8/2008 - ikaika.hr/bilteni/bilten_08-2008.pdfteologija simbola u nastavi vjeronauka biskupijsko...

8/200827. veljaèe 2008.

Nastanak i razvitak Kršæanske sadašnjosti

U povodu 40. obljetnice djelovanja Kršæanske

sadašnjosti u Zagrebu prireðen dvodnevni znanstveni

simpozij

Otac i spasitelj hercegovaèke sirotinje

U Zagrebu prireðena akademija u povodu 90.

obljetnice velikog pothvata fra Didaka Buntiæa,

spašavanja od pomora glaðu desetaka tisuæa

siromašne hercegovaèke djece i odraslih

Kardinal Puljiæ predvodio misu na završetku

Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i

ljudima u BiH

Hrvate koji su iz BiH doselili u Zagreb kardinal Puljiæ

pozvao je da se ne srame svojega kraja te da na njega

budu ponosni

Kardinal Bertone na Kubi

"Papa želi da kubanski narod napreduje u jedinstvu i

solidarnosti zahvaljujuæi strpljivom i ustrajnom

dijalogu, gestama pomirenja i mirenja na svim

društvenim poljima", poruèio je državni tajnik Svete

Stolica predvodeæi misu u Guantanamu

"Izazovi i razvoj ekumenskog pokreta u Europi

"U Londonu održan godišnji sastanak Zajednièkog

odbora Vijeæa Europskih biskupskih konferencija i

Konferencije europskih Crkava

Domovinske vijesti

Predstavljena knjiga dr. Emanuela Hoška o biskupu Vrhovcu

Duhovni pastir – odgojitelj i uzor duhovnih zvanja

Misa zahvalnica o 40. obljetnici "Kršæanske sadašnjosti"

Duhovni pokreti u Crkvi

Ukop fra Ivana Mikiæa

11. obljetnica Radio Marije u Hrvatskoj

Rijeka: Sjednica nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa

Seminar za vjerouèitelje osnovnih škola u Zagrebaèkoj nadbiskupiji

Teologija simbola u nastavi vjeronauka

Biskupijsko korizmeno hodoèašæe u poreèku baziliku

U Svetom Martinu na Muri najveæi župni križni put na otvorenom

Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèke i Srijemske biskupije

"Nedjelja – dan susreta s Uskrsnulim i s braæom"

Ðakovo: Misa zadušnica za mons. Ivana Šešu

Nadbiskup Devèiæ posjetio fakultet u Iki

Crkva u Hrvata

Jajce: Teèaj za asistente FSR-a i FRAMA-e

O. Josip Blaževiæ novi doktor teologije

Subotica: Trodnevno èitanje Biblije i duhovna obnova mladih

Godišnja skupština Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djela BiH

Inozemne vijesti

Rim: Obilježena obljetnica Lateranskih ugovora

Papa pozvao Srbiju i Kosovu na razboritost i suzdržanost

Pogreb nadbiskupa Perka

Papa osudio svaki izravni oblik eutanazije

Prilog dokumenti

Bog je žedan naše vjere i naše ljubavi

Sveti Augustin, uzor obraæenja, ljubavi i nade

Domovinske vijesti

Oproštajni govor nadbiskupa Prenðe na pokopunadbiskupa OblakaZadar, 19.2.2008. (IKA) - Kojim je djelima blagopokojnizadarski nadbiskup Marijan Oblak gradio mjesnu idomovinsku Crkvu, odgovorio je zadarski nadbiskup IvanPrenða u oproštajnom govoru u kojem je iznio brojneèinjenice iz pokojnikova života, popraæene mislimanadbiskupa Oblaka kojeg je mons. Prenða poznavao živeæiuz njega šest godina kao koadjutor i dvanaest godinanjegove službe biskupstva u miru, u katedrali Sv. Stošije uZadru u utorak 19. veljaèe, na kraju mise koju je predvodiozagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Mons. Prenða predvodio je sprovodni obred. "ZahvaljujemBogu Trojedinomu na daru života, vjere, sveæenièkog pozivai biskupske službe. Ponizno molim od Boga i svih oproštenjemojih grijeha i propusta, uvreda i nepažnje bilo kad i bilokoga" - to su rijeèi vjernièke zahvale i skrušenosti predBogom, našeg nadbiskupa Marijana Oblaka, na poèetkunjegove pisane Oporuke" - tim je rijeèima zapoèeo obraæanjepuku mons. Prenða."Malo je poznato da je prijedlog mons. Oblaka ozajednièkom moljenju Oèenaša u misi, sveæenika i puka,prošao na Koncilu i ušao u liturgiju cijele Katolièke Crkve. Ina to je bio ponosan", rekao je mons. Prenða, istaknuvšiOblakovo sudjelovanje u cjelovitom radu koncilskihzasjedanja u Vatikanu od 1962-1965. Intervenirao jepismenim ili usmenim naèinom 16 puta u koncilskimraspravama. Mons. Oblak u razgovorima je èesto svraæao napotrebu provoðenja Drugoga vatikanskog sabora bivajuæiotvoren njegovim obnoviteljskim poticajima, videæi u tomeveliku moguænost za obnovu Crkve. "Bez pretjerivanja semože veæ sada reæi, s današnje male povijesne distance, da jegradu Zadru preminuli nadbiskup na duga desetljeæa, ubitnome, postavio zdrave pastoralne temelje. Polazeæi od tihostvarenja ubuduæe æe trebati samo pratiti rast grada Zadra tedograðivati na postignuæima nadbiskupa Oblaka", rekao jemons. Prenða. Nadbiskup Oblak postavio je temeljeevangelizaciji svoje Crkve posebnom ljubavlju premaSjemeništu, rasadniku novih sveæenika i Klasiènoj gimnaziji.Kasnih pedesetih s mons. Matom Garkoviæem osniva Visokuteološku školu (koju je u današnjem obliku Visoko teološkokatehetske škole, u tijeku Domovinskog rata 1992. g.utemeljio upravo mons. Oblak) i Bogoslovno sjemenište uZadru, ustanove koje su poslužile i drugim mjesnimCrkvama, Rijeci, Istri, Sarajevu, Šibeniku. SjemeništeZmajeviæ, obnovljeno 1949. g., godinama nakon Drugogavatikanskog koncila prima odgojitelje i uèenike Vrhbosanskenadbiskupije i Banjoluèke biskupije, te sjemeništarceRijeèke metropolije kojima i danas služi. Sjemenište je uDomovinskom ratu pretrpjelo teško bombardiranje, anadbiskup ga je još u tijeku rata temeljito obnovio. Osobitupastoralnu brigu pokazivao je prema sveæenicima. Još i prijeKoncila i govora o stalnoj formaciji klera zapoèeo je sredovitim mjeseènim susretima, rekolekcijom, za sveæenikeNadbiskupije, s unaprijed odreðenim duhovnim ipastoralnim programom za cijelu godinu, što je praksa svedo danas. Kad je postao ordinarij uveo je godišnji Sveæenièkidan, trenutak studija-produbljivanja sveæenièkog poslanja izajedništva, a potom i Sveæenièku skupštinu. Sve to oèitujenjegove napore za duhovnom, pastoralnom i intelektualnomobnovom klera urezanog u brigu njegova srca. Uveo je imjeseène rekolekcije za redovnice svih družbi djelatnih uNadbiskupiji s unaprijed odreðenim duhovnim i pastoralnim

programom. Dugo vremena Crkva je bila lišena svih svojihdobara za uzdržavanje. Mons. Prenða je istaknuo Oblakovozalaganje za osjeæaj meðusveæenièke solidarnosti èime semoglo postiæi više u obnovi i izgradnji crkava, uz potporudobrotvornih crkvenih ustanova iz Europe. U duhusveæenièke solidarnosti osnovan je Dijecezanski fond zapomoæ sveæenicima koji su bili u malim i siromašnimžupama i otocima. Buduæi da sveæenici u komunizmu nisuimali zdravstveno osiguranje, mons. Oblak potaknuo jeosnivanje Bolesnièko-opskrbnog mirovinskog fonda zalijeèenje sveæenika. Temeljito je obnovio drevnoZmajeviæevo sjemenište 1976. i prenamijenio na uporabusveæenicima, zdravima i bolesnima. "Time je nadbiskupotklonio možebitnu tjeskobu koja se javlja u godinamastarosti i bolesti i u sveæenièkom životu. Sveæenièki dom jekao i Sjemenište postao mjesto susreta i izgraðivanjazajedništva dijecezanskog sveæenstva", rekao je mons.Prenða. Plodovi Drugoga vatikanskog sabora u nadbiskupiji su seogledali i u ustanovama sveæenièkog, pastoralnog iekonomskog vijeæa, vijeæa za pastoral obitelji, duhovnihzvanja, turista, kulturu. U duhu Koncila nadbiskup je poticaoosjetljivost za župne suradnike i vijeæa. Poèetkomsedamdesetih stvorio je pastoralni plan osnivanjem novihžupa i izgradnjom pastoralnih centara u gradu i prstenu usvim smjerovima oko Zadra. Dio je porušen uDomovinskom ratu. "S nadbiskupom smo ustrajali u patnji inadi da æe porobljena treæina nadbiskupije doživjetiosloboðenje te da æe zapoèeti svekolika obnovanadbiskupije. Silno se radovao dolasku nove Hrvatske. On,koji je imao veliko povijesno iskustvo diktatura, crnih icrvenih, prije i poslije II. svjetskog rata, ponavljao nam je,nekad u žuèljivim raspravama: 'Bitno je imati svoju državu.Sve ostalo se može poboljšati'. Imao je pravo. On se uzadnjim godinama svoga života jako radovao svakomnapretku i uèvršæenju Domovine. Bio je ponosan nadoprinosu raðanju nove Hrvatske, misleæi na susrete sIvanom Pavlom II. i zamolbama Svetom Ocu da SvetaStolica podrži osamostaljenje Hrvatske. Za jedan takavsusret mogu posvjedoèiti osobno kao njegov koadjutor, jersam bio nazoèan u audijenciji kod Svetog Oca poèetkomožujka 1991. g.", rekao je mons. Prenða. Istaknuo je i da je mons. Oblak u vršenju pastirske,sveæenièke i proroèke službe vidio važno mjesto kulture."Uèio nas je da su Crkva, vjera, sveæenik, biskup i kulturanerazdvojivi binomi. Èesto se prisjeæao tvrdnje znamenitogdokumenta Gaudium et spes da je Crkva živeæi tijekomstoljeæa u razlièitim prilikama koristila tekovine raznihkultura da bi svojim propovijedanjem pružila i izložilaKristovu poruku svim narodima, da bi je istražila i dubljeshvatila, te izrazila u liturgijskom životu". Mons. Prenðaistaknuo je niz nadbiskupih zalaganja na kulturnom polju.Unatoè unutarhrvatskoj politièkoj paranoji ondašnjeHrvatske, otvorio je 1976. g. Stalnu izložbu crkveneumjetnosti u Zadru i povjerio je na èuvanje benediktinkamasv Marije, najstarijoj živuæoj redovnièkoj zajednici uHrvatskoj. Nadbiskup je istaknuo veliku intelektualnu širinu mons.Oblaka, rekavši da je mudro prosuðivao i prihvaæao i ulogusredstava javnog priopæavanja, radija, televizije, tiska, upastoralu u Crkvi. Još u tijeku Domovinskog rata služio senjima u katehizaciji nadbiskupije, unatoè ratnih zbivanja iopasnih dogaðanja. Crkvi je ostavio TV kateheze o

Domovinske vijesti ika

2 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

sakramentima i katolièkom vjerovanju i druga djelanavjestiteljsko-katehetske naravi. Samo u kontekstu ulogeRijeèi u raðanju i življenju vjere, možemo razumjetistrastveni interes nadbiskupa Oblaka za Bibliju, rekao jemons. Prenða. Ukazao je i na duhovnu ranu u životu mons. Oblaka. "Bolnoje proživljavao dogaðaje koje je on u svom referatu naSimpoziju "17 stoljeæa Zadarske Crkve" na Sveuèilištu uZadru nazvao 'posaborskom kontestacijom'. Stavljao jedogaðaje u nadbiskupiji u kontekst univerzalne Crkve. Ta1968. godina, burna u svjetovnoj povijesti Europe, potreslaje i Crkvu tako da je nastala pomutnja i krivo shvaæanjenauka i duha Drugoga vatikanskog sabora. U klerunadbiskupije bilo je znatnih gubitaka. Osvræuæi se naposljedice, s boli je priznao: "Ti odlasci na poèetku osmogdesetljeæa 20. st. naškodili su pastoralnom radu, osobitopastoralu zvanja; zakoèila je i druge pastoralne programe unadbiskupiji te nanijela ogromnu štetu ugledu nadbiskupije".Utjeha mu je bila što nitko nije djelovao protucrkveno nakonodlaska. Noseæi križ teških pokoncilskih zbivanja u svojojnadbiskupiji, znao je samokritièki govoriti o svomnesnalaženju u složenim prilikama. Trpio je u sebi i nosionadu da æe Gospodin izlijeèiti te rane, pogledati na patnjenjegove i mnogih drugih, te da æe nadbiskupija napredovati usvome poslanju. Nije se prevario. Ulagao je neumorno,usprkos velikim teškoæama, silne napore u reafirmacijinadbiskupije unutar Crkve u Hrvatskoj. On je to nazvaolijeèenjem rana", rekao je mons. Prenða, poznavatelj svihraspoloženja pastirske duše nadbiskupa Oblaka. Radovao sei visokim obljetnicama poput 700. godišnjice obnovljene iprodužene katedrale Sv. Stošije 1985. g.; 1000. obljetniceutemeljenja benediktinskog samostana sv. Krševana u Zadru1986. te 500. obljetnice donošenja konstitucija franjevacatreæoredaca glagoljaša u Zadru godine 1992. Mons. Prenða zahvalio je i svima koji su nadbiskupu Oblakupomogli u vršenju njegova poslanja, u Ordinarijatu, župamai u nošenju križa starosti i bolesti. Zahvalio je kleru,samostanima, redovništvu, zajednicama posveæenog života,laicima svjetovnog i crkvenog podruèja. Nadbiskup jezahvalio i lijeènicima Klinièkog centra Dubrava u Zagrebu,prof. dr. Milanu Kujunðiæu, dr. Dušku Kardumu, dr. ŽarkuBabiæu, medicinskim sestrama na èelu sa sestrom ŠteficomBarišiæ; sestrama Milosrdnicama sv. Vinka Paulskog uNadbiskupskom i Sveæenièkom domu koje su se brinule zanadbiskupa posljednjih godina, osobito u danima teškebolesti. "Sestre Klanjateljice predragocjene Krvi Kristove iDružbe Kraljice svijeta iz Zagreba zadužile su nas svojompažnjom bolesnom nadbiskupu za vrijeme boravka u bolniciu Zagrebu", rekao je mons. Prenða, zahvalivši i osobljuKirurške službe u zadarskoj bolnici na èelu s dr.Tomislavom Vanjakom te dr. Marku Prenði, osobnomnadbiskupovu lijeèniku. "Dragi naš oèe nadbiskupe, za sveostvareno u Vašem sveæenièkom i biskupskom poslanju unašoj nadbiskupiji, kao i za Vaš život posveæen Evanðelju iljudima našeg vremena, ovdje na prostoru hrvatske zemlje,želimo velikom Bogu zahvaliti. Vama pak pred Bogom ipred ljudima Crkva Zadarska želi zahvaliti za iskrenupastirsku ljubav, ujedinjena u molitvi Ocu nebeskom daprimite zasluženi vijenac nagrade u nebu", zakljuèio jeoproštajni govor mons. Prenða. Posljednja pjesma ispjevana u ispraæaju posljednjeghrvatskog koncilskog oca mons. Marijana Oblaka bila jeZdravo zvizdo mora. Pjesma o Mariji, kojoj je bio posveæeni po svom nadbikupskom geslu, spomen mora, kojeg jetoliko volio, kojim je puno plovio i u svom Velom raturibario, èije je plime i oseke crkvenog života u kojem je biopastir toliko puta doživio.

Split: Tribina "Tko je pobio hercegovaèke franjevce uveljaèi 1945.?"Split 19.2.2008. (IKA) – Splitski ogranak Matice hrvatske,Hrvatsko kulturno vijeæe i Hrvatski informativni centarpriredili su 19. veljaèe u Pinakoteci samostana Gospe odzdravlja u Splitu tribinu na temu "Tko je pobio hercegovaèkefranjevce u veljaèi 1945.?" O temi su govorili fra Miljenko Stojiæ, vicepostular postupkamuèeništva "fra Leo Petroviæ i 65 subraæe", fra Ante Mariæ,proèelnik Povjerenstva postupka muèeništva, i Ante Beljo,upravitelj Hrvatskog informativnog centra i dugogodišnjisaborski zastupnik, uz projekciju dijela filma "Okamenjenaplava vjeènost". Na poèetku tribine nazoène je pozdraviopredsjednik splitskog ogranka MH akademski slikar JosipBotteri Dini, najprije pozdravljajuæi domaæine u samostanuGospe od zdravlja, na poseban naèin fra Petra Bezinu zbogsvega što je uèinio da bi muèenici poput ovih izišli izzaborava ili zabrane, predstavnika Nadbiskupije mons.Dragu Šimundžu, te, kako je istaknuo, sve Matièare,Hrvatice i Hrvate, vjernike i vjernice kao i sve one kojipoštuju ovu svetu uspomenu. Sveta uspomena je namuèeništvo što ga je podnijelo 66 fratara iz Hercegovine.Ponajprije 6. veljaèe 1945. u Mostarskom Gradcu strijeljanoih je 6, profesori, bogoslovi i kapelan. Potom 18-orica izsamostana na Širokom Brijegu što su pogubljeni 7. i 8.veljaèe 1945. Jedne su strijeljali, pošto su ih izveli jednog pojednog iz samostana, a potom ih i zapalili u ratnom skloništuu vrtu samostana, a druge su odveli put Splita iz franjevaèkehidrocentrale u koju su se s ðacima sklonili odbombardiranja, i to sve koji su bili u habitu, a pobijeni sunajvjerojatnije u Zagvozdu. Meðu širokobriješkim žrtvama bili su i fra Marko Barbariæ,starac od 80 godina na samrti, i fra Krsto Kraljeviæ, duševnibolesnik, koji ni nije znao što se zbiva. Jasno je da i ovidetalji govore u obranu žrtava kad se spominju optužbesilnika, koji su odmah po izvršenju zloèina, svjesni svojekrivice, u obranu poèeli iznositi lažne tvrdnje kako su ihfratri napadali uljem i vodom. Kao što je u svom izlaganjuspomenuo fra Miljenko Stojiæ, a u dokumentarnom filmuposvjedoèio, kako sam za sebe kaže, krunski svjedok fraMarko Dragièeviæ, nije bilo nikakve moguænosti da ih fratrinapadnu oružjem, a kamo li srednjovjekovnim metodamaulja i vode, kojeg ionako nikad nisu imali u izobilju. Jasno jekako su ovakve optužbe ne samo neosnovane, nego inelogiène, ali se nažalost i protiv njih hercegovaèki franjevcimoraju boriti èuvajuæi spomen na svoju subraæu koja supodnijela muèenièku žrtvu. Hercegovaèka franjevaèka provincija u II. svjetskom ratuizgubila je gotovo treæinu svojih èlanova, ali je to ipak nijeuspjelo slomiti i uništiti, nego baš kao i puk nastoji saèuvatiuspomenu na te muèenike vjere. Od 10. do 13. veljaèe 1945.petorica su pogubljeni negdje oko Ljubuškog, a još su nekipogubljeni u Vrgorcu, Èapljini, Meðugorju, Èitluku,Izbiènom, Koèerinu, Riliæu-Kupres, pa i diljem Hrvatske, uVelikoj Gorici, Zagrebu i Krapini, te u na Bleiburgu iKrižnom putu èak 10 njih. Samostanska zajednica na Širokom Brijegu 4. studenoga2004. osnovala je Povjerenstvo za kauze muèenika. Od 66ubijenih hercegovaèkih fratara zna se za grobove samo njih27. Za 61. obljetnicu (2006.) napravljen je plakat sfotografijama svih hercegovaèkih poubijanih fratara, apripremaju se i životopisi na temelju postojeæih dokumenatai svjedoèanstava kako bi se saèuvala uspomena na njih.Nastoje se pronaæi i razlozi zbog kojih su pobijeni, kao i tkoih je ubio. Zasad postoje samo odreðene indicije, meðukojima je najizglednija ona koju je iznio Ante Beljo kako jeveæina žrtava stradala od 11. dalmatinske divizije, koja je,

Domovinske vijestiika

327. veljaèe 2008. broj 8/2008

izmeðu ostalog, bila najistaknutija u pogubljenjima naBleiburgu i u Koèevskom rogu, a za koju postojesvjedoèanstva da je odgovorna i za ove zloèine, posebno oneu Širokom Brijegu, na što upuæuje i knjiga Sime Dubajiæa"Žrtva, greh i kajanje" koji na jednom mjestu istièe kakoHrvatima u Koèevskom rogu nisu trebali Srbi za ubijanje, jersu to dobro radili i izmeðu sebe. Kao što je istaknuo Beljo,veæina od preko 2000 preživjelih èlanova 11. dalmatinskedivizije nije kriva, ali zato ima dovoljno svjedoka koji znajutko je ubijao, ali nemaju hrabrosti s tim se suoèiti. I kao što ufilmu govori bivši profesor širokobriješke gimnazije fraVojislav Mikuliæ, kao i predavaèi na tribini, ova prièa nije uslužbi osveæivanja, nego hercegovaèki franjevci žele da iz težrtve izraste dobrota i ljubav, ali ne dopuštajuæi da se neviniproglašuju krivcima, nego pokušavajuæi otkriti istinu. "VrataŠirokog Brijega su uvijek za istinu otvorena", zakljuène surijeèi širokobriješkog gvardijana fra Mladena Hrkaæa udokumentarnom filmu "Okamenjena plava vjeènost".

Predstavljena knjiga dr. Emanuela Hoška o biskupuVrhovcuPredstavljanje je jedno u nizu manifestacija prireðenih uzproslavu 40. obljetnice Kršæanske sadašnjostiZagreb, 19.2.2008. (IKA) - U sklopu proslave 40. obljetniceKršæanske sadašnjosti u utorak 19. veljaèe u dvorani"Vijenac" Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu predstavljenaje knjiga dr. Franje Emanuela Hoška "Biskup Vrhovacizmeðu baroka i liberalizma". Na predstavljanju knjige bilisu nazoèni zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ,generalni tajnik HBK Vjekoslav Huzjak, provincijalHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fraŽeljko Železnjak, umirovljeni profesor KBF fra BonaventuraDuda, mnoštvo povjesnièara, prijatelja te subraæe dr.Hoška. Uvodnu rijeè uime izdavaèa uputio je dr. Adalbert Rebiæ.Osvrnuo se na proteklih 40 godina djelovanja Kršæanskesadašnjosti, koja je utemeljena u teškim povijesnimokolnostima. Ta je izdavaèka kuæa dala veliki doprinoshrvatskoj kulturi, posebice crkvenoj kulturi. Brinula se danarod saèuva svoj jezik, pa je stoga potaknula i prevoðenjeSvetog pisma na hrvatski jezik, koji je tada bio kajkavski. Nakraju je dr. Rebiæ istaknuo kako je biskup Vrhovec zasigurnojedna od vodeæih osoba u povijesti zagrebaèke Crkve koju jevodio èetiri desetljeæa. Sam lik biskupa Vrhovca predstavioje znanstveni savjetnik dr. Josip Kolanoviæ. Napomenuo jekako knjiga biskupa Vrhovca promatra u prvom redu unjegovu pastoralnom djelovanju. Podsjetio je kako je biskupVrhovac u hrvatskoj historiografiji jedna od najznaèajnijih,ako ne i najznaèajnija politièka i gospodarska liènost naprijelazu iz 18. u 19. stoljeæe. Hrvatsku je umnogomezadužio, no nažalost njegovo djelo nije dovoljno prouèeno iistraženo. Potom je dr. Kolanoviæ kratko predstavio životniput od rodnog Karlovca gdje je roðen 1752. godine, prekoèasnièke škole u Grazu, do ulaska u zagrebaèko sjemenište,studija u Beèu i Bologni, te povratka u Zagreb 1774. godine.Istaknuo je kako je Vrhovac u povijesti Zagrebaèkenadbiskupije ostao zabilježen kao najmlaði biskup i k tome snajdužim biskupovanjem od 40 godina. Takoðer je bitnaVrhovèeva djelatnost na podruèju promicanja hrvatskogjezika i kulture. Kupujuæi tiskaru, isticao je kako ona trebabiti sredstvo za širenje crkvene književnosti, jer je svrhatiskati brojna ilirska djela i to na korist i potrebe kakostudentske mladeži, tako i svega ilirskoga naroda, teuzdizanje sveæenstva. Knjigu je nastojao približiti širemkrugu èitatelja, pa tako 1808. godine predlaže da se njegovaknjižnica otvori javnosti. Dao je obnoviti napuštenu crkvu

klarisa u kojoj su se izvodile drame, a i sam je sudjelovao uprevoðenju istih. Kolanoviæ je istaknuo kako autor u knjiziukazuje na dvije sporne stvari, koje su bile neka koènica zaprouèavanje lika Vrhovca. To je njegovo pripadanjeslobodnim zidarima i tužba protiv maðarsko-hrvatskihjakobinaca koji su pripremali nasilno svrgavanje vladara uHabsburškoj monarhiji. Kolanoviæ istièe kako je nesporno jeda Vrhovac bio slobodni zidar, no treba znati da zidarstvoonoga vremena nije bilo antireligijsko, ni protucrkveno. Onoje bilo naprosto organizacijski oblik jozefinistièkeinteligencije i institucionalni izražaj prosvjetiteljstva. Uknjizi Hoško prihvaæa da je Vrhovac bio jozefinist, ali uskladu s naèelima beèke povijesne škole, te naglašava kakoje Vrhovac bio posebno svjestan potrebe reforme Crkve,rekao je Kolanoviæ. Docent na KBF-u u Zagrebu dr. Slavko Sliškoviæ izmeðuostaloga je istaknuo kako hrvatska historiografija Vrhovcapriznaje velikanom hrvatske prošlosti, a autor Hoškopokazuje da je Vrhovac jedan od najveæih meðu biskupimaCrkve u Hrvata, i to svojom osobnom pronicljivošæu,obazrivošæu prema crkvenim, društvenim i politièkimokolnostima te spretno organiziranom zauzetošæu u provedbivlastitih shvaæanja. Dr. Hoško uèinio je snažan iskorak uodnosu na dosadašnja istraživanja o djelovanju biskupaVrhovca, istaknuo je dr. Sliškoviæ. Taj je zagrebaèki biskupzauzetim èitanjem znakova vremena, snažno utjecao nadruštvo, a dalekovidnim pronicanjem u buduænosti namnogim podruèjima postao preteèa kasnijih dogaðanja.Stoga mu zasigurno pripada mjesto na jednoj od najèasnijihstranica novije hrvatske povijesti pri èemu æe ovo Hoškovodjelo biti nezaobilazno. Dr. Sliškoviæ zakljuèio je kako jeova knjiga znaèajan prilog poznavanju naše crkveneprošlosti i istodobno ohrabrenje onima koji prosuðujusadašnje stanje Crkve u našoj domovini i okolnosti njezinaživota. Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio i sam autordr. Franjo Emanuel Hoško. Zahvaljujuæi izdavaèu i svimakoji su došli na predstavljanje, dr. Hoško istaknuo je kakokardinal Josip Bozaniæ nasljeduje biskupa Vrhovca, jer seodljepljuje od prošlosti i pokušava prepoznati ne samosadašnjost, nego i buduænost. Stoga mu je o 10. godinivoðenja Zagrebaèke mjesne Crkve i posvetio ovo djelo. U programu je sudjelovala klapa "Nostalgija".

