1/2011 - ikaika.hr/bilteni/bilten_01-2011.pdf · hvalevrijedan pothvat župljana sa splitskih...

1/20115. sijeènja 2011.

"Vjeronauk u društvenom i humanistièkom

podruèju suvremene škole"

Oko 550 vjerouèiteljica i vjerouèitelja u osnovnim

školama okupilo se na tradicionalnoj trodnevnoj

Katehetskoj zimskoj školi u Meðubiskupijskom

sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati

Svjetski dan mira u Vatikanu

Ne smijemo popustiti pred klonulošæu duhom ni pred

rezignacijom, a još manje pred prijeteæim napetostima

ovog trenutka, posebno ne pred diskriminacijama,

nepravdama i vjerskom netrpeljivošæu, kojom su danas

najviše pogoðeni kršæani, poruèio je Benedikt XVI. na

misi koju je u bazilici Sv. Petra služio zajedno s

najvišim predstavnicima Rimske kurije u prigodi

proslave 44. svjetskog dana mira

33. hodoèašæe povjerenja

Više od trideset tisuæa mladih iz Europe i drugih

kontinenata, meðu njima i oko 700 iz Hrvatske, okupilo

se u Rotterdamu na 33. hodoèašæu povjerenja, koje

svake godine organizira ekumenska zajednica iz Taizea

Svim vjernicima kršæanskoga Istoga koji božiæne

blagdane slave po julijanskome kalendaru želimo

radostan i blagoslovljen Božiæ!

Uredništvo i uprava Informativne katolièke agencije

Domovinske vijesti

Susret obitelji s brojnom djecom Požeške biskupije

15. obljetnica rada Caritasova Dnevnog boravka za djecu

Zadar: Koncert "Tisuæu glasova Božiæu"

Bibinje: Donacija djeèjem vrtiæu samostana karmeliæanki

Završila manifestacija "Otvorite vrata od Božiæa 2010."

U Varaždinu srušeno poprsje bl. Alojzija Stepinca

Susret volontera Caritasa Varaždinske biskupije

Hvalevrijedan pothvat župljana sa splitskih Mejaša

Biskup Škvorèeviæ primio gradonaèelnika Lipika

Molitveni doèek Nove godine u Sisku

Novi festanjuli kap. Vlaho Kulušiæ i Nikola Miloslaviæ

U Ludbregu zapoèela jubilejska godina

Žive jaslice u Crnom

Metropolit Jovan uputio božiænu poruku

Slavlje creskoga zaštitnika sv. Izidora

Zasjedanje biskupa Zagrebaèke metropolije u Bjelovaru

Inozemne vijesti

U Vatikanu osnovano novo financijsko tijelo

Kampanja za puštanje na slobodu dužnièkih zatvorenika u Šri Lanki

U bombaškom napadu u Aleksandriji poginulo više od dvadeset

kršæana

U 2010. godini ubijena 23 pastoralna djelatnika

Europski dan obitelji u Madridu

Više od 2,2 milijuna hodoèasnika sudjelovalo na susretima s Papom

Prilog dokumenti

Katarina Bolonjska i duhovna oružja protiv zla

On - on je mir!

Ostanimo ujedinjeni u Kristu, našoj nadi i našem miru!

Domovinske vijesti

Susret obitelji s brojnom djecom Požeške biskupijePožega, 28.12.2010. (IKA) - U prigodi božiænih blagdana teblagdana Svete obitelji u Požegi se na blagdan Nevinedjeèice, 28. prosinca, održao sedmi susret obitelji s petero iviše djece iz Požeške biskupije, za sada jedinstven uHrvatskoj. U biskupiji ima gotovo pet stotina takvih obiteljikoje imaju oko 2700 djece. Susret je poèeo euharistijskim slavljem koje je u požeškojkatedrali Sv. Terezije Avilske predvodio požeški biskup dr.Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji s katedralnim župnikomIvicom Žuljeviæem, ravnateljem biskupijskog CaritasaSašom Paveljakom i tajnikom Goranom Lukiæem.Pozdravljajuæi prepunu katedralu djece i njihovih roditelja uuvodu slavlja biskup je kazao kako je pred našim oèimadijete Isus položeno u jaslice u siromaštvu jedne štalice. "Utom djetetu Bog je položio svoju pobjednièku snagu životanad smræu i dozvao nam u svijest kako se ta pobjeda životadogaða u raðanjima novih ljudi. Vama, koji opredijeljeni zaživot primate novu djecu, od srca èestitam što razumijetejaslice i što ste se s Bogom svrstali na stranu života", poruèioje biskup okupljenim obiteljima.Podsjetio je kako se u Isusovo vrijeme jedan od moænika poimenu Herod prestrašio Isusova roðenja zbog èega je daopogubiti djecu od dvije godine i naniže u Betlehemu iJeruzalemu. Tužna je èinjenica, nastavio je, da i danas imaonih koji rade protiv života, koji su sudionici ubojstavanedužne djece putem pobaèaja i na druge naèine. Pozvao jesve da mole za ta nedužna mala biæa, ali i za one koji nesluže životu kako bi se opredijelili za život. U homilijibiskup je kazao kako je Božiæ u obiteljima s brojnom djecombio radostan jer u takvim obiteljima postoji uzajamnostprihvaæanja i meðusobnog obogaæivanja onim što svatkonosi u svom srcu, a time se dogaða snaga i bogatstvo Božiæa.Obitelji s brojnom djecom zaslužuju poštovanje koje im i onosobno želi izreæi na ovakvom susretu. U javnom politièkomživotu, nastavio je, razmišlja se na koji naèin Hrvatskojosigurati bolju buduænost te se u tom pogledu nastojipoboljšati gospodarska situacija jer se misli da je materijalnoono što osigurava buduænost. "Želim vam danas reæi, drageobitelji, da ste vi hrvatska buduænost, èovjek je hrvatskabuduænost. Pokatkad u skromnim ili èak siromašnimuvjetima prihvaæate život, žrtvu iz ljubavi, i na taj naèinnajbolje izgraðujte buduænost naše zemlje. Ta žrtva izljubavi donosi smisao i sreæu životu daleko veæu od biloèega drugog", kazao je biskup Škvorèeviæ. Dodao je kako izevanðelja saznajemo kako su u Isusovo vrijeme Herod i nekimoænici oko njega izgraðivali svoj svijet. Meðutim, Bog jekroz roðenje siromašnog djeteta u štalici zapoèeo s veæommoæi nego li je ona u kraljevskim dvorima. Ta njegova moæbila je u ljubavi koja æe na križu našu smrtnu sudbinupreokrenuti u pobjedu života. S druge strane, kralj Herodzavršio je u nemoæi svoje sebiènosti koja je posijala smrtonih najnevinijih, djeèice. Oni nisu izgubljene žrtve. Crkvaih vidi sjedinjene s Isusom i njegovom žrtvom. U današnjemsvijetu, pogotovo u europskim okolnostima, upozorio jebiskup, kao da se ponavlja ista betlehemska povijest. S jednestrane su mali jednostavni ljudi koji vjeruju životu i u brakuprihvaæaju brojnu djecu te na taj naèin suraðuju s Bogom, aoni koji žive po nekom svom naumu èesto su protiv života iismjehuju obitelji s brojnom djecom. Takva strategija, kažebiskup, vrlo je blizu one Herodove i ona nema buduænosti jerje buduænost Božja i onih koji s Njime suraðuju. Biskup jezatim kazao kako je tijekom ove godine krstio peto i svako

daljnje dijete u 31 obitelji s kojima se ponaosob tada i susreote porazgovarao. Posvjedoèio je o tim susretima, a posebno ojednoj obitelji koja je na krštenje donijela šesto dijete. Kadaje supruga prvi puta ostala trudna pa i kod drugih trudnoæabilo joj je savjetovano da pobaci dijete, da ne ide na raðanjacarskim rezom. U bolnici gdje je rodila posljednje dijete,svjedoèi majka, bila su ipak dvojica lijeènika ginekologakoji ju nisu tako savjetovali nego su joj bili podrška. "Majkakao i cijela obitelj osjetila je radost što postoji i takavlijeènik koji ne gleda prezrivo nego ju podupire u onome štoje pošteno i èasno. Dragocjeno je što ima lijeènika koji stojena strani života", kazao je biskup, dodajuæi kako treba molitida ima ovakvih obitelji koji su hrabri u podupiranju iprihvaæanju života. Naveo je zatim kako je pozitivno što Sudza ljudska prava u Strasbourgu nedavno donio odluku dadijete kome je majka branila da viða oca ima pravo nazdravo odrastanje, a to znaèi da ima pravo biti i s ocem i smajkom. "Èovjek je biæe obitelji jer je obitelj prirodnozajedništvo braènih drugova i djece. U tom zajedništvu setek raste zdravo jer je tako Bog smislio. Dok se Božji naumostvaruje u braku i obitelji mi vam zdravo živimo. Rastavanije zdravo stanje ni za roditelje ni za djecu. Pravo je pitanjekako u obitelji živjeti što dublje zajedništvo i povezanost. SBogom se to može najbolje", poruèio je biskup, koji jeobitelji povjerio Božjoj ljubavi. Na kraju slavlja biskup jesve obitelji povjerio Gospi voæinskoj, moleæi njezinumolitvu. Predložio je zatim da se iduæi susret obitelji održi uVoæinu 5. srpnja iduæe godine, na obljetnicu utemeljenjaPožeške biskupije, kada æe biti slavlje posvete obnovljenecrkve Majke Božje u Voæinu. Obitelji su prihvatile takavprijedlog, a zatim su se svi uputili u sportsku dvoranuGrabrik gdje je druženje nastavljeno uz prigodan program idomjenak. Na poèetku programa biskup je proèitao pismokoje je za tu prigodu uputio obiteljima s brojnom djecom.Svaka obitelj dobila je i novèani dar kao što ga dobije iprilikom krštenja petog i svakog drugog djeteta. U ovojgodini biskup Škvorèeviæ krstio je djecu u èak 31 takvojobitelji kojih je, kaže, svake godine sve više.

Koncert "Poklonimo se malom Božiæu"Zagreb, 28.12.2010. (IKA) - Na blagdan Nevine djeèice, uutorak 28. prosinca, djeèji zbor "Paulus" zagrebaèke župe sv.Pavla održao je u župnoj crkvi božiæni koncert "Poklonimose malom Božiæu". Koncertu su u prepunoj crkvi nazoèile ivrhovna glavarica Družbe služavki Malog Isusa s. Maria-Ana Kustura, zamjenica vrhovne glavarice s. Irena Olujeviæ,provincijalna glavarica Zagrebaèke provincije služavkiMalog Isusa s. Katarina Peniæ-Sirak te još nekolikoredovnica te Družbe. Sedamdesetero djece, koliko ih jenastupilo na koncertu, pod ravnanjem s. Emanuele Peènik,SMI, otajstvo Kristova roðenja prikazalo je krozkombinaciju božiænog igrokaza za djecu naslova "Razgovorzvjezdica" autorice Marijane Andrišek te dvanaestsuvremenijih božiænih pjesama. Koncert je bio uvod ublagoslov djece koji se tradicionalno obavlja na blagdanNevine djeèice, a koji je podijelio župnik DragutinCeroveèki, moleæi pritom za svu djecu župe. Župnik jeuputio rijeèi zahvale svim èlanovima zbora na uloženomtrudu u pripremi koncerta kojim su nazoènima još višepribližili otajstvo Isusova roðenja.

Domovinske vijesti ika

2 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

15. obljetnica rada Caritasova Dnevnog boravka za djecuÈakovec, 28.12.2010. (IKA) - Misnim slavljem na blagdanNevine djeèice, 28. prosinca, proslavljena je 15. obljetnicaosnutka i djelovanja Dnevnog boravka djece s posebnimpotrebama u Èakovcu. Ta ustanova Caritasa Varaždinskebiskupije, koja danas djeluje pod nazivom "Dr. AntunBogdan" u spomen na meðimurskog sveæenika (Podturen1913. - Zagreb 2001.) koji je 1987. g. svoju kuæu u Èakovcudarovao Caritasu za skrb o djeci s najtežim invaliditetom,poèela je s radom 4. sijeènja 1996. kao Djeèji dom CaritasaZagrebaèke nadbiskupije. Nakon što je 2002. zahvaljujuæimnogobrojnim darovateljima završena izgradnja novezgrade u dvorištu, skrb o djeci, koja u toj ustanovi boravetijekom dana a potom se organiziranim prijevozom vraæajusvojim obiteljima diljem Meðimurja, podignuta je nakvalitetniju razinu. Tijekom ove godine ustanova je skrbila o20-ero djece i mladih u dobi od 8 do 30 godina, koji bolujuod najtežih oblika cerebralne paralize i drugih ošteæenja.Takoðer je spremna skupina od desetero predškolske djece okojima æe se skrbiti nakon što ustanova uskoro dovršiodgovarajuæi postupak registracije. Na misi, koju je uèakoveèkoj župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa predvodiovaraždinski biskup i predsjednik Hrvatskoga Caritasa JosipMrzljak, okupili su se djeca - korisnici Dnevnog boravka sasvojim obiteljima, djelatnici ustanove na èelu s voditeljicomKatarinom Hoblaj, te mnogobrojni volonteri, darivatelji,donatori i prijatelji te ustanove, meðu kojima i predsjednik iravnatelj Biskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina i mr.Ante Šola. S biskupom su, meðu ostalima, suslavilièakoveèki franjevci koji vode župu sv. Nikole na èijem sepodruèju ustanova nalazi te u kojoj jednom mjeseènopredvode misu, te Pavao Markaè, župnik iz Svete Marije,dugogodišnji donator i prijatelj velike obitelji CaritasovaDnevnog boravka, te jedan od brojnih sveæenikaVaraždinske biskupije koji novèanim darovima redovitopomažu skrb o djeci s posebnim potrebama na podruèjubiskupije. Sve je pozdravio domaæi župnik i gvardijan fraStanko Belobrajdiæ. U propovijedi je biskup istaknuo kakose upravo u odnosu prema djetetu ogleda prihvaæa li èovjekBoga ili ga odbacuje, a osobito se to oèituje u odnosu premadjetetu koje je najslabije i najpotrebnije, kao što su to djeca okojima se skrbi u toj ustanovi. Potaknuo je okupljene datrajno promišljaju o Božjoj rijeèi koja je došla na svijet injezinoj sudbini, ne samo u vrijeme Isusova roðenja, nego iu današnje vrijeme, buduæi da je Roðenje Isusovo dogaðanjekoje neprestano traje i stalno se dogaða. U molitvi vjernikaspomenulo se svih dobroèinitelja Caritasove ustanove,osobito pokojnog sveæenika dr. Antuna Bogdana èijim jedarom zapoèeto veliko djelo karitativne ljubavi premanajpotrebnijoj djeci Meðimurja. Nakon mise prireðeno jedruženje u prostorijama Caritasova Dnevnog boravka, gdjesu se pridružili i neki od darivatelja. Meðu mnogima bili su ipredstavnici Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata,lijeèenih od PTSP-a, koji su od nekoliko meðimurskih tvrtkiza potrebe Caritasove ustanove prikupili 2.550 kuna zanabavu didaktiènih pomagala. Tom se prigodom prisjetiloproteklih 15 godina djelotvorne ljubavi koja je u zajedništvoljubavi i nesebiènog sebedarja okupila mnogobrojne ljude sasvih strana Meðimurja, te osobito radosnog otvorenja novezgrade 6. rujna 2002. godine kada je prilikom blagoslovablagopokojni varaždinski biskup Marko Culej na prvustranicu ljetopisa ustanove zapisao: "Neka Božji blagoslovostane nad ovim domom, nad onima koji æe ovdje svjedoèitiljubav kao i nad onima koji æe biti dionici te pažnje i ljubavi.Gdje god na zemlji ima dobrote tu je veæ na zemlji komadiæneba. Danas je ovdje u Èakovcu prisutan komadiæ neba!"

Zadar: Koncert "Tisuæu glasova Božiæu"Zadar, 28.12.2010. (IKA) - Želja Zadarske nadbiskupije,organizatora koncerta "Tisuæu glasova Božiæu" da tasredišnja glazbena božiæna manifestacija u Zadru bude uobiteljskom ozraèju u cijelosti se ostvarila. Dvanaestugodinu u nizu, ali prvi put u velikoj sportskoj dvoraniKrešimira Æosiæa na Višnjiku, 28. prosinca velebnu dvoranudo posljednjeg mjesta ispunilo je 5000 posjetitelja, predkojima je u razlièitim glazbenim skupinama nastupilo 800izvoðaèa. To su Zbor Ivana Pavla II. kojeg èini 18 župnihzborova pod ravnanjem Žana Moroviæa i u orguljaškojpratnji Dragana Pejiæa, Anðela Æurkoviæ Petkoviæ i JosipMihatov, ujedno likovi Marije i Josipa u prizoru živih jaslicaotvorili su sveèanost Marijinom uspavankom. Osobitu radostizazvala je razigranost i raspjevanost djece iz vrtiæa Radost iSunce pod vodstvom s. Klare Puljiæ koji su izveli Visomleteæ i Djetešce nam se rodilo. Puèku tradiciju božiænogèestitanja izvrsno su uprizorili Djeca kolendari Kali èija jeizvedba "Na dobro vam došla badnja veèer" u narodnojnošnji i interpretaciji poput baka i djedova izazvalavišestruke aplauze publike. Božiænu tradiciju predstavili su iKUD-ovi Nevijana – Neviðane i Gradina – Polaèa, djeèjafolklorna skupina Ražanac, Puèki crkveni pjevaèi Sali,muške klape Pakoštane, Bibinje, Kondura iz Nina, Vir, sv.Nikola biskup iz Crnog, Težaci – Paljuv, Cantus, a klapaKadena izvela je "Dubrovaèko kolendavanje". Nastupili su i Muški katedralni zbor sv. Stošije, BranimirButuriæ, Ivan Dražoviæ, Iæo Sikiriæ, Amenda Stošiæ, ZoranJelenkoviæ, Marinko Rušev Bepo, Albino Pino Kotlar,Mihovil Modriniæ, Zbor mladih Magnificat Bibinje, Vokalnisastav Udruge katolièkih medicinskih sestara i tehnièaraZadar, ženske klape Libar iz Privlake, Kulina-Vlašiæ iBarufa, Katolièka karizmatska zajednica Apostoli KrviKristove i sveæenièka klapa sv. Zoilo. Pokrovitelji koncertasu Grad Zadar i Zadarska županija, a sponzor OTP banka.Umjetnièki ravnatelj koncerta je Žan Moroviæ, scenografDarko Petkoviæ, a u želji da to bude sveèanost božiænepjesme i rijeèi redateljica Milena Dundov je izmeðu pjesamaèitala misli iz hrvatske božiæne lirike. "Lijepo, pobožno isadržajno. Vjerujem da æe svatko sanjati tu veèer i èuti usvojoj duši prekrasne glasove koje smo èuli", rekao jezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, srdaèno zahvalivšiizvoðaèima i publici na velièanstvenom odazivu koja jedošla u zajedništvu podijeliti radost Božiæa. "To je prva obiteljska sveèanost i druženje u Zadarskojnadbiskupiji ususret susretu s papom Benediktom XVI. uZagrebu. Zato æu poslati brzojav Svetom Ocu i reæi da smose poèeli pripremati za nacionalni susret obitelji u Zagrebu",poruèio je mons. Puljiæ i najavio još jedan veliki obiteljskisusret, na otvorenom, u župi sv. Mihovila u Vrani, uzpodršku i nadbiskupijskog Povjerenstva za obitelj. U Vranise veæ 2004. održao veliki nadbiskupijski susret obitelji, aokoliš župne crkve svojom prostornošæu i ambijentomzadovoljava potrebe tako velikog zajedništva. Uz želju zaBožjim blagoslovom u novoj godini, nadbiskup Puljiæ jerekao: "Mislio sam i na mog predšasnika Ivana Prenðu kojije zdušno podržavao manifestaciju 'Tisuæu glasova Božiæu' ipreporuèio ga Božjem milosrðu". Don Milivoj Bolobaniæ,predsjednik Organizacijskog odbora za pripremu, istaknuo jeznaèaj kontinuiteta održavanja tog koncerta duge tradicije,rekavši da je nadbiskupiju u organizaciji vodila želja zakršæanskom, obiteljskom proslavom Božiæa; ujedno je to dugdjeci, mladima i svim vjernicima Zadarske nadbiskupije. Uzsveæenstvo i redovništvo, bake i djedove i tisuæe roditelja sdjecom koja su pjesme pratila veseleæi se i igrajuæi u svojimrazigranim krugovima, na koncertu su sudjelovali i zadarskigradonaèelnik Zvonimir Vranèiæ i župan Stipe Zriliæ.

