bio razliit. U onim dijelovima gdje Augustin u De Trinitate pie kao svetopisamski egzeget nismo bili u neprilici razumjeti stoje napisao niti to prevesti. Ali gdje Augustin u De Trinitate pie kao filozof i spekulativni teolog, to smo puno tee razumijevali i zato u prevoenju bili dosta nesigurni. Ponovljeno smo bili prisiljeni od Augustinovih reenica koje su esto bile duge oblikovati vei broj kraih reenica. Tako smo bez dvojbe stjecali bolju jasnou, ali smo osjetno gubili izrazitost i otrinu Augustinova izvornog izraavanja. Jasno je pak da se ne moe sve uvijek i zajedno imati.5

Prijevodu smo napisali uvod od etiri poglavlja. Najprije smo prikazali tijek Augustinova ivota. To je sadraj prvoga poglavlja. Njime nipoto nismo zadovoljni. Augustin je bez sumnje zavrijedio i zasluio da se njegov ovozemni put prikae cjelovitije, temeljitije i neposrednije. Nama je to naalost bilo nemogue jer nismo imali pri ruci sve to je za to bilo potrebno. Uz pravo oklijevanje i prisilivi sami sebe ipak smo naznaili ono to je osnovno u Augustinovu ivotu. To smo nadasve stoga uinili da se itatelj knjige barem openito upozna s piscem prevedenoga djela. U drugome uvodnom poglavlju govorimo Augustinovu spisu. To je De Trinitate. Djelo je znamenito, iznimno opseno, ogromnoga utjecaja. Mislimo da pripada meu najmonija djela to ih je ovjek openito govorei napisao Bogu. Bez dvojbe Augustin s djelom De Trinitate stoji na samome vrhuncu meu teolozima koji su igdje i ikada pisali Trojstvu. Uostalom ni Augustin nije djelo napisao preko noi ni jednim zamahom ruke. Izraivao ga je kojih dvadesetak godina. Pred teinom posla ak je pomiljao da odustane od rada. Spis je ipak na nau najveu sreu priveo kraju i objavio. Augustin je bio potpuno svjestan koliko je njegov spis De Trinitate teak za razumijevanje. ak je otvoreno napisao da e po njegovu sudu biti mali broj ljudi koji su sposobni shvatiti napisano i reeno u De Trinitate. Augustinu, vidi se, nije manjkalo iskrenosti, samokritinosti i poniznosti to i jest odlika velikoga ovjeka. U treemu poglavlju u uvodu razjanjujemo Augustinovo pismo kartakome biskupu Aureliju. Augustin je traio da se ono objavi zajedno s De Trinitate, ali da se to ipak uini odvojeno. Pismo ne pripada samome spisu. Po sebi se razumije da smo tako postupili. Augustin inae u pismu spominje odreenu nepriliku vezanu uz objavljivanje njegova djela. To u poglavlju donekle razjanjujemo premda dogaaju nismo stekli punu jasnou. Nae je etvrto uvodno poglavlje naroito dugo. To je razumljivo. U njemu smo na odreeni i vlastiti nain predstavili svaku od petnaest Augustinovih knjiga u De Trinitate. Nastojali smo De Trinitate smjestiti u razvoj drevne teologije i naroito patrologije.6

Na razliite zabiljebe i zapise u poglavlju redovito bi nas potaknula neka Augustinova izrjeka ili biblijski navod u De Trinitate. esto smo napominjali i druga Augustinova djela jer smo sigurni da ona najbolje osvjetljuju, tumae i dopunjuju De Trinitate. Spis De Trinitate ne ita se lako. Nije ni za kakvu zabavu ni za razonodu, pa ni teoloku. Ipak se ita s velikom koriu i pravom dobiti. Ako itatelj ustanovi da ne pripada malome broju onih koji razumiju cijelo djelo, uvidjet e daje u njemu ipak dobar dio shvatio. Neka mu je ao to nije razumio sve, ali neka se veseli stoje shvatio dio. Tako e mu radost odagnati tugu. Mi se barem u to iskreno nadamo i itatelju od srca elimo svako dobro. Split, 5. svibnja 2008. M. Mandac

1

8

UVOD PRVO POGLAVLJE

PODATCI IZ IVOTA SV. AUGUSTINA

Uistinu nam je iskreno ao to ne moemo na puno zadovoljstvo prikazati kako dolikuje ivotni put sv. Augustina. Nedostaju nam i vrela i radovi nuni za to. Ipak smo se odluili barem donekle progovoriti osnovnim podatcima iz Augustinova bogatoga i sloenoga ivota. To inimo da itatelj pred oima ima makar ono to je od Augustinova ivotnoga puta postalo opa i poznata svojina jer se nalazi u redovitim djelima gdje se govori davnim kranskim piscima i teolozima. To je, dakako, par patrologija koje sreom posjedujemo. Dodat emo im jo nekoliko tekstova. Prikaz dijelimo na dva dijela. Najprije govorimo drevnim vrelima za poznavanje Augustinova ivota. Potom niemo glavne dogaaje Augustinova zemaljskoga vijeka. Nastojimo da nam prikaz bude jasan i po mogunosti cjelovit.1 2