Izrazi suæuti kardinala Bozaniæa nadbiskupu HoèevaruPamtit æemo pokojnog nadbiskupa Franca Perka kaoljubitelja istine, kao èovjeka snažne vjere, vjernosti SvetomOcu i Katolièkoj Crkvi, što se posebno oèitovalo u njegovuzalaganju za jedinstvo kršæanaZagreb, 20.2.2008. (IKA) - U povodu smrti umirovljenogabeogradskog nadbiskupa i metropolita dr. Franca Perka,zagrebaèki nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozaniæuputio je pismo beogradskom nadbiskupu metropolituStanislavu Hoèevaru, u kojem njemu, dijecezanskom iredovnièkom kleru, redovnicama i svim vjernicimaBeogradske nadbiskupije izražava duboku kršæansku suæut."Dok zahvaljujemo Gospodinu za svjedoèanstvo njegovaživota, pamtit æemo pokojnog nadbiskupa Franca Perka kaoljubitelja istine, kao èovjeka snažne vjere, vjernosti SvetomOcu i Katolièkoj Crkvi, što se posebno oèitovalo u njegovuzalaganju za jedinstvo kršæana. U tom nastojanju dao je iposebni doprinos u radu Meðunarodne teološke komisije,kao i svojim raspravama o ekleziološkim i ekumenskimpitanjima. Neka mu dobri i milosrdni Bog bude vjeènaradost i nagrada", istaknuo je kardinal Bozaniæ.


4 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Duhovni pastir – odgojitelj i uzor duhovnih zvanjaOko 120 sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije nakorizmenoj duhovnoj obnovi u VepricuVepric, 20.2.2008. (IKA) – Oko 120 sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije zajedno s nadbiskupom MarinomBarišiæem okupilo se u srijedu 20. veljaèe u Gospinu svetištuVepric na zajednièku korizmenu duhovnu obnovu. Uradnomu dijelu susreta predavanje o sveæeniku "duhovnompastiru – odgojitelju i uzoru duhovnih zvanja" održao je mr.don Jenko Buliæ. "Veæ nam naslov teme sugerira dvostrukudimenziju sveæenièkog identiteta koja je bitna sastavnica likai profila sveæenika. Prva je duhovno-antropološka, a druga jepedagoško-formacijska. Obje su bitno povezane i èinecjelinu jer sveæenik svojim duhovnim profilom snažnoodgaja mladog èovjeka te tako utjeèe i na njegovo ljudsko iduhovno sazrijevanje te istodobno postaje uzorom imodelom pri odazivu na Božji poziv i izboru duhovnogzvanja", istaknuo je mr. Buliæ, uvodeæi u izlaganje koje jepodijelio na èetiri dijela: duhovni pastir, liturgija - izrièajpastoralne ljubavi sveæenika, duhovno-pedagoške etaperazvoja sveæenièkog identiteta te sveæenik i odgojni putzvanja u današnjem kontekstu vremena i Crkve. Slavljenje euharistije najvažniji je put pedagogije i pastoralazvanja. Tu se dogaða živa teologija odgoja koja može rastomi sazrijevanjem dovesti do zrelosti vjere mladog èovjeka.Stoga je vrlo važno kako slavimo misu jer iz nje dolazi pozivna zvanje onomu tko sudjeluje u njoj, posebno ministrantimai mladima. Svako slavljenje je dogaðaj zvanja. Sveæenikpostaje i ostaje model koji, ako s ljubavlju i poštovanjem,smirenošæu i radošæu, poniznošæu i predanošæu, slavi misumože vlastitim uzorom pobuditi promišljanje o duhovnomzvanju kojeg je onda poslan i pozvan prepoznati, potaknuti imolitvom pratiti. Uz euharistiju, molitva i Rijeè Božjasastavni je dio sveæenièkog identiteta i duhovne izgradnjekako njegove osobne, tako i svakog vjernika. Polazna jetoèka pedagogije zvanja biti sijaè Rijeèi koja odgaja,istaknuo je mr. Buliæ, dodavši da je u župi potrebnoorganizirati biblijske i liturgijske èitaèke skupine u kojima bisudjelovali ne samo mladi, nego i braèni parovi te "tako naduže staze možemo evangelizirati obitelji i djecu". Govoreæio sveæeniku i odgojnom putu zvanja u današnjem kontekstuvremena i Crkve, mr. Buliæ stavio je naglasak na odgoju udanašnjem trenutku, posebno obitelji i vjere, odgoju premapoznavanju sebe, odgoju za tajnu, prepoznavanju istine iživota s nekim praktiènim osvrtima i prijedlozima upastoralu zvanja. Potom je generalni vikar mons. Ivan Æubeliæ iznio rezultateankete koja je prije dvije godine provedena meðubogoslovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Ðakovu i Sarajevu. Usvim bogoslovijama bilo je 280 bogoslova, a sakupljeni suodgovori od njih 190. Autor ankete je dr. BožidarMrakovèiæ, profesor na Teologiji u Rijeci, a cjeloviti surezultati objavljeni u rijeèkom Teološkom èasopisu. "Anketapotvrðuje podudarnost s porukama crkvenih dokumenata oduhovnim zvanjima. Tendencija je da se mladi sve težeodluèuju za životne odluke. U naše bogoslovije ulazi sveviše onih koji nisu prošli malo sjemenište, a glavnapoteškoæa pri ulasku u bogosloviju sastoji se u ostavljanjuonoga èega se radi sveæeništva treba odreæi, dakle u životnojodluci koja se traži. Valja pobijediti strah od neuspjeha inesigurnost u sebe", istaknuo je mons. Æubeliæ. Upozorio jena nedostatak kulture zvanja u današnjem društvu. Pri odluciza sveæeništvo – kako prikazuje i anketa – mnogi mladi nenalaze podršku niti u svojim obiteljima, niti meðuprijateljima i znancima. "Ipak, u našim kršæanskimzajednicama, župnim i onim manjima, mnogi su današnjibogoslovi susreli Krista, osjetili radost zajedništva, ljepotu

darivanja i važnost Radosne vijesti. Dogodilo se to ponajvišeministriranjem, sakramentalnim životom, angažmanom uraznim skupinama i sudjelovanjem na susretima, uzajednicama mladih, molitvenim i duhovnim pokretima",istaknuo je generalni vikar te dodao: "Raznolikost onih kojisu se usudili personalizirati duhovni poziv konkretnimupitom i poticajom mladom èovjeku pokazuje da briga zazvanja nije samo stvar sveæenika. Tu su bili ukljuèeni ivjerouèitelji, redovnice, bogoslovi, župljani, roditelji,prijatelji i dr. Ipak, župnikova je uloga posebno važna inezamjenjiva. On je onaj koji, što se tièe duhovnog zvanja,nadahnjuje, pomaže, prati, a koji put i sablažnjava"."Ustrajna molitva Gospodaru žetve, autentièan sveæenièkiživot naših župnika i kapelana, istinski kršæanski život našihžupnih zajednica te zauzetost cijele Crkve u promicanjukulture zvanja, uvjet su da bi bilo duhovnih zvanja, ali idobrih mladiæa i djevojaka, èvrstih obitelji na radost iblagoslov Crkve i naroda Božjega", zakljuèio je mons.Æubeliæ. Radnome dijelu prethodio je molitveni, središte kojega jebilo euharistijsko slavlje koje je predvodio nadbiskupBarišiæ. U propovijedi je nadbiskup istaknuo kako je ljudskiživot usmjeren prema ostvarenju i to na dva razlièita puta.Prvi je put egoizma, koji premda kroz prividnu pobjedupostaje poraz, a drugi je put, put ljubavi i služenja koji krozprividni poraz postaje pobjeda. Potom je istaknuo kako je toiskustvo koje vrijedi za današnje sveæenike, za apostole isveæenike svih vremena. I danas se sveæenik nalazi predizborom putova: put Gospodinova kaleža (put služenja,sebedarja i ljubavi) ili put egoizma koji kroz prividnostpobjede dovodi do poraza, istaknuo je nadbiskup, upozorivšida je danas za sveæenika još veæa opasnost izabrati treæi put– put kompromisa, put suoblièenja ovomu svijetu, putprilagoðavanja Isusove poruke zahtjevima ljudi i doba, štovodi izdaji Isusove poruke.

Duhovna obnova za branitelje i njihove obiteljiPožega, 20.2.2008. (IKA) - U Dvorani sv. Terezije Avilskeu srijedu 20. veljaèe održana je korizmena duhovna obnovana temu "Ne boj se! Samo vjeruj!" za branitelje i njihoveobitelji. U prepunoj dvorani duhovni seminar vodio je prof.dr. Tomislav Ivanèiæ. Kako velik broj branitelja boluje odPTSP-a, voditelj je predstavio nekoliko lijekova iz "duhovneapoteke" uz pomoæ kojih se može ozdraviti i od ove bolestikoja je èesto prisutna i kod onih koji su izloženi èestom idugotrajnom stresu. Prva i najvažnija terapija je vjera, jer jeto naèin da èovjek iziðe iz svojih kriza, odnosno vjera jespoznaja da te netko voli i da ti netko želi samo dobro."Morate znati da vas Bog voli. Svi vas mogu izdati i ostaviti,ali Bog nikada. Morate postati svjesni da postoji netko tkostalno pazi na nas i od koga stalno možeš oèekivati samodobro. Bog je moj otac, a ja sam njegovo dijete i kao takavja imam pravo na njegovu baštinu, a njegova baština je nebo.Bog nikoga ne šalje u pakao jer on je ljubav i dobrota, upakao èovjek ide sam", poruèio je dr. Ivanèiæ. Dodao je dase PTSP može vrlo brzo lijeèiti, ali na duhovnoj razini. Olijeèenju te bolesti uskoro æe biti objavljena i knjiga dr.Ivanèiæa. Najavio je i moguænost da se u Požegi nakonDavora i Slavonskog Broda osnuje braniteljska terapijskazajednica. Prije seminara branitelji i njihove obiteljisudjelovali su na misnom slavlju, pokornièkom bogoslužjute križnom putu koje je u požeškoj katedrali predvodioPavao Mokri.


527. veljaèe 2008. broj 8/2008

Misa zahvalnica o 40. obljetnici "Kršæanske sadašnjosti"Slavlje u zagrebaèkoj katedrali predvodio kardinal BozaniæZagreb, 20.2.2008. (IKA) – U povodu 40. obljetnice"Kršæanske sadašnjosti" veèernju misu zahvalnicu uzagrebaèkoj prvostolnici u srijedu 20. veljaèe predvodio jezagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.Koncelebriralo je tridesetak sveæenika, meðu kojima iprelati, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebaèkog iprebendari te brojni redovnici i redovnièki poglavari. Posebni gost bio je protojerej dr. Radovan Bigotiæ, profesorna Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta uBeogradu. Zahvalno euharistijsko slavlje pjesmom je pratioveliki mješoviti katedralni zbor. Pozdravivši sve sudionikeslavlja, koji su ispunili zagrebaèku prvostolnu crkvu, naposedjelatnike i suradnike "Kršæanske sadašnjosti", kardinalBozaniæ posebno se sjetio pokojnih pregalaca, onih koji susvoj život utkali u stvaranje ovog velebnog djela. Koje je,kako je istaknuo i u homiliji, nadvladalo sve zapreke,teškoæe i protivštine, koje su ga pratile, napose na njegovupoèetku. Kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je "Kršæanska sadašnjost"roðena kao "nezamjenjiv instrument za koncilska gibanja",kako je u svojoj uvodnoj rijeèi "Svescima" g. 1966. napisao injezin utemeljitelj, kardinal Franjo Šeper. "Ali koja je ubrzopostala i mjestom za širenje i unapreðivanje teološke misli,kulture ponajprije u Hrvatskoj, ali i puno šire". Kao posebnuvrijednost kardinal je istaknuo da je rad "Kršæanskesadašnjosti" bio usredotoèen na èuvanje "teološkesadašnjosti", po kojoj je Drugi vatikanski koncil uspioprogovoriti našoj Crkvi, ponajprije preko koncilskihdokumenata i koncilskih istraživanja, informiranja oteološkim i crkvenim dogaðanjima, èemu su biliusredotoèeni njezini prvi koraci. Podsjetio je na njezina prvavelika izdanja ekumenskog znaèenja, njezinu plodnu i naglorascvjetanu izdavaèku djelatnost, na prva velika izdanjaBiblije, prijevode liturgijskih knjiga, što je bilo praæeno ibrigom za navještaj Božje rijeèi, èime je hrvatska Crkva tadaoskudijevala. Osvrnuvši se ukratko i na povijest njezinanastanka i razvoja, kardinal je kazao da je "Kršæanskasadašnjost" danas, nakon èetrdeset godina stasanja, kušnje,traženja i potvrðivanja još snažnije pozvana oblikovatikršæansku kulturu u Hrvatskoj, jer teološka je kulturanedvojbeno nedjeljiva sastavnica kulture jednog naroda."Prevažno pitanje suvremenog pastorala upravo je pitanjekulture, a mi danas dobro osjeæamo koliko u sadašnjemvremenu nedostaje javna teološka i vjernièka rijeè, koja jesposobna proroèki se otkloniti od suvremene manipulacijeprotiv èovjeka". Posebno je zahvalio svima koji su s pomoæuDuha Svetoga preko "Kršæanske sadašnjosti" približavalieuropsku teološku misao, onu širu od znanstvene teologije istvarali temelje našeg crkvenog govora, a u svojim suneumornim nastojanjima tražeæi putove Crkve, nailazili naosporavanja, neprihvaæanja, sumnjièenja sa svih strana."Mnogi su trpjeli, neki u kušnjama izgorjeli do smrti", kazaoje kardinal Bozaniæ, na kraju posebno istaknuvši imenadanas pokojnih prvih neumornih pregalaca stvaranja irazvoja "Kršæanske sadašnjosti" dr. Josipa Turèinoviæa, dr.Tomislava Janka Šagi-Buniæa, dr. Vjekoslava Bajsiæa, te umisi nazoènoga dr. fra Bonaventure Dude i dr. AdalbertaRebiæa, ne umanjivši vrijednost i znaèenje ni tolikim drugimdjelatnicima i suradnicima "Kršæanske sadašnjosti" odpoèetka do današnjih dana. Na kraju euharistijskog slavljakoje je završilo s "Te Deum", u ime KS-a kardinalu jezahvalio dr. Rebiæ.

Duhovni pokreti u CrkviSusret trajne formacije mladih sveæenika Rijeèke metropolijeRijeka, 20.2.2008. (IKA) – Mladi sveæenici Rijeèkemetropolije okupili su se na redovitom susretu permanentneformacije od 18. do 20. veljaèe u Domu pastoralnih susreta uLovranu. Duhovni pokreti u Crkvi – svjedoèanstvo svjedoka,bila je tema susreta na kojemu su svjedoèili pripadniciNeokatekumenskog puta, zajednice Fokolarina – djeloMarijino i Karizmatske obnove. Tema susreta sveæenikanadovezala se na tematiku teološko-pastoralnog tjednaodržanog u sijeènju u Zagrebu. U susretu s èlanovimaduhovnih zajednica sveæenici su imali priliku produbitirazmišljanja o njihovu znaèenju u suvremenoj Crkvi i boljeih upoznati. Voditelj permanentne formacije don Marinko Barbišistaknuo je kako je veæina suvremenih duhovnih pokretaplod Drugoga vatikanskog sabora koji ih prihvaæa kao djeloDuha Svetoga u Crkvi. "Drugi vatikanski sabor potaknuo jebuðenje laika, pa su i duhovne zajednice nastale kao laièkipokreti koje svoje zajedništvo temelje na življenju krštenja.Te zajednice pomažu laicima pronaæi svoju karizmu, svojemjesto i duhovnost unutar Crkve", rekao je Barbiš. "Vjera semože prenositi samo u pravom zajedništvu, u konkretnojzajednici. Stoga su i duhovni pokreti dobrodošlo osvježenjeza život župe i Crkve", dodao je. Mnoge od tih zajednicaiznjedrile su i sveæenièka zvanja, a na susretu je bilo govora io identitetu sveæenika koji dolaze iz tih zajednica. Oni senalaze u specifiènoj situaciji jer i kad postanu dijecezanskisveæenici i župnici, i dalje ostaju dio zajednice iz kojedolaze. Takve specifiène situacije regulirane su dokumentom"Sveæenici u laièkim udruženjima". O zajedniciNeokatekumenskog puta svjedoèio je braèni par Joža iTatjana Medved iz Ljubljane, a na susretu je sudjelovao irektor neokatekumenskog sjemeništa u Puli Redemptorismater Janez Oberstar. Ispred fokolarina svjedoèio jesveæenik Dragutin Petroviæ iz Istre te braèni par i dvijeposveæene osobe, a zajednicu Karizmatske obnovepredstavio je Josip Lonèar iz Koprivnice. Sveæenike je u Lovranu posjetio i mjesni ordinarij rijeèkinadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ, a misu je posljednjegdana susreta predvodio gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ.

Lažni proroci našega vremenaKorizmene konferencije u RemetamaZagreb, 21.2.2008. (IKA) – O temi "Lažni proroci našegavremena" u èetvrtak 21. veljaèe u samostanskoj dvoranisvetišta Gospe Remetske u Zagrebu u sklopu korizmenihkonferencija govorio je o. Antonio Mario Èirko. U izlaganjuje napomenuo kako živimo u poganskom vremenu izvrnutihvrijednosti, društvu frustracije i konzumacije, u vremenužalosnih užitaka te vremenu "šopinga" kao novog oblikabezbožnog hodoèašæa. Samim tim primjeæuje se praznina umnogima te oni traže nutarnje ispunjenje, što najboljeiskorištavaju lažni proroci. Posljedica današnjeg mentalitetaje individualno traženje Boga, a vjera se živi parcijalno iindividualno. Upozorio je da današnjem svijetu višeodgovaraju ponude istoènjaèkih veæ kršæanskih meditacija. Sobzirom da je u naravi èovjeka da bježi od križa, odpoteškoæa, tim æe prije pribjeæi onima koji mu nude lakša ibrža rješenja problema ne sluteæi posljedice. U vremenu smokorizme, tim više moramo posvijestiti i sebi drugima danema jeftinog kršæanstva i neka nas ne pogaða što o našojvjeri najviše raspravljaju nevjernici, zakljuèio je Èirko.


6 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Nastanak i razvitak Kršæanske sadašnjosti (1)Zagreb, 21.2.2008. (IKA) – U povodu 40. obljetnicedjelovanja Kršæanske sadašnjosti u Chromosovom tornju uZagrebu gdje su smještene i prostorije KS-a, prireðen jedvodnevni znanstveni simpozij na temu "Nastanak i razvitakKršæanske sadašnjosti". Na skupu su se okupili zagrebaèkipomoæni biskup Vlado Košiæ, kao izaslanik zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, predstavnici ostalihkršæanskih Crkava kao i mnogi istaknuti suradnici KS-a,meðu kojima Bonaventura Duda i Živko Kustiæ. U pozdravuje direktor Kršæanske sadašnjosti Adalbert Rebiæ kratkopredstavio povijest te ustanove koja je u èetiri desetljeæapostojanja objavila 1750 naslova, ne raèunajuæi ponovljenaizdanja, izdala 60 gramofonskih ploèa, 34 filma, 5 èasopisa,te 3 èasopisa u suizdanju, u èemu je suraðivalo oko 700autora. Prenoseæi pozdrave kardinala Bozaniæa, biskup Košiæ rekaoje kako sam izraz "kršæanska sadašnjost" govori da je odosnivanja temeljno nastojanje ove ustanove kršæanstvo kojeje potrebno posadašnjiti. KS je svjedoèanstvo napora kršæanada svoju vjeru žive u skladu s vremenom i da jukomuniciraju èlanovima Crkve i svim ljudima, istaknuo jebiskup Košiæ, koji je održao i prvo izlaganje na temu"Teološka recepcija II. vatikanskog koncila u Hrvatskoj iuloga KS-a u tome". Istaknuo je kako su Tomislav Šagi-Buniæ, Vjekoslav Bajsiæ i Josip Turèinoviæ èlanovi tzv."zagrebaèke teološke škole", koja je obrazovala nizgeneracija studenata. Teolozi su u koncilsko i pokoncilskodoba nastojali širiti i tumaèiti ideju samog Koncila, pa jetako iz toga proizašao Glas Koncila, a i Teološko-pastoralnitjedan. U tom kontekstu, obnova liturgije, biblijska obnova,laièki apostolat, ekumenizam i dijalog sa suvremenimsvijetom je nezamisliv bez KS-a, istaknuo je biskup Košiæ,te podsjetio kako se bez pretjerivanja isticalo kako je KSnajveæa katolièka izdavaèka kuæa "odavde do Vladivostoka".Na kraju izlaganja, biskup Košiæ zahvalio je tim, kako ih jenazvao, "prorocima koji su se žrtvovali za svoj narod iCrkvu". Bono Zvonimir Šagi u predavanju "Društvene i crkveneokolnosti u vrijeme utemeljenja i razvitka Kršæanskesadašnjosti" zorno je približio vrijeme poslije II. svjetskograta, a posebice poèetkom 60-ih godina, to jest koncilskovrijeme. Zahvaljujuæi Koncilu koji je bio univerzalnootvoreni pokret Katolièka Crkva potaknula je na otvorenost ito ne samo katolike. Podsjetio je na utemeljenje i razvitakKS-a, te na ulogu KS-a u formiranju teologa laika. Osvrnuose i na osnivanje Teološkog društva Kršæanska sadašnjost31. svibnja godine 1977., te kontraverze oko tog društva, jersu ga neki poistovjeæivali sa sveæenièkim udruženjima kojeje osnovala vlast. Na kraju izlaganja postavio je pitanje trebali se u sadašnjim uvjetima djelatnost KS-a svoditi samo naizdavaèku djelatnost ili je potrebno raditi i na okupljanjuteologa. Živko Kustiæ podsjetio je na crkvene i društvene prilike udoba nastajanja KS-a, te na suradnju KS-a i Glasa Koncila.Takoðer je istaknuo kako se o prilikama na ovim prostorimai dogaðanjima oko KS-a znalo u inozemstvu, te je istaknuoposjet Poljskoj u kojoj je boravio s nadbiskupom FranjomKuhariæem, kada se tadašnji nadbiskup Karol Wojtylazanimao za KS. Kustiæ je takoðer istaknuo kako se državaodobravanjem rada Teološkom društvu Kršæanska sadašnjostnadala da æe nešto dobiti, ali se prevarila. Tako je KS odIstre do Kamèatke jedini sluèaj gdje je skupina teologauspjela provesti svoj plan, a da se komunistièka država nijeuspjela time okoristiti. Stanko Uršiæ govorio je o "Ulozi KS-a u okupljanju i teološkoj izobrazbi vjernika laika". Istaknuoje kako je Kršæanska sadašnjost od samog poèetka radila na

okupljanju vjernika, bez obzira je li rijeè o klericima ililaicima. KS je odigrao važnu ulogu na formiranju laikaizdavaèkom djelatnošæu, a napose nakon osnivanja Institutaza teološku kulturu laika kojem je prvi proèelnik bioTurèinoviæ. Mario Cifrak ukratko je predstavio biblioteke,periodiku, te zvuèna izdanja i filmove koje je u 40 godinaizdala KS. Naglasio je kako su ta izdanja u službi duhovnostilaika i teologije prerasla u dijalog Crkve i svijeta. Franjo Šanjek ukratko je predstavio suradnju Kršæanskesadašnjosti s Katolièkim bogoslovnim fakultetom. Podsjetioje, što su profesori KBF 60-tih godina 20. stoljeæa uèinili zaCrkvu u Hrvata potaknuti duhom II. vatikanskog sabora. Utome je bila nezaobilazna suradnja s KS-om. Adalbert Rebiæu izlaganju "Meðunarodna suradnja Kršæanske sadašnjosti(osobito preko Svezaka - Communio)" podsjetio je napoèetke djelovanja KS-a, koji je imao veliku potporuaustrijskih katolièkih izdavaèa. Zahvaljujuæi meðunarodnojsuradnji kroz izdavanje Svezaka razvijena je suradnja sveæinom zapadnoeuropskih katolièkih teologa, a KS je ukasnijim godinama razvio suradnju i s katolièkimzapadnoeuropskim izdavaèima. Istaknuo je i suradnju sudrugom izdavaèa i knjižara Europe (ELCE), temeðunarodnom udrugom Pax Romana. Karlo Harmathkratko je predstavio suradnju KS-a i Agape. Od godine1982. kada je suradnja formalno zapoèela, Agape je djelovaokao sekcija za maðarska izdanja Teološkog društvaKršæanska sadašnjost. Suradnja je prekinuta po izbijanjurata. Agape danas kao izdavaèka kuæa sa sjedištem u NovomSadu ima podružnicu i u Maðarskoj, gdje je treæa izdavaèkakuæa po velièini, a tijekom 25 godina postojanja izdala je568 naslova. Harmath je zahvalio KS-u i djelatnicima nasuradnji svih godina, te izrazio želju da nesebiènost,tolerancija koja se vidjela u osobi Turèinoviæa, budekarakteristika i današnjeg KS-a i da se vrati poèetnientuzijazam. U predavanju "Biblija i prateæa biblijska djela u Kršæanskojsadašnjosti" Ivan Dugandžiæ podsjetio je kako je od samogpoèetka postojanja KS-a kao moderne izdavaèke kuæeBiblija bila u središtu njezine pozornosti. Samo Novi zavjetod 1971. do kraja 2007. godine doživio je 15 izdanja.Podsjetio je i kako je KS godine 1973. od Stvarnosti preuzeoizdavanje ilustrirane Biblije mladih, te je od treæeg izdanjapoèinje samostalno izdavati u više ponovljenih izdanja uzhrvatski na još 11 jezika. Josip Barièeviæ osvrnuo se na pregled pastoralno-katehetskedjelatnosti Kršæanske sadašnjosti i njezinih suradnika.Predstavio je brojna izdanja, od kojih su mnoga bili prijevodiinozemnih izdanja, probleme na koje su nailazili djelatnici,te poèetak pripremanja domaæih izdanja. Takoðer je iznioprijedloge za daljnje pastoralno-katehetsko djelovanje KS-a,istaknuvši potrebu veæeg zauzimanja za pripremu izdanjavezanih uz župnu katehezu. Emanuel Hoško istaknuo jedoprinos KS-a upoznavanju crkvenoj povijesti u Hrvata, kaozadivljujuæe velik i višestruko vrijedan te kako bi bez njegadanas jedva bilo moguæe razvijati kod suvremenih èlanovaCrkve cjelovitu odgovornost. Napomenuo je kako izdanja spovijesnom tematikom KS-a u razdoblju 1070-1991. dalekonadmašuje izdanja istog sadržaja kod drugih tadašnjihcrkvenih izdavaèa, a i danas KS objavljuje više izdanjapovijesne tematike od ostalih izdavaèa. Hoško smatra da jeKS objavio djela, studije, rasprave i priloge koji omoguæujupripravu modernog skupnog izdanja cjelovite povijestiCrkve meðu Hrvatima. Iznio je takoðer mišljenje da je KSdao važan doprinos eventualnoj pripravi pregleda povijestiCrkve u našem narodu u stoljeæu koje je iza nas. Jedno idrugo bi bilo važno djelo za sve nas na poèetku novogtisuæljeæa, a osobito za najmlaða hrvatska i kršæanska


727. veljaèe 2008. broj 8/2008

pokoljenja, zakljuèio je Hoško. O suradnji KS-a s državnim arhivom govorio je JosipKolanoviæ. Istaknuo je kako je polet koji je KS unio usuradnji s drugim institucijama bila apsolutna novost.Posebno je istaknuo suradnju uz izdanje Biblije 1968.godine. Na tom izdanju suraðivali su biblièari, književnici, tekulturni radnici. Ta suradnja je bila znak novog vremena inovih moguænosti koje su se pružale Crkvi. Tako je KS osimsa Stvarnošæu, suraðivao i s Maticom hrvatskom, nakladomLiber. S državnim arhivom KS je radio na zajednièkomobjavljivanju Vizitacija Zagrebaèke (nad)biskupije od 1615.-1913., a potom se suradnja nastavila izdavanjem dnevnikabiskupa Maksimilijana Vrhovca, kao i na izdanjimadokumenata Tajnih vatikanskih arhiva. U bloku izlaganja o Kršæanskoj sadašnjosti i ekumenizmu,Jure Zeèeviæ istaknuo je kako se ne može govoriti oekumenskom gibanju na ovom prostoru bez KS-a. Tijekomsvih 40 godina postojanja Kršæanska sadašnjost bila jeekumenski orijentirana. To je potkrijepio podatkom o 30knjiga u seriji ekumena. U tom su nizu objavljenaekumensko dijaloška djela i teme širokog spektra kojaèitateljima hrvatskog govornog podruèja omoguæujukvalitetno upoznavanje drugih kršæanskih tradicija.Spomenuo je i "teološke èetvrtke", koji su znali ne samoimati ekumenske teme, nego i okupljati ljude ekumene izraznih kršæanskih Crkava. No, posebno je naglasioekumenski profil ljudi koji su iznjedrili KS. Peter Kuzmiè održao je predavanje na temu "Suradnjahrvatske ekumene s KS". Posebno je istaknuo ohrabrenjekoje je po povratku u Zagreb imao u KS-u, koji je na kraju itiskao njegovu prvu knjigu na hrvatskom jeziku. Podsjetio jekako u to vrijeme nije bio organizirane ekumene, ali je zatosredišnje mjesto ekumenizma na ovim prostorima bilo usjedištu KS-a na Maruliæevu trgu i to u svakom pogledu.Tamo su se vodile rasprave, sanjalo se zajedno oekumenizmu, poèela su se pripremati ekumenska izdanja,meðu prvima "Ekumenska abeceda". U svemu tomenezaobilaznu ulogu su imali Josip Turèinoviæ, Tomislav ŠagiBuniæ i Bonaventura Duda. Kuzmiè je takoðer podsjetio napoèetke ekumenskih tribina grada Zagreba, te na nizekumenskih izdanja od kojih je posebno istaknuomeðunarodno izdanje Biblije. Na kraju izlaganja Kuzmiè jepodsjetio kako je za doprinos na podruèju ekumenizmaEvanðeosko teološki fakultet u Osijeku po osnivanjuEkumenske povelje upravo prvu 27. listopada 2006.dodijelio posthumno Tomislavu Šagi Buniæu i JosipuTurèinoviæu. O "KS i pravoslavlju kod nas" govorio jeRadovan Bigoviæ. Podsjetio je na utemeljitelje KS-a koje jeimao prilike i sam upoznati. Uvijek ih je, kako je rekao,doživljavao kao svoje uèitelje, jer je iz njihove žive i pisanerijeèi mnogo toga nauèio. Bile su to uistinu velike kršæanskeliènosti, ljudi otvorenog srca i prostrane duše, prepuniljubavi i dobrote, prebogati znanjem iz mnogih znanstvenihdisciplina, ali nadasve skromni. Znaèenje KS-a od samog jepoèetka nadilazilo granice sredine, kulture i naroda u kojemje nastao. Od njenog nastanka, mnoga njegova izdanja supostala obvezatna literatura za studente pravoslavneteologije. Za najveæi broj pravoslavnih vjernika izdanja KS-abila su jedini i najpouzdaniji put da bolje upoznaju KatolièkuCrkvu i njenu teologiju, da se oslobode vjekovnihjednostranih gledanja i ideoloških predrasuda o KatolièkojCrkvi, rekao je Bigoviæ. U predavanju "Dijalog kršæana iateista u nas i uloga KS-a u tome" Esad Æimiæ podsjetio je ikako je posebnu pozornost izazvao dijalog izmeðu biskupaŠkvorca i prof. Bošnjaka koji je izašao kao posebna knjigapod naslovom "Marksisti i kršæani".