Domovinske vijestiika

35. sijeènja 2011. broj 1/2011

Bibinje: Donacija djeèjem vrtiæu samostana karmeliæankiNjemaèki dobroèinitelji donirali 2000 eura za plaæanjenamještaja i opreme vrtiæaBibinje, 29.12.2010. (IKA) - Njemaèki dobroèiniteljiManfred i Marion Nürnberger iz Humanitarnog akcijskogkruga iz Töpena u Njemaèkoj posjetili su u srijedu 29.prosinca djeèji vrtiæ sv. Male Terezije koji djeluje usamostanu Sv. obitelji karmeliæanki Božanskog srca Isusovau Bibinjama. Donirali su 2000 eura za plaæanje namještaja iopreme vrtiæa. Trenutaèno je u vrtiæ kapaciteta 40 djeceupisano 25 djece. Bibinje je župa u kojoj je natalitet godišnjegotovo trostruko veæi od mortaliteta, obitelj u prosjeku imaèetvero djece. Dosad je ove godine u Bibinjama 26 umrlih, a66 roðenih. "Mi smo radosni što živimo u mjestu gdje sevrednuje život. Svake godine je više od 50 roðenih. Bibinjeje živo i obitelji vole djecu. To je prava oaza nataliteta",rekla je predstojnica samostana s. Paulina Andlar,preporuèivši se daljnjoj dobroti dobroèinitelja. Preostaje jošdjeèje igralište urediti potrebnim djeèjim sadržajima, bliži seproljeæe kad æe se igrati u dvorištu. "Želimo pomoæi našemmjestu i društvu. Ulažemo koliko možemo. Želimo ostvaritikarizmu i apostolat naše utemeljiteljice bl. Majke MarijeTerezije od sv. Josipa. Svaka pomoæ nam znaèi da možemoraditi s djecom i mladima", rekla je s. Paulina, istaknuvši dasu na katu samostanske kuæe dvije spavaonice gdje spavajudjeca iz djeèjeg doma u Zagrebu na Vrhovcu kad doðu naljetovanje. Zimi je to smještaj za djevojke koje sudjeluju naduhovnoj obnovi i susretima za mlade. Na susretu sdobroèiniteljima u Bibinjama sudjelovala je i provincijalkakarmeliæanki BSI s. Anastazija Veiæ. Nürnberger je s.Paulini predao i veliki plakat na kojem su djeca iz vrtiæa unjegovom mjestu Hof na sjeveru Bavarske u raznim bojamaotisnuli svoje dlanove te su poslali fotografije uz srdaènepozdrave i najbolje želje bibinjskim vršnjacima. Manfred imje donio i lijepe igraèke što je izazvalo osobitu radostmalenih Bibinjaca. U dogaðaju je sudjelovao i bibinjski naèelnik Nino Šimuniækoji je sa zadovoljstvom upoznao njemaèke prijatelje kakoOpæina Bibinje konkretno podržava život solidarnošæu isocijalnom osjetljivošæu. Za prvo novoroðeno dijete obiteljdobiva 2 000 kn, za drugo, treæe i dalje 3 000 kn. Stipendirase 61 student i nadareni sportaši s 3 000 i 5 000 kn;srednjoškolcima se subvencionira javni prijevoz, obitelji upotrebi primaju jednokratne pomoæi. Opæina je i za izgradnjusamostana Sv. obitelji donirala više od pola milijuna kuna.Naèelnik Šimuniæ pozvao je njemaèke dobroèinitelje naljetovanje u Bibinje. Sudionik susreta bio je i njemaèki vojniataše u Hrvatskoj Ralf Mayer koji je u suradnji svolonterkom Pro Vite Jasnom Obad predložio pružanjepomoæi bibinjskom vrtiæu. Novac je donirala dobrotvornazaklada iz Münchena. Nürnbergerovi godinama pomažupotrebe u Zadarskoj nadbiskupiji: udrugu Pro vita, bolnice,domove u namještaju i ostalim potrepštinama. Mayer jerekao da njemaèka vojska nakon svog preustroja podržavahumanitarne aktivnosti raznim vrstama oprema, kuhinja,kreveta, saniteta; drago im je suraðivati s Nürnbergerovimajer znaju da pomoæ i sredstva dolaze na konkretno mjestogdje treba. I njemaèko veleposlanstvo želi pomoæi opæine,gradove i županije na putu u EU jer i nakon èlanstva zemljenailaze na administrativne poteškoæe, rekao je Mayer. Zato uNjemaèkoj traže partnere koji mogu pomoæi Hrvatskoj. Upratnji njemaèkog veleposlanika u Hrvatskoj BerndaFischera ti su se prijatelji Hrvatske susreli i sa zadarskimžupanom i gradonaèelnikom te dogovorili moguæe naèinesuradnje izmeðu Bavarske i zadarskog podruèja, npr.povoljnim letovima iz Bavarske u Zadar. Njemaèkidobroèinitelji darovat æe i kombi vozilo zadarskoj HVIDRI.

Biskup Jezerinac na slavlju u Vojnoj kapelaniji u VelikojBuniVelika Buna, 29.12.2010. (IKA) – "To je dan kadarazmišljamo ne samo o Svetoj nazaretskoj obitelji, nego idan kada razmišljamo i o našim obiteljima, posebno oobiteljima hrvatskog vojnika, moleæi se da budu nalik nanazaretsku obitelj", kazao je vojni biskup Juraj Jezerinac,predvodeæi 29. prosinca sveèano prijepodnevno euharistijskoslavlje uz blagdan Svete obitelji, nebeske zaštitnice Vojnekapelanije Velika Buna kraj Zagreba. Upozorivši da sudanas brak i obitelj ugroženi više nego ikada, biskup se uhomiliji spomenuo neprihvatljivih ponašanja, kao što jezajednièki život muškaraca i žene bez pravnoga oblika brakaili još teže prihvatljive pojave istospolnih zajednica koje seteško mogu ukorijeniti u društvu èija jezgra je obitelj.Govoreæi o ugroženosti obitelji, upozorio je da od toga nisuizuzete niti obitelji vojnika, koji èesto živi u stresnimsituacijama pa su zbog toga upravo te obitelji još višeizložene opasnosti da se ne raspadnu. Crkva je nastojalaodgovoriti na te izazove na taj naèin što organizira seminare,duhovne vježbe i braène vikende, koji se sve više i veomauspješno razvijaju i tako spašavaju obitelj, još više jeuèvršæuju, a posebno braène parove. Sveta obitelj ostaje uzorživota svake obitelji, kako bismo je mogli nasljedovati usvetosti života i nepokolebljivom pouzdanju u Boga,zakljuèio je vojni biskup.

Završila manifestacija "Otvorite vrata od Božiæa 2010."Na koncertu u šibenskoj katedrali nastupilo 450 pjevaèa iz13 župa Šibenske biskupijeŠibenik, 29.12.2010. (IKA) - Koncertom "Veselje tinavješæujem" 29. prosinca u katedrali Sv. Jakova završila jekulturno-vjerska manifestacija "Otvorite vrata od Božiæa2010. - Advent i Božiæ u šibenskoj katedrali". Nastupilo je450 pjevaèa iz trinaest župa Šibenske biskupije: katedraleSv. Jakova, Gospe van grada, Baldekina, Šubiæevca, Njivica,Murtera, Vodica, Prviæ Šepurine, Tisnog, Jezera, Zatona,Drniša i Knina. Na koncertu su pjevali i Laudantesi, glazbenisastav mladih Šibenske biskupije. Koncert "Veselje ti navješæujem" dobra je prilika da se èujutradicionalni božiæni napjevi Šibenske biskupije, kao i oniumjetnièki nadahnuti Božiæem, kazala je organizatoricakoncerta i voditeljica Ureda za liturgijsku glazbu Šibenskebiskupije Jelena Mikulandra. Istaknula je kako je koncertdobra prilika za meðusobno druženje i upoznavanje crkvenihpjevaèa Šibenske biskupije. "Božiæ je raspjevao dušuhrvatskog naroda", kazao je šibenski biskup Ante Ivas.Tome u prilog ide i to okupljanje velikog broja pjevaèa,mišljenja je biskup.

U Varaždinu srušeno poprsje bl. Alojzija StepincaVaraždin, 30.12.2010. (IKA) - U noæi sa srijede 29. naèetvrtak 30. prosinca, nepoznati poèinitelj ili više njih, srušioje bronèani kip, poprsje bl. Alojzija Stepinca u parku izazgrade Biskupskog ordinarijata i katedrale u Varaždinu. Bronèano poprsje rad je akademskog kipara Ante Jurkiæa, aVaraždinskoj biskupiji darovao ga je godine 2007. tadašnjiministar kulture mr. Božo Biškupiæ. O tom nemilomdogaðaju obaviještena je policija koja je obavila oèevid ipokrenula potragu za poèiniteljima.

.


4 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

Božiæna i novogodišnja èestitka Benediktu XVI.Zadar, 30.12.2010. (IKA) - Zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ uputio je papi Benediktu XVI. božiænu i novogodišnjuèestitku. Tim povodom nadbiskup ujedno moli za blagoslovobitelji u svjetlu priprave za Papin dolazak u Zagreb inacionalni susret obitelji, u želji da i obitelji Zadarskenadbiskupije aktivno doprinesu obiteljskom zajedništvu uZagrebu. Èestitka glasi: "Sveti Oèe! Sveæenici, redovnice iredovnici, roditelji, djeca i mladi, predstavnici graðanskevlasti, bogoslovi, sjemeništarci i vjerouèitelji, te brojniaktivni vjernici laici, okupili su se u sportskoj dvorani naVišnjiku na uobièajenom koncertu '1000 glasova Božiæu'kako bi pjesmom izrazili svoju radost Ocu koji nam jedarovao svoga Sina Isusa Krista. U zajedništvu molitve ipjesme 12 klapa, osam solista, dva djeèja zbora, èetirikulturno-umjetnièka društva te veliki zbor 'Ivan Pavao II.' od400 pjevaèa, sastavljen od župnih zborova diljem grada inadbiskupije, svi skupa izrièemo Vašoj Svetosti osjeæajedubokog sinovskog poštovanja, odanosti i vjernosti, te Vamod srca èestitamo svetkovinu Isusova roðenja i povjeravamosnazi Duha Svetoga Vaše služenje opæoj Crkvi i svijetu unovoj 2011. godini. Ovaj božiæni obiteljski susret, kao isljedeæi koji kanimo održati u svibnju 2011. g., naša jeneposredna priprava za Vaš dolazak u Hrvatsku. Timbožiænim koncertom veæ sada izražavamo Vašoj Svetostiiskrenu zahvalnost što æete nas 4. i 5. lipnja iduæe godinepohoditi i utvrditi u zajedništvu apostolske vjere. MolimoVaš apostolski blagoslov za naše obitelji, posebice za one sbrojnom djecom, za siromašne i sve druge koji trpe zbogsocijalnih nevolja, da potpomognuti razumijevanjem isolidarnošæu braæe i sestara budu ispunjeni Božjom utjehomi nadom. Dok se s pjesmom radujemo božiænom Otajstvu, odsrca Vas, Sveti Oèe, i s ljubavlju pozdravljamo", pišeSvetom Ocu mons. Želimir Puljiæ.

Susret volontera Caritasa Varaždinske biskupijeVaraždin, 30.12.2010. (IKA) - Caritas Varaždinskebiskupije priredio je 30. prosinca tradicionalni godišnjibožiæni susret s 50-tak svojih volontera koji su se najprijeokupili na misnom slavlju koje je u varaždinskoj katedraliUznesenja BDM predvodio varaždinski biskup JosipMrzljak, predsjednik Hrvatskoga Caritasa. U propovijedibiskup je istaknuo da je kršæanin pozvan neprestano rasti uvjeri ali i stjecati životnu mudrost kako bi mogao meðubrojnim ovozemaljskim ponudama izabrati ono što jepravilno, važno i korisno za njegov život. Kazao je kako jeCrkva pozvana djelovati u svijetu, svjedoèiti djelima, a nesamo rijeèima, te time životno pokazivati da se Božja rijeè izdana u dan utjelovljuje. U tome prepoznajemo karitativnodjelovanje Crkve koja djeluje u svijetu iz ljubavi isvakodnevno poziva na svjedoèenje dobra koje svojeizvorište ima u radosnom dogaðanju Božiæa, poruèio jebiskup Mrzljak. U misnim èitanjima i molitvi vjernikasudjelovali su sami volonteri Caritasa. Nakon mise susret jenastavljen u prostorima Sveæenièkog doma. Druženju su se iove godine odazvali predstavnici dviju ustanova CaritasaVaraždinske biskupije, i to Doma za starije i nemoæne "Sv.Ivan Krstitelj" u Ivancu i Dnevnog boravka djece s posebnimpotrebama "Dr. Antun Bogdan" u Èakovcu, te volonteri kojizauzeto tijekom godine pomažu u radu BiskupijskogCaritasa u Varaždinu kroz razne njegove odjele, i to upuèkoj kuhinji, donacijskoj ljekarni, te odjelima hrane,odjeæe i obuæe. Druženje je svirkom i pjesmom uljepšaotamburaški sastav iz Gorièana, a kao gosti nazoèili su ipredstavnici župnog Caritasa iz Preloga na èelu sa župnikompreè. Antunom Hoblajem.

Hvalevrijedan pothvat župljana sa splitskih MejašaPrikupljeno 30.000 kuna za bolesnu èetverogodišnjužupljankuSplit, 30.12.2010. (IKA) – U ovo božiæno i blagdanskovrijeme župljani župe sv. Spasa sa splitskih Mejaša podvodstvom župnika don Anðelka Dukiæa napravili suhvalevrijedan pothvat - prikupili su 30.000 kuna za svojužupljanku èetverogodišnju Valeriju Buljubašiæ, koja bolujeod karcinoma kralježnice. Veæ je imala tri operacije, a sadaje na zraèenjima. Otac Ante i majka Katarina zahvalni sužupljanima i svim dobrim ljudima na velikoj i svesrdnojpomoæi.

Misa zahvalnica i podjela medalja pjevaèimaKatedralnoga zbora u ÐakovuNadbiskup Srakiæ predvodio na Silvestrovo misu zahvalnicuu katedrali-bazilici Sv. PetraÐakovo, 31.12.2010. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ predvodio je na Silvestrovo, 31.prosinca, misu zahvalnicu u katedrali-bazilici Sv. Petra uÐakovu, a posebno je zahvalio za pjevaèe Katedralnogazbora s pjevaèkim stažem od 30 do 65 godina.Koncelebrirali su kanonici Prvostolnoga kaptola te sveæenicikoji djeluju u središnjim nadbiskupskim ustanovama. Na poèetku euharistije nadbiskup Srakiæ istaknuo je:"Sabrali smo se na kraju graðanske godine da izreknemohvalu Gospodinu. Imamo poèetke i završetke razlièitihgodina – školske, akademske, gospodarske, pastoralne, nosve se na neki naèin odvijaju unutar graðanske godine kojuzavršavamo. Prisjetimo se što smo proživjeli u proteklojgodini, je li bilo više radosti ili suza, više uspjeha ilineuspjeha, tjeskobe ili trenutaka kad su nam pluæa bila punaradosti. Sve to sada stavimo pred oltar i za sve zahvaljujmoGospodinu koji nas je pratio tijekom godine i u dobru i uzlu."Župnik preè. Tomislav Æorluka iznio je podatke o godišnjemdjelovanju župe Svih svetih koja svoja bogoslužja održava ukatedrali, a na kraju misnoga slavlja mons. Srakiæ zahvalioje i podijelio medalje Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijedugogodišnjim pjevaèima Katedralnoga zbora. "Èestoistièemo ljepotu arhitekture i slika u katedrali, no tojunutrašnjosti potrebni su i dobri glasovi. S vremenompjevanje Katedralnoga zbora bivalo je sve bolje i bolje, adanas se pjevaèki glasovi stapaju s ljepotom interijera. Kaošto zahvaljujemo Bogu za dar umjetnosti, bilo arhitekture ilislikarstva, tako zahvaljujemo i za darove dobrih i lijepihglasova, koji se veæ dugo godina uzdižu na slavu Božju i naužitak vjernièkoga puka", rekao je nadbiskup te zahvalio ivoditeljima maestru Ivi Andriæu, dirigentu i maestru VinkuSitariæu, koji zbor prati na orguljama.Za 30 godina pjevanja medalju su primili: Zdenka Peran,Lidija Jukiæ, Snježana Mitroviæ, Slavica Bellian i MladenÐakoviæ. Za 47 godina pjevanja medalju je dobila BrigitaLjerka Krniæ. Kao djeèak u Katedralni zbor prije 50 godinadošao je Josip Korodva, a za isti staž nagraðeni su i JustinaŠpehar, Marija Janèikiæ i Ivka Dunðeroviæ. Marija Kajmiæmedalju je primila za 56 godina pjevanja, a pjevaèica snajduljim stažem Julijana Sofija Kobiæ nagraðena je za 65godina pjevanja u Katedralnom zboru. Za animiranjepjevanja na svakodnevnim misnim slavljima u ðakovaèkojkatedrali u tijeku 55 godina medalju je primila KatarinaRajkoviæ.

.



Biskup Škvorèeviæ primio gradonaèelnika LipikaPožega, 31.12.2010. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorèeviæ primio je 31. prosinca AntunaHaramiju, gradonaèelnika Lipika. Biskup i gradonaèelnikrazgovarali su o stanju u gradu Lipiku, koji je uDomovinskom ratu teško stradao i još se nije sasvimoporavio. Meðu ostalim, srpski pobunjenici tada su postupnotenkom razarali i župnu crkvu Sv. Franje Asiškoga dok jenisu sravnili sa zemljom. Gradonaèelnik je prikazao biskupugospodarsku situaciju, posebno obnovu Ljeèilišnog centra ipoteškoæe u obnovi rekreacijskog dijela toga Centra. Odrazorenih sakralnih objekata ponovno je izgraðena župnacrkva u Lipiku, ali još nije dokraja iznutra ureðena, kao ninjezin okoliš. Župna crkva Sv. Jurja u Èagliæu i kapelaPresvetog Srca Isusova u Dobrovcu, takoðer do temeljarazorene u ratu, još nisu ušle u postupak obnove. Biskup jeiskazao veliko razumijevanje za stradanja i trenutaènepoteškoæe u kojima se nalaze graðani Lipika, zauzeo se zajoš bolju suradnju izmeðu Crkve i Grada za dobro tamošnjegèovjeka, i dao potporu postupnoj obnovi još preostalihsakralnih objekata u skladu s materijalnim moguænostima.

Pomoæ Caritasa Gospiæko-senjske biskupije obiteljiKrmpotiæVeljun Primorski, 31.12.2010. (IKA) - U božiæno-novogodišnjem vremenu predstavnici Caritasa Gospiæko-senjske biskupije pohodili su obitelj Krmpotiæ iz VeljunaPrimorskog u župi Krivi Put. Ta je obitelj bila jedna odsedam najpotrebitijih s prostora Gospiæko-senjske biskupije,koju je biskup Mile Bogoviæ na nedjelju Caritasa pomogao snovèanim prilogom koji osigurava HKM Frauenfeld izŠvicarske. Tragedija je te obitelji s obronaka Velebita ponadSenja što je otac Marijan ove godine iznenada preminuo aiza njega je ostala supruga Nehajka sa petero djece, sviredom gluhonijemi. Supružnici su radili u nekadašnjojsenjskoj tekstilnoj industriji, no ona je ugašena, pa su takoostali bez posla i danas žive u prostorijama bivše osnovneškole, s time da je troje djece na školovanju u Zagrebu uudomiteljskoj obitelji.Djelatnici Caritasa Gospiæko-senjske biskupije na èelu stajnicom Ivanom Bilen posjetili su obitelj i ugodno ihiznenadili brojnim blagdanskim poklonima.