Osnovne podatke za Augustinov ivot i djela pruaju: J. A VIC - . . TENEK, Patrologija, 240-256; B. ALTANER - A. STUIBER, Patrologie, 413435; A. TRAPE, S. Agostino, 323-382. - Pune naslove donosimo na kraju knjige u bibliografiji. To su: T. AGI-BUNI, Sinhronistiki uvid, XIII-XLI; A. FURST, Hieronymus, 157-161. 9

1. Vrela za poznavanje Augustinova

ivota

Kada je Augustin naumio pristupiti krtenju, napustio je slubu profesora i povukao se u Cassiciacum. To je naziv dobra to g a j e na ladanju posjedovao njegov prijatelj Verekund. Imanje se nalazilo u blizini Milana. Augustin je tu vodio prijateljske razgovore i razmatrao raznim duhovnim zbiljama. Od ena razgovorima je pribivala samo Monika, Augustinova majka. Jo su se razgovorima pridruili Augustinov sin Adeodat, njegov roeni brat, neki uenici i nekoliko posebnih prijatelja. Od njih po imenu spominjemo samo Alipija. Bio je Augustinov vjerni prijatelj cijeloga ivota. I on je potjecao iz Tagaste gdje je poslije postao biskup. Na temelju upravo naznaenih razgovora Augustin je sastavio nekoliko djela. Ovdje ih samo zato spominjemo jer je u njima napisao razne zabiljebe sebi i svome minulome ivotu. Osim toga tu je progovorio svome nutarnjemu i duhovnome ivotu prije krtenja. Stoga su ta djela izravan i vaan izvor za poznavanje Augustinova ivota i njegova djelovanja. Ta djela uz kratka pojanjenja navodimo po naslovima. Najprije spominjemo djelo Contra academicos. To je prvi spis koji je napisao Augustin kao kranin. Djelo je osnovnoga znaenja. Augustin u njemu pobija skepticizam koji ui da ljudski um ne moe doprijeti do nijedne sigurne istine te da svemu mora sumnjati i dvojiti. Zasigurno je i Augustin bio u odreeno doba svoga ivota pod utjecajem toga smjera u filozofiji. Sada je to nadvladao. Tvrdi i dokazuje da ovjek umom i razmiljanjem moe doi do istine. Jasno je da tome zavisi sav Augustinov misaoni rad na podruju filozofije pa ak i teologije. Budui pak da ovjek moe doi do istine, ne smije se, sudi Augustin, zaustaviti na dvojbi niti zadovoljiti3

3

Usp. A. TRAPE, S. Agostino, 326; B. ALTENER - A. STUIBER, Patrologie, 422; A. FURST, Hieronymus, 158, 152-153; . AGI-BUNI, Sinhronistiki uvid, XVII.

10

vjerojatnou. Augustin djelo Contra academicos spominje i u De Trinitate. Zato emo ga se opet prisjetiti. U djelu De beata vita Augustin postavlja i rjeava pitanje u emu se sastoji beata vita, ovjekov sretni i blaeni ivot. Srea je u traenju istine. Blaenstvo je u spoznaji i gledanju Boga. To treba ispuniti svaki ljudski ivot. Augustinu se filozofija ukazuje lukom kamo plovi brod ovjeanstva na moru to se zove ivot i povijest ovjeanstva. Luka se ne vidi jer je pred njom planina koja je opa ljudska oholost. Treba je otkloniti da laa doe u svoje pristanite. Augustin je beata vita probrano i veoma opirno raspravljao i u De Trinitate. Trei spis kojega se prisjeamo i nastao je na temelju razgovora u Cassiciacum nosi naslov De ordine. I u tome djelu Augustin postavlja kljuno pitanje to izlazi pred umna i religiozna ovjeka. To je pitanje odakle potjee i to je pravi izvor zlu u svijetu kojim ravna boanska providnost i gdje vlada utvreni ordo, red. U istome je djelu Augustin nadiao maniheizam kojemu je i sam nekako pripadao i koji ui da zlo kao zasebno poelo neuklonjivo dolazi od tvari i tijela jer su u sebi zle zbilje. Sada spominjemo glasovito Augustinovo djelo Confessiones. Prije svega treba kazati da latinska rije confessio ima vie znaenja. ak mislimo da je Augustin zato svoj spis naslovio Confessiones. Rije confessio poglavito znai priznanje. Ali ono moe imati najrazliitiji sadraj te se i na nj primjenjuje rije confessio. Priznanje se moe odnositi na vlastitu grjenost. Tada4 5 64

5

6

Usp. A. TRAPE, S. Agostino, 338; B. ALTENER - A. STUIBER, Patrologie, 422; J. PAVI - . Z. TENEK, Patrologija, 242; T. AGI-BUNI, Sinhronistiki uvid, XVII. Usp. A. TRAPE, S. Agostino, 338-339; B. ALTENER - A. STUIBER, Patro logie, 422; J. PAVI - . Z. TENEK, Patrologija, 243; T.