Ukop fra Ivana MikiæaNašice, 22.2.2008. (IKA) - Brojni vjernici našièke i okolnihžupa, kao i vjernici iz mjesta u kojima je služio Vukovara,Borova, Osijeka, Karlovca te iz rodnog Cernika zajedno sfranjevcima iz Franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda upetak 22. veljaèe oprostili su se od našièkog župnika fraIvana Mikiæa. Dolazeæi tijekom prijepodneva u župnu crkvuSv. Antuna Padovanskog i moleæi uz lijes, brojni vjernicioprostili su se od svog fra Ivana, èovjeka nade, kako je to upropovijedi na misi koju je služio za njega u èetvrtak rekaoprovincijal fra Željko Železnjak. Pogrebni obredi zapoèeli suu petak misom zadušnicom u crkvi Sv. AntunaPadovanskog. Misu je predvodio požeški biskup AntunŠkvorèeviæ koji je, govoreæi o fra Ivanu, istaknuo kako jenjegova vjera rasla od djetinjstva. Opredjeljenjem zaredovnièki život, fra Ivanova vjera je jaèala te mu je uovozemaljskom životu davala smisao, a na bolesnièkojpostelji snagu u trpljenju i nadu u vjeèni život u Gospodinu.Biti s Gospodinom - to je naša sudbina i naša nada u našemživotu i ovom oproštaju, rekao je biskup i dodao da je životposveæen Isusu Kristu, kakav je bio fra Ivanov, veæblagoslovljeni poèetak za vjeèni život u Gospodinu.Zahvalio mu je na njegovu svjedoèenju vjere putemduhovnih obnova, emisija na mjesnom radiju te usvakodnevnom kontaktu sa župljanima. Fra Ivan Mikiæ pokopan je na našièkom groblju na kojem seokupilo više tisuæa vjernika. Uime braæe franjevaca prigodnigovor proèitao je fra Tomislav Vuk, fra Ivanov dugogodišnjiprijatelj. Podsjetio je na njihove zajednièke dane djetinjstvau rodnom Cerniku i kasnije u sjemeništu, fra Ivanov teškiživotni put, gubitke u obitelji, boravak u srpskom logoru uMitrovici, borbu s teškom bolešæu, a što je sve, kako je rekaofra Tomislav, utjecalo na njegovu vjeru i njegovo djelovanjeu svim župama u kojima je boravio. Rijeèi zahvaleokupljenima, bolnièkom osoblju i svima koji su na bilo kojinaèin brinuli o fra Ivanu uputio je provincijal Železnjak.

Blato: Predstavljen Križni put bl. Marije Propetog IsusaPetkoviæBlato, 22.2.2008. (IKA) - U župnoj crkvi Svih svetih uBlatu 22. veljaèe predstavljen je Križni put bl. MarijePropetog Isusa Petkoviæ, zajednièki projekt Glasa Koncila irodne župe hrvatske blaženice. Povod toga izdavaèkogpothvata je peta obljetnica proglašenja te velike hrvatskežene blaženom. O knjižici pobožnosti Križnog puta govorilisu èlan Odbora za promicanje štovanja bl. Marije PropetogIsusa Petkoviæ Teo Šeparoviæ, blatski župnik don StipoMiloš te predstojnica Kuæe matice Družbe kæeri milosrðaTSR sv. Franje u Blatu s. M. Srebrenka Paleka. U tajmolitvenik, zajedno s razmatranjima bl. Marije PropetogIsusa Petkoviæ skladno je uklopljen ciklus grafika Križnogputa austrijsko-njemaèkog baroknog umjetnika JohannaAndreasa Pfeffela koji inaèe krasi blatsku župnu crkvu.Osim molitvenog dijela u ovoj tiskovini, kojoj je uvodnapisao dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ, nalazi seblaženièin kratki životopis te ulomak iz propovijedi papeIvana Pavla II. s njene beatifikacije u Dubrovniku 6. lipnja2003. Kao posebni prilog uvrštena je povijesno-umjetnièkastudija o ciklusu 14 grafika Križnog puta dr. Vinicija B.Lupisa. Ovaj kulturni dogaðaj obogatili su dvamatradicionalnim blatskim korizmenim napjevima pjevaèibratovština sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova i Svihsvetih.


8 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Otac i spasitelj hercegovaèke sirotinjeZagreb, 22.2.2008. (IKA) – Sveèanom akademijomposveæenom djelu hrvatskog velikana fra Didaka Buntiæa uzagrebaèkoj Gornjogradskoj vijeænici obilježena je 22.veljaèe 90. obljetnica spašavanja od gladi naroda uHercegovini koje je predvodio taj franjevac, zvan"hercegovaèki Mojsije". Brojne uzvanike pozdravili su i odjelu fra Didaka ukratko govorili zagrebaèki gradonaèelnik ipokrovitelj skupa Milan Bandiæ, naèelnik opæine Èitluk IvoJerkiæ, uime ministra znanosti, prosvjete i sporta dr. DraganaPrimorca skup je pozdravila dr. Zrinka Kovaèiæ, a uimehercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDMprovincijal dr. fra Ivan Sesar. Akademiju su glazbenoobogatili violinisti i mješoviti zbor Glazbene škole "PavaoMarkovac" iz Zagreba, koji je otpjevao odu Didaku. Togahrvatskog velikana vjere, duha i djela predstavili suhercegovaèki franjevac profesor na Katolièkombogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu dr. fra IvanDugandžiæ, ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu prof. LjiljaVokiæ, fra Marinko Šakota, župnik Gradniæa - fra Didakoverodne župe i organizator i voditelj "Dana fra DidakaBuntiæa", koji se veæ èetiri godine u listopadu održavaju užupi Gradniæi nedaleko od Èitluka, ravnatelj Institutadruštvenih znanosti "Ivo Pilar" prof. dr. Vlado Šakiæ i višiznanstveni suradnik Instituta dr. Stipan Tadiæ. O jubilejuplemenitog djela fra Didaka, od životnog znaèenja zasiromašni hercegovaèki puk gladnih godina I. svjetskog rata,gradnièki župnik fra Marinko Šakota objavio je zbornik"Dana fra Didaka Buntiæa". Premda je o fra Didakovudjelovanju veæ napisano više knjiga i studija, kao i trispomenice, ovaj fra Marinkov rad je najiscrpniji inajkvalitetniji prikaz fra Didakova djelovanja, napose onjegovoj akciji spašavanja gladnog hercegovaèkog puka.Govornici su osvijetlili lik, život i djelo fra Didaka, kaoredovnika, sveæenika, redovnièkog odgojitelja, uèitelja iprosvjetitelja hercegovaèkog puka, mladeži, napose ženske,osnivaèa hrvatskih seljaèkih škola, ravnatelja i profesoraširokobriješke Franjevaèke klasiène gimnazije, koju jeotvorio i vanjskim ðacima, graditelja širokobriješke crkve,koja je postala najveæi i najtrajniji spomenik velièinenjegova duha. Istaknuli su i fra Didakovo djelovanje upolitièkom životu njegova doba, u kojem se osobitozauzimao za narodna prava i dobro svoga naroda, vodeæièesto teške i ogorèene verbalne bitke s austro-ugarskimdržavnim vlastima. Razumijevanja za svoje velike podvigenalazio je u Zagrebu, koji mu je davao izdašnu materijalnu isvaku drugu pomoæ, posvetivši mu poslije smrti i ulicu.Govornici su posebno istaknuli njegovu zauzetu skrb zasiromašni hercegovaèki puk njegova doba, kada je u ratnimgodina, osobito 1917., suša poharala Hercegovinu, i na rubpomora od gladi dovela cijelu pokrajinu. Uviðajuæi da jedržavna pomoæ siromašnima nedostatna, i da brojni ljudi veæskapavaju od gladi, hercegovaèki su franjevci na èelu s fraDidakom pokrenuli široku akciju spašavanja gladnesirotinje. Prikupljali su hranu iz bogatih hrvatskih krajeva,otvarali puèke kuhinje, apelirali za pomoæ na odgovornedržavne službenike. Najugroženija su bila djeca. U timdramatiènim trenucima njihovu je sudbinu fra Didak uzeo usvoje ruke. Više desetaka tisuæa izgladnjele djece i odraslih,bez obzira na vjeru i narodnost, vlakovima je prevezao ipreselio u bogati Srijem i Slavoniju i tako ih spasio odsigurne smrti od gladi. To je svakako jedna od najblistavijihepizoda u višestoljetnoj burnoj povijesti hercegovaèkih ibosanskih franjevaca u BiH. "U teškim danima on je biosvome narodu poslije Boga jedina nada, obrana, pomoæ iutjeha", zapisao je dr. fra Oton Knezoviæ.

Caritas Varaždinske biskupije nastavlja koordiniratipomoæ potrebitimaVaraždin, 22.2.2008. (IKA) - Caritas Varaždinske biskupijeu sklopu redovitih aktivnosti nastavlja koordinirati pomoæpotrebitima, pa je tako u tijeku više karitativnih akcija. Usklopu akcije "Za 1000 radosti" Hrvatskoga Caritasa, nazamolbu ravnatelja Biskupijskog Caritasa mr. Ante Šole,koji je obrazložio aktualne potrebe na podruèju Varaždinskebiskupije, stigla je donacija bijele tehnike u vrijednosti od20.000 kuna, koju je darovala tvrtka "Konèar" iz Zagreba. UVaraždinsku biskupiju stiglo je pet perilica rublja, jednaperilica posuða i jedan hladnjak. Biskupijski Caritas dosad jedostavio pomoæ u bijeloj tehnici obitelji invalida na podruèjužupe Vidovec te obitelji sa šestero djece na podruèju župeVaraždinske Toplice. Takoðer je stiglo 12 tona praška za rublje iz Hrvatskekatolièke misije u Rotterdamu, zahvaljujuæi angažmanuMarijana Bistroviæa, koji je rodom s podruèja opæineCestica. Donacija je namijenjena obiteljima slabijegimovinskog stanja s podruèja te opæine koja se nalazi ubriježnom podruèju te na granici Varaždinske županije saSlovenijom. Rijeè je o donaciji vrijednoj gotovo 300.000kuna, a volonteri župnih Caritasa iz župa Križovljan iNatkrižovljan, koje su na podruèju opæine Cestica, veæ suzapoèeli podjelu pomoæi. Biskupijski Caritas uskoro æe primiti i pomoæ iz Austrije, i to30 invalidskih kolica, koja æe poslužiti potrebitima. Proteklegodine preko Odjela invalida Biskupijskog Caritasadarovano je 7 invalidskih kolica i 28 bolesnièkih kreveta. Na poticaj voditeljice karitativne sekcije Hrvatskogakatolièkog lijeènièkog društva na podruèju Varaždinskebiskupije dr. med. Verice Jaèmenice-Jazbec iz Èakovca, unekim župama u tijeku je prikupljanje lijekova s valjanimrokom trajanja, koji æe se donirati Caritasovoj ljekarni uVaraždinu, koja pomaže osobama slabijeg imovinskogstanja. Akcija prikupljanja lijekova uspješno je provedena užupama Draškovec, Mursko Središæe i Orehovica, aBiskupijski Caritas poziva i druge župe da se ukljuèe u tuakciju. Takoðer se pozivaju ljekarne da daruju lijekove,barem dva puta godišnje, kako bi se pokrile potrebe zanajtraženijim lijekovima, koji su znatan izdatak obiteljimakoje su lošijeg materijalnog stanja. Ovih dana ljekarne AneSkupnjak darovale su 200 kutija najtraženijih lijekova zaprehladu i kašalj, pa Biskupijski Caritas poziva ljekarne,župe i pojedince da daruju važeæe lijekove za Caritasovudonacijsku ljekarnu u kojoj je protekle godine izdano 18.595lijekova, ukupne vrijednosti 1.100.000 kuna. Po nedavnom primjeru jedne od karitativno najaktivnijihžupa u biskupiji, župe Vidovec koja je darovala dvije svinjeza potrebe Caritasove puèke kuhinje u Varaždinu,Biskupijski Caritas poziva i ostale župe, tvrtke i pojedince nakonkretnu pomoæ puèkoj kuhinji, u kojoj je protekle godinepripremljeno oko 65.000 obilnih toplih obroka u vrijednosti1.266.700 kuna. U tijeku 2007. u karitativnim akcijama napodruèju biskupije prikupljeno je gotovo 80 tona hrane. Dabi se karitativna djelatnost pomoæi bližnjem u potrebi moglakvalitetno ostvarivati, Biskupijski Caritas potièe osnivanje idjelovanje župnih Caritasa na podruèju biskupije koja ima104 župe. Župni Caritasi registrirani su u gotovo 80 župaVaraždinske biskupije, a aktivno djeluju u polovici njih.

.


927. veljaèe 2008. broj 8/2008

Nastanak i razvitak Kršæanske sadašnjosti (2)Zagreb, 22.2.2008. (IKA) - Drugog dana znanstvenogsimpozija u povodu 40. obljetnice djelovanja Kršæanskesadašnjosti u petak 22. veljaèe prvo predavanje u blokuizlaganja s osvrtom na liturgijska izdanja održao je PetarBašiæ. U izlaganju naslovljenom "Doprinos Kršæanskesadašnjosti liturgijskoj obnovi u Crkvi u Hrvata" podsjetio jena velik doprinos KS-a i na ovom podruèju izdavaštva.Naime, priprema i izdavanje liturgijskih knjiga bilo jepovjereno KS-u, s time da su mnoga od tih izdanja bila iprva takove vrste na hrvatskom jeziku. Bašiæ je kratkoprikazao kronologiju izdanja misala, obrednika, Služberijeèi, molitava vjernih, dodataka Rimskom misalu. Izdanjaje pripremala skupina kompetentnih struènjaka, a od 1997.godine kada je sklopljen novi ugovor izmeðu HBK i KS-a,Liturgijsko vijeæe uzima ureðivanje, a KS ih izdaje. AnteMoèibob se osvrnuo na "Službu rijeèi", mjeseènik za pomoæpropovjednicima na nedjeljnim i blagdanskim misama. Ovoizdanje pokrenuto je 1969. godine u Zadru, a prvih 30brojeva zajedno su financirali i izdavali KS i Glas Koncila.Mirko Mataušiæ osvrnuo se na mjesto i znaèenje"Liturgijsko-pastoralnog listiæa" kao preteèe današnjeg"Živog vrela". Podsjetio je na poèetke listiæa koji je bionastavak pastoralnog listiæa NEK-a 1984. godine, odgovorna široko zanimanje sveæenika da se nastavi s njegovimizdavanjem, a osim toga i odraz trajnog išèekivanja èitateljaveæ dugo obustavljenog biblijskog èasopisa "Vrijeme irijeè". Posljednji blok izlaganja na simpoziju bio je vezan uzpublicistiku KS-a. O mjeseènoj obiteljskoj reviji Kanagovorio je Albert Turèinoviæ. Stipe Bagariæ kratko jepredstavio druga informativna izdanja i sredstva KS-a. U tasredstva se ubrajaju Poslušni Duhu, Svesci, UpoznajmoBibliju, Svjedoèenje, Effatha, Služba rijeèi, AKSA, VIR,Bilten - Glasilo Teološkog društva KS-a, Liturgijsko-pastoralni listiæ, Croatica Christiana Periodica, Bogoslovskasmotra, te tribina "Teološki èetvrtak". Premda nekima od tihizdanja nije KS bila potpuni izdavaè, ipak im je zajednièkoda su ih pokrenuli i ureðivali oni isti hrvatski teolozi koji supokrenuli i razvili samu KS. U kratkom osvrtu predstavljenasu i audiovizualna izdanja KS-a poput dokumentarnihfilmova, videokaseta, gramofonskih ploèa, audiokazeta,stripova, kao i izdanja Pastoralno-katehetske službe. JosipGrbac dao je još neke naznake same audio-vizualnedjelatnosti KS-a. Naglasio je kako se od samog poèetka uKS-u osjeæala potreba da u ostvarivanju svog poslanja koristisva raspoloživa sredstva. Kratko se osvrnuo na pojedinaizdanja, kao i èinjenicu da je KS organizirala prvi izravniprijenos polnoæke iz zagrebaèke katedrale 1989. godine, atakoðer uz potporu kardinala Franje Kuhariæa pripremilaemitiranje religijskoga programa na Televiziji Zagreb.Posljednje predavanje o odnosu KS-a i Hrvatske inozemnepastve održao je prelat Vladimir Stankoviæ. Govorio je oulozi ravnateljstva i pojedinih hrvatskih dušobrižnika uširenju KS-a, o osobnoj ulozi glavnih protagonista KS-a uteološkom osmišljavanju inozemne pastve i formiranjuhrvatskih inozemnih dušobrižnika, te naposljetku ofinancijskom pomaganju KS-a iz inozemstva. U sklopu dvodnevnoga znanstvenog simpozija predstavljenasu i prigodna izdanja. O knjizi naslovljenoj "Kršæanskasadašnjost u misli svojih utemeljitelja tijekom razvitka idjelovanja u vremenu" koju je uredio Bono Zvonimir Šagi,govorio je v.d. dekana KBF-a u Zagrebu Josip Baloban.Trilogiju "Istrgnute misli za nezaborav" koju je priredilaStella Tamhina predstavio je dr. Anton Tamarut. Ovajosebujan teološki triptih Vjekoslava Bajsiæa, Tomislava J.Šagi-Buniæa i Josipa Turèinoviæa objavljen je u nizuMetanoja kojem je urednik o. Bonaventura Duda.

Proslava 40. obljetnice Kršæanske sadašnjosti završila jeokruglim stolom o temi "Sadašnjost i buduænost kršæanske iposebno teološke knjige te uloga KS-a u tome". Naokruglom stolu sudjelovali su direktor KS-a Adalbert Rebiæ,Bono Zvonimir Šagi, urednik KS-ovih izdanja Aldo Stariæ,zamjenik glavnog urednika KS-a Stjepan Brebriæ i TonèiMatuliæ, a moderirao je pomoænik direktora KS-a AntonŠuljiæ. Otvoreno je više pitanja oko prisutnosti knjige, aposebice djelatnosti KS-a. Takoðer je potaknuto oživljavanjeTeološkog društva KS-a, tj. okupljanje posebice mladihteologa. U tom kontekstu u raspravi se osvrnulo i naponovno oživjele teološke èetvrtke. Na kraju okruglog stolarijeè zahvale uputio je direktor Rebiæ.

11. obljetnica Radio Marije u HrvatskojZagreb, 22.2.2008. (IKA) - Sveèana proslava 11. obljetniceemitiranja Radio Marije u Hrvatskoj održana je 22. veljaèe uzagrebaèkom studiju na Jordanovcu. Euharistijskom slavljuprethodila je duhovna obnova od 18. do 21. veljaèe. Prijepoèetka misnog slavlja sve je pozdravila predsjednicaUdruge Radio Marija Ljerka Slijepèeviæ i zahvalila svimakoji su sudjelovali u duhovnoj obnovi. Misno slavljepredvodio je Vicko Obradoviæ zajedno s don JosipomMužiæem i glavnim urednikom Radio Marije o. StjepanomFridlom. Glavni urednik Fridl podsjetio je da je Marijazapoèela svoj pohod cijelome svijetu prije dvadeset i petgodina i kako danas Radio Marija djeluje u 60 zemalja na 5kontinenata. "Marija želi reæi Crkvi i svijetu da je Sin Božjinaš Spasitelj i Otkupitelj", rekao je Fridl te je zahvalio svimnositeljima emisija, djelatnicima Radio Marije, volonterimate posebno svim slušateljima.

Velika: Deset kilometarski križni put po župiVelika, 23.2.2008. (IKA) - Vjernici župe sv. Augustina izVelike predvoðeni župnikom preè. Josipom Klariæem šestiputa sudjelovali su 23. veljaèe na pobožnosti križnom putupo svojoj župi. Na deset kilometarskom križnom putu koji jetrajao pet sati u posebno velikom broju sudjelovali suosnovnoškolci. Kako se ove korizme u župi posebno moli zarast vjere po sakramentima tako se i za vrijeme pobožnostimolilo na tu nakanu.

Županja: Duhovna obnova za djelatnike i volontereCaritasa Ðakovaèke i Srijemske biskupijeŽupanja, 23.2.2008. (IKA/BTU) – Caritas BiskupijeÐakovo organizirao je 23. veljaèe u župi Muèeništva sv.Ivana Krstitelja u Županji cjelodnevnu duhovnu obnovu zasvoje djelatnike i volontere. Na duhovnu obnovu bili supozvani animatori i djelatnici župnih i dekanatskih Caritasate predstavnici ostalih župnih karitativnih skupina. Odazvalose 130 osoba koje je pozdravio vlè. Ivica Rebiæ, ravnateljCaritasa Biskupije Ðakovo. Voditelj duhovne obnove donIvica Jurišiæ, ravnatelj Caritasa Zadarske nadbiskupije,održao je dva predavanja na temu "Caritas u službi obitelji –pomoæ starima i nemoænima". Jedno od važnih pitanja kojese nametnulo bilo je - Gdje je Bog u životu modernogèovjeka, pa tako i u životu moderne obitelji? Kada èovjekvrati Boga u obitelj, vratit æe i ljubav i brigu za stare inemoæne. Naime, prije je bilo normalno da u obitelji žive tri-èetiri generacije gdje se mlaða brinula o starijoj. Danasmladi nastoje što prije izaæi iz obitelji i živjeti samostalno štoèesto rezultira nedostatkom osjeæaja i brige za starije. Nakonpredavanja slavljena je misa, a duhovna obnova je završilazajednièkim ruèkom.


10 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Rijeka: Sjednica nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæaRijeka, 23.2.2008. (IKA) - Pastoralno vijeæe Rijeèkenadbiskupije na sjednici održanoj 23. veljaèe uNadbiskupskom domu analiziralo je dosadašnju provedbunadbiskupijskog pastoralnog plana i programa u Godiniispovijesti vjere proglašenoj u nadbiskupiji. Nadbiskup IvanDevèiæ poticajnim je rijeèima vijeænike podsjetio napastoralne inicijative u Godini ispovijesti vjere kojima seželi vjernicima pomoæi produbiti i bolje upoznati ono štovjeruju. Pastoralni vikar i tajnik vijeæa Dalibor Božiæizvijestio je o provedbi dosadašnjih projekata. Programupoznavanja i produbljivanja sadržaja vjere provodi se nažupnoj, dekanatskoj i nadbiskupijskoj razini. U cijeloj senadbiskupiji posebno promovira Kompendij KatekizmaKatolièke Crkve i potièe vjernike da iz njega uèe. Za akciju"Neka Kompendij uðe u svaku katolièku obitelj" pribavljenoje 10.000 kompendija po povoljnijoj cijeni koji sedistribuiraju u župama i na prigodnim susretima. Na župnojse razini program produbljivanja vjere provodi u brojnimprilikama. Župnici su pozvani koristiti sva okupljanjavjernika i susrete vjernièkih skupina te župna slavlja,trodnevnice i velike blagdane kako bi župljanima progovorilio vjerskim istinama. Poseban se naglasak i dalje stavlja najaèanje župne kateheze kako bi se ona sustavno i sa što višesuradnika provodila. Na dekanatskoj razini pastoralni program za ovu jepastoralnu godinu predvidio održavanje dviju tribina stemama "Tko je Bog?" i "Tko je èovjek?" U svim jedekanatima održana tribina na prvu temu, a druga æe seodržati u narednim mjesecima, kako je i predviðeno planom.Tribine su bile dobro posjeæene, negdje izazvale i iznimnozanimanje, što govori da je tema bila atraktivna i da suvjernici željni sudjelovati na susretima na kojima im se nudesadržaji koji im pomažu razumijevanju i svjedoèenju onogašto vjeruju. Na nadbiskupijskoj razini u pripremi je susret èlanovažupnih pastoralnih vijeæa kojima ove godine istièepetogodišnji mandat. Održat æe se 8. ožujka u Boæarskomdomu na Vežici u Rijeci, a vijeænici æe, po dekanatima,iznijeti izviješæa o dosadašnjem radu. I taj æe susret bitiprilika za katehezu o ispovijesti vjere, a oèekuje se da æe nanjemu sudjelovati više stotina vjernika. Pastoralni vikarpredstavio je i program godišnjeg nadbiskupijskoghodoèašæa koje zauzima važno mjesto u pastoralunadbiskupije. I u ovoj se godini nastavljaju provoditi mnogi projektiosmišljeni i zapoèeti u prethodnim godinama. Održavaju seredoviti susreti edukacije župnih èitaèa te godišnji susretipjevaèa i orguljaša, voditelja ministranata, sakristana ižupnih domaæica. Generalni vikar mons. Emil Svažiænajavio je temu sljedeæe pastoralne godine koja æe, slijedeæiKompendij Katekizma biti posveæena sakramentima."Pitanje sakramenta je kljuèno za Crkvu. Mnogi ne znaju štosu sakramenti, zašto ih primaju, èak njima pristupajumagijski", upozorio je nadbiskup Devèiæ. U Godinisakramenata pozornost æe biti posveæena edukaciji onjihovom znaèenju i ulozi u životu vjernika. Živu je raspravu izazvao prijedlog intenzivnijeg korištenjamedijskog prostora u promociji pastoralnih tema. Vijeænicisu se složili da bi bila potrebna snažnija nazoènost vjernika usvjetovnim medijima i predlažu projekt kojim bi seorganiziralo tematske nastupe na mjesnim radijskim itelevizijskim postajama. Nadbiskup je govorio i o crkvenimmedijima koji se nedovoljno prate te pozvao na animiranjevjernika da èitaju crkveni tisak i slušaju radijske emisije.