Misa zahvalnica za graðansku godinu u varaždinskojkatedraliVaraždin, 31.12.2010. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je na Staru godinu, Silvestrovo, u petak31. prosinca, misu zahvalnicu za proteklu graðansku godinuu katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu. Koncelebrirali sudjelatnici Biskupskog ordinarijata i kanonici, a na misi seokupio veliki broj vjernika.Biskup Mrzljak uvodno je rekao da su se okupili kako biBogu zahvalili za sva dobroèinstva kojima ih je obdariotijekom protekle godine, kao i za ona koja su uz Njegovupomoæ uèinili jedni drugima, ali i kako bi zamolili zaoproštenje za sve propuste, grijehe i slabosti. U propovijedije biskup kazao kako je unatoè poteškoæama kojima je životèovjeka i život Crkve uvijek izložen, potrebno biti zahvalan iosvrnuti se na sve ono dobro što je primio i uèinio u svomživotu, ali se osvrnuti i na ono što nije bilo dobro. Naglasioje kako se osobito na kraju godine rade razlièite statistike iosvrti, pa æe tako i župnici svoje vjernike obavijestiti ostanju krštenih, vjenèanih i umrlih u njihovim župama.Dodao je kako je posljednjih godina ta statistika prilièno

negativna, pa je tako u ovoj godini na podruèju Varaždinskebiskupije oko tisuæu vjernika više umrlo nego ih je roðeno,èime se smanjuje broj stanovnika i vjernika u biskupiji.Biskup Mrzljak prisjetio se kako je u protekloj godinizakljuèena i Sveæenièka godina u kojoj je Varaždinskabiskupija na dar dobila 11 sveæenika, dok su petoricapreminula a jedan je napustio službu. Na broju sveæenika,kao i na broju kandidata za sveæeništvo možemo biti Boguzahvalni, rekao je biskup dodavši kako sveæeniciVaraždinske biskupije ne djeluju samo na podruèju temjesne Crkve nego pomažu i u drugim biskupijama te uzajednicama Hrvata u svijetu. U osvrtu na znaèajnijedogaðaje u mjesnoj Crkvi, biskup je kazao kako se odvijapriprema za proslavu velikog jubileja 600. obljetniceštovanja Presvete Krvi u Ludbregu u 2011. godini,istaknuvši kako je potrebno biti Bogu zahvalan i za tajpovijesni dogaðaj u Ludbregu koji potièe štovanjePredragocjene Krvi i neprestano okuplja brojne hodoèasnikekoji promišljaju o tom otajstvu i ozbiljnosti vjere.Primijetivši kako si ovih dana mnogi meðusobno èestitajublagdane i Novu godinu želeæi ih jedni drugimablagoslovljenima i sretnima, biskup je naglasio da æe bititoliko blagoslovljeni i sretni koliko æe ljudi sami unositiBožjeg blagoslova u svoj život i svijet i koliko æe dopustitida ih obasja svjetlo Božje rijeèi u osobnom, obiteljskom idruštvenom životu. Kazao je kako kršæani svakako želeunositi nešto dobro, lijepo i plemenito u svakidašnji život teje okupljene potaknuo da ih u tome na životnom putu pratiBožje svjetlo kako bi po njemu i živjeli.

Misa zahvalnica u požeškoj katedraliPožega, 31.12.2010. (IKA) - Na Staru godinu, 31. prosinca,požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je misuzahvalnicu u požeškoj katedrali u koncelebraciji sasveæenicima iz biskupijskih središnjih ustanova i župe Sv.Terezije Avilske. U pozdravu je biskup pozvao vjernike dapravo raspoložena srca uðu u posljednje euharistijsko slavljeove graðanske godine kako bi mogli Bogu izreæi zahvalnostza osobno, obiteljsko, narodno i crkveno dobro što su gaprimili minule godine. U homiliji biskup je protumaèionaviještenu Božju rijeè te istaknuo kako nas sveti Ivanuvjerava da u Isusu Kristu nismo tek nešto dobili nego smonetko postali: djeca Božja. Kazao je da financijska godinaredovito traje od 1. sijeènja do 31. prosinca te se na krajugodine zbrajaju rezultati poslovanja, utvrðuje dobit. Istaknuoje, kako je svaka dobit važna - ali prolazna a ono što smopostali po Isusu Kristu da je neprolazno. Pozvao je vjernikeda na kraju ove graðanske godine provjere koliko suduhovno bili obogaæeni milosnim darovima što su ih odBoga primali te mu za njih iskrena srca zahvale. Dodao je davalja zahvaljivati i ljudima koji su omoguæili ono što nam jepotrebno na materijalnoj razini, za pomaganjesiromašnijima, ali još više treba zahvaljivati onima koji sunam svojom ljubavlju pomogli da više budemo. Zahvalio jesvojim suradnicima za pomoæ koju su mu pružili u vodstvubiskupije te je ona mogla uspješno djelovati na duhovnoj,pastoralnoj, upravnoj, odgojno-prosvjetnoj, kulturnoj idrugim razinama. Zahvalio je sveæenicima u župi sv.Terezije na èelu sa župnikom za njihove napore, posebnopak vjernicima za suradnju s njima, jer se, kazao je, samotim putem izgraðuje zajedništvo Crkve.Na kraju euharistijskog slavlja župnik Ivica Žuljeviæupoznao je župljane sa statistièkim podacima o krštenima,umrlima, vjenèanima, prvoprièesnicima i krizmanicima u2010. godini.


6 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

Misa zahvalnica u ZadruOsobitu utkanost Crkve u biæe naše nadbiskupije i hrvatskognaroda doživjeli smo na velièanstvenom susretu mladosti naVišnjiku u svibnju, podsjetio je nadbiskup PuljiæZadar, 31.12.2010. (IKA) - Misu zahvalnicu sa sveèanimhimnom "Tebe Boga hvalimo" u petak 31. prosinca ukatedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. U zahvalnosti Bogu za milosti idobra djela u homiliji je tragom navještaja govorio o otajstvuCrkve koju je Bog odvijeka planirao i po kojoj želi ujedinitièovjeèanstvo. "Crkva nije proizvod povijesnog sluèaja negoizvorni Božji naum, Isusova zaruènica, Tijelo Kristovo,Božje zdanje kojem je zaglavni kamen Krist. U njene sutemelje ugraðeni apostoli i proroci. Duljina, širina, visina idubina tog otajstva može se obuhvatiti jedino mjerom vjere.To otajstvo doživjela je mjesna Crkva kad se potresenasmræu svog nadbiskupa Ivana Prenðe okupila oko njega uzadarskoj prvostolnici, pa velièanstvenim ispraæajem sokusom uskrsne vjere pružila svima koji su nazoèili tomdogaðaju razloge nade utkane u njenu dugu povijest. Istootajstvo zajedništva i vjere doživio sam i kad sam u travnjudekretom Svetog Oca preuzeo kormilo mjesne Crkve.Osobitu utkanost Crkve u biæe naše nadbiskupije i hrvatskognaroda doživjeli smo na velièanstvenom susretu mladosti naVišnjiku u svibnju. Crkva kao Božji naum nadilazizemaljske stvarnosti i nije je moguæe svesti na povijesnedimenzije", rekao je mons. Puljiæ. Crkvu je moguæe shvatitiu njenom liturgijskom ozraèju. "Ona je u potpunostirazumljiva u euharistijskom slavlju. Jedinstvo Crkve nijesociološko gdje se gleda na vanjsku organizaciju i ustroj.Ono se temelji na jedinstvu Presvetog Trojstva i jedinstvuvjere", istaknuo je nadbiskup. Po utjelovljenoj Rijeèi Crkvase rodila u krvi na križu, na Duhove je poèela rasti i osvajatisvijet, a snagom Duha Svetog živi u vremenu i prostoru donjegovog drugog dolaska u slavi. Apostol Ivan upozorava ina opasnosti kojima æe vjernici biti izloženi, pojavuAntikrista, rekao je nadbiskup. Isus je predvidio krivovjerja iraskole pa je na Posljednjoj veèeri molio Oca da oni koje muje dao budu jedno. Grèka rijeè antikrist znaèi "protiv Krista"u smislu osobe, sile koja osporava Kristovo djelovanje; iliznaèi "umjesto Krista", kad neka osoba zauzima Kristovomjesto. "Prema Ivanu i Pavlu antikristi su lažni kršæani kojisu odvajali vjernike od pravog Kristovog tijela. To suvaralice i lašci koji su nijekali Isusovo mesijanstvo.Nasuprot mišljenju da su antikristi protukršæanski ateisti ipogani, Ivan pouèava da su antikristi lažni proroci i apostolikoji se prerušavaju u iskrene kršæane", upozorio je mons.Puljiæ. Krajem 1. stoljeæa takve su nazivali krivovjercima jersu birali što im odgovara ili otpadnicima jer su vlastitimnaukom ugrožavali cjelovitost istine i jedinstvo crkvenezajednice. U 2. st. gnostici (prosvijetljeni) prihvaæali sukršæanstvo, ali se nisu odrekli svoje poganske filozofije."Bila je to pobuna uèenih pogana protiv neukih apostola. Utom srazu s 'prosvijetljenima' pokazalo se da Crkvu ne vodeuèeni gnostici, nego odabrani apostoli i Kristovi uèenici.Krist svoje uèenike nije birao meðu 'prosvijetljenima' negomeðu ribarima koje je sam postavio, posvetio i ostavio immoæno sredstvo kojim æe se obraniti od krivovjerja: to suvjera i rijeè svetaca i uèenjaka, snaga i apostolska vjernostbiskupa i rimskih papa. Crkva nije puka skupina ljudi,društvo ili sindikalna udruga koja se bori za svoje ciljeve.Ona je živi organizam kojem je glava Krist, a Duh Svetiživot i duša", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.

.

Zahvalnica u osjeèkoj konkatedraliVeèernje slavlje predvodio biskup HraniæOsijek, 31.12.2010. (IKA/TU) - Veèernju misu zahvalnicu uosjeèkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla 31. prosincapredvodio je ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup ÐuroHraniæ u koncelebraciji s tajnikom Nuncijature uukrajinskom Kijevu dr. Veæeslavom Tumirom, domaæimžupnikom mons. Adamom Bernatoviæem, župnim vikaromJosipom Semialjcem te ðakonom Ivanom Živiæem."Ispunjeni smo zahvalnošæu jer nas Bog nije stvorio zaprolaznost, veæ se s nama ljudima poistovjetio", rekao je napoèetku zahvalnog misnog slavlja biskup Hraniæ. Kao isvake godine župnik Bernatoviæ kronološkim jeredoslijedom izvijestio brojne vjernike te pomoænog biskupao važnijim dogaðajima u životu župe. Godina je zapoèelaobnovom poda konkatedrale s desne strane laðe, gdje jeprimijeæeno ulegnuæe. Obnovljeno je i svetište koje jepodignuto za jednu razinu, položen je tepison i postavljenesu sjedalice za sveæenike. Postavljeno je i novo ozvuèenje, akonkatedrala se obnavlja još od ratnih stradanja, ali i zbogdotrajalosti ukrasa. Završen je dio obnove na sjevernomdijelu, a najkritièniji je toranj crkve, na kojem su uoèenabrojna ošteæenja. "Župna zajednica može se pohvaliti novimðakonom Tomislavom Lasiæem, prvim zavjetima s. MarijePije Tadijanov i novim sjemeništarcem Bornom Karnašem.Isto tako, treba reæi da smo doživjeli i personalne promjene užupi jer je umjesto Ivana Ðakovca, novim kapelanomimenovan Josip Semialjac. U prvom dijelu godine imali smoðakona Ivicu Tušeka, a potkraj godine nam je došao ðakonIvan Živiæ", rekao je župnik Bernatoviæ. Na kraju je zahvaliosvim župnim suradnicima koji su svojim aktivnostimapridonijeli rastu župne zajednice.Rijeèi zahvale uputio je i biskup Hraniæ, pozvavši svevjernike da se ukljuèe u rad župe, te zahvalio mons.Bernatoviæu na nesebiènom zalaganju u župnièkoj službi, štoje potvrðeno postavljanjem za kapelana pape BenediktaXVI. u proljeæe 2010. godine.

Molitveni doèek Nove godine u SiskuSisak, 31.12.2010. (IKA) - Dragi mladi, neka vam BlaženaDjevica Marija bude uzor kako živjeti svoj život, kako sBogom proživljavati svoje vrijeme i pripremati se zabuduænost. Ne bježati od života. Ne mogu se oteti dojmu damnogi u ovakvim trenucima, kada se èeka Nova godina,pogotovo mladi ljudi, bježe od života. Bježe u buku, upijanèevanje. Žele zaboraviti težinu života, žele zaboravititko su i što su jer ih to provocira. Teško to mogu podnijeti.Mnogi ljudi ne mogu podnijeti da sa svojim problemima, sasvim svojim životom koji ih nadilazi i koji ne shvaæaju, sbuduænošæu koja ih èesto plaši, jednostavno stanu pred Bogai da s Bogom idu u buduænost. Onaj koji to èini sigurno neæepožaliti, poruèio je don Marinko Mlakiæ, povjerenik zapastoral mladih Šibenske biskupije mladima koji su uSisaèkoj katedrali misnim slavljem doèekali Novu godinu.Euharistijsko slavlje predvodio je vlè. Branko Koretiæ,povjerenik za pastoral mladih Sisaèke biskupije, zajedno smr. Antunom Senteom, katedralnim župnikom, i vlè. MatomMalekinušiæem, povjerenikom za pastoral duhovnih zvanjaSisaèke biskupije te stotinjak mladih. To je veæ treæa godinakako se na inicijativu mr. Sentea organizira molitveni doèekNove godine. Nakon misnog slavlja mladi su nastavilinovogodišnje slavlje u Velikoj dvorani Pastoralnog centrakatedralne župe.



Kardinal Bozaniæ predslavio euharistijsko slavlje zahvaleza proteklu godinuTeror pohlepe i bezumlja nema buduænosti ni ovdje uvremenu, a pogotovu ne u vjeènosti, poruèio biskup Pozaiæ uhomilijiZagreb, 31.12.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ predslavio je u petak 31. prosinca uzagrebaèkoj katedrali u koncelebracji s pomoænimzagrebaèkim biskupima Valentinom Pozaiæem, IvanomŠaškom, Mijom Gorskim, sveæenicima i okupljenimvjernicima, euharistijsko slavlje zahvale za proteklu godinu.Uvodeæi u misno slavlje kardinal Bozaniæ pozvao je prisutnena zahvalu: "Okupili smo se ovdje jer želimo i imamo za štoreæi hvala; hvala Bogu na mnogobrojnim darovima koje smoprimili u protekloj graðanskoj godini". Tradicionalno, homiliju u euharistijskom slavlju zahvale zaproteklu godinu ima jedan od pomoænih biskupa, pa je ovegodine propovijedao biskup Pozaiæ. Osvrnuvši se naproteklu godinu, mons. Pozaiæ upozorio je na opasnosti kojeprijete od relativiziranja vrijednosti i vrednota: "Diktaturarelativizma zahvatila je sve: i vrijeme i dogaðaje, i stvari iljude. Sve je na upotrebu – i na bacanje. Konzumira se stvarii prirodu – i uništava. Konzumira se ideje i pothvate – iodbacuje. Konzumira se ljude – upotrijebi, zloupotrijebi,iskoristi, po nekom sotonskom prohtjevu – i odbaci, i uništi:kao da osobe nisu slika Božja, usmjerene na život vjeèni.Jasno je: teror pohlepe i bezumlja nema buduænosti ni ovdjeu vremenu, a pogotovu ne u vjeènosti. Unatoè svimnegativnostima i zlima, vjernici ne smiju klonuti duhom,poruèio je biskup Pozaiæ: "Božji èovjek zna biti strpljiv. Ièeka – i doèeka. Kao starac Šimun, i proroèica Ana – uHramu. Prolazeæi ovom našom dragom Zemljom, bilolivadom cvijeæa iz sna, ili pak suznom dolinom, kako kada ikako tko, ne gubimo iz vidika cilj prema kojemu smousmjereni, za kojim èezne svaki dah i svaki treptaj našegabiæa, sa svetim Pavlom: 'Naša je domovina na nebesima'".Biskup Pozaiæ podsjetio je na neke od najznaèajnijihdogaðaja koji su se dogodili u životu Crkve, navevši takoSveæenièku godinu, ðakonska i sveæenièka reðenja, poèastmonsinjorata, reðenje pomoænoga biskupa Mije Gorskoga,slavlja marijanskih svetkovina te XL. plenarno zasjedanjeVijeæa europskih biskupskih konferencija na kraju kojega jeobilježena 50. obljetnica muèenièke smrti kardinala AlojzijaStepinca te 12. obljetnica njegove beatifikacije. Osvrnuo se ina medijske manipulacije i izokretanje sustava ljudskihvrijednosti upitavši: "Postoji li još netko da ga zanima istina,da traži istinu, da živi od istine, da živi za istinu?! Ima lionih èija èast i dostojanstvo nemaju cijene i nisu na ponuduna tržištu laži i klevete, umorstva fizièkog ili moralnog?!Èovjeka može ubiti maè – i rijeè. Sotona je otac laži, lažac ièovjeko-ubojica od poèetka (Iv 8,44) – sve tamo od rajazemaljskoga". Kao veliki dar Crkvi, biskup Pozaiæ istaknuoje radosnu vijest o pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj iZagrebu 4. i 5. lipnja 2011. godine, za koji je pozvao napripremu molitvom za pojedinca, obitelj i narod.Na kraju homilije, biskup Pozaiæ rekao je: "Mi se opraštamood jedne godine - znajuæi da na putu života nismo bili sami.Ulazimo u novu godinu - znajuæi da ne æemo biti sami. Imeje Božiæa: Emanuel to jest S nama Bog. Neka nam ga izmoli,i udijeli, kao i uvijek, najvjernija zagovornica Hrvatske:Velika Bogorodica Presveta Djevica Marija.".Na kraju misnog slavlja kardinal Bozaniæ zahvalio jesveæenicima, kanonicima Prvostolnoga kaptola zagrebaèkogi prebendarima Zbora prebendara Prvostolne crkvezagrebaèke za njihovo podjeljivanje sakramenta ispovijedi,pomirenja i pokore, istièuæi da je taj sakrament najboljapriprema puta Bogu.

Kardinal Bozaniæ èestitao Božiæ patrijarhu SPCZagreb, 31.12.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu èestitku poglavaru Srpskepravoslavne Crkve patrijarhu Irineju. Zahvalivši se zapatrijarhovu božiænu èestitku, kardinal Bozaniæ istièe: "Uozraèju božiæne radosti upuæujem Vama, sveæenstvu,monaštvu i vjernicima Srpske pravoslavne Crkve srdaèneèestitke za Božiæ s najboljim željama za blagoslovljenu novu2011. godinu. U Isusu se Bog utjelovio. Postavši èovjekomdarovao nam je svoju Rijeè i izrekao se u Ljubavi. Božiæ jeblagdan Emanuela, Boga s nama ljudima – radosni odgovorNeba èovjeku. Božiæ je poziv i nama da prihvaæamo bližnjesa suosjeæanjem i radošæu u Kristu. Neka roðenje SinaBožjega bude snažan poticaj Vašem odgovornom pastirskomsluženju. Izražavajuæi Vam zajedništvo iste vjere, iskrenoVas u Kristu pozdravljam."

Novi festanjuli kap. Vlaho Kulušiæ i Nikola MiloslaviæDubrovnik, 1.1.2011. (IKA) - Bratovština festanjula svetogaVlaha iz Dubrovnika, koja okuplja 58 živuæih festanjula,izmeðu šest predloženika, sukladno svom Statutu, 22.studenoga tajnim je glasovanjem izabrala festanjule Festesvetoga Vlaha 2011. i to: iz reda pomoraca, kapetana VlahaKulušiæa (66), a iz reda obrtnika, zidara Nikolu Kristoviæa(62). Njihov izbor potvrdio je apostolski upraviteljDubrovaèke biskupije Želimir Puljiæ te ih je 31. prosincaimenovao festanjulima. Imena novih festanjula puku jeproglasio mons. don Toma Luèiæ 1. sijeènja u Zbornoj crkviSv. Vlaha. Izbor festanjula baš izmeðu pomoraca i obrtnika uspomenaje na kršæanski i slobodarski duh Dubrovaèke Republikekoja je pod zaštitom svetoga Vlaha uživala samostalnost iblagostanje od rada prvenstveno tih uslužnih i proizvodnihzanimanja. U povelji o imenovanju istièe se da æe služenje ovih gosparau èasnoj ulozi festanjula biti prepoznatljivo po njihovojusmjerenosti prema svetosti i kršæanskom savršenstvu. Glavno mjerilo kojim se èlanovi Bratovštine vode pri izborunovih festanjula jesu èestitost i struènost; da su u svomezvanju radišni i odgovorni, da ih prati dobar glas ljudskoga ikršæanskog ponašanja, da su praktièni vjernici, ugledni iomiljeni na poslu, u obiteljskom i osobnom životu.Rijeè festanjuo (nekad se èuje i festanjo) znaèi voditeljsveèanosti, svetkovnik. U sakristiji zborne crkve SvetogaVlaha èuva se popis festanjula od 1874. do danas s tim danisu bili imenovani za feste 1917., 1918., 1942.-1944. i1949.-1969. Festanjuli sastavljaju proglas za godišnju Sveèanost svetogaVlaha, skrbe se za prireðivanje i tijek proslave, a i samipostaju njezini èuvari kad u procesiji gradskim ulicama pratenajveæu dubrovaèku svetinju, moæi glave svetoga Parca. Novi festanjuli dužni su tijekom sijeènja osobno pohoditi svežupe od Vitaljine do Stona i pozvati tamošnje župljane ižupnike da doðu na Festu zaštitnika grada Dubrovnika iDubrovaèke biskupije koja je nedavno proglašena inematerijalnom baštinom cijeloga èovjeèanstva, duhovnomvrijednošæu ljudskoga roda. Župnim i samostanskimcrkvama, školama i drugim institucijama predaju tiskaneproglase i programe Feste. Na Koloèep, Lopud, Šipan i Mljetfestanjuo kapetan šalje proglas i program po kolegizapovjedniku broda koji povezuje te otoke s Gradom.Župama u Pelješkom i Korèulanskom dekanatu proglas iprogram šalju se poštom.