Seminar za vjerouèitelje osnovnih škola u ZagrebaèkojnadbiskupijiZagreb, 23.2.2008. (IKA) - "Kompetencije vjerouèitelja zakvalitetno izvoðenje vjeronauène nastave" bila je temastruènog seminara za vjerouèitelje osnovnih školaZagrebaèke nadbiskupije održanog u subotu 23. veljaèe uprostorijama Meðubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu uorganizaciji Ureda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk uškoli. Na seminaru je sudjelovalo oko 450 vjerouèitelja uosnovnim školama. Susret je zapoèeo uvodnom meditacijomsa scenskim elementima na temu Samarijanke na zdencu,koju su pripremile vjerouèiteljica s. Vlatka Dujmoviæ istudentica 4. godine Katehetskog instituta KBF-a MatildaBudimir. Okupljene vjerouèitelje uime zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa pozdravio je pomoænibiskup Valentin Pozaiæ, istaknuvši temu kompetencijavjerouèitelja u perspektivi svjedoèanstva vlastitog života, štovišestruko nadmašuje strogo tehnièke kompetencijenastavnika za izvoðenje nastave. Nakon pozdravne rijeèi dr.Josip Baloban, v. d. dekana Katolièkog bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, održao je predavanje"Vjerouèitelj promicatelj duhovne odgojno-obrazovnekomponente", istaknuvši ponajprije kako vjerouèitelj "morakvalitetno izvoditi nastavu, ali biti kvalitetna osoba i prije iposlije nastavnog sata", a u školskom odgojno-obrazovnomsustavu mora biti prepoznat kao izazovan fenomen.Vjerouèitelj, istaknuo je dr. Baloban, dio je školskogodgojno-obrazovnog sustava te samim time njegovakompetentnost mora biti obogaæena znanstvenimspoznajama iz svih relevantnih podruèja (pedagogija,psihologija, opæa kultura…). Svakako, vjerouèitelj kao takavostaje osoba integrirana u svoje društvo i socijalnu datost, alinjegov svjetonazor ne može biti èisto ljudsko ili filozofskopromišljanje stvarnosti, veæ vjerouèitelj "mora zauzetinaizgled paradoksalan stav: živjeti zemaljski, ali govoriti kaograðanin neba", istaknuo je dr. Baloban. Pri tome se znanje,odgoj i iskustvo istièu kao imperativi njegova uèiteljskogdjelovanja. Dr. Baloban takoðer je ukratko predstavio današnje društvo snjegovim imperativom zabave i brzim razvojem industrijerazonode, èiji su najbrojniji konzumenti putem medijaupravo djeca i mladi. Društvo je, nažalost, zanemarilo odgoj,što se osobito oèituje u društvenoj ustanovi kao što je škola,zbog èega nastavnicima opæenito nije priznata odgojnazadaæa, a samim time (vjero)uèitelji su izgubili i autoritet uodgojno-obrazovnom procesu. Stoga, smatra dr. Baloban,društvo se ponovno treba okrenuti religijskim, moralnim igraðanskim vrednotama, koje su sve integrirane u školskomvjeronauku. Vjerouèitelj stoga mora ostati èovjek vjere,crkvenosti i beskrajne otvorenosti, nepotkupljiv po pitanjuvrednota; kao takvi, vjerouèitelji moraju "ostati u manjini,èak i sami nasuprot svih kada smatraju da su u pravu",poruèio je predavaè. O temi "Pedagoške kompetencije (vjero)uèitelja" govorio jeprofesor na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu dr.Neven Hrvatiæ. Prof. Hrvatiæ najprije je govorio o školi usuvremenom ozraèju pod dva vida: pod vidom tzv.otvorenog odgoja u kojem je slabo izražena odgojnakomponenta, a u obzir se ne uzimaju potrebe i interesiuèenika veæ se ustraje na kognitivnom uèenju, dok s drugestrane postoji i tzv. odgoj individualiteta i socijalizacija, gdjese vrednuje i odgoj uèenika i sadržaji koji mu se prenose.Naravno, nastavnik tijekom studija ne može steæi svekompetencije, koje bi, smatra dr. Hrvatiæ, trebale bitikombinacija znanja, vještina, stavova, motivacije i osobnihkarakteristika pojedinca da bi on u specifiènoj odgojno-obrazovnoj situaciji mogao odgovarajuæe postupiti. Te se


1127. veljaèe 2008. broj 8/2008

kompetencije osobito odnose na predmetne, pedagoške,komunikacijsko-refleksivne i organizacijske kompetencije(vjero)uèitelja. Kurikulum izobrazbe (vjero)uèitelja stogajest pretpostavka struènog razvoja kroz inicijalnoobrazovanje, uvoðenje u posao i proces kontinuiranogprofesionalnog razvoja. S druge strane, u konkretnoj situacijiu školi samo profesionalne kompetencije nisu dovoljne,istaknuo je dr. Hrvatiæ, jer "bez uvažavanja realne situacijeteško æemo doæi do viših ciljeva". Upravo je stoganeophodno kvalitetno pedagoško, didaktièko-metodièko,psihološko i struèno obrazovanje, èime se razvija kreativnosti sposobnost prilagodbe (vjero)uèitelja u složenim odgojno-obrazovnim situacijama. Europski kompetencijski okvirdanas pretpostavlja novu filozofiju obrazovanja pod vidominterkulturalnosti i unapreðenja odnosa meðu razlièitimljudima. Multikulturalno ozraèje danas pretpostavlja lik(vjero)uèitelja kao moderatora novih odnosa, gdje su ikognitivna i emocionalna dimenzija temelj za razvoj stavovakod uèenika, a osobito je "vjeronauk vrlo pogodan zamultikulturalan odgoj i obrazovanje", smatra dr. Hrvatiæ.Komunikacija je ovdje polazište odgojnih djelatnosti, gdjenema pouèavatelja i pouèavanih veæ je bitan neposrednikontakt nastavnika i uèenika. Iz te perspektive škola danaspostaje priprema za buduænost. U završnim mislima dr.Hrvatiæ još je jednom istaknuo da je vjerouèitelj danaskreator kurikuluma, gdje mu je dopuštena vlastitakreativnost, autonomija i sloboda djelovanja u vlastitojsredini, a za to su mu potrebne jasno definiranekompetencije i njima odgovarajuæe inicijalno obrazovanje.Nadalje, potrebna je i struèno utemeljena selekcija studenatana samom poèetku studija, te daljnje struèno usavršavanjeutemeljeno na osobnim željama i struènim potrebamavjerouèitelja. U tematskoj raspravi nakon predavanja sudjelovala su obapredavaèa. Vjerouèitelje je osobito zanimalo zašto su umedijima najèešæe predstavljeni u negativnom svjetlu,vezano uz razne afere, èime se kod šire javnosti stvaraodbojnost i spram vjeronauka. Prof. Hrvatiæ smatra da je toopæenito sluèaj s cijelim odgojno-obrazovnim sustavom teda taj fenomen nije iskljuèivo vezan uz vjerouèitelje, dok jeprof. Baloban upozorio kako bi svi kršæani trebali bitipozitivno agresivniji pri oglašavanju u medijima, dakle datisvoj doprinos u stvaranju pozitivne slike ovjerouèiteljima/vjeronauku u medijima. Na kraju seminaravjerouèitelji su iz Ureda za vjeronauk dobili tekuæeobavijesti i informacije, a i sami su imali priliku iznijetisvoja pitanja i probleme na koje u svom radu nailaze.

Križni put mladih župe Staro Petrovo SeloStaro Petrovo Selo, 23.2.2008. (IKA) - U župi sv. AntunaPadovanskog u Starom Petrovom Selu u subotu 23. veljaèeuprilièen je prvi križni put mladih. Njih 120 okupilo se najutarnjoj misi gdje su se u sabranosti i molitvi pripremili zatu pobožnost. Inicijativa je potekla od vjerouèiteljaTomislava Ivaniševiæa, rekao je upravitelj župe StaroPetrovo Selo i dekan Novokapelaèkog dekanata Antun Prpiæ,koji je i predvodio misu. Mlade su na križnom putu pratila trojica vjerouèitelja i dvabogoslova, a geslo je bilo "Prihvati križ svoj". Smisao togakrižnog puta, za koji se i župnik i mladi nadaju da æe postatitradicijom u župi, je da ih ova korizmena pobožnost potaknena lakše prihvaæanje onoga što ih u životu snalazi. Mladi suzajedno molili i pjevali, a u nekim mjestima te župe vjernicisu ih doèekivali, nudeæi im jelo i piæe i dajuæi im i na tajnaèin potporu u održavanju pobožnosti.

Pazin: Treæi susret teèaja za župne animatoreGlavno predavanje održao dr. Josip GrbacPazin, 23.2.2008. (IKA) – U Pazinskom kolegiju održan je usubotu 23. veljaèe pretposljednji susret teèaja za župneanimatore koje u tijeku korizme organizira Katehetski uredPoreèko-pulske biskupije. Polaznicima teèaja je pobližepredstavljena tema katehetske skupine odraslih, a glavnopredavanje održao je dr. Josip Grbac, izvanredni profesor naRijeèkoj Teologiji. Zadaæa župnog animatora nije samoprenijeti vjeru na zanimljiv naèin, nego prije svega svjesnose i razumno suoèiti s diktaturom relativizma, rekao je uprvom dijelu svog izlaganja dr. Grbac. Glavni problem uradu s odraslima u Crkvi je, najèešæe, ispravljanje uhodanihputova, jer oni èesto radikalno razdvajaju vjeru i moral,upravo je zato glavna zadaæa župe i župnih suradnika upastoralu odraslih rad s deklariranim vjernicima koji svojeznanje ne znaju provesti u djelo. Zato im treba pomoæiotkriti da norme jesu posljedica Evanðelja te tim putem vjerukao krepost usaditi u ljudski um. Vjera ne traži od èovjekada u svakom trenutku ispuni ideal, vjera na moralnom planuzahtijeva samo ono što je moguæe uèiniti srednjomupotrebom psiho-fizièkih snaga, istaknuo je nadalje dr.Grbac, naglasivši da, kada je osoba u krizi i ne zna vjeruprenijeti u praksu, potrebno je znati pružiti dimenziju nadekoju donosi vjera. Spomenuo je kategoriju vjernikaspecifiènog statusa, rastavljenih i ponovo civilno vjenèanih,kojima je u župnom pastoralu neophodna posebna skrb, aupravo tu pastoralni suradnici laici mogu dati znaèajandoprinos. Po pitanju zaruènièkih teèajeva i priprava za brakpredavaè je istaknuo potrebu da se kod polaznika tihteèajeva osvijesti suodgovornost u tim temeljnimdogaðajima u njihovu životu. Na kraju je dr. Grbac istaknuovažnost nastupa u prenošenju kršæanskih vrijednosti ivjerskih istina, naglasivši kako jedino egzistencijalni naèingovora može imati uspjeha. U nastavku je održan koreferat na temu pastorala odraslih ukojem je Vedrana Blaškoviæ predstavila djelovanjeObiteljskog centra iz Rijeke u Organizaciji Ureda za obiteljRijeèke nadbiskupije putem Obiteljske škole Rijeèkemetropolije. Taj ured, osnovan godine 2002., djeluje u petsmjerova: priprema za brak, praæenje mladih braènih parovai škola za roditelje, braèno i obiteljsko savjetovalište,obiteljska škola i zajednice obitelji te obiteljska duhovnost.Predstavljeni su programi priprema te frekventnost idinamika održavanja, a spomenuto je primjerice da je u2007. godini teèaj pohaðalo 756 parova. Kao svrha i cilj tihteèajeva istaknuti su napose dobrobit braka i obitelji, jaèanje,njegovanje i održavanje braènih odnosa, osnaživanje iohrabrivanje mladih braènih parova za otvorenost, suradnju iprihvaæanje pomoæi, preventivno djelovanje na smanjenjeprodubljivanja kriza koje dovode do rastave braka testvaranje èvrstih i zdravih temelja na kojima æe poèivatimlada obitelj. U nastavku susreta održane su tematske radionice poskupinama, dvije - na temu rada s biblijskom skupinom ipriprave odraslih za sakramente kršæanske inicijacije, vodilisu mr. Anðela Jelièiæ i vlè. Maximilijan Ferlin, a dvije ozaruènièkom teèaju vodile su Ana Cvitan i VedranaBlaškoviæ. Nakon iznošenja rezultata radionica sudionicima je najavljenposljednji susret ovog teèaja na temu liturgijskih skupina oèemu sljedeæe subote govori mr. Ivan Milovèiæ a prigodnikoreferat iznijet æe s. Branka Matika.

.


12 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Teologija simbola u nastavi vjeronaukaStruèni skup za vjerouèitelje Splitsko-makarske nadbiskupijeSplit, 23.2.2008. (IKA) - Struèni skup za vjerouèiteljeSplitsko-makarske nadbiskupije održan je u subotu 23.veljaèe u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Skup jeorganizirao Katehetski ured, a u sklopu programa trajnogusavršavanja vjerouèitelja. Skupu se odazvalo oko stopedeset vjerouèitelja, meðu kojima su bili i vjerouèiteljiHvarsko-braèko-viške biskupije s predstojnikom KU donMilijem Plenkoviæem. Okvirna tema bila je "Teologijasimbola u nastavi vjeronauka". Nakon pozdravnih rijeèi predstojnika KU mr. don JosipaPeriša, sudionike je pozdravio i mjesni ordinarij nadbiskupMarin Barišiæ, koji je vjerouèitelje uveo u temu skupa,istaknuvši da ljudski govor bez simbola nije trajan govor,dok je u simbolima pohranjeno sve. Predavanje "Simboli izbilja" održao je dr. Ante Vuèkoviæ, redoviti profesorfilozofije na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilištau Splitu. Polazeæi od etimološkog znaèenja pojma simbol, tenjegova puta kroz grèku filozofiju do tumaèenja biblijskesimbolike, on je uputio vjerouèitelje u problematikutumaèenja biblijske simbolike i njenog posadašnjenjasuvremenoj generaciji vjerouèenika. U prvom dijelupredavanja dr. Vuèkoviæ se poslužio esejom Edith Stein oSimbolièkoj teologiji kod Areopagite, istaknuvši pritom daje kljuè za razumijevanje biblijske simbolike vjera. Tim"kljuèem" se može otvoriti ono nepoznato, skriveno usimbolima, ali, kljuèem se i zatvara, naglasio je predavaè, panam bez vjere biblijska simbolika ostaje nepoznata. Udrugom dijelu predavanja dr. Vuèkoviæ vjerouèiteljima jeprotumaèio simboliku prisutnu u odlomku Ivanova evanðeljakoji govori o susretu Isusa i Samarijanke na zdencuJakovljevu. Nakon predavanja održana je tematska raspravau koju se aktivno ukljuèio i nadbiskup Barišiæ. U drugom dijelu programa struènog usavršavanjavjerouèitelji su u pedagoškim radionicama, a rasporeðeni postruènim vijeæima, raspravljali o temi "Metodièka obradasimbola u nastavi vjeronauka". Rezultate su iznijeli voditeljistruènih vijeæa na završnoj raspravi, èime je skup i završen.

Seminar za župne glazbene suradnikeÐakovo, 23.2.2008. (IKA/BTU) - Biskupijski ured zacrkvenu glazbu i ove je godine organizirao cjelodnevniseminar za župne glazbene suradnike Ðakovaèke i Srijemskebiskupije. Seminar je održan u Ðakovu 23. veljaèe uprostorima Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice, a unjegovu je radu sudjelovalo oko 140 sudionika iz cijelebiskupije. Nakon uvodne molitve i pozdrava mo. VinkaSitariæa, voditelja Ureda, nazoènima se obratio dijecezanskibiskup dr. Marin Srakiæ, izrazivši radost zbog primjetnognapretka na polju liturgijske glazbe, zahvalivši sudionicimana njihovu predanom radu. Tema seminara bila je "Rad na vokalnoj tehnici zbora", akroz dva prijepodnevna predavanja obradio ju je mr. art.Berislav Jerkoviæ, prodekan Umjetnièke akademije uOsijeku. Iznio je temeljne teme i problematiku rada sazborom, potkrepljujuæi nizom praktiènih vježbi. U sklopupredavanja sudjelovao je i uži sastav Katedralnogamješovitog zbora iz Ðakova s dirigentom mo. IvanomAndriæem, otpjevavši više skladbi. Drugi dio seminara bio jeispunjen radom u skupinama koji je htio produbiti neke odobraðivanih tema. Uz predavaèa mr. Jerkoviæa, moderatorirada u skupina bili su mo. Sitariæ i mo. Andriæ. Susret jezavršio u poslijepodnevnim satima plenarnom raspravom nakojoj su se èule primjedbe, poticaji i pitanja vezana uz temuseminara kao i uz druge teme glede liturgijske glazbe.

Biskupijski susret djelatnika u zdravstvu i domovima zastare i nemoæneOtoèac, 23.2.2008. (IKA) - U župi Presvetog Trojstva uOtoècu u subotu 23. veljaèe održan je treæi biskupijski susretdjelatnika u zdravstvu i domovima za stare i nemoæne sprostora Gospiæko-senjske biskupije. Domaæin skupa bio ježupnik Otoèca i generalni vikar Gospiæko-senjske biskupijemons. mr. Tomislav Šporèiæ, a na susretu se okupilotridesetak djelatnika u ustanovama zdravstvene i socijalneskrbi iz Ogulina, Gospiæa, Otoèca, Brinja, Senja i Udbine.Mons. Šporèiæ održao je predavanje "Bolest i bolesnici uEvanðelju", dok je viša medicinska sestra iz Slunja AnkicaPavlešiæ govorila o temi "Bolesnici u domovima za starije inemoæne i oni koji su u svojim kuæama te stvaranjeprirodnog ambijenta i zdravih odnosa s najbližima". Mons. Šporèiæ podsjetio je na Dan života i Dan bolesnikakoje Crkva obilježava poèetkom veljaèe. Citirajuæi papuBenedikta XVI., poruèio je da bol, patnja i kušnja obogaæujunaš život. Što ponuditi djelatnicima i štiæenicima ubolnicama i domovima, zapitao je. Meðu ostalim, predloženasu hodoèašæa bolesnika, posebno u svetište Gospe od èudesau Oštarije te u Krasno. Ankica Pavlešiæ je na temeljuvišedesetljetne prakse rada s umiruæim bolesnicima govorilao važnosti suradnje s obitelji bolesnika, kao i lijeènika te opotrebi prihvaæanja smrti kao dijela života i ponovnograðanja. Višegodišnji duhovnik bolesnika u ogulinskojOpæoj bolnici i Domu za stare i nemoæne Biskup SreækoBadurina o. Petar Runje svu je filozofiju odnosa premastarima i bolesnima sažeo u misao da za njih treba imativremena. Nakon kratkog odmora slijedio je rad poskupinama koji su vodile Ružica Salopek, ravnateljica Domaza starije i nemoæne Sreæko Badurina u Ogulinu, i MiraUzelac, djelatnica u Domu za starije i nemoæne u Otoècu.

Korizmeno hodoèašæe Senjskog dekanataGospiæ, 24.2.2008. (IKA) - Kao treæi od dekanata Gospiæko-senjske biskupije na treæu korizmenu nedjelju u gospiækukatedralu Navještenja BDM hodoèastili su 24. veljaèevjernici Senjskog dekanata. Kao postaju svoga križnoga putaove godine izabrali su crkvu Sv. Josipa u Lièkom Osiku,gdje ih je doèekao župnik Luka Blaževiæ. Križni putpredvodio je župnik sv. Jurja i Lukova Silvio Milin, apokornièko bogoslužje župnik Karlobaga i okolnih župa o.Stjepan Bergovec. Potom se oko 150 hodoèasnika okupilona misi koju je u gospiækoj katedrali predvodio biskup MileBogoviæ, a pjevao zbor senjske katedrale i župe sv. Jurjapredvoðen Ivanom Prpiæem. Sve je pozdravio preè. MileÈanèar. Zahvaljujuæi hodoèasnicima na njihovu dolasku injegovanju zajedništava sa biskupijskim središtem, biskupBogoviæ iznio je crtice iz povijesti Senja i Senjskogdekanata. Prisjetio se svoga boravka u Senju te spomenuo daje prilikom njegova dolaska tamo djelovalo 20 redovnica, adanas ih uopæe nema. S obzirom na pastoralnu godinusuradnika u župnoj zajednici istaknuo je da župa treba bitiosjetljiva ne samo na liturgijska vremena, nego i na vrijemeu kojem ljudi žive, te na konkretne potrebe svakoga župnogèlana. Buduæi da evanðelje treæe korizmene nedjelje istièekako Isus poziva vjernike na razgovor, biskup je poruèiokako bi bila velika šteta za svakog pojedinca kad ne biuspostavio razgovor s Bogom. Samarijanka se upustila u tajrazgovor s Isusom kao onim koji želi dobro, bez obzira nanjezinu samospoznaju grijeha. Svijet nije bez Božje poruke,ali pitanje je želi li je èuti. Župna zajednica je mjesto gdje jeèujnost Božje poruke najveæa. Nakon mise u ordinarijatu jerazgledana izložba o crkvama Slunjskog dekanata kao iizložba akademskog slikara Stipe Golca.


1327. veljaèe 2008. broj 8/2008

12. obljetnica solinskih MiovacaZa predsjednicu izabrana Jasminka PeriæSolin, 24.2.2008. (IKA) – U domu Zvonimir u Solinuodržana je 24. veljaèe sveèana skupština zajednice HKZ MIu povodu obilježavanja dvanaeste obljetnice aktivnogadjelovanja te zajednice na podruèju grada Solina, na kojoj jeizabrano i novo predsjedništvo zajednice. Za predsjednicu jeizabrana Jasminka Periæ, dopredsjednici su Matko Boban iJosipa Dabro, tajnica Nela Mešin, riznièarka Matea Boškiæ,a èlanovi predsjedništva su i Buga Bulj i Krešimir Doliæ. Duhovnik solinskih miovaca don Vinko Sanader tom jeprigodom pozdravio sve nazoène, meðu kojima predsjednikasredišnjice HKZ MI iz Zagreba Antuna Klimana, tajnika MI-a dr. Vladimira Lonèareviæa te ostale èlanove predsjedništva,župana splitsko-dalmatinskog Antu Sanadera, predsjednikaGradskog vijeæa Solina dr. Kaju Buæana, gradonaèelnikaBlaženka Bobana, vanjske suradnike HKZ MI, predstavnikeostalih katolièkih udruga na podruèju Splita te sve èlanovezajednice solinskih miovaca, poruèivši im da je ponosan nanjihov rad osobito na èinjenicu da iz godine u godinu rastebroj miovaca, tako da ih sada ima oko 250, a njihov rad seodvija kroz razne sekcije: molitvenu, liturgijsku, karitativnu,športsku, dramsku, obiteljsku, glazbenu i misijsku. Okupljenima se obratila i predsjednica Jasminka Periæ, kojaje iznijela izvješæe rada u protekloj godini te je kao temeljneciljeve zajednice navela još veæi vjerski, moralni i kulturniangažman Miovaca te humanitarne i karitativne akcije kojeæe solinski miovci provesti. Nazoènima su se obratili ipredsjednik HKZ MI u Hrvatskoj Kliman, dr. Lonèareviæ,dr. Buæan, gradonaèelnik Boban te župan Sanader. Svi suèestitali novoizabranome predsjedništvu i svim solinskimmiovcima dvanaesti roðendan, zaželjevši im još mnogoobljetnica i uspjeha u radu. Prije sveèane skupštine u crkviGospe od otoka za sve miovce i njihove goste služeno jemisno slavlje koje je predvodio don Anðelko Kaæunko,kancelar Vojnog ordinarijata RH i dugogodišnji èlan HKZMI. Euharistijsko slavlje kao i sveèanu skupštinu pjesmomje uzvelièala glazbena skupina miovaca Papa-band.

Križni put u ViniciVinica, 24.2.2008. (IKA) - Na treæu korizmenu nedjelju, 24.veljaèe, prvi put je održana pobožnost križnoga puta u seluŠiške, župa Roðenja Marijina u Vinici. U tome selu podignutje križni put s 14 postaja i posljednjom postajom uskrsnuæaKristova te mala kapelica. Križni put izradio je Ivica ŠiškoPekanov, a blagoslovio ga je na blagdan Velike Gospegodine 2006. tadašnji vinièki župnik don Jozo Ibvanèiæ. U procesiji od postaje do postaje djeca, mladi i ostali vjernicinosili su slike pok. ak. slikara Joze Šiške kao i mnogepredmete što su ih izradili domaæi majstori, a ti su predmetiljudima toga kraja znaèili život. Pobožnost je predvodioðakon Zoran Pinjuh, koji æe 23. travnja u župi sv. Jure uViru biti zareðen za sveæenika. Misno slavlje predvodio jenovi vinièki župnik don Ilija Drmiæ. Nakon mise predstavljena je knjiga "Hercegovaèki križniputevi", ima ih 12, meðu kojima je i ovaj u selu Šiške, kojusu priredili i predstavili don Ilija Drmiæ i prof. Stjepan Galiæ. U pobožnosti je sudjelovalo više od 300 Vinièana, kako onihiz župe tako i odseljenih u obližnja mjesta, posebice izSplita, Kaštela, Makarske, Tomislavgrada. Pobožnost križnog puta u selu Šiške ubuduæe æe setradicionalno održavati svake III. korizmene nedjelje.

Biskupijsko korizmeno hodoèašæe u poreèku bazilikuPoreè, 24.2.2008. (IKA) – Biskupijsko korizmenohodoèašæe u poreèku baziliku održano je u nedjelju 24.veljaèe. To tradicionalno hodoèašæe održava se redovitosvake godine treæe korizmene nedjelje, a okuplja vjernikeporeèkog dijela biskupije. Okupljanje vjernika u poreèkoj prvostolnici zapoèelo je uposlijepodnevnim satima. Uvod u pokornièko bogoslužjepredvodio je preè. Mario Žmak, kanonik poreèkog Stolnogkaptola sv. Maura i župnik župe Buzet. Istaknuo je važnostispovijedi u duhovnom životu vjernika, naglasivši kako jeispovijed djelo velike Božje ljubavi, živi izvor koji Bog dajeèovjeku da ne žeða u blatu grijeha. Nakon voðenog ispitasavjesti okupljenim vjernicima bili su na raspolaganju mnogisveæenici za pristupanje sakramentu pomirenja. Zatim jeodržana pobožnost križnog puta. Sveèano misno slavlje koje je uslijedilo predvodio jeporeèko-pulski biskup Ivan Milovan u koncelebraciji s višesveæenika i sudjelovanju ðakona i bogoslova. BiskupMilovan je homiliju zapoèeo citirajuæi rijeèi duhovnešansone "Ima jedna duga cesta", usporedivši ih s dolaskomhodoèasnika u baziliku, na to sveto mjesto gdje je i vidljivotrajanje Crkve kroz vjekove. Cijela je putujuæa Crkvahodoèasnièki narod Božji koji nosi kao baklju kroz vrijemetrajnu baštinu vjere i nade. No, hodoèašæe vjernika jednebiskupije u crkvu majku, prvostolnicu, je i doživljajzajedništva te velike Božje obitelji povezane vjerom isakramentima. To je zajedništvo nadasve bitno u današnjemvremenu otuðenosti, zatvorenosti, kada se prirodna ljudskablizina pokušava bezuspješno nadomjestiti nekim virtualnimstvarnostima. Zajednièka molitva, stisak ruke kao znak mira,prièest, sve su to simboli zajedništva. Ovakva veæaokupljanja takoðer su poticaj i ohrabrenje vjernicima kojidolaze iz malih sredina, iz župa gdje se na euharistiji okupljamali broj ljudi. Korizma je poziv Crkvi na veæe otvaranjeBogu, rekao je biskup Milovan, istaknuvši kako je to vrijemeza jaèe preispitivanje svog životnog smjera, jer brod života uvelikim maglama koje predstavljaju sve napasti današnjicemože zalutati, nasukati se, izgorjeti, pa je stoga posebno uvrijeme korizme potrebno ozbiljno provjeriti svoj životnismjer. Biskup je na kraju podsjetio da osim fiziološke žeðipostoji i glad i žeð za istinom, nadom, ljubavlju, slobodom,životnim smislom, žeð je to koja može biti utažena samo naizvoru žive vode, a to je sam Isus Krist. Misno slavlje, koje su glazbom uzvelièali èlanovikatedralnog zbora župe Poreè, završilo je biskupskimblagoslovom.

Split: Susreti ministranata u sjemeništuSplit, 24.2.2008. (IKA) – U Nadbiskupskom sjemeništu uSplitu 23. i 24. veljaèe održan je prvi ovogodišnji susret sministrantima viših razreda osnovne škole, a u ciljuotkrivanja znakova duhovnoga zvanja. Na susretu jesudjelovalo dvadeset i pet ministranata iz Trogirskoga iSolinskoga dekanata. Dvodnevni je susret protekao u susretus Božjom rijeèju, u zajednièkoj molitvi, pokornièkombogoslužju, pobožnosti Križnoga puta te sportu. Ministrantisu dijelom sudjelovali u životu sjemeništaraca, krozzajednièku molitvu Èasoslova, slavljenje mise te krozzajednièko blagovanje. U subotu je ministrante pohodio isplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, uputivši imrijeèi ohrabrenja u posluživanju oltaru, a to je, kako je rekao,sudjelovanje u Kristovu služenju Bogu i ljudima. Mons.Barišiæ u nedjelju je predvodio euharistijsko slavlje zaministrante i sjemeništarce u velikoj sjemenišnoj kapeli, advodnevni je susret završio zajednièkim blagovanjem.


14 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Slavonski Brod: Krštenje desetoga djeteta obitelji ŠaracSlavonski Brod, 24.2.2008. (IKA) – U crkvi Sv. obitelji uSlavonskom Brodu u nedjelju 24. veljaèe uz još troje djecekrštena je i mala Magdalena, deseto dijete Marka i DubravkeŠarac. U nazoènosti gradskih vlasti i mnogobrojnih vjernikamisno slavlje i obred krštenja predvodio je domaæi župnikDavin Sluganoviæ, a kuma male Magdalene bila je ministricaJadranka Kosor. Majka Dubravka ima 41 godinu, a otacMarko 42. Oboje su roðeni i žive u Slavonskom Brodu.Župnik Sluganoviæ zahvalio je ministrici Kosor naprihvaæanju kumstva, èestitao je roditeljima, istaknuvši kakoje ta župa premda mala protekle godine imala 60 krštenja.

Split: Savjetodavno-psihološki pristup u pastoralnomraduSplit, 24.2.2008. (IKA) - Katolièka udruga Lovretorganizirala je 23. i 24. veljaèe u svojim prostorijama uSplitu predavanje i radionicu "Savjetodavno-psihološkipristup u pastoralnom radu" za predstavnike FRAMA-e spodruèja Sinja, Vinjana, Podbablja i Gospe od zdravlja izSplita te za volontere udruge. Susret je otvorio fra AnteBabiæ, duhovni asistent udruge i podruèni asistent FRAMA-e, a predsjednica udruge s. Ljiljana Todoriæ pozdravila jesudionike. Predavanje i radionicu vodila je Veronika Reljac,profesorica pastoralne teologije na teologiji u Rijeci. Prvoga su se dana sudionici upoznali kroz rad u parovima, apotom su se u radionici "Sve naše uloge" baviliosvješæivanjem vlastitih uloga kroz njihovo identificiranje,definiranje i klasifikaciju (željene – slobodne ili neželjene –nametnute odnosno zadane uloge). O naèinima ponašanjaunutar svake preuzete uloge prof. Reljac zakljuèila je:"Zadanost uloga ne utjeèe na njihov sadržaj i naèinobnašanja. U stanju smo promijeniti ne samo sadržaj uloge,nego i naèin ponašanja koji možemo doraditi i osvježiti.Probudimo svoju kreativnost i svoje uloge koje nam se èinepomalo dosadne, teške i kao da nisu željene, a èesto putasmo ih upravo mi sami birali, uèinimo ih drugaèijima,zanimljivijima i lakšima". U popodnevnom dijelu susreta prof. Reljac održala jepredavanje o savjetodavno-psihološkom pristupu upastoralnom radu. Opravdanje za otvaranje crkvenihobiteljskih savjetovališta prof. Reljac vidi u biblijskimtekstovima koji govore o Isusovim susretima s potrebnima teu tradiciji savjetovanja Crkve koja traje veæ dvije tisuæegodina. Kao kvalitete koje se traže za dobrog savjetodavcanabrojala je znanje, vještinu, praksu i intuiciju. Ciljsavjetovanja bio bi dovesti osobu u ravnotežu sa samomsobom, zatim s drugim ljudima i s Bogom. Stoga je bitsavjetovališta osposobiti èovjeka za socijalne vještine kakobi sam mogao iæi kroz život, istaknula je prof. Reljac,dodavši da savjetodavni rad ima trostruko usmjerenje:prevencija, sanacija i praæenje klijenata. Uslijedilo je predavanje o intervjuu kao razgovoruusmjerenom profesionalnim ciljem, u kontekstusavjetodavnoga rada. Pritom je prof. Reljac navela obilježjaintervjua, greške ispitivaèa, preporuke za pravilnoprovoðenje intervjua te podruèja koja treba obuhvatitirazgovorom. Sljedeæeg dana održana je radionica"Milosrdno darivanje" koje je cilj bio prepoznati u sebi stavprema darivanju iz perspektive onoga koji daruje i onogakoji prima dar. Sudionici su takoðer preispitali koliko suspremni primiti Božji dar u Isusu Kristu. Po završetku rada sudionici su iznosili svoja iskustva sasusreta te predlagali teme za buduæa predavanja. Radionicaje završila misnim slavljem koje je predvodio fra Ante Babiæ.

Kardinal Puljiæ predvodio misu na završetku Tjednasolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiHHrvate koji su iz BiH doselili u Zagreb kardinal Puljiæpozvao je da se ne srame svojega kraja te da na njega buduponosniZagreb, 24.2.2008. (IKA) - U povodu završetka "Tjednasolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH"vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ predvodio je unedjelju 24. veljaèe misu u zagrebaèkoj župi Muke Isusove uVukomercu. U koncelebraciji su bili ravnatelj HrvatskogCaritasa Ivan Milovèiæ, ravnatelj Caritasa BK BiH mons.Bosiljko Rajiæ i domaæi župnik Kristo Brkiæ. Na poèetkumise vlè. Milovèiæ podsjetio je kako se protekloga tjednaintenzivno mislilo i molilo za Bosnu i Hercegovinu. Krajmolitvenog hoda po zagrebaèkim crkvama ujedno je dankada se skupljaju financijski prilozi za ljude i Crkvu u BiH.Napomenuo je kako je prošlogodišnji Tjedan solidarnosti izajedništva bio vrlo uspješan, o èemu svjedoèe i iskustva izBiH te izrazio nadu da æe i ovogodišnji Tjedan biti bar narazini prošlogodišnjih rezultata. U uvodu u misno slavlje kardinal Puljiæ zahvalio jeHrvatskom Caritasu na organizaciji Tjedna. Vjernicimarodom iz Bosne i Hercegovine rekao je kako ih svojimdolaskom želi povezati s njihovim zavièajem. U propovijedije kardinal Puljiæ misna èitanja povezao s porukom Tjednasolidarnosti i zajedništva "Èinimo male stvari s velikomljubavlju". Biti s èovjekom koji trpi znaèi biti èovjek, rekaoje kardinal i upitao što za Crkvu u Hrvatskoj znaèi pokazatisolidarnost s Crkvom u Bosni i Hercegovini - "To znaèipokazati ljudima koji su bez prava, jamstva i sigurnosti - mismo s vama. To je taj osjeæaj: s vama smo molitvom, s vamasmo osjeæajem da smo jedan narod, s vama smo osjeæajemda smo jedna Katolièka Crkva. S vama osjeæamo, jer vammožemo nešto i pružiti", istaknuo je kardinal. "Vi æetesvojom blizinom i solidarnošæu obrisati naše suze, muku,znoj, ali time æete prepoznati da je u vas utisnut lik Kristoveljubavi. I ne znam tko je bogatiji, vi koji ste pružilisolidarnost s nama i prepoznali da je Kristova ljubav u vama,ili mi koje ste ohrabrili. To je iskustvo vjere: imati ljubav iljubav dijeliti", rekao je kardinal te poruèio: "Nemoj sesramiti onoga koji je tvoje krvi. Mi smo iste krvi kao narod.Posveæeni smo istom krvlju, Kristovom krvlju. To je snaganaše vjere. Kristova krv nas povezuje". "Znajte izgraðivatiosjeæaj za druge. Tada æemo rasti u ljepoti, velièini i dobroti.To je snaga kršæanske ljubavi. I tada æemo osjetiti da seostvarujemo", istaknuo je kardinal. Hrvate koji su iz BiHdoselili u Zagreb kardinal Puljiæ pozvao je da se ne sramesvojega kraja i da na njega budu ponosni. "Volite svoj rod,svoje korijene, kulturnu baštinu, èuvajte svoj identitet",poruèio im je. Na kraju propovijedi vrhbosanski nadbiskup zahvalio jeHrvatskom Caritasu i Crkvi u Hrvatskoj za "Tjedansolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH" te jedodao da zajedništvo i jedinstvo koje potièe ta akcija neprestaje njezinim završetkom. Sada to želimo prenijeti i ujavno mnijenje, da i hrvatska javnost pomalo shvati da se nesmijemo zatvoriti u svoj mali svijet, moramo izgraðivatiosjeæaj zajedništva i kao narod i kao vjernici, a svoju baštinumoramo znati èuvati i to prenijeti pokoljenjima, poruèio jena kraju propovijedi kardinal Puljiæ. Prema odredbi HBK, milodari prikupljeni na misnimslavljima toga dana u Hrvatskoj namijenjeni su toj akciji.

.


1527. veljaèe 2008. broj 8/2008

Ravnatelji Caritasa o Tjednu solidarnosti i zajedništva sCrkvom i ljudima u BiHZagreb, 24.2.2008. (IKA) - Nakon misnog slavlja, kojim jeu nedjelju 24. veljaèe zakljuèen "Tjedan solidarnosti izajedništva s Crkvom i ljudima u BiH" u izjavi za IKA-uravnatelj Caritasa BK BiH mons. Bosiljko Rajiæ istaknuo jekako je važna aktivnost Tjedna prikupljanje sredstavakojima æe se poduprijeti izobrazba, socijalni programi iobiteljsko poduzetništvo, ali je bitna i duhovna strana. Punoznaèi ako znaš da ima netko tko na tebe misli, tko za tebemoli, dodao je mons. Rajiæ. Istièuæi kako je ovaj Tjedan odvelikog znaèaja za Hrvate i BiH, mons. Rajiæ kazao je kakoje važan taj osjeæaj zajedništva, "da osjeæamo kako je dobrobiti zajedno, kako je dobro pomoæi jedni dugima jer u tomzajedništvu se izgraðujemo". Ravnatelj Hrvatskog CaritasaIvan Milovèiæ izrazio je zadovoljstvo molitvenim tjednom.Osvræuæi se na završno misno slavlje koje je predvodiovrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, rekao je kakoje ono bilo i poticajno i produhovljeno, te je izraziouvjerenje da je kardinal na pravi naèin dotaknuo pamet iosjeæaje ljudi i da ih je senzibilizirao za situaciju u BiH.

U Svetom Martinu na Muri najveæi župni križni put naotvorenomSveti Martin, 24.2.2008. (IKA) - Oko tisuæu vjernikasudjelovalo je na najveæem župnom križnom putu naotvorenom u Varaždinskoj biskupiji, koji je veæ šestu godinuu nizu priredila župa sv. Martina u Svetom Martinu na Muri.Treæe korizmene nedjelje 24. veljaèe ta tradicionalnacjelodnevna pobožnost križnog puta na otvorenom prošla jeove godine svim mjestima te gornjomeðimurske župe naputu dugaèkom èak 22 kilometra. Oko 700 vjernika prošlo jezajedno sa župnikom Ivanom Hercegom èitavim putem, a unekim mjestima još se nekoliko stotina župljana ukljuèilo napojedinim dionicama puta. Taj najveæi i najdulji župni križniput ove je godine bio blagoslovljen i izuzetno lijepimvremenom koje je ugodnijim uèinilo žrtvu cjelodnevnoghoda briježnim krajem gornjeg Meðimurja. Križni putsvetomartinskom župom specifièan je i po slikovitomkostimirano-scenskom prikazu Muke Isusove, koji su ovegodine priredili mladi iz domaæe župe, te susjednih župaVratišinec i Mursko Središæe. Uloga Isusa povjerena jeMarku Farkašu iz Vratišinca. Tako su na svakoj postajikrižnog puta molitve održane uz prigodan scenski prikazKristove Muke. Molitve su predmolili ovogodišnjikrizmanici, a tijekom puta drveni križ Isusu su poput mnogihŠimuna Cirenaca pomagali nositi brojni vjernici. Križni putzapoèeo je nakon jutarnjeg okupljanja uvodnom molitvom užupnoj crkvi Sv. Martina. Zatim su postaje bile kapelica uVrhovljanu, pil u Žabniku, pil u Marofu, crkva Sv. Ane uHlapièini, pil u Gradišèaku, kapela sv. Margarete uKapelšèaku, gdje je prireðena stanka od pola sata, novi pil uGornjem Koncovèaku, kapelica Sv. Alojzija Gonzage uGrkavešèaku, kapelica u Jurovèaku, kapelica u Èestijancu,pilovi u Lapšini, Jurovcu i Brezovcu, te na kraju župna crkvaSv. Martina, gdje je nakon križnog puta veèernju misupredvodio župnik Herceg. Sudionicima mise pridružio se ižupnik iz Vratišinca Pavao Mesariæ. Na križnom putusudjelovale su razne župne, laièke i opæinske udruge iskupine, kojima je župnik Herceg zahvalio na pomoæi uorganizaciji i ostvarenju tog veæ tradicionalnog znaèajnogžupnog dogaðaja. Zahvalio je takoðer na sudjelovanju svimžupljanima i vjernicima iz susjednih župa te osobito onimaiz susjedne Slovenije, koji su svojim odazivom potvrdilispremnost kršæanskog hoda za Kristom.

Godišnja skupština Udruge sv. Vinka PaulskogÐakovo, 24.2.2008. (IKA) - Redovita godišnja skupštinaUdruge sv. Vinka Paulskog u RH održana je od 22. do 24.veljaèe u kuæi Betanija u Ðakovu. Bila je to ujedno izbornaskupština Udruge na kojoj je za predsjednicu ponovnoizabrana izabrana Katica Nožina Baliæ. Od 49 èlanova naskupštini Udruge okupio se 31 predstavnik konferencija tegosti iz bratske konferencije iz Bitole u Makedoniji.Raspravljalo se o aktualnim pitanjima Udruge i planovima upovodu proslave 150. obljetnice djelovanja Udruge uRepublici Hrvatskoj. Najavljeno je predstavljanje prijevodaknjige o bl. Ozanami 26. travnja u Zagrebu, kao i skoroizdavanje monografije o radu Udruge u Republici Hrvatskoj.U nedjelju je jutarnju misu predvodio pomoæni ðakovaèki isrijemski biskup Ðuro Hraniæ, koji je dao potporu raduUdruge sv. Vinko Paulski te ohrabrio sve nazoène da i daljenastoje raditi u duhu sv. Vinka Paulskog. U sklopu skupštineprvi put održana je edukacija èlanova na teme "Izradaprojekata" te "Vinkove misije". Rad skupštine protekao je uugodnom druženju predstavnika konferencija koji surazmjenjivali svoja iskustva.

"Vratite se Gospodinu, Bogu svome!"U centru za mlade u Belom Manastiru održana duhovnaobnova za ministrante srednje školeBeli Manastir, 24.2.2008. (IKA/BTU) - U centru za mlade uBelom Manastiru od 22. do 24. veljaèe održana je duhovnaobnova za ministrante srednje škole na temu "Vratite seGospodinu, Bogu svome!" U tijeku tri dana dvadeset i petministranata iz župa Ðakovaèke i Srijemske biskupijenastojalo je kroz molitvu, radionice, razgovor i druženje višese približiti Bogu. Voditelji duhovne obnove bili subiskupijski povjerenik za pastoral ministranata vlè. JosipIvešiæ, èlan Biskupijskog povjerenstva za pastoralministranta vlè. Danijel Tigandžin i pomoænik i animatorrada s mladima Ivan Šašvari. Prvoga dana duhovne obnove nakon zaziva Duha Svetogaslijedila je igra meðusobnog upoznavanja i predstavljanja, anakon veèere radionica na temu "Isus, prijatelj èovjeka".Prvi dan završio je veèernjom molitvom i razmatranjemkrižnoga puta. Drugog dana nakon jutarnje molitve i doruèka uslijedila jeradionica na temu "Samarijanka na zdencu" te osobnopromišljanje o odnosu prema Bogu i Boga prema sudionikuduhovne obnove. Poslijepodne je bila kratka priprava zaispovijed i razgovor sa sveæenikom. Istoga dana prije veèere slavljena je misa u kojoj su aktivnosudjelovali sami ministranti: èitanjem, pjevanjem i udijaloškoj propovijedi. Veèernji sati bili su ispunjenizajednièkim druženjem i igrom "Obitelj pod istim krovom".Dan je završio meditacijom i molitvom uz pomoæ nekolikopripremljenih prezentacija. Posljednjega dana nakon jutarnjemolitve i doruèka uslijedio je zajednièki osvrt na duhovnuobnovu, preporuka i poruka voditelja, a zatim priprema zanedjeljno misno slavlje. Ministranti su sudjelovali na nedjeljnoj misi u župi sv.Martina u Belom Manastiru. Duhovna obnova završila jeruèkom.

.


16 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

"Franjevci i Makarska od 1502. do 2002. godine"Predstavljen zbornik sa simpozija u povodu 500. obljetniceprvog spomena života i djelovanja franjevaca u MakarskojMakarska, 25.2.2008. (IKA) - Knjiga "Franjevci i Makarskaod 1502. do 2002. godine" predstavljena je 25. veljaèe ukongresnoj dvorani makarskog hotela Park. Rijeè je ozborniku predavanja sa simpozija održanog godine 2002. ufranjevaèkom samostanu Sv Marije, u povodu 500.obljetnice prvog spomena života i djelovanja franjevaca uMakarskoj. Na 1200 stranica to monumentalno djelo sadrži40 struènih radova koji se pod razlièitim vidovima bavepoviješæu franjevaca u podbiokovskom kraju. UimeFranjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita kaoizdavaèa zbornika, goste u prepunoj dvorani pozdravio jeprovincijal dr. fra Željko Toliæ, istièuæi važnost toga djela injegov doprinos istraživanju ne samo franjevaèke, veæ iukupne nacionalne povijesti. O sadržaju zbornikapodijeljenom u sedam zasebnih cjelina govorio je dr. fraVicko Kapitanoviæ sa splitskog KBF-a, osvrnuvši se na prvetri tematske cjeline. Prva od njih obraðuje petstoljetnupovijest makarskih franjevaca i njihov život na vjetrometiniizmeðu turskog i mletaèkog carstva, Austrougarske,Kraljevine Jugoslavije i SFRJ-a pa sve do današnjih dana.Poseban dio zbornika odnosi se i na povijest franjevaèkeduhovnosti, bilo da je rijeè o marijanskoj pobožnosti,franjevaèkom svjetovnom redu ili životu i radu sl. Božjeg o.Ante Antiæa, kazao je Kapitanoviæ. Središnji dio zbornika èini pet èlanaka o prosvjeti i školstvu,kroz presjek povijesti osnovnoškolskog obrazovanja uMakarskoj, franjevaèkog novicijata i teološkog studija nanekadašnjoj makarskoj Franjevaèkoj bogosloviji. Kroz 11struènih radova u zborniku je prikazana i bogata umjetnièkabaština makarskih franjevaca o kojoj je na predstavljanjugovorio ing. arh. Ljubomir Urliæ. Prema njegovim rijeèima,taj dio zbornika obuhvaæa graditeljsku i konzervatorskubaštinu s naglaskom na zvoniku stare franjevaèke crkve,slikarskim djelima 17. i 18. st, te poseban dio o zvonima nafranjevaèkoj crkvi kroz struènu studiju Makaranina MilivojaŽanetiæa. Dio zbornika odnosi se takoðer i na pisanu rijeè, tj.najstarija izdanja kao što su ljetopisi, matiène knjige,gramatike, bibliografski popisi franjevaèke knjižnice ili pakliturgijska djela s naglaskom na crkvenu himnodiju iopæenito glazbenu baštinu makarskih franjevaca. Kaoposeban dodatak u cjelokupnom projektu našla se i tema ogospodarskim prilikama 17. i 18. st. u kojima se razvijaosamostan Sv. Marije, te èlanak o povijesnim odnosimaizmeðu franjevaca i dijecezanskog klera. Istaknuto je kako jezbornik, na kojem je 40 znanstvenika radilo gotovo šestgodina, više nego znaèajan pothvat u sklopu povijesnihistraživanja, na tragu onog što veæ desetljeæima radesuradnici zbornika "Kaèiæ" iz Sinja. Nit vodilja kroz petstoljeæa franjevaèke povijesti na makarskom podruèjuupravo je upornost ovih redovnika koji su uvijek biliduhovni svjetionik bez obzira na politièke, gospodarske iostale prilike u kojima su živjeli i radili, istaknuo je glavniurednik zbornika fra Hrvatin Gabrijel Jurišiæ. Rijeè zahvalesuradnicima na projektu uputio je i fra Miljenko Odrljin,gvardijan makarskog franjevaèkog samostana, izrazivši naduda æe zbornik sa svojim zakljuècima i analizama baciti novosvjetlo ne samo na ustrajno djelovanje makarskih franjevaca,veæ i na cjelokupan život podbiokovskog kraja u posljednjih500 godina.

.

Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèke i SrijemskebiskupijeÐakovo, 25.2.2008. (IKA/BTU) – Pod predsjedanjemðakovaèkoga i srijemskog biskupa dr. Marina Srakiæa, unazoènosti pomoænih biskupa mr. Ðure Gašparoviæa i dr.Ðure Hraniæa, u Biskupskom domu u Ðakovu održana je 25.veljaèe sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèke i Srijemskebiskupije. Karitativno djelovanje u župnim zajednicamaÐakovaèke i Srijemske biskupije bila je središnja toèkadnevnoga reda. Tom su prigodom ravnatelj Caritasabiskupije Ðakovo vlè. Ivica Rebiæ i ravnatelj Caritasa zaSrijem vlè. Jozo Duspara èlanove Prezbiterskog vijeæaizvijestili o projektima Caritasa, o karitativnom djelovanju užupama Ðakovaèke i Srijemske biskupije na podruèjuRepublike Hrvatske, odnosno u župama srijemskoga dijelabiskupije te o broju i formaciji djelatnika i volonterskihsuradnika. Potom su izvješæa i osvrt na karitativnodjelovanje u župama vlastitoga dekanata iznijeli ipredstavnici svih dekanata u Prezbiterskom vijeæu.

Kristov Križ – izmeðu pobožnosti i slavljenjaDr. Ante Crnèeviæ održao liturgijsku katehezu na JarunuZagreb, 26.2.2008. (IKA) - Prva liturgijska katehezakorizmene tematike "Kristov Križ – izmeðu pobožnosti islavljenja" - liturgijsko razmišljanje o jedinstvu korizmenogi vazmenog vremena održana je u utorak 26. veljaèe udvorani svetišta Sv. Mati slobode u Zagrebu. Katehezu je napoziv i u organizaciji Mješovitog župnog zbora održao dr.Ante Crnèeviæ, proèelnik Katedre za liturgiku KBF-a uZagrebu, predstojnik Hrvatskog instituta za liturgijskipastoral pri HBK i glavni urednik liturgijsko-pastoralnoglista Živo vrelo. Na poèetku je predavaèu i okupljenima,kojih je bilo osamdesetak, pozdravnu rijeè uputila voditeljicaMješovitog župnog zbora Maruša Bartoliæ, prof. crkveneglazbe. Zahvaljujuæi dr. Crnèeviæu na odazivu istaknula je daje ova kateheza plod velikog zanimanja pjevaèa za liturgiju inastavak uvodne kateheze koja je održana uoèi blagdana sv.Cecilije takoðer na Jarunu. Nakon molitve dr. Crnèeviæpoèeo je kratkim razmišljanjem o vremenu kao jedinomedaru koji èovjek ima i koje može darovati nekome. Kratkimuvodom naznaèio je da te veèeri sa slušateljima želi dijelitimisli o liturgiji Crkve koja vjernike u ovome vremenukorizme uvodi u razumijevanje otajstva Kristova križa. Postavljajuæi na poèetku pitanje: Kakva je naša korizma,korizma naše pobožnosti i našega nastojanja, ukazao je narazlike u viðenju izmeðu liturgije i puèke pobožnosti, koja serazvijala usporedno s liturgijom. To je nadasve vidljivo utekstovima korizmenih puèkih pjesama koje u središtestavljaju gorku muku, patnju, prežalosnu Majku, strašnumuku, krvavi znoj te slika križnog puta koje su naslikanetmurnim bojama. S druge strane, liturgija korizmenogvremena križ spoznaje i poklièe mu drukèijim gledanjem:Križ slave, Križ sveti, Žrtva spasonosna, pomirbena… Našemisli danas o korizmenom vremenu je više oblikovala puèkapobožnost nego misli liturgije. Pobožnosti prate i slaveKristov zemaljski život i nisu "zaronile" u otajstvo Kristoveslave. Krista se razumijeva iz Uskrsa. Korizma se prelijeva uuskrsno vrijeme. Ona je temelj – èetrdesetnica na kojemæemo graditi vazmenu Pedesetnicu. Kršæani danas bivaju angažirani u korizmi postom, pokorom,djelima milosrða i ostaju na površini jer se usredotoèuju nasamodisciplinu. Pokora, post i djela milosrða imaju smislaako nas vode do Krista. Bog je subjekt, pokretaè korizmeneobnove. Korizma nije vježbanje samodiscipline, veæ milosnovrijeme koje dolazi odozgor. Korizma je vrijeme vježbanja uotvaranju milosti. Milosnost korizmenog vremena ne dolazi


1727. veljaèe 2008. broj 8/2008

od snage naše pokore nego od snage Božje koja se u izobiljunudi. Naše obraæenje je potrebno obraæenja. Naš bi osobnikorizmeni program, stoga, trebao biti ritmiziranbogoslužjem, prije svega bogoslužjem korizmenih nedjelja(krsne teme, dar vjere i životno pristajanje uz Krista). Zakljuèujuæi razmišljanje o Kristovu križu, toènijeocrtavajuæi unutarnju narav puèke pobožnosti i unutarnjunarav liturgije, dr. Crnèeviæ poslužio se dvjemastarozavjetnim slikama koje se susreæu u liturgijikorizmenog vremena: zavjetni kovèeg i zlatno tele. Puèkapobožnost se uvijek naslanja na lik, na sliku, viðenje,privatnu objavu, pobožnost pojedinca ili skupine. Pobožnostje djelo èovjeka, pojedinca ili skupine, nastalo u èovjekovojtežnji da sam uèini Boga bližim i vidljivijim. Rijeè je o vjeripo mjeri ljudskih trenutnih potreba. S druge strane, liturgija je lišena potrebe za takvimgledanjem. Ona poèiva na otajstvu. Uprisutnjuje otajstvenoBožje djelovanje, koje je moguæe iskusiti na uvijek novnaèin. Traži više povjerenja i stoga je zahtjevnija. Ali upravotakva iskustva liturgije u kojoj nam se odozgor nudi iskustvospasenja, trebaju biti mjesta èišæenja naše pobožnosti, našeduhovnosti, naših životnih nastojanja, naše vjere, pa i našegaobraæenja. Poniranje u liturgiju Crkve može pomoæiobraæenju našega obraæenja. Nakon razmišljanja dr.Crnèeviæa uslijedila su pitanja meðu kojima su bilauglavnom ona o križnom putu, istièe se u izvješæuobjavljenom na stranici Hrvatskoga društva crkvenihglazbenika.