8 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

Misno slavlje na svetkovinu Marije Bogorodice uzagrebaèkoj katedraliZagreb, 1.1.2011. (IKA) – Na svetkovinu Svete BogorodiceMarije i na poèetku nove graðanske godine u subotu, 1.sijeènja sveèano misno slavlje u zagrebaèkoj katedrali ukoncelebraciji s pomoænim biskupima Ivanom Šaškom iMijom Gorskim i kanonicima Prvostolnog kaptolazagrebaèkog predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ.U homiliji je kardinal podsjetio na netom proèitane retke izKnjige brojeva "Neka te blagoslovi Gospodin i neka te èuva!Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka tibude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir tidonese!" (Br 6, 24-26), te upitao može li se poželjeti ljepšipoèetak za još jednu godinu koju nam Bog daruje. Dragivjernici, èovjek može ispravno zapoèinjati samo predBogom, èovjekovo vrijeme ima vrijednost samo u Bogu,samo s Bogom èovjekovo vrijeme ulazi u vjeènost. Jedino sBogom èovjek nadilazi prolaznost i besmisao svojih dana igodina, podsjetio je.Novi poèetak stoji u liturgiji, rekao je nadalje kardinal, podznakom Božiæa, kada se Sin Božji pojavio u liku našesmrtnosti i sav naš život rasvijetlio svjetlom buduæebesmrtnosti. Stoji taj poèetak i pod znakom PresveteBogorodice Marije, koja i nas, kao nekoæ svoga Sina,majèinski grli i želi biti uz nas tijekom nove godine. Stojipod znakom mira, pozivajuæi svakoga od nas da jednidrugima budemo mir u Isusu Kristu, rekao je kardinal, teistaknuo kako je Nova godina Svjetski dan mira. Stoga je unastavku propovijedi istaknuo neke misli koje je papaBenedikt XVI. uputio u poruci povodom tog dana u kojojnas poziva da izgraðujemo svijet u kojem æe svako ljudskobiæe, kao Božje stvorenje, osjeæati dobrodošlicu i sigurnost. Svijet treba Boga, treba opæe i zajednièke etièke i duhovnevrijednosti, a vjera može dati svoj dragocjeni doprinos unjegovu traženju, kako bi se, na nacionalnoj i meðunarodnojrazini, izgradio pravedan i miroljubiv društveni poredak.Dragi vjernici, k Bogorodici Mariji, Majci Kneza mira,upravljamo svoj pogled na poèetku ove godine i molimo mirsebi samima, našim obiteljima, našoj domovini Hrvatskoj isvemu svijetu, rekao je na kraju propovijedi kardinalBozaniæ.

Èestitka kardinala Bozaniæa metropolitu JovanuPavloviæuZagreb, 1.1.2011. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu èestitkusrpskopravoslavnom metropolitu zagrebaèko-ljubljanskom icijele Italije Jovanu Pavloviæu."Srdaèno Vam zahvaljujem na ljubaznim èestitkama koje steprigodom Božiæa, uputili meni osobno te sveæenicima,redovništvu i svim vjernicima. Vama, Vašem sveæenstvu,monaštvu, kao i svim pravoslavnim vjernicima upuæujemiskrene èestitke povodom roðenja Isusa Krista te želim obiljeBožjeg blagoslova u novoj 2011. godini. U punini vremena'odasla Bog Sina svoga: od žene bî roðen, Zakonu podložanda podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo' (Gal 4, 4-5). Taj neizmjerni Božji dar èovjeku - roðenje Isusa Krista,neka i danas u našim srcima potakne onu istu, a uvijek takonovu anðeosku pjesmu: "Slava na visinama Bogu, a nazemlji mir ljudima miljenicima njegovim!" (Lk 2, 14).Ostajuæi povezan s Vama u zajedništvu vjere, pozdravljamVas u Gospodinu s izrazima osobitog poštovanja", istièekardinal Bozaniæ.

Svetkovina Bogorodice Marije u ÐakovuÐakovo, 1.1.2011. (IKA/TU) – "Evo nam nove godine!Otvaraju se šampanjci, pljušte èestitke, slavi se do rana jutraplesom i igrom, jede se meso i kolaèi, a sve da se izbjegnemisao na vrijeme koje prolazi. Meðutim, bogoslužje ideozbiljnijim putem i upire pogled prema Onoj koja je vjeènomlada jer ju je milost trajno obnovila - gleda na Mariju. Unjoj, Majci Božjoj i Majci našoj, i prolaz kroz godinu postajedaljnja prilika rasta u vjeri", istaknuo je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ, predvodeæi sveèano misno slavljena svetkovinu Bogorodice Marije, 1. sijeènja, u ðakovaèkojprvostolnici Sv. Petra. Podsjetiviši kako Marija, premda jebila velike vjere, nije bila sposobna shvatiti kako se Bogmogao dati oblikovati kao i sva ljudska biæa, pa su roðenjeIsusa, poklon pastira i Josipova skrb za nju postali prigodada hvali Boga života, nadbiskup je kazao: "Mariji je bilopotrebno vrijeme jer ona nije žena kratkog trenutka. Njoj jebilo potrebno èuvati sve to i razmišljati u svom srcu. Prvarijeè 'pohranjivaše' pokazuje nježnu ljubav prema neèemu iprema nekome. Tako postupa onaj koji zna primiti Božjurijeè kao veliko blago što ga treba èuvati da bude bogatstvoza druge. Druga rijeè 'prebiraše' pokazuje potrebu svakogakršæanina da razmišlja o raznim dogaðajima koji mijenjajunjegov život. Marija je uèiteljica svakoga kršæanina i mi smopozvani pohranjivati i prebirati u srcu dar što smo ga primiliod Boga." Podsjetivši kako 1. sijeènja ujedno slavimo iSvjetski dan mira, nadbiskup je istaknuo neke znaèajkeporuke pape Benedikta XVI. za taj dan. Prisjetio se životakakvog se sjeæaju oni stariji, kada su im se nijekala vjerskaprava, kad je vjera stjerana u crkve i sakristije, a pojedinekategorije graðana nisu smjele izražavati svoje vjerskouvjerenje - kao policajci, uèitelji, profesori, èinovnici, terekao kako se ta prava danas uglavnom priznaju i poštuju,premda i dalje ima nekih oblika pokušaja omalovažavanjavjernika i vjernièkih stavova. Poruèio je da je se bezpoštovanje vjerskih sloboda ne može graditi mir, te homilijuzavršio rijeèima Svetog Oca: "Vjerska sloboda je istinskooružje mira, s povijesnim i proroèkim poslanjem."Liturgijsko slavlje animirao je Mješoviti katedralni zbor podravnanjem maestra Ive Andriæa i orguljašku pratnju maestraVinka Sitariæa.

Svetkovina Bogorodice Marije u PožegiPožega, 1.1.2011. (IKA) - Na svetkovinu Svete BogorodiceMarije – Novu godinu, 1. sijeènja, središnje euharistijskoslavlje u požeškoj katedrali predvodio je biskup AntunŠkvorèeviæ. Pozdravljajuæi vjernike èestitao im je Novugodinu i poželio da vremenski odsjek, koji nazivamo 2011.godina od Isusova roðenja, bude obasjan njegovim svjetlom,ispunjen njegovim mirom i blagoslovljen njegovom milošæu.Podsjetio je da se prvi dan nove godine odlukom pape PavlaVI. od 1968. slavi kao Meðunarodni dan mira i da je tomprigodom papa Benedikt XVI. uputio svim ljudima dobrevolje poruku pod naslovom "Vjerska sloboda – put koji vodido mira". Pozvao je na molitvu za to dragocjeno dobro kojeljudskom srcu može darovati samo Bog.Biskup je u homiliji rekao kako je tijekom svoga nedavnogaputovanja u Australiju meðu ostalim iskusio i promjenunekoliko vremenskih zona, kako je razlika izmeðu Hrvatskei Sydneya deset sati, da smo i noæas èuli kako je ondje veæranije došla Nova godina. Sve to, dodao je, svjedoèi kako jeastronomsko vrijeme, uvjetovano odnosom zemlje premasuncu i mjesecu, oznaèeno odreðenom relativnošæu. Stoga sezapitao koje bi znaèenje u tom smislu trebala imatipretjerivanja na doèeku nove godine, koja prijelazu iz jednogdana u drugi daju neki smisao kojeg on èinjenièno nema.



Biskup je potom podsjetio na svjedoèanstvo apostola Pavlakoji u Poslanici Galaæanima piše da se u roðenju IsusaKrista, Sina Oèeva dogodila "punina vremena", ukoliko jepo njemu Božja vjeènost ušla u našu prolaznost i dalavremenu konaèno znaèenje. Stoga kao vjernici zapoèinjemonovu godinu, kazao je biskup, u svijesti da je Bog u SinuOèevu od vjeènosti, roðenu u vremenu od Marije Djevice,darovao èovjeku i cijeloj stvorenoj stvarnosti puninu svogasmisla, da nitko od nas i ništa od naših napora i žrtava nebude izgubljeno. Pozvao je okupljene da u zajedništvu sMarijom njemu povjere sebe, svoje vrijeme i djelo urazdoblju koje zovemo novom godinom, da ona tako budeblagoslovljena i ispunjena mirom.Na slavlju je, meðu ostalima, bio i požeški gradonaèelnikZdravko Ronko sa suradnicima.

Biskup Jezerinac predvodio slavlje Marije BogorodiceZagreb, 1.1.2011. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje 1.sijeènja, na Novu godinu, na koju Crkva slavi i svetkovinuBogorodice Marije, u prepunoj kapeli Vojnog ordinarijata nazagrebaèkom Ksaveru predvodio je vojni biskup JurajJezerinac. U homiliji je istaknuo da su se tijekom stoljeæarazvile razne pobožnosti prema Majci Božjoj, te da se Marijaod starine èasti i u hrvatskom puku. Govoreæi o Marijinubogomajèinstvu, kazao je da je u 4. stoljeæu bilonesporazuma oko nekih vjerskih istina. Neki su onodobniteolozi tvrdili da Isusova majka nije Bogorodica, što biznaèilo da Isus nije Bog. A ako Isus nije Bog onda nas nijeni otkupio i spasio od grijeha. Marijino se bogomajèinstvotemelji na Duhu Svetom i na Bogoèovjeku Isusu Kristu.Tijelo u njoj zaèeto uistinu je Sin Božji, druga božanskaosoba Presvetog Trojstva, po èemu je posve jasno da Marijanije izvor Isusova božanstva, ali je majka Božja, jer se Bog unjoj utjelovio, kazao je biskup, dodavši da je krivovjerjerazriješeno na crkvenom saboru u Efezu 431. koji je kaoèlanak vjere proglasio da je Marija Bogorodica (Theotokos),a carigradski patrijarh Nestorije, koji je nijekao Marijinobogomajèinstvo, osuðen je i iskljuèen iz Crkve. Spomenuo jei da je 1931., prigodom 1500. obljetnice proglašenja MarijeBogorodicom, papa Pio XI. uveo za èitavu Crkvu posebniblagdan kojom se spomenuta svetkovina slavi u cijeloj Crkvi.Buduæi da nam je Isus Mariju dao za majku svima nama nemožemo zamisliti Crkvu bez Djevice Marije. Ne možemozamisliti ni svoj vjernièki život bez iskrene ljubavi premanjoj, koja nam je majka na putu našega života prema vjeènojdomovini. Stoga joj se i molimo "na putu života križ èekanas ljut. Daj Majko nam kaži ti u nebo put". Nalazimo se napoèetku Nove godine. Hoæe li ona biti ispunjena radošæu,ljubavlju i mirom, hoæe li ona biti plodna i uspješna iliispunjena mržnjom i ratovima? Vjernik u svim tim pitanjimamože biti miran, jer je uz nas Otac nebeski, s nama su IsusKrist naš Spasitelj i njegova majka Marija, istaknuo jebiskup. Spomenuo je i kako se toga dana obilježava Svjetskidan mira. Marija nam je donijela Isusa Krista koji je za seberekao da je mir, i da nam daje mir, ne kao što ga svijet daje. Ipapa Benedikt XVI. u svojoj ovogodišnjoj Poruci za Svjetskidan mira potièe ljude dobre volje da prionu revno uizgraðivanju svijeta u kojem æe ljudi moæi slobodnoispovijedati svoju vjeru. Sloboda koja je ravnodušna premaBogu ne jamèi puno poštovanje drugoga. Novu godinuzapoèinjemo u Isusovu znaku pod zaštitom MarijeBogorodice. Èasteæi Mariju, majku Bogorodicu, koja jerodila Kneza mira, molimo je za mir u našim obiteljima, miru Domovini i mir u svijetu, pozvao je biskup Jezerinac.

Svetkovina Bogorodice Marije u ŠibenikuVjerujemo da bismo s duhovno zdravim i jakim obiteljima,sve druge, sve veæe i muène narodne probleme i poteškoæemogli nadvladavati mnogo lakše. To nam svjedoèe upravoone obitelji našega naroda koje su bogate postojanimzajedništvom, iskrenom i živom vjerom, koje su s Božjompomoæu otvorene životu u brojnoj djeci, poruèio biskup IvasŠibenik, 1.1.2011. (IKA) - Na Novu godinu i svetkovinuSvete Bogorodice Marije, 1. sijeènja, sveèano misno slavljeu katedrali Sv. Jakova u Šibeniku predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas. Na prvi dan Nove godine Crkva sposebnim razlogom slavi blagdan Marije Bogorodice.Bogoroðenje je najljepši dar ovom svijetu, koga je Bogpovjerio ne samo Svetoj nazaretskoj obitelji, ne samo Marijii Josipu, nego na neki naèin svakoj obitelji, majci i ocu,poruèio je u homiliji mons. Ivas. Crkva vjeruje da Bog poruèuje svijetu da je obitelj Božja"polazna toèka" na zemlji, gdje i odakle poèinje svaki noviživot, i odakle poèinje rast i zrenje i posveæenje svakogaljudskoga biæa. Odatle, od obitelji, iz obitelji i po obitelji,Bog, koji je èista Ljubav, tu Ljubav prenosi na svakogaèovjeka, na svaki narod i na sav svijet. Zato smo i ovogaBožiæa slušali božiæne anðele kako pozivaju sve ljude dapohite u "Kuæu kruha", u Betlehem, u obitelj, da pohite naizvore života i svakoga Božjega blagoslova, kazao je biskupIvas. Potom je ukazao kako je svaka obitelj Betlehem.Obitelj i obiteljsku ljubav nitko na svijetu ne može niti æeikada moæi dostatno zamijeniti. To je sveopæe svjetskoiskustvo, koje nitko ne može nijekati ili rušiti bez opasnihposljedica za sav svijet. Vrlo je opasno i pogubno za svakinarod i za sav svijet mutiti te svete Božje izvore, i još jepogubnije trovati Božji kruh: obitelj i obiteljsko ozraèježivota. Opasno je rušiti ili narušavati unutrašnji Božjiraspored, sklad i red obiteljskog zajedništva, kao inagrðivati, gotovo do neprepoznatljivosti, ljepotu ljudskeobitelji utemeljene na neraskidivom braku muškarca i žene,na sakramentu svete ženidbe, na obitelji kao Božjoj "kuæikruha" .., za sretan život i blagoslov svijeta, poruèio jebiskup Ivas. Domovinska Crkva odluèila je u godini 2011. prvi put slavitisveopæi "Nacionalni dan obitelji". Velika je vijest, najveæavijest nove godine, i velika je naša radost i naš ponos što je,kako vam je veæ poznato, papa Benedikt XVI. odluèio danam se svojim dolaskom i pohodom našoj Hrvatskoj Crkvi idržavi, u Zagrebu, osobno pridruži i sudjeluje u našemnacionalnom slavlju "Dana obitelji". Vjerujemo da bismo sduhovno zdravim i jakim obiteljima, sve druge, sve veæe imuène narodne probleme i poteškoæe mogli nadvladavatimnogo lakše. To nam svjedoèe upravo one obitelji našeganaroda koje su bogate postojanim zajedništvom, iskrenom iživom vjerom, koje su s Božjom pomoæu otvorene životu ubrojnoj djeci. Oni su blagoslov naroda. Poštujmo ih, molimose za njih, podržimo ih kršæanski i ljudski, pozvao je biskupIvas.Vratimo u ovoj novoj godini svojim obiteljima Boga Oca iSina i Duha Svetoga kroz zajednièku obiteljsku molitvu inedjeljnu misu. Unesimo u svoje obitelji Bibliju, "Katolièkikatekizam" i molitvenik. Vratimo u zajedništvo svoje obiteljiMariju zaštitnicu majki i Josipa zaštitnika oèeva. Tada æe inašoj djeci i mladima u njihovim obiteljima biti ljepše itoplije nego negdje drugdje. Vratimo se našim obiteljimakao najveæem Božjem daru, kao najveæoj sreæi i blagoslovuBožjem, da kao pastiri betlehemski Boga hvalimo za sve štonam je po našim obiteljima uèinio i što nam je spremanuèiniti ako mu to dopustimo, ako to izmolimo, ako se svi zato zauzmemo, poruèio je u homiliji biskup Ivas.