Èakoveèka župa sv. Nikole ponovno provodi velikuhumanitarnu akciju za bolesnu djecuÈakovec, 26.2.2008. (IKA) - Èakoveèka župa sv. Nikolebiskupa tijekom korizmenog vremena nastavlja velikuhumanitarnu akciju prikupljanja novèanih priloga. Naprijedlog župnika i gvardijana fra Stanka Belobrajdiæasredstva ove humanitarne akcije namijenjena su Djeèjemodjelu Županijske bolnice, a nabava ureðaja za praæenje radasrca dogovorena je u suradnji s tim odjelom i pedijatricomdr. Vericom Jaèmenica-Jazbec, dugogodišnjom volonterkomCaritasa. Akcija je zapoèela u došašæu, a nastavljena jepoèetkom veljaèe, kada je uz blagdan Svijeænice prihod odprodaje svijeæa takoðer namijenjen nabavi tog ureðaja,kojem je cijena oko 70.000 kuna. Župa je izradila posebneprigodne kartonske kutijice s otisnutim obilježjima župnogCaritasa i pozivom "Budi i ti anðeo dobrote za bližnje upotrebi", koje su podijeljene na poèetku korizme, a uzele suih brojne obitelji i pojedinci, mladi, tvrtke i razne ustanove,kako bi ih ispunili svojim zrncima dobrote kao darovimakorizmenog odricanja. U tu karitativnu akciju ukljuèeni su,uz župni Caritas, i druge župne skupine i zajednice. Na krajukorizmenog vremena kutijice æe se prikupiti, a njihov sadržajpridružiti sredstvima koja su prikupljena u dosadašnjemtijeku akcije. S obrazloženjima potrebe nabave tog ureðajapostavljena je prigodna izložba u hodniku franjevaèkogsamostana u Èakovcu, koja posvješæuje njegovu nužnost tesenzibilizira širu javnost da se ukljuèi u pomoæ bolesnojdjeci. Napretkom medicine u novije vrijeme poveæao se brojživoroðene djece, pa tako i broj djece s priroðenim srèanimmanama, kojoj je od životne važnosti rano otkrivanje iprecizno dijagnosticiranje moguæe greške u radu srca.Medicinski ureðaj za praæenje rada srca omoguæava djeciveæu priliku za preživljavanje i uspješno lijeèenje. Djeca izMeðimurske županije, roðena u Županijskoj bolnici uÈakovcu s greškama u radu srca, hitno se prevoze u Zagrebna daljnje pretrage i potrebno lijeèenje. Put do Zagrebadodatno je optereæenje za slabo djeèje srce, te je stoga

potrebno pratiti rad srca putem posebnog ureðaja. Takvevelike karitativne akcije, posveæene ustanovama koje skrbe odjeci u potrebama, župa sv. Nikole provela je i u protekledvije godine, i to za potrebe Caritasovoga Dnevnogaboravka djece s posebnim potrebama u Èakovcu, teèakoveèkog Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnimpotrebama, a u svakoj od tih akcija na slièan naèinprikupljeno je 60-tak tisuæa kuna.

"Nedjelja – dan susreta s Uskrsnulim i s braæom"Korizmeno-uskrsna poruka vojnog ordinarija Jurja JezerincaZagreb, 26.2.2008. (IKA) - Vojni ordinarij Juraj Jezerinacosvræe se u korizmeno-uskrsnoj poslanici "Nedjelja – dansusreta s Uskrsnulim i s braæom" na važnost nedjelje uživotu kršæanina. Nedjelja je prvi dan u tjednu i dan konaèneproslave prema kojem smo usmjereni. Veæ od apostolskihvremena taj dan je dan okupljanja zajednice. Nedjelja je idan odmora. Meðutim, kršæanin nije nedjeljom pozvan napasivnost, na isprazan poèinak koji je sam sebi svrha, negoje taj poèinak okvir u kojem æe vjernik "èiniti dobro... životspasiti". Takoðer, odmor je potreba ljudskog duha, da bi se utom vremenu mogao dogoditi plodonosan susret izmeðuBoga i èovjeka te izmeðu èovjeka i èovjeka. Nedjelja je,podsjeæa se u poslanici, i dan obitelji. Po naravnom ibožanskom redu obitelj je mjesto gdje se dogaða život - onajnaravni po roðenju i onaj vrhunaravni po svjedoèenju vjereroditelja djeci. Upravo zato obitelji je i te kako potrebnanedjelja – dan poèinka. Upravo zato Crkva istièe potrebuobiteljskog zajedništva nedjeljom. Ni naravne ni nadnaravnevrednote ne mogu se prenositi na one koji su u odgojnomrazvoju, bez susretanja, bez obiteljskog okupljanja. Zbognaèina suvremenog života, zbog nemoguænosti susretanjaobitelji tijekom tjedna, nedjelja – dan Gospodnji, a možemoreæi i dan obitelji – ima svoje privilegirano mjesto uobiteljskom rastu za zrelost koja se dogaða u komunikaciji, usuživotu, gdje se drugog prihvaæa kao onoga koji mi jepotreban za rast, a ne kao nekog suparnika. U suvremenomdruštvu, punom napetosti zbog nametnutoga globalizacijsko-potrošaèkog mentaliteta, obitelji - kao zajednici onih kojižive od ljubavi, ostala još jedino nedjelja kao dan susreta ivrijeme rasta u zajedništvu. Stoga se, istièe biskup Jezerinac,svi zajedno moramo pitati, ako želimo sretniju buduænostnaroda može li se to ostvariti bez sretnih i zrelih obitelji. Onikoji nose odgovornost za opæe dobro treba da u tom smjerurazmišljaju i donose odluke. Nedjelja je takoðer i "dan velike obitelji Crkve – danEuharistije". Svaka je nedjelja spomen-èin i Kristoveposljednje veèere i Kristove žrtve na križu, ali i Kristovauskrsnuæa. Crkva slavi istu stvarnost koju je Krist slavio,ostvaruje kroz sakramentalni znak ono što je Krist ostvarivaoi sjeæa se onoga što je Krist èinio. Nedjeljno okupljanjezajednice jest slavlje zajedništva s Kristom glavom. Nedjelja je, piše dalje biskup Jezerinac, i dan skrbi zaèovjeka. Nedjelja je najprikladniji dan da se posvetimo skrbiza naše bližnje koji su u bilo kakvim potrebama: "Dakle,posjet potrebnima, radosno druženje s djecom, razgovormeðu supružnicima ispunit æe nedjelju a nas duhovnoobogatiti, jer to je dan kada u braæi ljudima i u sebi samimaotkrivamo Kristovo lice kojemu je potrebna ljudska pomoæ",poruèuje biskup Jezerinac. Isus stvara jednu novu dimenziju, koja se nalazi u srediniizmeðu dviju krajnost, istièe se dalje. "Jedna krajnost jenedjeljni samosvrhoviti odmor bez duboko kršæanskedimenzije, oznaèene slavljenjem Euharistije i bratskimzajedništvom – to je, po rijeèima pape Benedikta, vikend bezBoga. Druga krajnost nastupa pod utjecajem suvremenog


18 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

liberalizma i slobodarskih ideja, kada se bez odgovornostiproglašava da je profit jedina norma djelovanja pa prematome i nedjelju treba pretvoriti u – dan za zaradu. Dapaèe, utome mentalitetu nedjelja je bogomdano vrijeme kad ljudi nerade pa se mogu još više posvetiti trgovanju, kupovanju,trošenju. Tako se umjesto Boga – Gospodara neba i zemlje,èije su ne samo subote i nedjelje nego takoðer sva 'vremena ivjekovi' – kao upravitelj èovjekova vremena nameæukorporacije i tzv. šoping centri koji postupno postajuhramovi poganske potrošaèke 'liturgije'. Oèito je da su teobje krajnosti veoma udaljene od kršæanskog slavljenjanedjelje, upozorava biskup. Kršæanin je realan èovjek pa jesvjestan da ima zanimanja koja nedjeljom ne mogu ne raditi,dakle da postoje zvanja koja i nedjeljom spašavaju èovjeka,da odreðena ljudska nastojanja poradi dobra drugoga morajui nedjeljom biti aktivirana. Tako æe kuhar i nedjeljomspremati obrok i u nj, nadahnut evanðeljem, unijeti svojuljubav za èovjeka; lijeènik æe i nedjeljom spašavati èovjeka iu njegovim potrebama promatrati Krista raspetoga; vojnik æei nedjeljom, ako je to potrebno, braniti Domovinu i shvatitisvoje obveze kao predanje za dobro èovjek; policajac æe inedjeljom èuvati red poradi opæega dobra; medijski æedjelatnici i nedjeljom 'proizvoditi' informacije i koristanprogram za izgradnju svoje publike, ali æe vjernici meðu timzaposlenim djelatnicima nastojati u Euharistiji tražitiduhovnu snagu za to svoje predanje, svi æe biti svjesni dabez Krista ne možemo ništa uèiniti, istaknuo je biskupJezerinac. Èestitajuæi svima blagdan Kristova uskrsnuæa, biskupJezerinac poruèuje: "Neka nas uskrsli Krist, èiji blagdanUskrsnuæa slavimo u prvoj godini nakon jubileja naše Vojnebiskupije, prosvijetli da shvatimo koliko nam je On potrebante da æemo, bez nedjeljnih susretanja s Njime, postatiduhovni siromasi koji onda neæe nikoga moæi obogaæivati.Neka nam svaka nedjelja – spomen Kristova uskrsnuæa,bude dan radosnog i dubokog susreta s Njime i meðusobno sbraæom, osobito s èlanovima naših obitelji, kako bismo,ispunjeni njegovom Rijeèi i nahranjeni njegovim Tijelom,mogli biti svjedoci Radosne vijesti u svijetu u kojem živimo".

Ðakovo: Misa zadušnica za mons. Ivana ŠešuÐakovo, 26.2.2008. (IKA/BTU) – U organizacijiKatolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu i u suradnji sBogoslovnim sjemeništem u Ðakovu, u sjemenišnoj kapelicimisu zadušnicu za mons. Ivana Šešu predvodio je 26. veljaèeprof. dr. Pero Araèiæ, dekan KBF-a. Koncelebrirali suprodekani dr. Vladimir Dugaliæ i prof. dr. Nikola Škalabrin,rektor Bogoslovnog sjemeništa mons. mr. Josip Bernatoviæ iprofesorski zbor KBF-a. Na euharistijskom slavljusudjelovali su studentice i studenti, bogoslovi i djelatniciKBF-a i Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice.Govoreæi o èovjeku, sveæeniku, profesoru i odgojitelju -mons. Šeši, dr. Araèiæ u propovijedi je, izmeðu ostaloga,istaknuo da je bio èovjek pun milosrða i brige za potrebitimate mozaik bogate osobnosti. "Mons. Šešo tražio jemaksimalno rješenje kako pomoæi rubnima, potrebitima,kako pomoæi èovjeku. On je primjer kako nikoga nesmijemo osuðivati veæ do besvijesti imati strpljenja zadruge", poruèio je dr. Araèiæ. Mons. Ivan Šešo, sveæenik Ðakovaèke i Srijemske biskupije,preminuo je 19. sijeènja 2008. u Marijinu domu uSlavonskome Brodu, u 69. godini života i 46. godinisveæeništva.

Nadbiskup Devèiæ posjetio fakultet u IkiRijeka, 26.2.2008. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæposjetio je 26. veljaèe Fakultet za turistièki i hotelskimenadžment u Iki, u sklopu programa vizitacija župaOpatijskog i Kastavskog dekanata. Dekan fakulteta ZoranIvanoviæ i prodekan Zdenko Ceroviæ, izražavajuæizadovoljstvo zbog nadbiskupova posjeta, predstavili su iprojekte razvoja Fakulteta koje æe biti moguæe ostvaritinakon skorog potpisivanja ugovora o zamijeni vlasništva.Zgrada Fakulteta još uvijek je u vlasništvu Rijeèkenadbiskupije, no pred potpisivanjem je i konaèni ugovorkojim bi prešla u vlasništvo Fakulteta. U zamjenu za zgraduu Iki, prema dogovoru postignutom prije èetiri godine,Rijeèka nadbiskupija dobit æe zgradu Filozofskog fakulteta uRijeci, èim se nastava poène održavati u novom studentskomkampusu na Trsatu. Želimo ostati ovdje i od Opatije napraviti regionalni centaredukacije u turizmu. Za to nam je potrebno izgraditi smještajza studente i osigurati prehranu, te poveæati kapacitetefakulteta. Od sadašnjih studenata njih 75% nije iz Primorsko-goranske županije, a ovim projektom želimo zadržati mladeu Opatiji, objasnio je dekan Ivanoviæ. U kompleksu fakultetaplanira se izgradnja velike dvorane i hotela s 50-100 ležajevau kojemu æe studenti moæi obavljati praksu. To smo nazvalimini kampus, kao poveznicu s Rijeèkim sveuèilištem èijismo dio, rekao je dekan i istaknuo kako je za ostvarivanje tihprojekata bilo iznimno važno s Rijeèkom nadbiskupijompostiæi dogovor o vlasništvu. Uz nadbiskupa Devèiæa, na susretu s profesorima istudentima Fakulteta sudjelovali su sveæenici iz okolnihžupa mons. Josip Šimac iz Voloskog, o. Zvonko Vlah i o.Mirko Nikoliæ iz Opatije te dr. Ðuro Puškariæ iz Rukavca.Nadbiskup je studentima govorio o problemima suvremenogsvijeta na koje Crkva upozorava. Objasnivši pojmoveagnosticizma i etièkog relativizma, istaknuo je kako seCrkva, kao globalna institucija, istinski zalaže za pravdu usvijetu. Mnogo se toga globalizira, ali nažalost ne isolidarnost i pravda. Pitanje je kako pravdu ostvariti, jesu lidovoljni zakoni ili je potrebno nešto više, mijenjati èovjekaiznutra? Mnogi æe se složiti da je zbog toga u svijetudanašnjice velika uloga religija, rekao je nadbiskup i pozvaomlade na odgovornost za druge, da ne pristaju na stvaranjedruštva èistih individualaca èemu teže suvremena kretanja. Studenti su nadbiskupu postavili i više pitanja, meðu kojimai o neradnoj nedjelji te reðenju žena u Katolièkoj Crkvi, štoje bila prilika za obrazloženje stavova Crkve i isticanje onihvrijednosti za koje se Crkva zalaže. Nakon posjeta fakultetu u Iki nastavljena je pastirskavizitacija župe Volosko posjetom samostanu Kæeri kršæanskeljubavi i Domu za starije osobe, gdje su se tražila rješenja zaomoguæavanje boljih uvjeta radu Doma. Dom nema izravanpristup s ceste, što uvelike otežava nabavku potrepština i rads nemoænim osobama. Ravnatelju Marijanu Haupertupredloženo je da se kolni prilaz Domu napravi prekoredovnièkog zemljišta uz moguæu zamjenu terena zakompenzaciju.


1927. veljaèe 2008. broj 8/2008

Crkva u Hrvata

Jajce: Teèaj za asistente FSR-a i FRAMA-eJajce, 21.2.2008. (IKA) - U organizaciji Konferencijenacionalnih duhovnih asistenata Franjevaèkoga svjetovnogreda i Franjevaèke mladeži republika BiH i Hrvatske od 19.do 21. veljaèe u hotelu "Jajce" u Jajcu u BiH održan je II.nacionalni teèaj za duhovne asistente FSR-a i FRAMA-e.Domaæin teèaja bila je Franjevaèka provincija BosnaSrebrena. Ovaj vid trajne formacije pokrenut je prošlegodine, kada je krajem veljaèe I. teèaj održan u Kuæi susretaTabor u Samoboru. Na ovogodišnjem teèaju okupilo se sedamdesetak duhovnih inacionalnih asistenata hrvatskoga jeziènog podruèja,odgojitelji i odgajanici, zastupnici mjesnih provincijala,generalni asistenti iz Rima fra Ivan Matiæ OFM, fra MartinBitzer OFMConv, fra Amando Trujillo TOR i fra SamyIruday OFMCap te talijanski nacionalni asistent FSR-a fraFabricio Campicali OFM. Tema teèaja bila je upoznavanje s"Priruènikom za duhovnu asistenciju Franjevaèkogasvjetovnog reda i Franjevaèke mladeži", a predavaèi iuvodnièari generalni asistenti za FSR iz Rima. Rijeè dobrodošlice izrazio je fra Petar Aranðeloviæ, koji je ipredložio održavanje teèaja na podruèju BiH. Provincijskivikar Bosne Srebrene fra Miron Sikiriæ podsjetio je naaktualnost franjevaštva koje se odvija kroz FSR, a nacionalniduhovni asistent FSR-a u BiH govorio je o dostojanstvuasistenta i njegove službe. Uvodeæi u radni dio teèaja fraLjudevit Maraèiæ, predsjedatelj Konferencije nacionalnihduhovnih asistenta FSR-a u Hrvatskoj i vikar provincijalaHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca,izrazio je radost prilike upoznavanja s vrijednim izdanjemkao što je Priruènik, tim više što je to prvi prijevodPriruènika na drugi jezik, te zahvalio svima koji su dvijegodine radili na pripremi izdanja. Fra Ivan Matiæ istaknuo jekako su priruènik pripremili generalni asistenti, ali uz poticaji veliku pomoæ svih onih koji veæ dugi niz godina djeluju napodruèju asistencije FSR-a i FRAMA-e. Stoga je i u samojpripremi graðe prvi korak bio sakupiti sve što je do tad bilodostupno te je odabrano ono najbolje. Fra Martín Pablo Bitzer izložio je "Stariju i noviju povijestFSR-a", a fra Armando Trujillo "Aktivnu prisutnost FSR-a uCrkvi i društvu". Premda ih sve veže jedinstvena franjevaèkakarizma, svaki red ima u sebi i specifiènost vlastite karizme.Tako franjevaèki svjetovnjaci ne ulaze u duhovnostredovnièkog franjevaštva, veæ imaju svoju vlastitu životnost,duhovnost i prisutnost u svojim obiteljima i svijetu. Bratstvoje temeljna stanica za cijeli red, no posebno je izraženo kodsvjetovnih franjevca, jer su osim vlastitog bratstva pozvanistvarati osjeæaj bratstva u svim porama društva. Poslanjesvjetovnih franjevaca, tj. polje njihove evangelizacijskedjelatnosti jest široki i komplicirani svijet, politike,društvene stvarnosti, gospodarstva, kao i kulture, znanosti iumjetnosti, meðunarodnog života, sredstava društvenekomunikacije i svih ostalih stvarnosti osobito otvorenihevangelizaciji, kao što su ljudska ljubav, obitelj, odgoj djecei mladih, profesionalni rad, trpljenje, podsjetio je u duhu"Evangelii nuntiandi" fra Armando. O duhovnoj i pastoralnoj asistenciji FSR-a govorio je fraSamy Irudaya, a FRAMA-e fra Ivan Matiæ. Teèaj je bioprilika razmijeniti iskustva djelovanja mjesnih bratstavaFSR-a i FRAMA-e, ali i èuti iskustva iz Italije, te drugihzemalja u èemu je došlo do izražaja bogato iskustvo ifranjevaèka širina generalnih asistenata. Zakljuèujuæi teèaj, fra Ljudevit Maraèiæ istaknuo je dva

prijedloga koji æe biti proslijeðeni Konferenciji franjevaèkihzajednica u BiH i Hrvatskoj. Ponavlja se apel da se uobvezatni program formacije mladih unutar franjevaèkihzajednica uvrsti upoznavanje s FSR-om i FRAMA-om.Nadalje, Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata FSR-a i FRAMA-e BiH i Hrvatske izražavaju spremnostorganiziranja sliènog seminara za starije franjevaèkebogoslove i sestre juniorke, s ciljem upoznavanja praktiènograda FSR-om i FRAMA-om. U tijeku teèaja sudionici su pohodili Podmilaèje i gradilištenove crkve, te razgledali prirodne ljepote Jajca. Izaslanstvosudionika teèaja primio je predsjedavajuæi Opæinskog vijeæaJajce Ljubo Lovriæ. Upoznao ih je s aktivnostima kojeopæina provodi u sklopu projekta nominacije Jajca za upis napopis svjetske baštine UNESCO-a, te ih pozvao da kaoambasadori prenesu svijetu pravu sliku o kulturnim,povijesnim i prirodnim ljepotama Jajca.

O. Josip Blaževiæ novi doktor teologijeRim, 22.2.2008. (IKA) - Na Teološkom fakultetu Papinskogsveuèilišta Gregoriana u Rimu u petak 22. veljaèe doktorskudisertaciju s temom "Iskustvo ljudskog tijela umeðukulturalnom kontekstu. Kritièko suèeljavanje teorija o'energetskim centrima' (èakrama) i filozofsko-teološkihspoznaja Maxa Schelera i Karola Wojtyle" obranio je o.Josip Blaževiæ, franjevac konventualac. Radnju u izvorniku"L'esperienza del corpo umano nel contesto interculturale.Confronto critico fra le teorie dei 'centri di energia' (cakra) ele intuizioni filosofico-teologiche di Max Scheler e KarolWojtyla" dr. Blaževiæ je izradio pod vodstvom prof. dr.Michaela Fussa. U radnji dr. Blaževiæ istièe kako je do danas objavljenomnogo studija o filozofskoj i teološkoj misli Maxa Schelera(1874-1928) i Karola Wojtyle (1920-2005). U njima su navidjelo izneseni i produbljeni razlièiti aspekti, kao i pojam"osobe" koji predstavlja okosnicu njihova filozofsko-teološkog promišljanja o èovjeku i koji ih meðusobno tijesnozbližava. Ali nikada ranije nije provedeno suèeljavanjenjihovih promišljanja o ljudskom tijelu i razlièitih postojeæihteorija o "energetskim centrima", zvanim takoðer i"èakrama", teorijama koje nailaze na sve širu prihvaæenost urazlièitim današnjim kulturama. Na teološkom podruèju dodanas nije naèinjeno meðukulturalno suèeljavanje "èakri" nabazi ljudskog iskustva. Upravo spomenutu prazninu ispunjaova disertacija. Njen smisao je kritièko suèeljavanje vizijeljudskog tijela po Maxu Scheleru i Karolu Wojtyli snjihovim osobitim naglascima, ukorijenjenima u pojam"osobe" kao zapadnjaèke paradigme interpretiranja ljudskogtijela s jedne strane i, s druge strane, nekih aspekatahinduistièkog tantrizma utemeljenoga na pojmu èakri kaoistoènjaèke paradigme interpretiranja tijela, posljednjihdesetljeæa obilato rasprostranjenih na Zapadu. Originalnostdisertacije sastoji se s jedne strane u predstavljanju izvorapojma "energetskih centara" u razlièitim religiozno-kulturalnim, alkemijskim, ezoterijskim, i okultnimtradicijama i u New ageu. S druge pak strane, njezinaizvornost sastoji se i u pokušaju dubljeg razumijevanja"energetskih centara" u post-modernoj zapadnjaèkoj kulturi,gdje su oni postali baza nove kulturalne paradigme koja seraða na antropologiji utemeljenoj na pojmu "energetskihcentara". Jezgru istraživanja radnje predstavlja pokušajsuèeljavanja "energetskih centara" i intuicija M. Schelera i

Crkva u Hrvata ika

20 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

K. Wojtyle, uvijek na osnovi ljudskog iskustva. Plod ovogsuèeljavanja su neki naglasci na terapijskim aspektima vjere,obogaæeni elementima razlièitih religijskih tradicija,aspekata koji su u današnjim kršæanskim zajednicama,možda, zanemareni. To je i razlog radi kojeg je na krajuovog istraživanja istaknuta žurnost razvoja jedne "terapijsketeologije" na refleksivnoj razini i pastoralne skrbi koja neæebiti usmjerena iskljuèivo na onostranost, nego æe u obziruzimati takoðer i tjelesno dobro ljudske osobe na holistièkinaèin, zakljuèuje dr. Blaževiæ. Novi doktor teologije o. Josip Blaževiæ roðen je 16. ožujka1969. u Šiškovcima od roditelja Ane i Marka Blaževiæa.Osnovnu školu završio je u Cerni, a srednju u Vinkovcima.U Hrvatskoj provinciji sv. Jeronima franjevacakonventualaca privremene zavjete položio je 25. kolovoza1991. godine u Cresu, a sveèane 4. listopada 1994. uZagrebu. Na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebudiplomirao je 1995., a za sveæenika je zareðen 29. lipnja1996. godine u Zagrebu. Od 1996. do 2000. djeluje kaožupni vikar u župi sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu.Studij fundamentalne teologije upisuje 2000. na Papinskomsveuèilištu Gregoriana u Rimu gdje i magistrirao 2002. stemom "La fede come terapia", te upisao doktorat. Naredovitom kapitulu Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca 2006. godine izabran je zadefinitora i magistra bogoslova, a od 2007. obnaša i službumagistra postulanata. Nakon povratka u domovinu, a doizbora u upravu Provincije, obnašao je službu župnog vikarau župi Bezgrešnog Srca Marijina, Vinkovci (Novo Selo).Jedan je od najboljih poznavatelja istoènjaèke duhovnosti inovih religioznih pokreta u Hrvatskoj. Dugogodišnji jesuradnik Glasnika sv. Antuna Padovanskog Veritasa", teautor više knjiga. Obrani doktorske disertacije nazoèili su ministar provincijalHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacao. Ðuro Hontiæ, roditelji dr. Blaževiæa, subraæa koja su stiglaiz Hrvatske, kao i ona na studiju i službi u Rimu, odnosnoVatikanu.