10 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

Misa na svetkovinu Marije Bogorodice u Sisku"Danas valja poželjeti najodgovornijima u našem hrvatskomdruštvu da smognu hrabrosti da se naše društvo veæ jednomsuoèi s istinom o našim najveæim nacionalnim stradanjima,jer bez istine nije moguæe graditi trajan mir i sigurnost zasveukupno naše društvo", poruèio biskup KošiæSisak, 1.1.2011. (IKA) - Na svetkovinu Marije Bogorodiceu katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku sveèanu misupredvodio je 1. sijeènja sisaèki biskup Vlado Košiæ ukoncelebraciji s katedralnim župnikom mr. AntunomSenteom, ravnateljem Caritasa Šibenske biskupije vlè.Marinkom Mlakiæem i umirovljenim sveæenikom preè.Alojzijem Petranoviæem, te okupljenim vjernicima Sisaèkebiskupije. "Kad gledamo godinu koju smo juèer ostavili u prošlostisvoga iskustva i našeg, kako osobnog tako i zajednièkogpamæenja, želimo doista na temeljima Evanðelja pogledati ubuduænost i nastaviti izgraðivati Božje kraljevstvo na zemljii ove godine Gospodnje 2011.", istaknuo je biskup Košiæ upropovijedi. U nastavku je citirao dijelove poruke papeBenedikta XVI. za Svjetski dan mira "Vjerska sloboda – putkoji vodi do mira", u kojoj je istaknuo ono posebnoprimjenjivo u našoj hrvatskoj svakodnevnici. "Osobito namje važna poruka o obiteljima, koje su škole mira i kojimatreba omoguæiti da odgajaju cjelovite osobe. Tim više touzmimo kao program svojih nastojanja i molitava, braæo isestre, jer Papa nam u Hrvatsku ove godine dolazi naNacionalni dan hrvatskih katolièkih obitelji. Važne su nam,dakako, i poruke o dijalogu, meðureligijskoj suradnji tako današe zalaganje za slobodu pojedinaca i naroda budepromicanje slobode vjeroispovijesti i svih drugih prava kojapripadaju ljudskoj osobi", rekao je biskup. "Važna nam je i poruka o poštovanju kršæanskih korijena, ovjerskoj slobodi koja se treba izražavati i u javnosti, štonitko ne smije prijeèiti. Kako samo hrabro Papa istièe da sukršæani najprogonjeniji kao vjernici na zemlji. Nisu li se ikod nas bili pojavili neki tobože slobodoumni mislitelji kojisu u ime laiciteta države tražili da se ukloni križ s javnihmjesta? A za križ smo, braæo i sestre, mi kršæani spremniako treba i umirati!" poruèio je okupljenima sisaèki biskup. "Danas valja poželjeti najodgovornijima u našem hrvatskomdruštvu da smognu hrabrosti da se naše društvo veæ jednomsuoèi s istinom o našim najveæim nacionalnim stradanjima,jer bez istine nije moguæe graditi trajan mir i sigurnost zasveukupno naše društvo. Još uvijek – ni 65 godina nakonnajveæe hrvatske tragedije na Bleiburgu i križnom putu – nijedan predstavnik poèinjenih zloèina komunizma nije nioptužen, a kamoli suðen ili osuðen. Naše misli danas, napoèetku Nove godine, sigurno idu i prema našim hrvatskimgeneralima koji oèekuju baš ove godine pravorijek Haaškogsuda. Mi gledamo u te suce i nadamo se da æe osloboditioptužbe one koji su predvodili naše osloboðenje odterorizma i silnih stradanja koja je prošao naš narod uDomovinskom ratu. To mi u ovim krajevima – u Sisaèkojbiskupiji – osobito dobro znamo. Pozivam vas stoga, braæo isestre, na molitvu za pravednu, a to znaèi oslobaðajuæupresudu za naše zatoèene generale. Doduše, ne možemo spunim povjerenjem oèekivati tu pravednost buduæi da smosvjesni kakve se sve politike vode oko tog tribunala. Pa ipak,kako nas je sam Bog spasio kad nam je bilo najteže,vjerujemo da je moguæe da obrati srca i 'nepravednih sudaca'– sjetimo se rijeèi Gospodinovih: 'Èujte što govorinepravedni sudac. Neæe li Bog onda obraniti svoje izabranekoji dan i noæ vape k njemu sve i ako odgaða stvar njihovu?'(Lk 18,6-7). Molimo za sve stradalnike u našem nedavnomoslobodilaèkom ratu: za branitelje, da vide smisao svojeborbe i stradanja, da se ne obezvrjeðuje domoljublje i ne

razara ono za što su oni ginuli, molimo za invalide rata iošteæene, molimo za obitelji koje još ne znaju što je snjihovim najmilijima, molimo za udovice, djecu siroèad,neutješene majke i oèeve koji su izgubili svoju djecu,molimo za još uvijek tolike prognanike – iz Bosne iHercegovine te s Kosova koji još uvijek nisu zbrinuti uHrvatskoj, premda veæ 15 godina tu žive kao u svojojdomovini, a domovina ih još nije posvojila. Molimo i zanaše politièare i gospodarstvenike da omoguæe razvoj našedržave, da poraste zaposlenost, da se osobito mladimaotvaraju perspektive, da se stvore uvjeti opæeg optimizma iradosnijeg života u našoj prelijepoj zemlji, da se otklonibijeda, te da svatko u poštenju i marljivosti može zadovoljnoživjeti u ovoj Lijepoj našoj domovini", zakljuèio je homilijusisaèki biskup. Na kraju misnog slavlja katedralni župnik Antun Sentezaželio je biskupu mnogo Božjeg blagoslova u novoj 2011.godini za brojne projekte koji su veæ pokrenuti. Zaželio muje da u zapoèetoj godini kao biskup Katolièke Crkve ipredsjednik komisije HBK Iustitia et pax i dalje nastavipouèavati kako biti dobar vjernik, katolik i Hrvat, te da svevjernike svoje biskupije svojom uèiteljskom službompouèava èuvanju obiteljskih vrijednosti, a mlade usmjeravapravim vrijednostima i na taj ih naèin pripremi za dobredomaæine Susreta hrvatske katolièke mladeži 2012. uSisaèkoj biskupiji. Nadalje, župnik Sente sisaèkom jebiskupu zaželio da u Novoj godini posveti crkvu SveteMarije u Sisku, da slavi misu u zatvorenoj crkvi UznesenjaBDM u Gori, da blagoslovi obnovljenu zgradu biskupijskogcaritasa, zgradu Fakulteta medicinskog osoblja kojega vodeSinovi Bezgrešne iz Rima, te da se izvrše svi radovi kako biu zgradi Velikog kaptola mogao 2012. primiti biskupe oSusretu HKM.

Svetkovina Marije Bogorodice i Svjetski dan miraproslavljeni u ZadruNadbiskup Puljiæ u propovijedi istaknuo naglaske iz porukepape Benedikta XVI. povodom 44. svjetskog dana miraZadar, 1.1.2011. (IKA) - Ima li ljepšeg naèina zapoèeti novugodinu nego u zajedništvu s onom s kojom je poèelo novovrijeme; u zajedništvu s Marijom koja je rodila Bogoèovjekai na svijet donijela Krista, Božjeg sina, rekao je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ u subotu 1. sijeènja u katedrali Sv.Stošije u Zadru, gdje je predvodio sveèano misno slavljesvetkovine Marije Bogorodice, kada Crkva slavi i Svjetskidan mira. Na kraju mise pjevao se Himan Duhu Svetomeèija je najizvrsnija suradnica upravo Bogorodica. "Budimopoput Marije kadri prebirati u svom srcu povijesni dogaðajBožjeg silaska meðu nas. Neka Gospodin svoj pogled i mirsvrati na nas. Zahvaljujuæi njemu postali smo djeca Božja isvome se Ocu možemo slobodno obratiti. Budimo blagoslovi širimo blagoslov jedni drugima sa željom da Gospodinsvima donese mir", potaknuo je vjernike mons. Puljiæ. Upropovijedi je istaknuo naglaske iz poruke Benedikta XVI.koju je Papa u povodu 44. svjetskog dana mira uputiovladama svijeta, meðunarodnim institucijama i forumima,biskupima, kleru, laicima i svim ljudima dobre volje. Mons. Puljiæ podsjetio je na raznolikost tema o miru koje surazmatrala trojica papa: Pavao VI. Svjetski dan mira slavioje 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta a Benedikt XVI. šesti putistièe temu: vjerska sloboda kao put koji vodi miru. "Širok jespektar ideja na koje nas pape pozivaju i potièu: promaknuæeljudskih prava je put k miru, odgajati za mir putempomirenja, želiš li mir èini pravdu, želiš li mir brani život,mir zavisi od tebe, istina je snaga mira, mir je Božji dar,razvoj je novo ime mira, iz obitelji se raða mir èovjeèanstva,


115. sijeènja 2011. broj 1/2011

ako želiš mir pomozi siromasima, nema mira bez ljubavi ioproštenja, u poštivanju ljudskih prava tajna je pravog mira",rekao je nadbiskup. Mons. Puljiæ istaknuo je Papinu osudusvih oblika religijskog fanatizma i fundamentalizma koji se,nažalost, dogaðaju i u vjerskim zajednicama; to je protivnoljudskom dostojanstvu, nièim se i nikad ne smije opravdati.Nadbiskup je podsjetio i na Papin poticaj odupiranju svimoblicima neprijateljstva protiv religije koji ogranièavajuulogu vjernika u graðanskom i politièkom životu. Profinjenioblici neprijateljstva protiv religije u zapadnim zemljamaizražavaju se nijekanjem povijesti i uklanjanjem vjerskihsimbola koji odražavaju identitet i kulturu veæine graðana.Mons. Puljiæ istaknuo je da je Ivan Pavao II., upravo popovratku iz Zadra 2003. sa svog apostolskog pohodaHrvatskoj, sedam uzastopnih nedjelja molio Europljane,osobito one koji stvaraju europski Ustav, da se ne sramesvojih korijena, jer u Ustavu nisu htjeli spomen Boga ikršæanske vjere. I Benedikt XVI. moli da se Europa pomiri skršæanskim korijenima koji su od temeljne važnosti zashvaæanje uloge koju je imala, koju ima i koju želi imati upovijesti, rekao je nadbiskup Puljiæ, poželjevši ostvarenjePapina poticaja da Europa njeguje slogu, mir i iskreni dijalogsa svim narodima.

Svetkovina Marije Bogorodice u OtoècuSveèanu koncelebriranu misu u župnoj crkvi PresvetogTrojstva predvodio biskup BogoviæOtoèac, 1.1.2011. (IKA) - Sveèanu koncelebriranu misu nasvetkovinu Marije Bogorodice, 1. sijeènja, u župnoj crkviPresvetog Trojstva u Otoècu predvodio je gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ u koncelebraciji s generalnim vikarombiskupije i otoèkim župnikom mons. mr. TomislavomŠporèiæem te umirovljenim sveæenikom Jurom Ladišiæem,pastoralnim suradnikom za slijepe i slabovidne. U propovijedi biskup je istaknuo tijesnu povezanost Novegodine u bogoslužju s Božiæem, što je vidljivo iz evanðeljatoga dana. Na Novu godinu slavi se svetkovina BogorodiceMarije i Svjetski dan mira, dodao je, upozorivši da udanašnjem naèinu slavljenja Božiæa u središtu nije dijete.Isus Krist treba biti u središtu našeg slavlja. A kada se Isusobraæao pozivao je da gledamo na dijete, govorio je ovrednotama djeteta koje èuva. Dijete budi osjeæaj ljubavi idobrote, lako prilazi drugima. Današnja depresija u ljudimaje jer imamo malo djece i ne znamo pristupiti djeci. Jedinozdrava obitelj može odgajati dijete. Ne smijemo dijeteprepustiti da ostane bez zaštite pred raznim neprilikama.Djetetu je potrebna ljubav roditelja i cijele obitelji, poruèioje biskup Bogoviæ. Takoðer je upozorio kako je cijeli svijetugrožen ako se ne cijeni materinstvo. Spomenuo je i dolazakSvetoga Oca u Hrvatsku u povodu Nacionalnog susretahrvatskih katolièkih obitelji te istaknuo koliko je važno dadanašnje župe prenose vjeru. Glavni naglasak treba staviti naobitelj kojoj svi trebamo biti na pomoæi. Dijete je danaspreviše napušteno i zapušteno, okreæe se oko sebe i tražiljubav, ljubav drugoga ali njega nema ni slijeva ni s desna.Dijete nema sigurne zaštite. Društvo se treba otvoriti u zaštitidjeteta, ukljuèiti treba i bake i djedove, njihov doprinos jesnažan, poruèio je biskup. Osvrnuvši se na Dan mira,istaknuo je kako Isus nikoga nije ugrožavao, te pozvao uborbu do konaène pobjede dobra. Istaknuo je i važnostvjerske slobode za mir.

.

Svetkovina Marije Bogorodice u osjeèkoj konkatedraliOsijek, 1.1.2011. (IKA/TU) – Na svetkovinu MarijeBogorodice, 1. sijeènja, euharistijsko slavlje u osjeèkojkonkatedrali Sv. Petra i Pavla apostola predvodio jeðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ.Koncelebrirali su župnik mons. Adam Bernatoviæ, župnivikar Josip Semialjac, ðakon Ivan Živiæ, a propovijedao jetajnik vatikanske nuncijature u ukrajinskom Kijevu dr.Veæeslav Tumir, nekoæ župni vikar te osjeèke župe.Biskup Hraniæ okupljenim vjernicima zaželio je sve najboljeu novoj godini te istaknuo da dok slavimo MarijuBogorodicu trebamo imati na umu kako je sve novozapoèelo upravo s Marijom. Podsjetio je kako se prvi dannove kalendarske godine obilježava i kao Dan mira, kada sena poseban naèin valja prisjetiti svih prognanih i ubijanihkršæana diljem svijeta, na što je upozorio i papa BenediktXVI."Nova godina može nas ispuniti tjeskobom i neizvjesnošæu.No, kršæanin pred buduænošæu stoji s vjerom, nadom iljubavlju. Vjerom da je Krist pobijedio ovaj svijet i da zlonema zadnju rijeè. Nadom, da unatoè neznanju o tome štonam donosi sljedeæih 365 dana ne oèajavamo, nego idemonaprijed jer znamo da Bog djeluje u našem životu. Kršæanintreba biti oboružan ljubavlju. Moramo voljeti ljude, akoželimo izgraditi bolji svijet. Ljubiti ljude u svoj njihovojzloæi, licemjeru i jadu, baš kako to Krist radi poznajuæi savnaš jad", rekao je izmeðu ostaloga vlè. Tumir i dodao kakosu kršæani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. "Svakinapad na kršæane diljem svijeta tièe se i nas, jer smo svijedno tijelo – Crkva. Ti napadi i progoni rana su i za nas, i zanašu župnu zajednicu. Osim klasiènih napada tu su i oni kojidolaze s medijske strane, gdje se najèešæe želi ukloniti glasKatolièke Crkve te svesti Crkvu na socijalnu instituciju. Nanama je da dižemo svoj glas protiv nepravdi i da molimo zasve progonjene kršæane diljem svijeta", poruèio je dr. Tumir.Na kraju misnoga slavlja sve najbolje u novoj 2011. godinibiskupu, svim sveæenicima, redovnicima i redovnicama tesvim vjernicima poželio je župnik Adam Bernatoviæ.

Proslava blagdana sv. Bazilija u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 1.1.2011. (IKA) - Blagdan sv. BazilijaVelikog proslavili su u subotu 1. sijeènja grkokatolici usvojoj župi Uzvišenja sv. Križa u Slavonskom Broda. Utijeku liturgije sv. Bazilija, koja se osim toga dana služi jošdevet puta u godini, dvije bazilijanke, roðene sestre Rafaela iMiroslava prije svete euharistije obnovile su svojeredovnièke zavjete. S njima u Slavonskom Brodu živi injihova treæa roðena sestra, takoðer redovnica Jelisaveta,koja je toga dana bila odsutna. Sve tri su roðene na Plehanu,a u Slavonskom Brodu žive od 1980. godine. NajstarijaMiroslava ima 79 godina, a 61 godinu je redovnica, 76-godišnja Rafaela redovnica je 59 godina a najmlaða 74-godišnja Jelisaveta redovnica je 57 godina. Jelisaveta iRafaela svoj su radni vijek provele radeæi u bolnicama kaoviše medicinske sestre i katehistice po okolnimgrkokatolièkim župama, dok je Miroslava kardinalu u Rimubila kuharica. Sada su sve tri u mirovini, brinu se za župnucrkvu, predvode pjevanje, bogoslužja, a u molitvi su župnikui svojim župljanima velika potpora. Predvodeæi liturgiju, uhomiliji župnik slavonskobrodske, sibinjske igornjoadrijevaèke župe Ivan Baršèevski, koji je i biskupskivikar za Slavoniju i Srijem, sestre je podsjetio na velièinu isvetost njihova utemeljitelja sv. Bazilija Velikog.


12 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

U Ludbregu zapoèela jubilejska godina600. obljetnica posebnog štovanja Krvi Kristove u LudbreguLudbreg, 2.1.2011. (IKA) - Druge nedjelje po Božiæu, 2.sijeènja, varaždinski biskup Josip Mrzljak pohodio jesvetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu gdje je užupnoj crkvi Presvetog Trojstva predvodio sveèanoeuharistijsko slavlje kojim je u Varaždinskoj biskupijisveèano otvorena jubilejska godina u kojoj se slavi 600.obljetnica posebnog štovanja Krvi Kristove u Ludbregu. Utijeku mise biskup je takoðer podijelio sakrament krštenjaJakovu Havaiæu, šestom djetetu u obitelji vjerouèiteljaZorana i medicinske sestre Gordane.Biskupa je na poèetku slavlja pozdravio domaæi župnik ivoditelj svetišta Predragocjene Krvi Kristove preè. JosipÐurkan. Izrazio je radost zbog krštenja šestog djeteta uobitelji Havaiæ, istaknuvši pritom kako je to rijedak dogaðaju ludbreškoj župi, buduæi da je jako malo obitelji s višedjece, a i opæenito sve je manje krštenja u župi. Biskup jeuvodno istaknuo kako tim misnim slavljem u Varaždinskojbiskupiji zapoèinje godina u kojoj se spominje 600.obljetnice ludbreškog èuda, koje se zbilo davne 1411.godine. Istaknuo je kako je taj jubilej važan i za èitavuCrkvu u Hrvatskoj. Takoðer je podsjetio i na drugi velikdogaðaj koji æe zasigurno obilježiti godinu koja je prednama, a to je dolazak pape Benedikta XVI. u Hrvatskupoèetkom lipnja. U homiliji je biskup istaknuo kako poobredu krštenja krštenik ulazi u zajednicu vjernika, zapravoulazi u krštenje koje onda traje tijekom èitavoga života.Podsjetio je da je ovih dana proslavljen blagdan utjelovljenjaBožje Rijeèi te je upozorio da se taj dolazak Sina Božjeganeprestano ponavlja kroz cjelokupnu povijest Crkve,primijetivši kako ga mi danas èesto puta ne prepoznajemo.Biskup se zapitao: prepoznajemo li Božji dolazak u naš životupravo mi, kršæani, danas koji želimo živjeti po svomekrštenju i je li taj Bog u našim životima svjetlo kojeprosvjetljuje svakog èovjeka. Imamo li mi danas oèi pokojima prepoznajemo Sina Božjega? Bog je postaoèovjekom te se time poistovjetio sa svakim èovjekom.Èovjek je danas èesto puta u opasnosti da zbog svojesebiènosti i zatvorenosti ne prepozna Sina Božjega koji seraða i danas meðu nama. Rijeè Božja je živa meðu namadanas, ona nam i danas govori. Ona nije samo nešto što jedio povijesti nego je uvijek nova, upuæena je uvijek èovjekudanas. I na nama ljudima je kako æemo tu rijeè, dakako uzsuradnju Božje milosti, sprovesti u svoj život. Biskup se pritom zapitao nije li i današnji svijet jedan velikiBetlehem koji je ostao zatvoren za Boga, koji nije imaomjesta za njega? Zatim je svima zaželio mir, ponajprije miru duši koji se onda dalje širi po svijetu: Svijet i èovjeèanstvožele mir, no kako ga postiæi? Tko nam ga može dati?Svjetske sile sa svojim oružjem? Bogati sa svojim novcima?Oèito ne! Jer mir je vrijednost koju može dati samo On kojije sam mir. I taj Isusov mir u ovim božiænim danima želimounijeti u naša srca, u naše duše te obogaæeni Božiæem iæi unaš svagdašnji život. Homiliju je zakljuèio poticajom namolitvu za novokrštenika i za sve ljude da hrabro idu putemživota po Božjoj rijeèi. Jubilejskoj godini proslave 600.obljetnice posebnoga štovanja Predragocjene Krvi Kristoveu Ludbregu prethodili su posebni dogaðaji protekle godine:hodoèašæe vjernika Zagrebaèke metropolije na Svetunedjelju te dva znanstvena skupa koji su održani uVaraždinu i Ludbregu. I jubilejska godina bit æe obogaæenamnogim dogaðajima u samom prošteništu Krvi Kristove tepo župama èitave Varaždinske biskupije. Tako æe se 4.travnja u Ludbregu održati susret svih sveæenika Zagrebaèkemetropolije, dok æe središnja proslava ludbreškog jubilejabiti u nedjelju 4. rujna 2011. godine.

Biskup Škvorèeviæ krstio deseto dijete u obitelji ÈavlinaNova Gradiška, 2.1.2011. (IKA) - U nedjelju 2. sijeènja nasredišnjem euharistijskom slavlju u još nedovršenoj župnojcrkvi Kraljice sv. Krunice u Novoj Gradiški požeški biskupAntun Škvorèeviæ krstio je Elizabetu, deseto dijete u obiteljiIvana i Katarine Èavlina. Župnik Jozo Juriæ pozdravio jebiskupa, èestitao mu Novu Godinu i izrazio zahvalnost zadolazak u župu i potporu koju daje obiteljima s brojnomdjecom. Biskup Škvorèeviæ u uvodu u slavlje izrazio jeradost što je njegov prvi dolazak u jednu župu njegovebiskupije na poèetku nove godine povezan s krštenjemdesetog djeteta u obitelji Èavlina. Rekao je da je tosvojevrsni nastavak susreta obitelji s brojnom djecom koji jeodržan u Požegi 28. prosinca i da je on dragocjena prigodaza molitvu da Bog prosvijetli i pokrene srca i savjesti mladihbraènih parova u Hrvatskoj te snažnije vjeruju životu iopredijele se za plodnu ljubav koja prima brojnu djecu.Potaknuo je vjernike da mole za tu nakanu na poèetkugodine u kojoj æe nas posjetiti papa Benedikt XVI. upravoprigodom Nacionalnog susreta katolièkih obitelji. U homilijibiskup je progovorio o moæi ljudske rijeèi te se usredotoèiona Božju Rijeè kako nam je predstavlja sveti Ivan u Proslovusvoga Evanðelja i naglasio da se ona utjelovila u IsusuKristu i na taj naèin nam donijela spasenje. Kazao je kakoBožja rijeè ostaje nemoæna sve dok je ne poènemo provoditiu život. Zahvalio je obitelji Èavlina što nije samo slušalaBožju rijeè nego ju je s velikim povjerenjem pretoèila uživot. Kad se pojedini vjernici i na drugim podruèjima životapoènu ponašati kako ih Isus poziva i potièe, nastaje novi,moæni svijet u Hrvatskoj, pobjeðuje život, dodao je biskup.Pozvao je vjernike nove novogradiške župe da im upravoputem zauzetijeg života u skladu s Božjom Rijeèju novagodina koja je zapoèela bude uspješna. Nakon mise biskup je primio obitelj Èavlina, zadržao se urazgovoru, podsjetio se na prijašnje susrete s njome, ohrabrioje na putu odgoja djece te joj uruèio darove za roditelje i zadjecu.