Subotica: Trodnevno èitanje Biblije i duhovna obnovamladihSubotica, 24.2.2008. (IKA) - Subotièka župa sv. Rokaovogodišnju korizmu živi pod geslom "U svjetlu Božjerijeèi" te su potaknuti iskustvom iz nekih župa u Hrvatskoj ivjernici te župe odluèili danonoæno èitati Bibliju. Èitanje jezapoèelo u petak 22. veljaèe ujutro i trajalo je do nedjelje 24.veljaèe u ponoæ. U tijeku misnih slavlja Biblija se èitala ukapeli samostana sestara Kæeri Milosrða, koji se nalazi poredcrkve. Oko stotinu èitaèa izmjenjivalo se svakih pol sata. Bioje to prvi takav pokušaj u kojemu je proèitan veæi dioBiblije. "Ovim duhovnim sadržajem u korizmi željeli smooèitovati da je Božja rijeè doista živa i djelotvorna", istaknuoje župnik mr. Andrija Anišiæ, i dodao da se nada da æe ovazanimljiva akcija uroditi veæim zanimanjem za Sveto pismo,ali i osnivanjem Biblijskoga kružoka u župnoj zajednici.Vjernici su bili oduševljeni akcijom, osobito èitaèi tako da suse neki došli èitati i više puta. Mnogi vjernici i danju i noæusu navraæali u crkvu i slušali èitanje Božje rijeèi. U akciju se ukljuèilo i šezdesetak mladih iz Subotice iokolice koji su od 22. do 24. veljaèe u samostanu sestaraKæeri Milosrða bili na duhovnoj obnovi koju je predvodila s.Silvana Milan, zamjenica provincijalne poglavarice sestaraKæeri Milosrða, u suradnji sa župnikom Anišiæem. Temaovogodišnje duhovne obnove bila je "Lectio divina". Utijeku tri dana mladi su upoznali taj "drevni put" duhovnostikroz predavanja, rad u skupinama i molitvu. U slobodnom

vremenu pogledali su film o sv. Pavlu. Na taj su se naèinželjeli bolje pripremiti za proslavu godine sv. Pavla koja æezapoèeti na Petrovo ove godine. U sklopu duhovne obnove na nedjeljnim misama u 9 i 17sati mladi su predvodili pjevanje i okupljenim vjernicimarijeèju i prigodnim ilustracijama predstavili sve korake"Lectio divina". U nedjelju poslije podne uživo susudjelovali na Radio Mariji u emisiji za mlade a potom su sesusreli i s katekumenima župe sv. Roka kojima su svjedoèilio milosnim plodovima te duhovne obnove. Kao zaštitni znakduhovne obnove mladi su na velikom platnu nacrtali simbolDuha Svetoga te veliku knjigu u kojoj su napisali ili zakaèilicitate iz Svetoga pisma koji su ih se tijekom duhovne obnoveposebno dojmili.

Godišnja skupština Nacionalnog vijeæa Papinskihmisijskih djela BiHSarajevo, 25.2.2008. (IKA) – Što je Crkva u BiH, premda isama potrebna pomoæi, uèinila tijekom protekle godine zamisije i naše misionare u svijetu? To je tema sedme godišnjeskupštine Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djelaBosne i Hercegovine koja je zapoèela u ponedjeljak 25.veljaèe u Sarajevu. Analizirane su akcije uz Misijskunedjelju, Dan Djela svetog djetinjstva i Dan Djela sv. Petra.Posebna pozornost, pak, posveæena je akciji IzgradimoCrkvu u Zambiji u kojoj djeluje misionar Boris Dabo. Rad i akcije Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djelaBosne i Hercegovine mogu se pratiti i putem internetskestranice – www.missio.ba. Za misije vjernici u BiH izdvajajui prigodom susreta s misionarima koji u tijeku odmora udomovini posjeæuju župe i svjedoèe o potrebama dalekihzemalja. Tako je bilo i protekloga ljeta kada je domaæinsusreta misionara bila Banjoluèka biskupija. Na godišnjojskupštini Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djelaBosne i Hercegovine donesen je i plan rada za ovu godinukako bi misijsko poslanje Crkve na tim prostorima ostvarilooèekivane rezultate koje pred svaku Nacionalnu upravuPapinskih misijskih djela u svijetu stavljaju rimskesredišnjice i Kongregacija za evangelizaciju naroda. Ti æeplanovi biti predstavljeni biskupima na proljetnomzasjedanju BK BiH u Mostaru. U povodu godišnje skupštinemisijskih ravnatelja u BiH u sarajevskoj katedrali prvog danaskupa misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ.

Crkva u Hrvataika

2127. veljaèe 2008. broj 8/2008

Inozemne vijesti

Rim: Obilježena obljetnica Lateranskih ugovoraRim, 20.2.2008. (IKA) – U talijanskome veleposlanstvu priSvetoj Stolici 20. veljaèe obilježena je 79. obljetnicaLateranskih ugovora. U sveèanosti su sudjelovali najvišivatikanski i talijanski uglednici, meðu kojima i državnitajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone. U dobromraspoloženju razmijenjena su mišljenja o meðunarodnojsituaciji, a talijanski predsjednik Giorgio Napolitanoistaknuo je kako izmeðu Svete Stolice i Italije nemaneriješenih pitanja, dodavši kako se takoðer razgovaralo oKosovu i Bliskom istoku. Razmijenjena mišljenja potvrdilasu zajednièko stajalište Svete Stolice i Italije, posebice uzajednièkome zauzimanju za mir i popuštanje napetosti,rekao je Massimo D'Alema, talijanski ministar vanjskihposlova. Nadbiskup Dominique Mamberti, tajnik za odnoses državama, podsjetio je na rezoluciju o moratoriju nasmrtnu kaznu, istaknuvši kako je Sveta Stolica pridonijelazauzimanju talijanske diplomacije i uèinkovito se zauzela uprikupljanju konsenzusa za taj pothvat velike etièkevrijednosti. Kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Talijanskebiskupske konferencije, takoðer je potvrdio dobrosusjedskeodnose izmeðu Italije i Svete Stolice, a biskup GiuseppeBetori, tajnik Talijanske BK, dodao je kako se stekao "dojamo pozitivnom pogledu i velikoj uzdanici na meðunarodnojpozornici". Talijanski predsjednik papi Benediktu XVI. uprigodi treæe obljetnice njegova pontifikata priredio jekoncert klasiène glazbe. Koncert æe se 24. travnja održati udvorani "Pavao VI.", a izvest æe ga simfonijski orkestar izbor iz Milana "Giuseppe Verdi".

U Londonu zapoèeo sastanak Zajednièkog odbora CCEE-a i KEK-aNa sastanku sudjeluje i zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæLondon, 21.2.2008. (IKA) – U Londonu je 21. veljaèezapoèeo godišnji sastanak Zajednièkog odbora Vijeæaeuropskih biskupskih konferencija (CCEE) i Konferencijaeuropskih Crkava (KEK), javlja talijanska agencija SIR. Nasastanku zbog zdravstvenih razloga ne sudjeluje predsjednikCCEE-a kardinal Peter Erdö. Na otvorenju skupa, na kojem sudjeluje i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, govorio je predsjednikKEK-a Jean-Arnold de Clermont. Osvrnuo se na Treæueuropsku ekumensku skupštinu održanu u Sibinju uRumunjskoj, istaknuvši kako su glavni izazovi na koje seukazalo na toj skupštini "shvatiti postoji li volja u našimCrkvama da se osnaži ekumenska svijest kod naših èlanova"te "razni oblici sekularizacije kojim je pogoðen europskikontinent i koji potièu Crkve da djeluju konkretnije iodluènije no ikad do sad". Da bi ekumenizam zahvatio"bazu" i pretvorio se u zajednièko svjedoèenje i obnovljenuekumensku duhovnost potreban je, prema mišljenjupredsjednika KEK-a, snažan "institucionalni znak" koji bipomogao Crkvama pokazati pravi put i smjer. U vezi s timpredložio je osnivanje Vijeæa europskih Crkava koje biokupljalo katolike, pravoslavne i protestante. Time bi sekrenulo ususret neèem više od pomirljivosti na regionalnojrazini i pružio snažni znak volje za promjenama u Crkvama,smatra predsjednik KEK-a.

Kardinal Bertone u posjetu KubiHavana, 21.2.2008. (IKA) – U povodu 10. obljetnice posjetapapa Ivana Pavla II. Kubi u toj otoènoj zemlji na Karipskommoru od 21. do 26. veljaèe boravi državni tajnik SveteStolice kardinal Tarcisio Bertone, javlja agencija SIR. On jekubanskim biskupima prenio poruku pape Benedikta XVI. ukojoj se istièe kako se kršæanska baština ukorijenila ukubanskoj duši jer su vrijednosti evanðelja, prisutne na tometlu veæ pet stoljeæa, imale veliki utjecaj na nastanak tognaroda i ostali nezaobilazna sastavnica za slogu i sretnubuduænost zemlje. Zadaæa je vjernika, podsjeæa Papa,pokazati da Crkva želi èiniti dobro, promicati ljudskodostojanstvo, i, šireæi osjeæaje razumijevanja, milosrða ipomirenja, pridonosi poboljšanju èovjeka i društva. Prvog dana posjeta Kubi kardinal Bertone slavio je misu uhavanskoj katedrali s više do 3000 ljudi koji su se okupili natrgu ispred prvostolnice. Postavljena kao svjetla baklja usrcu èovjeèanstva, kao kvasac i sol meðu ljude svih rasa ikultura, Crkva traži da bude priznata i poštovana u svojemposlanju i ne želi ništa nametati, veæ samo želi nuditievanðelje onima koje susreæe na svojem putu, rekao jekardinal Bertone u homiliji. Crkva je "naviještanjemevanðelja dala veliki doprinos ovom kontinentu, a naposeKubi", potièuæi na poštivanje ljudskog života od njegovazaèeæa pa do naravne smrti, štiteæi vrijednost obiteljiutemeljene na braku izmeðu muškarca i žene, braneæislobodu savjesti i vjersku slobodu te promièuæi neotuðivodostojanstvo osobe. Naèela "slobode, jednakosti i bratstva"imaju svoj èvrsti temelj u evanðelju, rekao je kardinalBertone. Crkva u Kubi je u tijeku stoljeæa bila na dobrobitkubanskom narodu, što se napose ogleda u njezinuintenzivnom odgojnom radu, ustrajnom promicanju èovjekai poštovanju života svake osobe. Ona, vjerna Kristovunauku, želi biti sve više prisutna i aktivna u društvu,ispunjujuæi svoje poslanje pouèavanja, lijeèenja, pomaganjabolesnima i promicanja dostojanstva svih ljudi, zakljuèio jekardinal Bertone. Papina poruka je u Kubi naišla na velikiodjek, osobito meðu kubanskim biskupima koji su izrazilinadu da æe Benedikt XVI. uskoro posjetiti tu karipskuzemlju.

Papa pozvao Srbiju i Kosovu na razboritost i suzdržanostVatikan, 21.2.2008. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je21. veljaèe veleposlanika Srbije pri Svetoj Stolici VladetuJankoviæa u prigodi primopredaje vjerodajnica, priopæio jeTiskovni ured Svete Stolice. Sveta Stolica, rekao je Papa usvojem obraæanju veleposlaniku Jankoviæu, cijeni svojediplomatske veze sa Srbijom i zato potièe da se, u trenutku ukojem Srbija i susjedne joj zemlje trude zauzeti mjesto kojeim pripada u Europi, nastave napori na izgradnji buduænostimira, napretka, pomirenja i mirnog suživota u regiji.Osvrnuvši se na trenutaènu krizu na Kosovu, Papa je pozvao"obje strane na razboritost i suzdržanost te da traže rješenjakoja æe pridonijeti uzajamnom poštivanju i pomirenju".Primijetivši, nadalje, kako je jedan od razloga brojnihpodjela meðu europskim narodima "tragièan gubitakkršæanskog jedinstva", Papa je izrazio zadovoljstvo zbogpostignutog napretka u odnosima izmeðu pravoslavnihkršæana i katolika te izrazio zahvalnost Srpskoj pravoslavnojCrkvi što je 2006. bila domaæinom susreta Mješovitekomisije za teološki dijalog izmeðu katolika i pravoslavnih,uz aktivnu potporu srpske Vlade. U vezi s tim je izrazio nadu

Inozemne vijesti ika

22 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

da æe dosadašnji pozitivni razvoji nastaviti donositi plodove,napose kroz zajednièko istraživanje kršæanskog socijalnognauka. Zemljopisni položaj Srbije, smještene na razmeðu istoènog izapadnog kršæanstva, rekao je Papa u svojem obraæanju naengleskom jeziku, pruža joj jedinstvenu moguænostpromicanja ekumenskog dijaloga, dok njezin doticaj sislamom, susretom s otomanskim carstvom u prošlosti iprisutnošæu mnogih muslimana u toj regiji, otvara brojnemoguænosti za napredak u meðureligijskom dijalogu. I jednoi drugo je od iznimno velike važnosti za uspostavu veæeguzajamnog razumijevanja i poštivanja meðu narodima inacijama u suvremenom svijetu, rekao je Papa, istaknuvšikako Katolièka Crkva u Srbiji želi sve više produbljivatidobre odnose sa Svetim sinodom SPC-a i zalagati se zapromicanje jedinstva kršæana i približavanje meðupripadnicima drugih religija, kako bi time pridonijela miru iskladu meðu narodima. A da bi toga sklada bilo, istaknuo jeBenedikt XVI., jedan je od nezaobilaznih uvjeta vjerskasloboda. Papa je pritom istaknuo kako su hvalevrijednikoraci koje je Srbija posljednjih godina uèinila da zajamèi totemeljno pravo. Odlukom da se Crkvama i vjerskimzajednicama vrate dobra koja su nacionalizirana u dobabivše Jugoslavije i uvede vjeronauk u škole pridonijelo seduhovnoj obnovi zemlje i u tome je smislu Srbija dala važanprimjer od kojeg druge vlade mogu uèiti, rekao je Papa usvom obraæanju veleposlaniku Republike Srbije.

Papa primio izaslanstvo Društva sv. PetraVatikan, 22.2.2008. (IKA) - Dijeleæi patnju najpotrebitijihpostaje se glasnicima i svjedocima Evanðelja ljubavi, rekaoje papa Benedikt XVI., primivši 22. veljaèe u audijencijuizaslanstvo Društva sv. Petra. Bog nas poziva da vjeru iljubav koju gajimo prema Njemu pretvorimo u svakodnevnegeste pozornosti prema osobama koje susreæemo, a posebiceprema onima koji proživljavaju trenutke kušnje, jer u licusvake osobe, pogotovo ako je ona u nevolji, blista liceKrista, istaknuo je Sveti Otac. Svjedoèanstvo vrednotakršæanske vjere, ljubav prema siromasima i služenjebolesnima, oduvijek su, od samoga utemeljenja ovogadruštva prije 139 godina, nadahnjivali njegovo djelovanje.Spomenuvši tu bogatu i dragocjenu suradnju, Papa jezahvalio društvu za jaki apostolski žar, i za tiho, ali i rjeèitoevanðeosko svjedoèanstvo. Prihvatiti drugoga koji trpi,istaknuo je nadalje Sveti Otac, podsjeæajuæi na encikliku"Spe salvi", znaèi preuzeti na neki naèin njegovo trpljenjekoje, kada je podijeljeno, postaje prožeto svjetlom ljubavi.Na taj naèin postajemo glasnici i svjedoci Evanðelja ljubavi,vršeæi istinsko i kapilarno djelo evangelizacije. Na dan kada Crkva slavi blagdan Katedre sv. Petra, kojim sezahvaljuje Bogu za poslanje koje je povjerio tom apostolu injegovim nasljednicima, Sveti Otac istaknuo je napore kojeto društvo ulaže u Papino ime, kako bi odgovorilo na potrebebrojnih siromaha koji žive u gradu Rimu. Vi želite bitinjegove ruke i njegovo srce koji preko vas stižu do onih kojižive u lošim uvjetima, kazao je Sveti Otac te zahvalioizaslanstvu na Petrovu novèiæu, toj konkretnoj pomoæipruženoj Papi da bi mogao odgovoriti na mnoštvo zahtjevakoji mu stižu sa svih strana svijeta, a posebice iznajsiromašnijih zemalja. Društvo sv. Petra utemeljeno je uRimu 1869., a nastalo je iz zanosa mladih viših graðanskihstaleža i rimskih plemiækih obitelji koje su željele izrazitisvoju vjernost papi.

Pogreb nadbiskupa PerkaMisu zadušnicu u crkvi Svetoga Duha i pogrebne obredepredvodio je nasljednik mons. Perka beogradski nadbiskupStanislav HoèevarLjubljana, 23.2.2008. (IKA) – Na ljubljanskom groblju Žaleu subotu 23. veljaèe pokopan je umirovljeni beogradskinadbiskup i metropolit Franc Perko. Misu zadušnicu u crkviSvetoga Duha i pogrebne obrede predvodio je njegovnasljednik, sadašnji beogradski nadbiskup StanislavHoèevar. Koncelebrirali su ljubljanski nadbiskup AlojzUran, mariborski nadbiskup Franc Kramberger, sarajevskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, izaslanik zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa zagrebaèki pomoænibiskup Vlado Košiæ, nadbiskup Barske nadbiskupije ZefGashi, slovenski biskupi Andrej Glavan, Metod Pirih,Marjan Turnšek, Anton Stres, umirovljeni poreèko-pulskibiskup Antun Bogetiæ, subotièki biskup Ivan Penzeš,umirovljeni biskup Linza Maximilian Aichern te oko 250sveæenika. Na misi su bili nazoèni i predstavnici državnihvlasti, kao ljubljanski paroh Peran Boškoviæ. Na poèetku mise sve je pozdravio nadbiskup Uran. Napoèetku propovijedi nadbiskup Hoèevar je uime Beogradskenadbiskupije, svih njezinih vjernika i svoje osobno imezahvalio svima koji u žalosti suosjeæaju s njima. Takoðer jezahvalio svima koji su na bilo koji naèin tijekom životapomagali pokojnom nadbiskupu Perku. Posebnu je zahvaluuputio sestrama Svetoga Križa u Maloj Loki, te lijeènicimaklinièkog centra, kao i osoblju sveæenièkoga doma Manenobiscum u Ljubljani. Posebno se zahvalio episkopatuSrpske pravoslavne Crkve i Ministarstvu vjera iz Beograda,te najavio da æe osmi dan po smrti mons. Perka, u srijedu 27.veljaèe u beogradskoj katedrali biti misa zadušnica. U nastavku propovijedi nadbiskup Hoèevar izrazio je naduda je smrt velikog vjernika nadbiskupa Franca Perka iznimnaporuka svima. Te rijeèi je nadbiskup Hoèevar potkrijepiosjeæanjem na daoba u kojem je pokojnik preuzeo voðenjeBeogradske nadbiskupije. Pred imenovanje, Perko je izrekaopotresnu vjeroispovijest "Svom prijatelju Isusu ne mogu reæine!" Živio je svjesno, duboko vjerovao i proroèki djelovaokao ud Kristova uskrsnuloga tijela, rekao je nadbiskupHoèevar. Svoj sjajan razum, srdaènost, izrazito zajedništvo iproroèku osjetljivost posvetio je Crkvi kao sakramentu ioruðu za rješenja svijeta. Stoga nije bio bez razloga pozvan uMeðunarodnu teološku komisiju, a kao dekan Teološkogfakulteta u Ljubljani privlaèio je pozornost. Njegova rijeè jeuvijek pridonosila unutar i izvan Crkve, a tako je do danas,istaknuo je nadbiskup Hoèevar Tijekom prinosa darova, vjernici Beogradske nadbiskupijeprinijeli su sliku Beogradske Gospe i katedrale, kao znakpovezanosti dviju mjesnih Crkava. Na kraju mise zadušniceproèitan je brzojav s izrazima suæuti pape Benedikta XVI. ikardinala Franca Rodea. Od nadbiskupa Perka oprostili su seuime biskupa Bosne i Hercegovine kardinal Puljiæ, biskupPenzeš uime Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda,ljubljanski paroh Peran Boškoviæ uime metropolitazagrebaèko-ljubljanskog i cijele Italije Jovana, predstavnicisveæenstva i laika Beogradske nadbiskupije, Teološkogfakulteta u Ljubljani, kolege i predstavnici rodne župeKrka. Tijelo umirovljenog beogradskog nadbiskupa i metropolitanakon mise zadušnice položeno je u grobnicu u kojoj je veæpokopan biskup Ivan Stariha iz Leada (Južna Dakota,SAD). Na misi je pjevao ženski zbor iz župe Ihan i sveæenièki oktet"Oremus". Misu zadušnicu je dan uoèi pogreba, 22. veljaèe, uljubljanskoj prvostolnici predvodio nadbiskup Uran.

Inozemne vijestiika

2327. veljaèe 2008. broj 8/2008

Izazovi i razvoj ekumenskog pokreta u EuropiU Londonu održan godišnji sastanak Zajednièkog odboraVijeæa Europskih biskupskih konferencija i Konferencijeeuropskih CrkavaLondon, 24.2.2008. (IKA) - Napreci ekumenskoga pokretakao i izazovi i prepreke na koje nailazi bili su središnje temegodišnjeg sastanka Zajednièkog odbora Vijeæa Europskihbiskupskih konferencija (CCEE) i Konferencije europskihCrkava (KEK), koji je održan u Londonu od 21. do 24.veljaèe, a na kojem je sudjelovao i zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ, dopredsjednik CCEE-a. Na skupuzbog zdravstvenih razloga nije sudjelovao predsjednikCCEE-a kardinal Peter Erdö. Na susretu je, kako se istièe u priopæenju sa skupa kojiprenosi agencija Zenit, snažno istaknuta potreba da seponovno promisli o ustroju ekumenskoga pokreta u Europi.Predsjednik KEK-a Jean-Arnold de Clermont istaknuo je triizazova za ekumenski pokret. To su globalizacija kojazahtijeva da "ojaèa ekumenska svijest èlanova našihCrkava", zatim sekularizacija Europe te potreba da sepreispitaju strukture ekumenske suradnje izmeðu europskihCrkava imajuæi u vidiku obnavljanje zajednièkogasvjedoèanstva, kako bi se uputio jasan znak da Crkve želemijenjati. Kardinal Jean-Pierre Ricard, dopredsjednik CCEE-a, istaknuo je pak èetiri prioriteta, poèevši od potrebe veæejasnoæe u ciljevima ekumenskoga djelovanja, rastu bratskogaekumenskog iskustva pred "našim javnim mnijenjem,kojemu prijeti relativizam, sinkretizam, vjerska napetost, teodnos prema mladima". Zatražio je i veæu nazoènost kada jerijeè o pitanju "èovještva ljudskoga biæa" te razvojduhovnoga ekumenizma, poglavito u trenutku kada namprijeti obeshrabrenje radi sporih ekumenskih pomaka iliprividnoga nazadovanja. Što se pak tièe buduæe suradnje izmeðu KEK-a i CCEE-a,Odbor je odluèio produbiti lokalnu i europsku ekumenskusuradnju u promicanju poznavanja Biblije u Europi, umeðuvjerskome dijalogu, poglavito s muslimanima, uèuvanju cjelovitosti stvorenoga, u migraciji i miru. Nasusretu je pozitivno ocijenjena Treæa europska ekumenskaskupština, održana od 4. do 9. rujna 2007. godine u Sibinju uRumunjskoj, koja je "ukazala na èinjenicu da su europskikršæani na raznim razinama zauzeti u zajednièkomesvjedoèenju te da mogu izvorno pridonijeti izgradnjizajednièke europske kuæe". Isto tako na skupštini je reèenokako je "moguæe slobodno govoriti o još postojeæimrazlikama i podjelama". Istaknuta je takoðer "presudnavažnost" da delegati iz Sibinja ostanu povezani. Sudionici su na skupu razmotrili i usvojili radni programOdbora o odnosu s muslimanima u Europi, koji predviðaodržavanje kršæansko-muslimanske konferencije u Belgiji od20. do 23. listopada na temu "Biti europski graðani i vjernici.Kršæani i muslimani kao djelotvorni suradnici u europskimdruštvima". Dijalog s islamom i ostalim religijama bio je u središtuposjeta Centru za pomirbu i mir, smještenom u starojanglikanskoj crkvi koju je srušila Irska republikanska armija(IRA), a koja je 1993. godine obnovljena i služi zameðuvjerski dijalog. Sudionici su takoðer sudjelovali naveèernjoj molitvi u katolièkoj katedrali te na zajednièkojmolitvi u anglikanskoj katedrali Sv. Pavla. Sljedeæi godišnjiskup Odbora održat æe se u Budimpešti od 19. do 22. veljaèe2009. godine. Vijeæe europskih biskupskih konferencija objedinjujepredsjednike 34 biskupske konferencije Europe. PredsjednikVijeæa je kardinal Peter Erdö, nadbiskup Budimpešte, adopredsjednici su zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ te kardinal Jean-Pierre Ricard, nadbiskup

Bordeauxa. Glavni tajnik je mons. Aldo Giordano, a sjedištevijeæa je u St. Gallenu u Švicarskoj. Konferencija europskihCrkava ujedinjuje 125 Crkava: pravoslavne, protestantske,anglikanske i starokatolièke iz svih europskih država, višeod 40 združenih organizacija. Ustanovljena je 1959. godine,a urede ima u Ženevi, Bruxellesu, i Strasbourgu.

Kardinal Bertone predvodio misu u GuantanamuHavana, 25.2.2008. (IKA) – "Papa želi da kubanski narodnapreduje u jedinstvu i solidarnosti zahvaljujuæi strpljivom iustrajnom dijalogu, gestama pomirenja i mirenja na svimdruštvenim poljima", poruèio je državni tajnik Svete Stolicakardinal Tarcisio Bertone u nedjelju 24. veljaèe u homiliji namisi na Trgu Pedra Agustina Perez y Pereza u kubanskomgradiæu Guantanamo, nedaleko od amerièke baze gdje senalazi zatvor za osumnjièene teroriste, koji se èestoprozivalo zbog kršenja ljudskih prava. Državni tajnik SveteStolice boravi u višednevnom posjetu u prigodi 10.obljetnice pohoda pape Ivana Pavla II. toj otoènoj zemlji uKaripskom moru. Posjet kardinala Bertonea poklopio se saza Kubu povijesnim politièkim promjenama i upravo togadana nakon više desetljeæa vladavine Fidela Castra kubanskaje Narodna skupština izabrala za novog predsjednikanjegova brata Raula, koji zemlju vodi veæ 19 mjeseci. Namisnom slavlju u Guantanamu okupile su se tisuæekubanskih vjernika koji su u Guantanamu, prema pisanjuagencije SIR, doputovali i iz udaljenijih krajeva u prepunimkamionima starijim i od pedeset godina, koji su preureðenida mogu poslužiti kao prijevozna sredstva, jer u Kubi nasnazi zabrana kupovanja i prodaje automobila. "Samo sloga irazumijevanje", poruèio je kardinal Bertone na misi,"predstavljaju melem za ranjeno srce i samo se pomoæu njihmogu konaèno ozdraviti rane uzrokovane napetostima izprošlosti". Kardinal Bertone zajamèio je da Crkva neæenikada prestajati pružati pomoæ u tome pomirenju i sve višebiti zajednièki dom svima, napose siromašnima, bolesnima ipotrebitima. Kardinal Bertone takoðer je podsjetio na velikeštete koje su nedavno prouzroèile poplave i ciklone na istokuzemlje. "Iskustvo zajedništva, ljubavi i uzajamnogpomaganja, koje ste doživjeli u toj tako žalosnoj prigodiomoguæilo vam je da ponovno doživite ono što su doživjeleprve kršæanske zajednice u kojoj su se jedni brinuli za drugei jedni drugima iskazivali gostoprimstvo", poruèio jekardinal, koji je tom prigodom otvorio novo biskupskosjedište udaljeno oko kilometra od mjesta gdje je slaviomisu. U subotu naveèer državni tajnik Svete Stolice umarijanskom je svetištu Caridad del Cobre, udaljenom oko18 kilometara od Santiaga de Cube, sudjelovao namolitvenom susretu na kojem se okupilo oko 3000 vjernika,uglavnom mladih. Dan ranije u petak 22. veljaèe kardinalBertone je u Svetoj Clari blagoslovio spomenik pape IvanaPavla II. podignut u spomen na posjet pokojnog papeWojtyle Kubi. Za svog treæeg posjeta Kubi vidio sam da suodnosi izmeðu države i Crkve u Kubi dosta produbili, rekaoje kardinal Bertone na tiskovnoj konferenciji održanojzajedno s kubanskim ministrom vanjskih poslova FelipeomPerezom Roqueom nakon njihova susreta. Odgovarajuæi nanovinarsko pitanje o stajalištu Svete Stolice o embargu kojisu Sjedinjene Amerièke Države nametnule Kubi, kardinalBertone je ponovio ono što je veæ rekao pokojni papa IvanPavao II. da je "embargo etièki neprihvatljiv". "To jetlaèenje kubanskog naroda a ne sredstvo koje pomažekubanskom narodu da stekne svoje dostojanstvo i svojuneovisnost. To je kršenje neovisnosti naroda", istaknuo jekardinal Bertone, dodavši kako Vatikan potvrðuje tostajalište i zauzima se za ukidanje embarga.