Žive jaslice u CrnomCrno, 2.1.2011. (IKA) - Župljani župe sv. Nikole biskupa uCrnom uprizorili su u nedjelju 2. sijeènja žive jaslice nalokaciji kod bunara u svom mjestu Crno. Uz štiæenike izzajednice Cenacolo u Jankolovici, to su jedine žive jaslice uZadarskoj nadbiskupiji koje pod vodstvom župnika donSreæka Petrova razne generacije župljana, uz KUD Crno,uprizoruju veæ sedmu godinu. Temeljem biblijskih tekstova osmoškolci i srednjoškolciodjeveni u nošnju nalik autentiènoj iz vremena Isusovaroðenja u osam prizora uprizorili su situacije navještajaanðela Gabrijela Mariji, njen susret s Elizabetom, razgovor sJosipom, dolazak u svratište i roðenje Isusa, pohod mudraca. U Crnom još uvijek ima obitelji koje imaju domaæe životinjepa su za žive jaslice dali svoje krave i magarce. Pripremajaslica animira i u zajedništvo poveže cijelo mjesto, ažupljani su s radošæu i velikim zadovoljstvom prihvatilisudjelovanje svoje djece kojima je to osobiti izazov i ponosjer imaju priliku glumiti biblijske likove i situacije. Za svojtrud, intenzivna vježbanja i nastup budu nagraðeni ijednodnevnim odlaskom na snijeg. Svi pridošli u prizoru živih jaslica sudjelovali su i pjevanjembožiænih pjesama koje su obogatile govorne dijelove tebožiæne sveèanosti, a sudionike je pohodom podržao ipozdravio i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.


135. sijeènja 2011. broj 1/2011

Biskup Župan posjetio Dom za starije i nemoæne osobe"Mali Kartec" u KrkuKrk, 2.1.2011. (IKA) - Krèki biskup Valter Župan posjetioje 2. sijeènja Dom za starije i nemoæne osobe "Mali Kartec"u Krku. Za korisnike Doma slavio je misu u pratnjiduhovnog asistenta Doma Antona Peraniæa i kancelaraSlavka Zeca. Raspjevanu liturgiju pratila je na klavijaturamas. Kristijana Koliæ, katedralna orguljašica. Biskup je upravi iosoblju te svim štiæenicima Doma èestitao Božiæno otajstvo iuputio blagoslov za novu 2011. godinu. Protumaèio im je upropovijedi što znaèi kad sveti Ivan evanðelist tvrdi da se"zovemo djeca Božja i da to uistinu jesmo". Kada roditelji nemogu imati djecu nego ih posvoje, ta djeca nisu naravnakoju su rodili, ali su posvojena te imaju sva prava kao inaravna djeca. Bog nas je uzeo za svoju djecu i zato imamone samo prava, nego i obveze, a nadasve svu ljubav i milostBožje djece. Ipak, potaknuo je biskup, valja razmisliti i oonoj evanðeoskoj rijeèi prema kojoj "k svojima doðe, anjegovi ga ne primiše", pa smo zato pozvani ubrojiti se meðuone koji su ga primili i zadobili moæ da postanu djeca Božja.To nam otvara izvore blagoslova na ovoj zemlji i dobru naduu vjeènosti, zakljuèio je biskup i pozvao starije i nemoæneosobe da osobito mole za obitelji i za pohod Svetog Oca. Utu im je svrhu podijelio slièice s molitvom Svete obiteljiprigodom nacionalnog Dana obitelji 5. lipnja 2011. i prvogpohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Nakon susreta spokretnim korisnicima Doma, biskup se uputio u stacionargdje je pohodio teže bolesne i nepokretne osobe, sa svakimse od njih rukovao i ohrabrio ih da noseæi svoj svakodnevnikriž ostanu u dostojanstvu ljubljene Božje djece. Zahvalio jepredstojniku Katehetskog ureda Krèke biskupije AntonuPeraniæu, koji veæ godinama skrbi za duhovne potrebe tihljudi posjeæujuæi ih, slaveæi za njih misu i dijeleæi imsakramente. U Domu se preureðuje kapela koja æe uskorobiti blagoslovljena.

Biskup Košiæ èestitao Božiæ pravoslavnim vjernicimaSisak, 2.1.2011. (IKA) - Predsjednik Vijeæa za ekumenizami dijalog HBK sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je božiæneèestitke vjernicima Srpske, Makedonske i Bugarskepravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Èestitke je uputiometropolitu zagrebaèko-ljubljanskom i cijele Italije o.Jovanu Pavloviæu i episkopu gornjo-karlovaèkom o.Gerasimu Popoviæu iz SPC, metropolitu strumièkom o.Naumu Ilievski i o. Kirku Velinskom iz MPC, te o. EmiluCenovu Angelov, sveæeniku Bugarske PC u Hrvatskoj.Biskup Košiæ uputio je èestitke i sisaèkom parohu o. PetruOlujiæu, zaželjevši svima Božji mir i blagoslov te daljnjudobru suradnju meðu Crkvama.

Metropolit Jovan uputio božiænu porukuZagreb, 2.1.2011. (IKA) – Srpskopravoslavni metropolitzagrebaèko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavloviæ uputioje vjernicima božiænu poruku. Spasitelj nas je pozvao dabudemo dobar primjer drugim ljudima, da budemo svjetlostsvijeta, grad koji stoji na visini, da bi ljudi vidjevši našadobra djela proslavili Onoga koji je na nebesima, poruèujemetropolit. "Hristos se rodi" - tim radosnim pozdravom imirbožanjem, èestitamo jedni drugima Božiæ - praznikRoðenja Sina Božjeg ispunjeni najljepšim željama i mislimakojima nas je obogatila ta tiha i tajanstvena Betlehemskanoæ, kada su anðeli objavili ljudima Radosnu vijest da serodio Bogomladenac Krist, Spasitelj i Iskupitelj naš, istièemetropolit Pavloviæ.

Slavlje creskoga zaštitnika sv. IzidoraZahvalnica Gradskog vijeæa o. Ferdinandu ÆavaruCres, 2.1.2011. (IKA) - Blagdan svog nebeskog zaštitnikasv. Izidora vjernici župe Cres proslavili su 2. sijeènjasveèanim euharistijskim slavljem koje je u župnoj crkviGospe Snježne predvodio gvardijan Samostana sv. Frane o.Zdravko Tuba. Koncelebrirali su sveæenici koji djeluju užupi Cres, sveæenici rodom iz Cresa, kao i oni koji su ucreskoj župi nekad služili kao kapelani. Na poèetku homilijefra Zdravko je podsjetio kako smo proteklih blagdana"razmijenili mnoge èestitke i lijepe želje jer je èovjekstvoren za sreæu, ali otkriva da su sve izgovorene želje zasreæom nezasluženi Božji dar. S druge strane, svimmedijskim sredstvima pokušava se prikazati znaèenje togblagdana kroz brojke i neumjerenosti." Istaknuo je kakonajnovija ispitivanja pokazuju da se nada preselila na istok ijug te se sve više govori o krahu amerièkog sna i europskogkapitalizma s ljudskim licem pa se ova godina najavljuje kaogodina strogoæe, prosvjeda, nemira i nereda. U ovimokolnostima koje je èovjek stvorio, Bog pita: Zašto ne želišbiti sretan? Propovjednik je objasnio: "Èovjek težeæi ljubavi,harmoniji i ljepoti luta jer u svojoj dubini teži sjedinjenju sBogom. Sve dobro i potreba èovjekova da èini dobro jedokaz Boga, a život bez Boga je vrtnja u krug. Stari odlaze iodnose svoje neostvarene ideale, a mladi ne uèe od starih ishvaæaju da sve što imaju nema smisla." Obrazlažuæi misnaèitanja, Tuba je istaknuo kako je Bog kroz povijestizabranog naroda uvijek ispunjavao svoja obeæanja, a narodje èesto mrmljao. "Èovjek je sklon predati svoju sloboduonome koji posjeduje èudo, tajnu i autoritet, a Isus je želioda mu ljudi vjeruju ali ne iz straha od sile i moæi," rekao je o.Zdravko u propovijedi, koju je zakljuèio molitvom zaštitnikuCresa: "Po primjeru i zagovoru svetog Izidora, podario namGospodin živu vjeru i èvrstu ljubav kako bi naš život biodarivanje." Sudionicima slavlja zahvalio je creski župnikmons. Mladen Mrakovèiæ. Kako se blagdan sv. Izidora slavii kao Dan grada, predveèer je održana sveèana sjednicaGradskog vijeæa na kojoj su zaslužnim graðanima, udrugamai ustanovama uruèena gradska priznanja. Jedno od njih,zahvalnicu Gradskog vijeæa, primio je franjevackonventualac o. Ferdinand Æavar koji posljednjih 20 godinaživi u creskom samostanu sv. Frane, veæi dio kao magisternovaka. Gradsko priznanje dodijeljeno mu je zadugogodišnji rad na oèuvanju povijesne i sakralne baštinegrada Cresa.

Zasjedanje biskupa Zagrebaèke metropolije u BjelovaruKardinal Bozaniæ pozvao medije da prate i pripremu i sampohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj savjesno i sosjetljivošæu za velièinu toga dogaðaja na crkvenoj idruštvenoj raziniBjelovar, 3.1.2011. (IKA) - Sedma sjednica biskupaZagrebaèke crkvene pokrajine održana je u ponedjeljak 3.sijeènja u Biskupskom ordinarijatu u Bjelovaru, podpredsjedanjem zagrebaèkoga nadbiskupa i metropolitakardinala Josipa Bozaniæa. Na sjednici su, uz kardinalaBozaniæa sudjelovali svi biskupi metropolije: varaždinskiJosip Mrzljak, sisaèki Vlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèkiVjekoslav Huzjak, biskup Križevaèke eparhije Nikola Kekiæte pomoæni zagrebaèki biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško iMijo Gorski. Na poèetku sjednice, u ozraèju poèetka nove graðanskegodine, uz molitvu za Božji blagoslov, biskup domaæinHuzjak istaknuo je povijesno znaèenje te sjednice zbogzaživljavanja nove Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Kardinal Bozaniæ, usmjerujuæi pogled prema ovogodišnjemu


14 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja, što jebila i glavna tema sjednice, posebno je istaknuo zauzetost iukljuèenost Zagrebaèke crkvene pokrajine za pripremanjetoga pohoda, osvrnuvši se i na važnost èasnoga pozivamedijskih djelatnika koje je pozvao da prate i pripremu i sampohod savjesno i s osjetljivošæu za velièinu toga dogaðaja nacrkvenoj i društvenoj razini. Biskupi su na sjednici, osim Papina pohoda, razmotrili ineke teme koje se odnose na personalna pitanja na podruèjumetropolije, priopæeno je iz Tiskovnog ureda Zagrebaèkenadbiskupije.

"Vjeronauk u društvenom i humanistièkom podruèjusuvremene škole"Oko 550 vjerouèiteljica i vjerouèitelja u osnovnim školamaokupilo se na tradicionalnoj trodnevnoj Katehetskoj zimskojškoli u Meðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj ŠalatiZagreb, 3.1.2011. (IKA) - Oko 550 vjerouèiteljica ivjerouèitelja u osnovnim školama okupilo se natradicionalnoj trodnevnoj Katehetskoj zimskoj školi koja je usklopu godišnje teme trajne izobrazbe vjerouèitelja"Vjeronauk u društvenom i humanistièkom podruèjusuvremene škole" otvorena u ponedjeljak 3. sijeènja uMeðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati, asudionici kroz plenarna izlaganja, tematske rasprave ipedagoške radionice promišljaju o Božjoj rijeèi kao izvoru inadahnuæu u vjeronauènoj nastavi. U rad škole rijeèima pozdrava i dobrodošlice sudionike suuveli predstavnici organizatora. Govoreæi o temi škole,predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a dr.Ivica Pažin istaknuo je kako je Božja rijeè "svakako izvor inadahnuæe u vjeronauènoj nastavi" jer se u njoj "nalazi savsadržaj vjeronauka, ali i sadržaj života vjerouèitelja".Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipoviæistaknuo je bitnu formativnu ulogu vjeronauka u školi, kao iodgovornost koju u tom smislu na poseban naèin imajuvjerouèitelji. Predsjednik Vijeæa HBK za katehizaciju ðakovaèko-osjeèkipomoæni biskup Ðuro Hraniæ istaknuo je: "Vjeronauènanastava je istodobno svjedoèanstvo i navještaj, rijeè i djelo,pouèavanje i poticaj na ostvarivanje pouèenoga sadržaja, aškolski vjerouèitelj – vodeæi raèuna o specifiènoj zadaæiškolskoga vjeronauka unutar katehetskoga djelovanja Crkve,o antropološkim datostima onih s kojima ulazi u dijalog uškoli te o ambijentu i posebnim zadaæama vlastitimškolskom vjeronauku unutar školskoga kurikuluma i školekao odgojno-obrazovne institucije – služi Rijeèi, kako bi onaponovno na razumljiv naèin progovorila svojim konkretnimadresatima, bila od njih shvaæena i kako bi se ponovnoutjelovila i zasvijetlila u njihovu životu". Da bi se to iostvarilo, poruèio je, vjerouèitelji svojim životom morajubiti istinski svjedoci Božje rijeèi. U prvom predavanju o temi "Bog u ljudskoj rijeèi -razlièitosti Božjega govora u Bibliji" prof. dr. MarinkoVidoviæ s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uSplitu je, polazeæi od suvremenoga obezvrjeðivanja rijeèi,ukazao na njezino drukèije poimanje u Bibliji gdje je rijeèizraz Božjega oèitovanja koje zapoèinje stvaranjem svega,nastavlja se u povijesti dogaðajima i rijeèima, ljudskimrijeèima koje vjernici prihvaæaju kao Bogom nadahnute, azavršnu fazu i puninu doseže u utjelovljenoj Rijeèi, u osobiIsusa iz Nazareta. O duhovnosti vjerouèitelja kao temelju ophoðenja premauèeniku govorio je prof. dr. Tomislav Ivanèiæ, koji jeistaknuo neizmjernu važnost duhovne dimenzije èovjeka jerje èovjek specifièno duhovna duša i po tome se razlikuje od

svih živih stvorenja. "Dvije su bitne zadaæe vjerouèitelja.Uroniti u Božju rijeè i razviti duhovni život u sebi iuèenicima", kazao je dr. Ivanèiæ. "Buduæi da su vjerouèenicistvoreni na sliku Božju, a prava slika Boga je Isus Krist,Oèeva Rijeè, onda svako udubljivanje u Božju rijeè, u Isusa,predstavlja prepoznavanje nas samih. Napokon, èovjek jevrhunac stvaranja, ali sva njegova velièina, dostojanstvo imoæ jest slika Božja", kazao je, dodajuæi da vjerouèenicimogu postati vrhunski inteligentni ljudi, moralni idostojanstveni samo ako im se u odgoju i obrazovanjupristupi na razini duhovnosti, duha. U poslijepodnevnome dijelu programa škole vjerouèitelji susudjelovali u trima pedagoškim radionicama, a prvi su radnidan zakljuèili zajednièkim euharistijskim slavljem koje jepredvodio biskup Hraniæ. Drugoga dana skupa predavanje "Rijeè je više od svega štomožemo razumjeti" s naglaskom na suvremeni odnos premarijeèi kao znaku ophoðenja prema drugomu održao je prof.dr. Ante Vuèkoviæ. Nastojao je posvijestiti rijeè izmeðuljudi, ali i rijeè koja otvara odnos s Bogom. Rijeèjurazumijemo i izrièemo sve što jesmo i sve što razumijemo,ali sama rijeè ostaje tajnom. Rijeè nije naše vlasništvo,premda se služimo njome. Posvajamo rijeèi, ali one svejednone prestaju biti otvorene i svima drugima. Rijeè je prije nas,a ostaje i nakon našega odlaska. Rijeèi ne izmièe ni izreèeno,podsvjesno ili skriveno. Pojavljuje se u glasu i tekstu,prevodimo je u geste i u druge jezike. Vuèkoviæ je istaknuo ivažnost rijeèi kao sredstvo uspostavljanja, ali i dokidanjaodnosa meðu ljudima. Nadalje, rijeè kao takova oblikujepojedinca, ali ga i uništava, isto kao što prenosi informaciju,ali je i iskrivljuje, izrièe istinu, ali i laž. Zakljuèno rijeèpovezuje, ali i razdvaja. Predavanje "Prema izvrsnoj komunikaciji u nastavi. Oosobnim izrièajima uèitelja i pravilima komunikacije"održala je mr. Dijana Garašiæ. Uvodno je podsjetila kako jekomunikacija temelj svih odnosa, kljuè uspješnog odgoja,temelj uspješne nastave, bitna pretpostavka uspješnoguèenja, sporazumijevanje i jednakopravni dijalog svihsudionika. Istaknula je kako je za dobru komunikacijupotreban dobar kontakt sa sobom, osobna odgovornost isvijest o osobnim granicama. Sve je to potkrijepila nizomprimjera iz prakse, tj. školske uèionice. Zakljuèila je kako suslušanje, uvažavanje, strpljenje i dosljednost kljuènièimbenici kvalitetne i uspješne komunikacije te je sve topoželjela i vjerouèiteljima. "Ljudskim rijeèima i znakovima o Bogu. O ne-verbalnimmetodama rada u vjeronauènoj nastavi" govorile suvjerouèiteljice iz Rijeèke nadbiskupije prof. Jelena Janeš iprof. Ana Majnariæ Radoševiæ. Primjerima iz praksepredstavile su metode verbalne komunikacije i to krozmolitvu, meditaciju, pjesmu, igrokaz, kviz, prezentacije,medije komuniciranja, igre verbalnog tipa, meðusobnukomunikaciju vjerouèenika. Neverbalnu komunikacijupredstavile su kroz znakove i to molitvu, znakove i simbole,pokrete, radionice, panoe, plakate, medije neverbalnogkomuniciranja i igre neverbalnog tipa. Drugi dan Škole u popodnevnom dijelu nastavljen je radomu radionicama i susretom s Malim koncilom.


155. sijeènja 2011. broj 1/2011

Inozemne vijesti

Sveèanost zatvaranja Jubilarne godine Crkve uVijetnamuVatikan, 28.12.2010. (IKA/CNS) – Papa Benedikt XVI.imenovao je kardinala Ivana Diasa, prefekta Kongregacije zaevangelizaciju naroda, svojim posebnim izaslanikom nasveèanosti zatvaranja Jubilarne godine Crkve u Vijetnamu. Jubilarna godina proglašena je u povodu 350. obljetniceosnivanja prvih dvaju apostolskih vikarijata u toj zemlji, te50. obljetnice ustanovljenja katolièke hijerarhije. Sveèanostzatvaranja bit æe održana u glasovitomu marijanskomsvetištu La Vang od 4. do 6. sijeènja 2011. godine.

Indija: Crkve protiv zakona protiv obraæenjaNew Delhi, 29.12.2010. (IKA) - Nacionalno vijeæe Crkavau Indiji kritiziralo je zakon protiv obraæenja na drugu vjeru.Taj zakon je na snazi u šest indijskih država i izravan jenapad na temeljna ljudska prava, prenosi Radio Vatikan.Tema "prisilnih obraæenja" jedno je od najbolnijih pitanja sèime se danas suèeljavaju vjerske manjine u Indiji a posebnokršæani i muslimani. Zakon protiv obraæenja kažnjavastrogim sankcijama prisilna obraæenja s jedne religije nadrugu a promjenu vjere ispituje sud.

Beèki nadbiskup pomogao iraèkim izbjeglicamaBeè, 29.12.2010. (IKA) - Na poticaj beèkoga nadbiskupakardinala Christopha Schönborna, austrijski je ministarunutarnjih poslova skratio birokratski postupak i dopustio dase skupina iraèkih izbjeglica, koji su za sada privremeno uteškim uvjetima u Jordanu i Siriji, udomi u Austriji. Rijeè jeuglavnom o kršæanima koji se više ne mogu vratiti u Irak, aosim svojega jezika govore i druge jezike, izvijestio jeHrvatski program Radio Vatikana.

Kršæani u Iraku proveli neoèekivano miran BožiæBiskup Warduni: I mnogi su muslimani svojim kršæanskimsusjedima poželjeli "Sretan Božiæ"Bagdad, 29.12.2010. (IKA) - Premda je u utorak ponovnonastavljeno s nasiljem, kršæani u Iraku ipak su mogliproslaviti miran Božiæ. "Uopæe to nismo oèekivali", rekao jepomoæni biskup Bagdada Shlemon Warduni za RadioVatikan. Mnogi vjernici došli su na mise, "èak i tamo gdjesmo se bojali ponavljanja napada. Krvoproliæe u bagdadskojkatedrali prije oko dva mjeseca izazvalo je veliki strah. No, iovdje u Bagdadu su nam sada i mnogi muslimanski susjedizaželjeli 'Sretan Božiæ'. Nadamo se da æe se taj duh miraproširiti i diljem Iraka", rekao je biskup Warduni.Na pitanje je li istina, meðutim, da je Božiæ u Iraku bio podvelikom sigurnosnom zaštitom, odgovorio je kako je "Vladaispunila svoju obvezu", za što su joj svi zahvalni. Oprez je idalje potreban, jer i neposredno prije Božiæa bilo je izrièitihprijetnji. "Krivnja" nije samo na Iraèanima, nego i na onimakoji poèiniteljima prodaju oružje i pomažu im. Cijeli svijetsve to samo promatra, a molili smo pomoæ i od Europskogparlamenta, no u Iraku je potrebna konkretna primjenalijepih rijeèi: "Mir, sigurnost i rad omoguæit æe kršæanima daostanu u zemlji", zakljuèio je biskup.Unatoè mjerama zaštite u srijedu su u gradu Mosulu èetiripolicijska službenika ubijena u samoubilaèkom napadu nazgradu policije.

Izraelski predsjednik pozvao na zajednièku molitvu zamirNa božiænom i novogodišnjem primanju za crkvene voðePeres se izjasnio za dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukobaJeruzalem, 29.12.2010. (IKA, KAP) - Izraelski predsjednikShimon Peres ohrabrio je vjerske poglavare u Svetoj zemljida mole za mir. Na svom tradicionalnom božiænom inovogodišnjem primanju za vjerske voðe, 29. prosinca, usvojoj jeruzalemskoj rezidenciji, kao rješenje izraelsko-palestinskog sukoba zagovarao je opciju dviju država. Meðuuzvanicima iz svijeta politike i religije bili su, meðuostalima, grèki pravoslavni patrijarh Theophilos III., latinskipatrijarh Fouad Twal, franjevaèki kustos PierbattistaPizzaballa, melkitski nadbiskup Elias Chacour i predstavnikarmenskog patrijarhata Nurhan Manukian.Peres je istaknuo da su razlièite vjerske tradicije sadapozvane zajedno se zauzeti za prevladavanje razlika. Nijedna vjerska zajednica ne može opstati bez mira: "Minemamo razlièito nebo, samo molimo iz razlièitih knjiga",rekao je izraelski predsjednik.Globalizirani svijet treba globalni mir i globalnu molitvu.Kao najveæe prijetnje miru naveo je terorizam, rakete iatomsko oružje. Peres je iskazao optimizam da je mirizmeðu Izraela i Palestine moguæ, jer razlike više nisu takovelike kao prije. Vjerski poglavari izrazili su zadovoljstvo susretom spredsjednikom, a patrijarh Theophilos III. zahvalio jeizraelskim vlastima za nastojanja da se hodoèasnicima ituristima olakša pristup Svetoj zemlji, što se odrazilo ipoveæanjem broja hodoèasnika.

Jaèa katolièko školstvo u NepaluVatikan, 29.12.2010. (IKA) - 60 godina nakon što su uNepalu otvorili prvu školu isusovci šire svoj odgojniapostolat u toj zemlji te su prošlih dana otvorili školu Sv.Franje Ksaverskoga u Katmanduu. Zdanje spada meðunajveæe te vrste u zemlji, a od sada prima i djevojèice. To jeveæ èetvrta škola za potpunu izobrazbu. Na istoku Nepala,blizu granice s Indijom, isusovci su veæ prije više od desetgodina otvorili školu za siromašne obitelji, izvijestio jeRadio Vatikan.

Vjerske neslobode realnost u KiniPeking, 30.12.2010. (IKA) – U pogledu pitanja slobodevjere i slobode mišljenja Sveta Stolica u proteklih nekolikomjeseci posebno je zabrinuta stanjem u Kini, izjavio je zaRadio Vatikan predstojnik Tiskovnog ureda o. FedericoLombardi u osvrtu na dogaðanja u protekloj godini. U tompogledu iznesena su i vrlo konkretna i važna stajališta SveteStolice. I sam je papa Benedikt XVI. u svojoj božiænojposlanici izrazio posebnu zabrinutost zbog situacije u kojojse nalaze katolici u Kini. Kina je, pak, odbacila sve optužbeza ogranièavanje vjerskih sloboda. "Nadamo se da æeVatikan uvidjeti realnost vjerskih sloboda i razvojakatolištva u Kini", izjavila je glasnogovornica kineskogMinistarstva vanjskih poslova Jiang Yu, a prenosi Reuters.Od Svete Stolice oèekuju zato da poduzme "konkretnemjere" za poboljšanje odnosa s Kinom.

Inozemne vijesti ika

16 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

U Vatikanu osnovano novo financijsko tijeloMotu proprijem pape Benedikta XVI. vatikanski Institut zavjerska djela prilagoðuje se propisima Europske unije, kakobi mogao djelovati kao redovita bankaVatikan, 30.12.2010. (IKA) - U Vatikanu je 30. prosincapredstavljen motu proprio pape Benedikta XVI. kojim sevatikanska financijska ustanova Institut za vjerska djela(Istituto Opere Religiose – IOR) prilagoðuje propisimaEuropske unije, kako bi mogao djelovati kao redovita banka.Tim se dokumentom osniva tijelo, zaduženo za financijskaizvješæa, koje æe jamèiti transparentnost i nadzor nad svimunutarnjim i vanjskim operacijama. Ta je financijskaustanova – èije je preustrojstvo želio sam Papa – timdokumentom i službeno prihvatila propise Europske unije,koja nastoji sprijeèiti pranje novca. To je jedan od uvjeta dabi mogla biti postavljena na bijelu listu ozbiljnih svjetskihbanaka i obavljati redovito sve bankarske operacije. Sve sedržavne financijske ustanove moraju do kraja godineprilagoditi propisima EU, jer u protivnom neæe smjeti višeizdavati novac ni poštanske marke. Vatikan, kao država, imasvoje poštanske marke i svoj novac, premda samo ukovanicama, što je posebno cijenjeno meðunumizmatièarima. Taj je pothvat dakle bio neophodnopotreban ne samo za financijsku vatikansku ustanovu nego iza vatikansku državu. Na taj æe se naèin sprijeèiti i brojnapogrešna tumaèenja nekih financijskih pothvata SveteStolice. Èesto se, naime, tu vatikansku financijsku ustanovusvrstavalo meðu one ustanove koje se na tajni naèin bave ipranjem novca.

Kampanja za puštanje na slobodu dužnièkih zatvorenikau Šri LankiColombo, 30.12.2010. (IKA) – Povjerenstvo za pastoralzatvorenika Biskupske konferencije Šri Lanke pokrenulo jekampanju prikupljanja sredstava za siromašne kažnjenikekoji se nalaze u zatvorima jer nisu mogli platiti manje globe.U zatvorima Šri Lanke oko 7000 osoba izdržava kaznu jer supresiromašni da plate globe manje od 3000 rupija (oko 70kuna), najèešæe radi manjih prekršaja poput uznemiravanjajavnog reda. Njihov boravak u zatvoru, pak, dovodi u pitanjeegzistenciju njihovih obitelji. O tim je problemima bilo rijeèina sastanku èlanova katolièkoga Povjerenstva za pastoralzatvorenika s bivšim ministrom za rehabilitaciju i reformuzatvorskog sustava. U Colombu je osnovana Zaklada zaosloboðenje zatvorenika koji su presiromašni da plate kaznu,kako bi se vratili svojim obiteljima. Program æe biti trajan, aprvi bi zatvorenici trebali biti osloboðeni u prvoj polovici2011. godine.U meðuvremenu, "Hrana za siromašne" – meðunarodnakršæanska organizacija za pomoæ unesreæenima, sa središtemna Floridi, ovog je prosinca dogovorila osloboðenje više od80 zatvorenika kažnjenih zbog nenasilnih prekršaja naHaitiju, Jamajki i u Gvajani. Mnogi od njih zatvoreni su jernisu mogli platiti manje globe. Od osnutka te organizacijegodine 2000. dogovoreno je osloboðenje više od 880zatvorenika. Djelatnici programa istodobno rade sazatvorenicima i prije i nakon osloboðenja, kako bi sepobrinuli da ne ponove prekršaje radi kojih su zatvoreni.Osloboðenje zatvorenika kažnjenih zbog manjih prekršajadogovara se sa zatvorskim službenicima dvaput godišnje, upovodu božiænih i uskrsnih blagdana. Ove je godineosloboðeno 28 ljudi na Haitiju, 34 u Gvajani i 21 na Jamajki.

.

Lombardi o novom apostolskom pismu u obliku motuproprijaVatikan, 30.12.2010. (IKA) - Novi zakoni za Državu GradVatikan, za tijela Rimske kurije i organizme i ustanoveovisne o Svetoj Stolici imaju golemo normativno znaèenje iširoku moralnu i pastoralnu važnost. Sve su ustanovepovezane s upravom Katolièke Crkve i njezinim "osloncem"- Državom Gradom Vatikanom, od 30. prosinca ukljuèene, uduhu iskrene suradnje, u sustav naèela i pravnih odredbi kojemeðunarodna zajednica usvaja u svrhu jamèenja pravedna ipoštena suživota u globaliziranome kontekstu, u kojem su,nažalost, gospodarske i novèarske stvarnosti èesto podruèjeilegalnih radnji, poput pranja novca steèenog kažnjivimdjelima te financiranje terorizma, istinske opasnosti zapravdu i mir u svijetu, kazao je predstojnik Tiskovnogaureda Svete Stolice o. Frederico Lombardi o Apostolskompismu objavljenom u obliku motu proprija, a prenosiHrvatski program Radio Vatikana.Papa bez ustruèavanja tvrdi da "Sveta Stolica" odobravanapore "meðunarodne zajednice i namjerava usvojiti pravila"kojima se oboružala "za suzbijanje i borbu" protiv tihužasnih pojava. Ilegalne su radnje oduvijek pokazivalesposobnost uvlaèenja i trovanja gospodarskog i novèarskogsvijeta, ali njihovo širenje na meðunarodnoj razini teuporaba novih tehnologija još su ih više uèinile prodornima isposobnijima da se prikriju, a za obranu je vrlo žurnoprimijeniti nadzorne mreže i uzajamno informiranje izmeðutijela nadležnih za borbu protiv ilegalnih radnji, istièe se upriopæenju. Bilo bi naivno misliti da lukava inteligencija, koja upravljailegalnim radnjama, istièe nadalje Lombardi, ne želiiskoristiti slabe i krhke toèke, kojih ponekad ima umeðunarodnom zakonskom obrambenom i nadzornomsustavu, uvlaèeæi se u njega da ga slomi. Stoga jemeðunarodna solidarnost kljuèna za održavanje toga sustava,a posvema je shvatljivo i opravdano da državne nadzornevlasti i nadležna meðunarodna tijela blagonaklono gledajuna države i ustanove koje nude tražena jamstva i nameæuveæa ogranièenja svima koji se tome ne prilagode. Tonaravno vrijedi i za Grad Vatikan i crkvene ustanove koje sebave upravnim i novèarskim djelatnostima.Novi, dakle, zakon odgovora potrebi da se istodobno oèuvauèinkovita djelatnost ustanova koje djeluju na gospodarskomi financijskom podruèju u službi Katolièke Crkve u svijetu, i– još više – moralnoj potrebi "prozirnosti, poštenja iodgovornosti", što u svakom sluèaju valja poštivati udruštvenom i socijalnom podruèju. Primjena novih propisazahtijevat æe mnogo napora. Valja osposobitinovoustanovljeno tijelo za financijsko informiranje (AIF),primjenjivati nove nadležnosti, ali od svega toga za Crkvusamo može proiziæi dobro. Vatikanska æe tijela biti manjeranjiva pred neprestanim opasnostima baratanja novcem. Ubuduænosti æe se izbjeæi pogreške koje su lakoæom bivalerazlogom skandala za javno mnijenje i za vjernike. Crkva æe biti vjerodostojnija pred meðunarodnomzajednicom i njezinim èlanovima, a to je od kljuène važnostiza njezino evanðeosko poslanje. Papa je 30. prosinca 2010.godine potpisao takav dokument za njega pomalo neobièan,ali odvažan i od golemog moralnog i duhovnog znaèenja. Toje vrlo lijep naèin zakljuèivanja ove godine, stvarnimkorakom u smjeru prozirnosti i vjerodostojnosti, zakljuèio jeLombardi.

.

Inozemne vijestiika

175. sijeènja 2011. broj 1/2011

Rotterdam: 33. hodoèašæe povjerenjaRotterdam, 1.1.2011. (IKA) - Više od trideset tisuæa mladihiz Europe i drugih kontinenata, meðu njima i oko 700 izHrvatske, okupilo se 28. prosinca u Rotterdamu na 33.hodoèašæu povjerenja, koje svake godine organiziraekumenska zajednica iz Taizea. Po dolasku u Rotterdammladima je uruèeno "Pismo iz Èilea" brata Aloisa, prioraekumenske zajednice, koji ih poziva da promišljaju o radostii solidarnosti sa svima koji trpe, o radosti koja odolijevamalodušnosti. Poruke vjerskih i politièkih uglednika mladima okupljenimau Nizozemskoj stigle su iz cijeloga svijeta. Meðu prvima jestigla poruka pape Benedikta XVI., koji je na njih zazvaosnagu i mir Duha Svetoga, kao i na sve koji ih udomljuju:pastore, župe i obitelji. "Neka vas Bog s braæom iz Taizea,koji animiraju 33. susret europske mladeži, vodi na izvoreradosti!" poželio je Benedikt XVI. U ovim æete danimaotkriti da vas radost ne udaljuje od solidarnosti s patnjomèovjeèanstva, nego da je duboko povezana s pouzdanjem uBoga. Živeæi u tome pouzdanju, prihvaæajuæi ga, omoguæitæete korijensku obnovu ljudskog biæa koju je Krist došaodonijeti. Tako æe vas hrabrost poticati da idete protiv struje,kad je to potrebno. Opiruæi se porivima individualizma, bivatæete sve više muškarci i žene zajedništva, darivajuæi sebe zadruge. A kada se vratite svojim domovima, neka vas DuhSveti ispuni bezgraniènom samilošæu, obdari vasmaštovitošæu i hrabrošæu da može otkriti kako svoje mjesnezajednice preobraziti u mjesta srdaène dobrote i povjerenja.Tako æe mir koji vam On daje zasjati drugima i svijetu,istaknuo je Sveti Otac, pozivajuæi ih i na Svjetski danmladeži u Madridu. Poruku mladima uputio je i anglikanski nadbiskup RowanWilliams, koji istièe da radost koja proizlazi iz sklada sastvarnošæu nije radost uspjeha ili komotnosti, blagostanja ilivelikih ostvarenja, nego je radost ljubavi, jer je bezgraniènaljubav temelj svake stvarnosti. Radost i samilost sunerazdvojive - prigrliti siromaštvo i trpljenje, u tom sesmjeru kreæe konaèna stvaralaèka moæ. Vuèe nas njezinasnaga i možemo se veseliti u kušnjama i užasima, jer jeljubav konaèna istina stvorenoga. A buduæi je snaga ljubavito što jest, u njoj nema mjesta za zlopamæenje ni zasamoobranu, ona samu sebe izražava i u praštanju, poruèujenadbiskup Williams. Glavni tajnik Svjetskog saveza reformiranih crkvi SetriNyomi u poruci bratu Aloisu istaknuo je: "Molim se damladi tijekom boravka u Rotterdamu otkriju znakove nade,da teme radosti srca, bezgraniène samilosti i praštanjaosvijetle smisao života svih sudionika". Srdaène pozdravemladima u Nizozemskoj uputio je i glavni tajnik Ujedinjenihnaroda Ban Ki-moon, istaknuvši: "U doba kad izazovinadmašuju državne granice i bivaju svjetski važni, o našemzajednièkom radu ovisi naša buduænost. Moramo se ujedinitida nadvladamo klimatske promjene i ostvarimo 'zeleniji'svijet, dugotrajniji za sve. Moramo složno raditi dapobijedimo siromaštvo, i uèinimo pravedniji i sretniji svijet.Moramo zaštiti ljudska biæa u situacijama krize, osobe -žrtve rata i katastrofa, sve èija su temeljna prava pogažena.Dobar je dio rješenja u vašim rukama". Predsjednik Vijeæa Europe Herman van Rompuy mladimapiše: "Samo izgovaranje imena Taize ispunja me nutarnjomradošæu. Taize, njegova braæa, njegovi mladi i manje mladi,svi kršæani raznih ispovijesti, jer svi svojom nadom donosebar malo nade putnièkome èovjeèanstvu. Neka vašapromišljanja i molitve budu plodonosna i svijetu donesu višeradosti i svjetla". Nizozemske katolièke i protestantske televizijske kuæeomoguæile su internetsko praæenje uživo dogaðanja na

samom susretu. Na stranici su se mogli pogledati i videozapisi emitirani u programu kojima je susret predstavljen izrazlièitih aspekata - razgovori s bratom Aloisom,sudionicima susreta, graðanima grada domaæina, kao ibogata fotogalerija. Zajednièke molitve održavane su dvaputa dnevno na roterdamskom velesajmu "Ahoy". Na krajuzajednièke molitve 30. prosinca brat Alois je najavio da æedomaæin 34. europskog susreta mladih, kao jedna od postajaHodoèašæa povjerenja na zemlji od 28. prosinca 2011. do 1.sijeènja 2012. godini biti Berlin. Berlin æe prvi puta bitidomaæin susreta, a osim mladih koji su dugo èekali daugoste susret, poziv Zajednici iz Taizea upuæen je od svihCrkava i gradonaèelnika Berlina. Hodoèašæe povjerenja nazemlji nastavit æe se i na drugim kontinentima. Tako æetijekom 2011. godine zapoèeti dvogodišnje pripreme zasusret mladih na afrièkom kontinentu, koji æe se održati od14. do 18. studenoga 2012. godine u Kigaliju u Ruandi. Na posljednjoj zajednièkoj molitvi, 31. prosinca, brat Aloiszahvalio je za gostoprimstvo domaæim Crkvama, a posebnoonima koji su otvorili svoja srca i domove tisuæa mladih.Zahvalio je i civilnim vlastima na suradnji. U razmatranjuistaknuo je kako su tri vrijednosti iz Evanðelja: radost,suosjeæanje i opraštanje, bile u središtu posljednjih dana, tesu ih mnogi na susretu intenzivno proživjeli. No, upozorio jei kako mnogi ljudi ozbiljno traže smisao u svojim životima,ali ne mogu vjerovati u Boga koji ih osobno ljubi. Je limoguæe vjerovati u Boga u modernom svijetu? Iskustvovjere danas više je rizik, i to rizik povjerenja. Da bismopobijedili ovaj rizik nisu dovoljni naši ljudski kapaciteti. Èaki ako smo vjernici, ne nastojimo uvijek dovoljno produbitisvoju vjeru, istaknuo je brat Alois. Svatko od nas možekomunicirati s drugima, to ne mora uvijek biti rijeèju, negojoš po životu kojeg živimo. I tako postupno otkrivamo da jeBog tu, blizu nas. Kad smo blizu Bogu, i naš odnos premaonima koji su nam povjereni mijenja se, dobivaju posebnomjesto u našem životu, postaju naša glavna briga. U molitvimožemo postati osjetljiviji na one koji nemaju doma zanapuštenu djecu, imigrante, beskuænike, podsjetio je bratAlois. Kao vjernici, mi ne slijedimo ideal, mi slijedimoosobu, Krista. Mi nismo sami, On ide ispred nas. Svatko odnas, èak i ako smo siromašni i ranjivi, pozvani smo da seKristova svetost odražava u našem životu. Bog ne prestajeputovati s nama. Vjerujemo da je zajedništvo s Njimmoguæe, poruèio je na kraju brat Alois. Nakon veèere, sudionici hodoèašæa povjerenja na zemljitradicionalno su se uoèi Nove godine okupili na molitvenombdjenju u mjesnim crkvama, a nakon ponoæi Festivalomkultura zajedno proslavili Novu godinu. Posljednjeg danasusreta, u subotu 1. sijeènja nakon jutarnje molitve umjesnim crkvama i zajednièkog ruèka, mladi su se uputitisvojim kuæama.U pripreme i održavanje 33. europskog susreta mladih bili suukljuèeni i župljani Hrvatske katolièke župe sv. NikoleTaveliæa sa župnikom fra Ivicom Jurišiæem. Sudjelovali suna regionalnom susretu koji je za sudionike iz Hrvatskeodržan 31. prosinca u roterdamskoj crkvi Sv. Michaela iClemensa. Misno slavlje predvodio je o. Jozo Èirko, OP izSplita, a u koncelebraciji su osim fra Jurišiæa, bili i vlè.Mirian Šuvak, don Damir Stojiæ, SDB, vlè. Vedran Kirinèiæ,vlè. Saša Iliæ, fra Josip Vlašiæ i fra Marko Hrgota. MladiHrvati koji žive u Nizozemskoj pridružili su se bdjenju ukatedrali kojem je nazoèio i roterdamski biskup i predsjednikNizozemske biskupske konferencije Adrianus van Luyn.Biskup je molio za mir i potaknuo mlade da nastave i daljemolitvom ispunjavati svoj život i obogaæivati svojedomovine i svijet. Na svetkovinu Marije Bogorodice misnoslavlje u roterdamskoj katedrali Sv. Lovre i Sv. Elizabete


18 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

predvodio je studenski kapelan iz Zagreba don Damir Stojiæ.Osim župljana HKŽ Sv. Nikole Taveliæa, na misi susudjelovali i mladi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Misnoslavlje pjevanjem su animirali mladi iz Krèke biskupije.Istoga dana, misno slavlje za Hrvate koji žive u Amsterdamuu crkvi Dobroga Pastira predvodio je povjerenik za pastoralmladih Krèke biskupije i župnik u Puntu Saša Iliæ. Na misisu pjevali mladi iz Krèke biskupije.