Inozemne vijesti ika

24 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

Papa osudio svaki izravni oblik eutanazijeBenedikt XVI. primio sudionike kongresa "Uz neizljeèivoga iumiruæega bolesnika – etièke i praktiène smjernice"Vatikan, 25.2.2008. (IKA) – Društvo treba omoguæititeškome bolesniku dostojanstveni trenutak smrti, kazao jepapa Benedikt XVI. primivši 25. veljaèe u audijencijusudionike kongresa na temu "Uz neizljeèivoga i umiruæegabolesnika – etièke i praktiène smjernice", koji se uorganizaciji Papinske akademije za život ovih dana održavau Vatikanu, u prigodi XV. opæe skupštine te akademije. Papaje ponovno odluèno osudio svaki oblik izravne eutanazije, teizrazio želju za suradnjom izmeðu Crkve i graðanskihinstitucija kako bi teškome bolesniku i njegovoj obitelji bilapružena potrebna potpora. Èitavo je društvo, a ne samo kršæanska zajednica, pozvanona poštovanje života i dostojanstva teškoga i umiruæegabolesnika, istaknuo je Papa. Lijeènici su na poseban naèindužni pokazati poštovanje prema ljudskome životu u svakomtrenutku njegova zemaljskog razvoja. Citirajuæi svojuencikliku "Spe salvi", Papa je istaknuo kako je društvo kojene uspijeva prihvatiti one koji trpe, okrutno i nehumano. Uslojevitome društvu, koje je pod snažnim utjecajem razvojaproduktivnosti i gospodarskih potreba, krhke osobe isiromašne obitelji mogle bi u trenucima ekonomskih teškoæai bolesti, biti njima nadjaèane. U velikim je gradovima sveviše starijih i samih ljudi, pa i u trenucima teške bolesti ipred smrt. U tim situacijama, poticaji na eutanaziju postajuvrlo jaki, posebice kada se nametne utilitaristièko viðenjeosobe, primijetio je Papa. Benedikt XVI. zatim je još jednom, u skladu s višestoljetnimnauèavanjem Crkve, odluèno osudio svaki oblik izravneeutanazije, te upozorio da solidarno i humano društvo trebavoditi raèuna o teškom stanju obitelji koje ponekad tijekomdugih razdoblja nose teret brige o teškim nesamostalnimbolesnicima. Graðansko društvo i vjernièka zajednicamoraju uložiti napore da svi mogu ne samo živjeti dostojno iodgovorno, nego i prolaziti trenutke kušnje i smrti uzosjeæaje bratstva i solidarnosti, pa i kada do smrti dolazi unekoj siromašnoj obitelji ili u bolnièkome krevetu. Stoga jePapa izrazio nadu u suradnju Crkve i ustanova koja bi moglabiti dragocjena u pomoæi potrebnoj ljudskome životu utrenutku slabosti. Crkva je sa svojim ustanovama koje veædjeluju, kao i s novim inicijativama, pozvana pružitisvjedoèanstvo djelotvorne ljubavi, posebice u kritiènimsituacijama, kada je rijeè o nesamostalnim osobama kojenemaju potporu obitelji, i teškim bolesnicima kojima je,osim odgovarajuæe vjerske potpore, potrebna palijativnaterapija. Osim toga, dodao je Papa, društvo mora zajamèiti dužnupotporu obiteljima koje odluèe brinuti se u vlastitome domuo bolesniku kojemu je potrebna posebno zahtjevna pomoæ, ašto može trajati dugo. Sveti Otac nije propustio istaknutikako, kada se ugasi život, završi zemaljsko iskustvo, ali sekroz preminuæe svakome od nas, izvan vremena, otvara puni konaèni život. Kao što je pouèavala Majka Terezija: nitkone bi smio preminuti napušten i u samoæi, nego bi barem utrenutku smrti trebao u zagrljaju braæe osjetiti Oèevu toplinu,poruèio je Sveti Otac.

.

Kardinal Bertone završio pohod KubiNa završetku svog posjeta državni tajnik Svete Stolice susreose s novim kubanskim predsjednikom Raulom CastromHavana, 26.2.2008. (IKA) – Državni tajnik Svete Stolicekardinal Tarcisio Bertone završio je 26. veljaèe višednevniposjet Kubi gdje je boravio od 21. veljaèe u povodu 10.obljetnice pohoda pape Ivana Pavla II. toj zemlji, javljatalijanska agencija SIR. Na kraju svoga posjeta kardinalBertone susreo se s novim predsjednikom Kube RaulomCastrom, koji je na tu dužnost izabran u nedjelju. Prije toga kardinal Bertone je u Apostolskoj nuncijaturi uHavani imao privatni susret s malobrojnim predstavnicimakatolièkog tiska u Kubi. U zemlji postoji svega 11dijecezanskih mjeseènika odnosno dvomjeseènika teèetrdesetak župskih listiæa koji nailaze na brojne poteškoæekao što je primjerice ogranièavanje naklade od strane vlastizbog nedostatka papira za tiskanje. Vlasti su mi obeæale daæe tisak, radio, a u odreðenim prigodama i televizija biti odsada dostupniji za vjerske sadržaje, poruèio je katolièkimnovinarima kardinal Bertone. Državni tajnik Svete Stolice,koji se za svog posjeta Kubi susreo i s predstavnicimadiplomatskog zbora, takoðer je rekao kako je od kubanskihvlasti zatražio i da se Crkvi dadne više prostora za odgojno-obrazovno djelovanje. Na novinarsku primjedbu da suorganizatori odredili da kardinal Bertone slavi misu uhavanskoj katedrali, u koju može stati relativno mali brojvjernika, kako bi se time u televizijskom prijenosu stvoriodojam da u Kubi ima malo vjernika, kardinal Bertone jepodsjetio da umanjivanje znaèaja odreðenih vjerskihdogaðaja nije tipièno samo za kubanske medije veæ i nekeeuropske, navevši primjer velikih talijanskih dnevnika kojisu prenijeli da se na prošlogodišnjoj vjerskoj manifestacijiFamily Day u Rimu okupilo 50.000 ljudi premda je na skupusudjelovalo èak milijun i pol ljudi, te talijanske državnetelevizije RAI koja pri prijenosu Papin Angelusa s Trga Sv.Petra nikada u krupnom planu ne prikazuje èitav Trg koji jeredovito ispunjen mnoštvom vjernika veæ samo skupinevjernika i time ostavlja utisak da na molitvi s Papomsudjeluje šaèica vjernika. Rekao je takoðer kako su tamošnjatelevizija i radio dosta prostora posvetili njegovu posjetuKubi a kubanska je televizija takoðer izravno prenosila ucijelosti tiskovnu konferenciju održanu dan ranije uMinistarstvu vanjskih poslova u Havani.

Inozemne vijestiika

2527. veljaèe 2008. broj 8/2008

Prilog dokumenti

Bog je žedan naše vjere i naše ljubaviPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 24.veljaèe 2008.Draga braæo i sestre, ove, treæe korizmene nedjelje, liturgijaove godine pred nas donosi jedan od najljepših i najdubljihbiblijskih tekstova: razgovor izmeðu Isusa i Samarijanke(usp. Iv 4,5-42). Sveti Augustin, o kojemu više govorim ukatehezama srijedom, s pravom je bio zadivljen ovimizvještajem, te je napisao njegov znamenit komentar.Nemoguæe je u kratkom razlaganju prikazati bogatstvo ovogevanðeoskog odlomka: valja ga osobno èitati i meditirati,poistovjeæujuæi se s tom ženom koja je jednoga dana, kao itolikih drugih, pošla zahvatiti vodu sa zdenca. Ondje senašao Isus kako sjedi sa strane, "umoran od puta", zapodnevne žege. "Daj mi piti", reèe joj, na njezino èuðenje:bilo je zapravo sasvim neuobièajeno da bi se Židov obratiosamarijskoj ženi i to još nepoznatoj. No, ženino æe seèuðenje još i poveæati: Isus joj je progovorio o "vodi živoj"sposobnoj ugasiti žeð i postati u njoj "izvorom vode kojastruji u život vjeèni". Usto, dokazao je i da mu je poznatnjezin osobni život; objavio je da je stigao èas kad æe seklanjati jedinom pravom Bogu u duhu i istini; a na koncu jojje priznao – što je rijetkost u evanðeljima – da je on Mesija. Sve to polazi od stvarnog i osjetilnog iskustva žeði. Temažeði prožima svo Evanðelje po Ivanu: od susreta saSamarijankom, preko velikog proroštva o Blagdanu sjenica(Iv 7,37-38), sve do križa, gdje je Isus, prije no što æeumrijeti, da bi ispunio Pisma, rekao: "Žedan sam" (Iv 19,28).Kristova žeð predstavlja svojevrsna vrata za pristup uotajstvo Boga koji je ožednio da bi našu žeð utažio, baš kaošto je postao siromašan da bi nas obogatio (usp. 2Kor 8,9).Da, Bog je žedan naše vjere i naše ljubavi. Poput dobra imilosrdna oca on za nas želi svako moguæe dobro, a to jedobro on sam. Žena iz Samarije pak predstavljaegzistencijalno nezadovoljstvo onoga koji nije našao ono štotraži: imala je "pet muževa" i sad živi s nekim muškarcem;njezini ponovljeni dolasci na zdenac izrièu rezignirani naèinživota koji se stalno ponavlja. Sve se meðutim za njupromijenilo toga dana, zahvaljujuæi razgovoru sGospodinom Isusom, koji ju je potresao do te mjere da ju jenaveo da ostavi svoj krèag za vodu i potrèi javiti ljudima uselu: "Doðite vidjeti èovjeka koji mi je kazao sve što sampoèinila. Da to nije Krist?" (Iv 4,28-29). Draga braæo i sestre, i mi otvaramo srce pouzdanom slušanjuBožje rijeèi da bismo, poput Samarijanke, susreli Isusa kojinam otkriva svoju ljubav i kaže: Krist, tvoj spasitelj "ja sam,ja koji s tobom govorim" (Iv 4,26). Neka nam taj dar izmoliMarija, prva i savršena uèenica utjelovljene Rijeèi. Nakon molitve Anðeo Gospodnji:Nedavne poplave opustošile su velika obalna podruèjaEkvadora, izazvavši tešku štetu koju valja pribrojiti onoj štoju je izazvala erupcija vulkana Tungurahua. Dok Gospodinupovjeravam žrtve te nesreæe, izrièem svoju osobnu blizinusvima koji proživljavaju teške sate tjeskobe i nevolje, te svepozivam na bratsku solidarnost, kako bi se stanovništvo tihkrajeva što prije moglo vratiti uobièajenom svakodnevnomživotu. Sljedeæe subote, 1. ožujka u 17 sati, u Dvorani Pavla VI.predvodit æu marijansko bdjenje mladih rimskihsveuèilištaraca. U njemu æe, putem radio-televizijskih veza,sudjelovati i studenti iz ostalih zemalja Europe i obijuAmerika. Zazvat æemo zagovor Marije koja je Sedes

sapientiae, kako bi kršæanska nada potpomogla izgradnjucivilizacije ljubavi na ovim kontinentima i u èitavomesvijetu. Dragi prijatelji sveuèilištarci, oèekujem vas uvelikom broju!

Sveti Augustin, uzor obraæenja, ljubavi i nadePapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 27. veljaèe2008.Draga braæo i sestre, s današnjim susretom zakljuèujemopredstavljanje lika svetog Augustina. Nakon što smo sezaustavili na njegovu životu, njegovim djelima i nekimvidovima njegove misli, koja je doista bila znaèajna i izvršilanemali utjecaj, danas æemo se vratiti njegovu nutarnjemživotu koji je od njega uèinio jednog od najveæih obraæenikakršæanske povijesti. Tom njegovu iskustvu osobito samposvetio svoje razmišljanje za hodoèašæa što sam gapoduzeo u Paviju da bih iskazao štovanje posmrtnimostacima ovog crkvenog oca. Na taj sam mu naèin htioiskazati èast u ime èitave Katolièke Crkve, ali i na vidljivnaèin izraziti svoje osobno poštovanje i zahvalnost svecu skojim se osjeæam posebno povezan, zbog uloge što ju jeimao u mome životu kao teologa i pastira, ali i prije toga kaosveæenika. Još je i danas moguæe ponovno proživjeti iskustvo svetogAugustina ponajviše zahvaljujuæi Ispovijestima, napisanimana hvalu Bogu, a koje oznaèuju poèetak književnog oblikaosobito karakteristiènog za Zapad, autobiografije, to jestosobnog izrièaja o svijesti o sebi. Dakle, tkogod se približiovoj izvanrednoj i zadivljujuæoj knjizi, još i danas vrloèitanoj, brzo postaje svjestan da Augustinovo obraæenje nijebilo iznenadno niti od poèetka u potpunosti dovršeno, negobi ga se prije moglo odrediti kao pravo putovanje kojesvakome od nas može poslužiti kao primjer. Taj je put svojvrhunac imao zasigurno u obraæenju i potom u krštenju, alise nije završio na tom vazmenom bdjenju 387. godine, kad jeu Milanu ovog sjajnog afrièkog govornika krstio biskupAmbrozije. Augustinov hod obraæenja ustvari je nastavljen uponiznosti sve do kraja njegova života, tako da se doistamože reæi kako su razlièiti koraci toga hoda - a lako ih semože razlikovati tri - zapravo jedno jedino velikoobraæenje. Sveti Augustin bio je strastveni tragatelj za istinom: bio je tokroz cijeli svoj život, a prvi korak njegova hoda obraæenja -mogli bismo reæi "prvo obraæenje" - ostvario se upravo upostupnom približavanju kršæanstvu. Augustin je zapravo odsvoje majke Monike, uz koju je uvijek ostao osobito vezan,primio kršæanski odgoj, te je, premda je u mladenaèkimgodinama živio neurednim životom, uvijek osjeæao dubokuprivlaènost Krista, buduæi da je ljubav prema imenuGospodinovu pio s majèinim mlijekom, kao što to on samnaglašava (usp. Ispovijesti, III, 4, 8). No i filozofija,ponajprije ona platonskoga usmjerenja, pridonijela jenjegovu daljnjem približavanju Kristu, jer mu je pokazalapostojanje Logosa, stvoriteljskog razuma. Filozofske knjigenisu mu meðutim pokazale kako dostiæi taj Logos, pa mu jesamo èitanje poslanica svetoga Pavla, u vjeri KatolièkeCrkve, u potpunosti objavilo istinu. Ovo iskustvo Augustinje sažeo na jednoj od najpoznatijih stranica Ispovijesti: onpripovijeda da je, povukavši se u vrt obuzet razmišljanjima,iznenada èuo djeèji glas koji mu je ponavljao pripjev što ganikad ranije nije èuo: tolle, lege, tolle, lege, "uzmi, èitaj,uzmi, èitaj" (VIII, 12,29). Sjetio se tada obraæenja Antuna,

Prilog dokumenti ika

26 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

oca egipatskoga monaštva, te se žurno vratio kodeksu sPavlovim spisima što ga je maloprije imao u ruci. Otvorio gaje, a pogled mu je pao na odlomak Poslanice Rimljanimagdje apostol potièe kršæane da odbace djela tijela i da seodjenu Kristom (Rim 13,13-14). Prosvijetljena srca, osjetioje kako se raspršuje tama sumnje i kako je konaèno slobodanda se u potpunosti daruje Kristu: "Moje se biæe obratio ksebi", kaže on sam (Ispovijesti, VIII, 12,30). Bilo je to prvoobraæenje. Do tog temeljnog koraka svoga dugog puta ovaj je afrièkiretor došao zahvaljujuæi svojoj zauzetosti za èovjeka i zaistinu, zauzetosti koja ga je dovela do toga da traži Boga,velikog i nedostupnog. No, Bog nije dalek, jer se uèiniobliskim ljudskim biæima postavši poput nas. U tom je smisluvjera u Krista dovršila dugu Augustinovu potragu na putuistine. To je put što ga valja poduzeti hrabro ali u istovrijeme i ponizno, sa spremnošæu za trajno èišæenje koje jesvakome od nas potrebno. Augustinovo putovanje meðutimnije bilo završeno. Vrativši se u Afriku nakon krštenja što gaje u Milanu, u vazmenoj noæi 387. godine, primio odmilanskoga biskupa, velikog Ambrozija, utemeljio je malisamostan kamo se povukao s nekolicinom prijatelja kako bise posvetio kontemplativnom životu i studiju. Bio je to lijepisan koji je trajao tri godine, dok nije bio posveæen zasveæenika u Hiponu i odreðen za služenje vjernicima,nastavljajuæi tako život s Kristom, ali u služenju svima. Takoje Augustin, odrekavši se života obilježena samomeditacijom, iz dana u dan uèio kako plodove svoga uma isvoga studija pretvoriti u korist za druge, za jednostavnekršæane i obièan narod u gradu koji æe postati njegovim.Neumorno je ondje obavljao tešku službu koju opisuje ujednoj od svojih prelijepih propovijedi: "Neprekidnopropovijedati, raspravljati, opominjati, izgraðivati, biti naraspolaganju svima - to je ogroman zadatak i velik teret,neizmjerna muka" (Serm. 339,4). Bilo je to drugoobraæenje. No, tu je i posljednji korak Augustinova hoda, treæeobraæenje: ono koje ga je dovelo do toga da svakoga danasvoga života od Boga traži oproštenje. Taj stav dubokeponiznosti pred jedinim Gospodinom Isusom - što je uzorkršæana svih vremena - uveo ga je i u iskustvo intelektualneponiznosti. Augustin, koji je jedan od najveæih likovapovijesti misli, posljednjih je godina svoga života, tako, htiosva svoja brojna djela podvræi pronicljivoj kritici. Tako sunastale njegove Retractationes ("revizije"), koje na taj naèinnjegovu doista veliku teološku misao ukljuèuju u poniznu isvetu vjeru Crkve, koju on jednostavno naziva Catholica -Katolièka. "Shvatio sam - piše u toj svojoj originalnoj knjizi(I, 19, 1-3) - da je samo jedan doista savršen i da su rijeèigovora na gori u potpunosti ostvarene samo u jednome: usamom Isusu Kristu. Sva pak Crkva - svi mi, ukljuèujuæi iapostole - moramo svakoga dana moliti: otpusti na duge našekako i mi otpuštamo dužnicima svojim." Obraæen Kristu koji je istina i ljubav, Augustin ga je slijediokroz èitav svoj život te je tako postao uzor svakog ljudskogbiæa u potrazi za Bogom. Stoga sam htio zakljuèiti svojehodoèašæe u Paviju pružajuæi ponovno na duhovan naèinCrkvi i svijetu, pred grobom ovog velikog Božjegzaljubljenika, svoju prvu encikliku, naslovljenu Deus caritasest - Bog je ljubav. Ona mnogo toga, osobito u prvom svomedijelu, duguje misli svetog Augustina. I danas, kao i unjegovo doba, èovjeèanstvo ima potrebu upoznati iponajprije živjeti ovu temeljnu stvarnost: Bog je ljubav isusret s njime jedini je odgovor na nespokoj ljudskoga srca.To je srce u kojem obitava nada, možda još maglovita inesvjesna kod mnogih naših suvremenika, ali koja otvara zabuduænost, te je i sveti Pavao napisao da smo "u nadi

spašeni" (Rim 8,24). Nadi sam htio posvetiti svoju druguencikliku Spe salvi, a i ona u mnogoèemu duguje Augustinui njegovu susretu s Bogom. U prelijepom tekstu sveti Augustin opisuje molitvu kao izrazèežnje i kaže da Bog odgovara šireæi naše srce prema sebi.Sa svoje strane, mi moramo oèistiti svoje èežnje i svoje nadekako bismo primili slatkoæu Božju (usp. In I Ioannis, 4, 6).Samo nas ona spašava, otvarajuæi nam oèi i za druge.Molimo stoga da nam u životu uvijek bude moguæe slijeditiprimjer ovog velikog obraæenika, te svakog trenutka svogaživota, poput njega, susreæemo Gospodina Isusa, jedinogaspasitelja.

Prilog dokumentiika

2727. veljaèe 2008. broj 8/2008

Prilog prikazi

Katolièka Crkva u HrvatskojU nakladi Glasa Koncila objavljen telefonski imenik iadresar ustanova Katolièke Crkve u HrvatskojU nakladi Glasa Koncila objavljen je telefonski imenik iadresar ustanova Katolièke Crkve u Hrvatskoj. Najnovijiimenik za 2008. godinu na 240 spiralno uvezanih stranicadonosi ažurirane kontakt-podatke o Apostolskoj nuncijaturiu Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji,ordinarijatima, vojnim i policijskim kapelanijama, hrvatskojinozemnoj pastvi. Prvi su put objavljeni podaci o središnjimustanovama redovnièkih zajednica, a na više od 100 stranicaabecednim su redom prikazane osnovne informacije o svimhrvatskim župama. Imenik i adresar u zasebnoj cjelinidonosi podatke o Kotorskoj biskupiji. Korisnici ovogajedinstvenog izdanja na jednome mjestu moæi æe takoðerpronaæi osnovne informacije o katolièkim pokretima izajednicama koje djeluju u Hrvatskoj, postulaturama isvetištima, bogoslovskim i djeèaèkim sjemeništima,gimnazijama i visokoškolskim ustanovama, medijima inakladnicima. Prvi put su objavljeni i kontakt-podaciuredništva filozofsko-teoloških èasopisa te djeèjih vrtiæaširom Hrvatske. Uz podatke o važnijim ustanovama uinozemstvu donose se i oni vezani uz crkvene ustanove uBosni i Hercegovini. Uz novoobjavljeni telefonski imenik iadresar ustanova Katolièke Crkve u RH, u nakladi GlasaKoncila u pripremi je i novi telefonski imenik i adresarZagrebaèke nadbiskupije. Telefonski imenik i adresarustanova Katolièke Crkve u Hrvatskoj 2008. može senabaviti u knjižari Glasa Koncila na Kaptolu 8 u Zagrebu ilinaruèiti putem Interneta (http://knjižara.glas-koncila.hr). (ika-gk/kj)

Priruènik za duhovnu i pastoralnu asistenciju FSR-a iFRAMA-eU izdanju Konferencije generalnih asistenata FSR-aobjavljen je "Priruènik za duhovnu i pastoralnu asistencijuFSR-a i FRAMA-e". Rijeè je o prijevodu priruènika koji supod naslovom "Manuale per l'assistenza all'OFS e allaGiFra" pripremili generalni asistenti iz Rima. Ovo izdanje jeujedno i prvo nacionalno izdanje. U uvodniku ministrigenerali istièu kako je duhovna i pastoralna skrb velikaodgovornost, jer nudeæi vlastiti doprinos napose naformativnom podruèju, duhovni asistent pomaže braæi isestrama FSR-a da rastu u vjernosti jedinstvenojfranjevaèkoj karizmi, u zajedništvu s Crkvom i u jedinstvu scijelom franjevaèkom obitelji. Sam priruènik nastao je kaoodgovor na ponovljene zahtjeve duhovnih asistenata iprovincijala da bi imali Priruènik kao pomagalo za asistentekoji se posveæuju ovoj službi. Svrha Priruènika je pomoæiduhovnim asistentima u njihovoj službi duhovne pratnjebratstvima FSR-a i FRAMA-e kao sintetièko i jasno sredstvoosnovnih tema o FSR-u i FRAMA-i, precizirajuæi i ulogukao i odgovornost duhovnih asistenata. Sadržaj Priruènikarazraðen je u pet glavnih poglavlja: povijest FSR-a, identitetFSR-a, djelatna nazoènost FSR-a u Crkvi i društvu, duhovnai pastoralna asistencije FSR-u i poglavlje o Franjevaèkojmladeži. U šestom poglavlju govori se o suradnji FSR-a sostalim skupinama. Kao dodatak u Priruèniku se nalaziPravilo FSR-a, Statut za duhovnu i pastoralnu asistencijuFSR-a te stara Pravila koja su vrijedila za FSR u tijeku osamstoljeæa povijesti: Memoriale propositi, Supra pontem iMisericordes Dei Filius. (ika-mb/sd)

Drugi vatikanski koncil: DokumentiIzdanje Kršæanske sadašnjostiIzdavaèka kuæa Kršæanska sadašnjost objavila je u veljaèi 7.(popravljeno i dopunjeno) izdanje dokumenata Drugogavatikanskog koncila. Proteklo je više od trideset godinaotkako se pojavilo prvo cjelovito latinsko-hrvatsko izdanjedokumenata Drugoga vatikanskog koncila. Hrvatski jeprijevod popravljen i dotjeran, imajuæi u vidu službenilatinski tekst. Mnogi su dijelovi koncilskoga teksta – oko 50posto – iznova prevedeni. To vrijedi u prvom redu za sveèetiri konstitucije, od kojih je tekst konstitucije Lumengentium posve iznova preveden. U KS-u istièu da su pritomtežili za što veæom vjernošæu originalu i za što èitljivijimhrvatskim tekstom. Napominju da ovo novo izdanje nipoštone želi omalovažiti vrijednost i zasluge prvoga i susljednihizdanja dokumenata jer ta su izdanja utkana u koncilskuobnovu Crkve u nas. Želja izdavaèa je da s ovim novimizdanjem ta obnova ide dalje te da dobije što pouzdanijioslonac u samom koncilskom tekstu. Da bi se èitatelji –napose profesori i studenti teologije, pastoralni i katehetskidjelatnici, kao i svi oni kojima je stvar nove evangelizacijena srcu te uopæe svi zainteresirani – mogli što uspješnijeslužiti ovim izdanjem, dodani su posebni uvod, kronologijaKoncila i sva potrebna kazala. Djelo je takoðer obogaæenokazalom latinskih pojmova koje omoguæuje snalaženje ulatinskom tekstu kao i kratkim popisom najvažnije koncilskeliterature koja æe pomoæi u produbljivanju studija i analizitekstova. Ovo izdanje dokumenata Drugoga vatikanskogkoncila donosi paralelno i dvostupèano latinski i hrvatskitekst, kao i pripadne bilješke na dnu stranice. Na rubovimastranica – uz uobièajenu numeraciju paragrafa u samomtekstu– dodani su i brojevi koji se odnose na odlomke unutarpojedinih paragrafa, radi lakšega snalaženja u citiranjudokumenata, što je posebno važno kod duljih paragrafa.Latinski je tekst preuzeti iz Acta Apostolicae Sedis, što jenaznaèeno u prvoj bilješci odmah na poèetku svakogadokumenta; tu je takoðer naveden datum konaènogaglasovanja o dokumentu, kao i broj glasova ("placet", "nonplacet, "vote nulla"). (ika-mp/kj)

Kratka povijest Drugoga vatikanskog koncilaKršæanska sadašnjost objavila je knjigu Giuseppea Alberiga"Kratka povijest Drugoga vatikanskog koncila (1959. –1965.)". Dana 25. sijeènja 1959. papa Ivan XXIII. priopæioje odluku o sazivanju novoga koncila, koji æe se zvati Drugivatikanski. Upravo tom neoèekivanom odlukom zapoèinjepovijest dogaðaja koji æe oblikovati lice katolištva 20.stoljeæa i obilježiti kršæanske zajednice diljem svijeta. Ovaknjižica iznova prati tijek toga zbivanja: drugu fazu pripremekoja je uslijedila nakon najave koncila; poèetak radova, 11.listopada 1962.; èetiri susljedna razdoblja, oznaèena smræuIvana XXIII. i izborom Pavla VI., èiji je vrhunac sveèanizavršetak radova, 8. prosinca 1965., kada je proèitana porukaèovjeèanstvu. Autor – izravni svjedok koncilskih radova –èitatelju, štoviše predoèuje èak duhovnu situaciju i atmosferutih godina. (ika-mp/kj)

Prilog prikazi ika

28 27. veljaèe 2008. broj 8/2008

8/2008 - ikaika.hr/bilteni/bilten_08-2008.pdfteologija simbola u nastavi vjeronauka biskupijsko...

Documents