U bombaškom napadu u Aleksandriji poginulo više oddvadeset kršæanaEgipatska je vlada poveæala mjere sigurnosti oko svih crkavaAleksandrija, 1.1.2011. (IKA) - U Aleksandriji u Egiptu 1.sijeènja nakon mise, na izlazu iz koptske Crkve, ubombaškom napadu poginulo je više od dvadeset kršæana, aranjeno više od èetrdeset osoba. Još nitko nije preuzeoodgovornost za napad na koptske kršæane, koji se zbiogotovo dva mjeseca nakon izrièite prijetnje Al Qaide, nakonnapada na sirijsko-katolièku katedralu u Bagdadu. Egipatskavlada poveæala je mjere sigurnosti oko svih crkava, a policijaje u stanju pripravnosti. Al Azhr, najveæi autoritet sunitskogislama, osudio je napad u Aleksandriji, a egipatski jepredsjednik pozvao "Egipæane, Kopte i muslimane, da budujedinstveni u borbi protiv teroristièkih snaga koje prijetedržavnoj stabilnosti i jedinstvu".

Svjetski dan mira u VatikanuVatikan, 1.1.2011. (IKA) - Gotovo sve poruke papeBenedikta XVI. u prigodi božiænih i novogodišnjih blagdanabile su usredotoèene na vjersku slobodu. Djelomièno su gana to potaknuli brojni napadi i ubojstva kršæana u raznimkrajevima svijeta, a djelomièno i tendencija Zapada da naperfidne naèine iskljuèi vjeru iz javnog života. Nasilje je,prema Papinim rijeèima, strašno lice povijesti. BenediktXVI. pozvao je državne predstavnike da štite kršæane. Napoèetku drugog desetljeæa treæeg tisuæljeæa èovjeèanstvo sesuoèava s "novim dijelom svog hoda, kreæuæi odluèno putommira. Ne smijemo popustiti pred klonulošæu duhom ni predrezignacijom, a još manje pred prijeteæim napetostima ovogtrenutka, posebno ne pred diskriminacijama, nepravdama ivjerskom netrpeljivošæu, kojom su danas najviše pogoðenikršæani", poruèio je Papa u propovijedi na misi koju je služiozajedno s najvišim predstavnicima Rimske kurije u prigodiproslave 44. svjetskog dana mira, koji ove godine ima zageslo "Vjerska sloboda - put koji vodi do mira". Gotovo neposredno nakon eksplozije bombe predkatolièkom crkvom u Aleksandriji u Egiptu, u kojoj jepoginulo dvadesetak ljudi, Papa je primijetio kako "danasželimo prihvatiti jauk tolikih muževa, žena, djece i staraca,žrtava rata, najstrašnijeg oblika nasilja u povijesti". Pozvaoje državne predstavnike da se jaèe zauzmu oko zaštitekršæanskih zajednica i primijetio kako je vjerska sloboda"neizbježivi element pravne države". Ne smijemo sepriviknuti na ratne sukobe koji za sobom ostavljaju žrtve ikoji ugrožavaju buduænost naroda. Svijetu je potreban Bog,potrebne su mu etièke i duhovne sveopæe vrednote, koje sviprihvaæaju. Vjere mogu veoma pridonijeti u njihovompronalaženju i izgradnji mira i pravednog društvenogporetka, poruèio je Papa i pozvao vjernike da se mole da"posvuda prevlada mir, koji su anðeli navijestili pastirima ubožiænoj noæi". Za to nisu dovoljne rijeèi. Potrebne sukonkretne i trajne obveze državnih predstavnika. Nadasve jepotrebno da svaki èovjek bude prožet istinskim duhom mirate da uvijek iznova moli i živi podržavajuæi svaki dan dobreodnose u svim sredinama.

Prvi anglikanski biskupi prešli u Katolièku CrkvuLondon, 1.1.2011. (IKA) – Trojica nekadašnjihanglikanskih biskupa primili su na Novu godinu uWestministerskoj katedrali sakrament prièesti i ušli u punozajedništvo Katolièke Crkve. Kako javlja BBC, oèekuje seda æe 15. sijeènja biti i zareðeni za katolièke sveæenike. Uprelasku na katolištvo slijede ih i njihove supruge. Rijeè je oprvoj skupini anglikanskih biskupa koji su nakon Papinadokumenta iz studenoga 2009. napustili dotadašnjuzajednicu. Tada je, naime, papa Benedikt XVI.konstitucijom "Anglicanorum Coetibus" odredio naèinslobodnog prelaska anglikanaca, koji bi pritom zadržali nekesvoje vjerske tradicije.Bivši anglikanski biskupi Ivan Broadhurst (Fulham), KeithNewton (Richborough) i Andrew Burnham (Forest Green)odbacili su praksu reðenja žena u Anglikanskoj Crkvi. Istogadana, 1. sijeènja, u Katolièku Crkvu prešle su i trianglikanske redovnice. Londonski pomoæni biskup AlanHopes izjavio je za BBC da se do Uskrsa oèekuje prelazakjoš 50 anglikanskih sveæenika i nekoliko tisuæa vjernika.Razlog prelazaka na katolištvo protivljenje je reðenju ženaza biskupe, rekao je Hopes, i sam nekadašnji anglikanac. Za nove èlanove Katolièke Crkve u Engleskoj trebao bi seuskoro osnovati i posebni ordinarijat, o èemu svjedoèi iizjava nadbiskupa Vincenta Nicholsa da je Crkva za tu svrhuveæ osigurala oko 290.000 eura.

Radikalni hindusi napali kršæanskog propovjednikaNovi val protukršæanskog nasilja u državi Karnataka najugu IndijeNew Delhi, 2.1.2011. (IKA) – U Indiji je 2. sijeènjanapadnut vodeæi kršæanski pastor Isaac Samuel. Napad sedogodio u tijeku molitve u gradu Davanagere, na jugu Indije.Pastor je, kako javlja rimska tiskovna agencija "AsiaNews",napadnut sjekirom te je zadobio teške ozljede. Samuel jekoordinator Globalnog vijeæa indijskih kršæana. Indijskapolicija uhitila je osobu osumnjièenu za napad. Atentat je, prema mišljenju predsjednika Vijeæa SajanaGeorgea, povezan s raspravom o prijedlogu zakona kojim bise prelasci u druge religije kažnjavali. Radikalni hindusitakav su zakon predložili kao izgovor za nasilje nadkršæanima, rekao je George za AsiaNews. U posljednjih nekoliko mjeseci u državi Karnataka izvedenoje dosta nasilnièkih napada na kršæane, što predstavlja novival protukršæanskog nasilja na jugu Indije.

U 2010. godini ubijena 23 pastoralna djelatnikaNajpoznatija žrtva bio je predsjednik Turske BK biskupLuigi PadoveseVatikan, 2.1.2011. (IKA) – Prema podacima Svete Stolice,u 2010. godini ubijena su 23 djelatnika u dušobrižništvu.Kako javlja misijska tiskovna agencija Fides, rijeè je ojednom biskupu, 15 sveæenika, 2 redovnika, 2 sjemeništarcai 3 vjernika laika. U javnosti je najviše odjeknula smrtpredsjednika Turske biskupske konferencije biskupa LuigijaPadovesea, kojega je nožem ubio njegov vozaè. Više odpolovice žrtava, ukupno njih 15, je iz Latinske Amerike, 6osoba je iz Azije i dvije iz Afrike. U 2009. godini bilo jeubijeno èak 37 crkvenih osoba, što je ujedno bio najveæi broju posljednjih 10 godina. Od 2001. ukupno su ubijena 253crkvena djelatnika.

.

Inozemne vijestiika

195. sijeènja 2011. broj 1/2011

Europski dan obitelji u MadriduMadrid, 2.1.2011. (IKA) - Oko milijun osoba, premapodacima organizatora, okupilo se 2. sijeènja u Madridu naEuropskom danu obitelji. To je èetvrta godina u nizu daMadridska nadbiskupija te katolièki pokreti, u prvom reduNeokatekumenski put, organiziraju okupljanje obitelji izcijele Španjolske i mnogih europskih zemalja (Italije,Francuske, Portugala, Poljske, Njemaèke, Austrije,Hrvatske...). Ovogodišnje geslo europskog dana obitelji je"Kršæanska obitelj, nada Europe". Susret je zapoèeosvjedoèenjem katolièkih obitelji s više djece iz Španjolske,Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Poljske. Toènou podne sudionicima se iz Vatikana obratio papa BenediktXVI. Papa je pozdravio brojne pastire i vjernike okupljene uMadridu da s radošæu slave vrijednost braka i obitelji.Pozvao ih je da budu snažni u ljubavi, i da s poniznošæurazmatraju otajstvo Božiæa. "Ono nastavlja govoriti ljudskimsrcima i pretvara se u školu obiteljske i bratske ljubavi.Marijina majèinska skrb, zaštitnièka ljubav svetog Josipa islatka nazoènost djeteta Isusa – jasna su slika onoga što trebabiti svaka kršæanska obitelj. Obitelji su prava svetištavjernosti, poštovanja i razumijevanja. U njima se takoðerdjeci prenosi vjera, jaèa nada i ražaruje ljubav. Želimohrabriti sve da s obnovljenim zanosom žive svoj kršæanskipoziv, da budu pravi službenici ljubavi koja prihvaæa, prati ibrani darovani život. Neka vaši domovi budu rasadnicikreposti i vedra mjesta povjerenja. Neka u njima svi èlanoviobitelji, voðeni Božjom milošæu, uzmognu otkriti Njegovpoziv, koji poziva da ga se slijedi. S tim osjeæajima toplopreporuèam Svetoj nazaretskoj obitelji nakane i plodoveovog susreta: da bude sve više obitelji u kojima vlada radost,uzajamno razumijevanje i velikodušno pomaganje. Neka vasBog uvijek blagoslivlje", rekao je Papa. Uslijedilo je sveèano euharistijsko slavlje. Za tu je priliku natrgu sagraðen veliki oltar na kojim se uzdizao bijeli križvisok 20 metara. Euharistijskom slavlju predsjedao jemadridski nadbiskup kardinal Antonio Maria Rouco Varela.S njim su koncelebrirali, pored brojnih španjolskih biskupa isveæenika iz cijele Europe, predsjednik Papinskog vijeæa zaobitelj kardinal Ennio Antonelli, proèelnik Kongregacije zabogoštovlje i sakramentalnu stegu kardinal AntonioCanizares, umirovljeni predsjednik Papinskog vijeæa CorUnum kardinal Paul Josef Cordes, španjolski kardinal CarlosAmigo i Garcia Gasco. U homiliji kardinal Rouco Varela istaknuo je kako nijesluèajno da se blagdan obitelji slavi u euharistiji kojaoznaèava "ljubav nad ljubavima" i koja je prvi i najuzvišenijiizvor ljubavi i bratskog zajedništva. To želimo posvjedoèitijavno, danas, u ovom velikom zboru kršæanskih obitelji.Istina o braku i kršæanskoj obitelji kao da je sažeta u vašimobiteljima èije postojanje, danas više nego ikada, ima i svojuproroèku dimenziju. Osvrnuo se na pobaèaj i eutanaziju, zakoje je rekao da predstavljaju prezir prema životu idostojanstvu ljudske osobe a i ta se dva zla danasbanaliziraju u mjeri koja je donedavno bila nezamisliva.Djeca i mladež danas rastu i odgajaju se u ozraèju konflikta,èesto bez roditelja i bez da su ikada upoznali ljepotubesplatne ljubavi. Zbog toga su i društveni odnosi hladni idistancirani, postajemo neosjetljivi, svjesno ili nesvjesno, nabol i trpljenje naših bližnjih i naših sugraðana. Društvo stari inalazi se u nezapamæeno snažnoj demografskoj krizi. Stogavi, drage obitelji iz Španjolske i Europe imate povijesnuzadaæu biti znakom i oruðem nade za Europu u jednom odnjenih najdramatiènijih trenutaka, poruèio je madridskinadbiskup. Susret je završen uprizorenjem dolaska Trijukraljeva – mudraca s Istoka, što je važan dogaðaj ušpanjolskoj tradiciji proslave Božiæa.

Više od 2,2 milijuna hodoèasnika sudjelovalo nasusretima s PapomVatikan, 3.1.2011. (IKA) - Protekle 2010. godine nasusretima s Petrovim nasljednikom u Vatikanu i CastelGandolfu pribivalo je 2 milijuna i 270 tisuæa hodoèasnika,priopæeno je iz Prefekture Papinskog doma. Najviše vjernikaokupilo se na molitvi Anðeo Gospodnji, 1, 2 milijuna. Oko400 tisuæa vjernika bilo je nazoèno na bogoslužjima koje jepredvodio Sveti Otac, a pola milijuna ljudi okupilo se naaudijencijama. Ukupno, od poèetka pontifikata BenediktaXVI. u Vatikan je hodoèastilo 15,5 milijuna ljudi.

Potpredsjednik turske vlade posjetio EkumenskipatrijarhatPravne zapreke za ponovno otvaranje pravoslavnogabogoslovnog sjemeništa Halki trebale bi biti uklonjeneIstanbul, 3.1.2011. (IKA) – Nakon više od pola stoljeæajedan visoki predstavnik turske vlade posjetio je Ekumenskicarigradski patrijarhat. "Nadam se je ovo jedan dobarpoèetak", izjavio je novinarima potpredsjednik turske VladeBülent Arinc nakon posjeta patrijarhatu u Istanbulu. Ujednosatnom razgovoru s ekumenskim patrijarhomBartolomejem I. izrazio je spremnost vlasti da se uklonepravne zapreke za ukljuèivanje pravoslavnoga bogoslovnogsjemeništa u postojeæe visokoškolske ustanove u zemlji.Arinc je ujedno osudio napad na kršæane u Egiptu i najaviodaljnje reforme za poboljšanje stanja kršæanske manjine uTurskoj. Bartolomej I. pozdravio je taj posjet koji ide u prilogvladinim nastojanjima u sklopu najnovijih reformi, nakojima su joj zahvalne pravoslavna i druge zajednice. Patrijarh je podsjetio da æe se ove godine navršiti 40 godinaod zatvaranja bogoslovnog sjemeništa Halki, jedine ustanovePravoslavne Crkve koja je poduèavala sveæenstvo u Turskoj.Bogoslovija je zatvorena nakon što je usvojen zakon kojimsu institucije za visoko školstvo stavljene pod državninadzor. Grèka i EU dugo su tražile ponovno otvaranjeHalkia, kako bi Turska pokazala da poštuje prava svojekršæanske manjine.

Španjolska: Rekordni broj hodoèasnika u svetišteSantiago de CompostelaSantiago de Compostela, 4.1.2011. (IKA) – Rekordnimbrojem hodoèasnika u glasovitom hodoèasnièkom središtuna sjeveru Španjolske, u svetištu Santiago de Compostela,zakljuèena je 31. prosinca Godina sv. Jakova. "To je gotovonevjerojatno, ali ove smo godine primili ukupno 271.937hodoèasnika", rekao je voditelj hodoèasnièkog ureda uSantiagu Jenaro Cebrian, u izjavi za Katolièku tiskovnuagenciju (KNA). Premda je njegov ured privremeno zaposlioèak deset dodatnih radnika, nitko nije bio spreman na tolikunavalu hodoèasnika.Na poveæanje broja hodoèasnika, osim potpunog oprosta zasvakog vjernika koji je svetište posjetio u Godini sv. Jakova,uvelike je utjecala i gospodarska kriza zbog koje su mnogiposjet Santiagu iskoristili i kao turistièku destinaciju, rekaoje Cebrian. Prilikom posjeta grobu apostola Jakova,poèetkom studenoga, i papa Benedikt XVI. podsjetio jevjernike da hodoèašæe predstavlja susret s Bogom, ali jeujedno i prilika za uživanje u prirodnim ljepotama,umjetnièkom blagu i povijesti toga kraja. Papa je izrazionadu da æe se mnogi koji su se udaljili od vjere i Boga,hodoèasteæi opet njemu vratiti.


20 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

Prilog dokumenti

Katarina Bolonjska i duhovna oružja protiv zlaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 29. prosinca2010.Draga braæo i sestre, u nedavnoj sam katehezi govorio osvetoj Katarini Sienskoj. Danas vam želim predstaviti drugu,manje poznatu, sveticu, koja nosi isto ime: svetu KatarinuBolonjsku, ženu široke naobrazbe, ali vrlo ponizne;posveæene molitvi, ali uvijek spremne služiti; velikodušne užrtvi, ali pune radosti i prihvaæanju križa s Kristom.Rodila se u Bologni 8. rujna 1413., kao prvo dijeteBenvenute Mammolini i Giovannija de' Vigrija, bogatog iobrazovanog plemiæa iz Ferrare, doktora prava i javnoglektora u Padovi, gdje je obnašao diplomatsku dužnost zaNiccolou II. d'Erstea, ferrarskog markiza. Informacije oKatarininu djetinjstvu i mladenaštvu su krnje i nepouzdane.Dio djetinjstva je provela u Bologni, u djedovskoj kuæi; tu suje odgojili roditelji, prije svega majka, žena velike vjere.Negdje u desetoj godini života preselila se s majkom uFerraru i ušla u dvor Niccoloa III. d'Estea kao poèasnadvoranka Margarete, Niccolove roðene kæeri. Markiz jepretvarao Ferraru u predivni grad, pozvavši umjetnike iknjiževnike iz raznih zemalja. Promicao je kulturu i, premdau privatnom životu nije bio uzoran, veliku je pažnjuposveæivao duhovnom dobru, moralnom vladanju iodgajanju podložnika.Katarina u Ferrari nije osjetila negativne strane koje èesto sasobom nosi život na dvoru; uživala je Margaretinoprijateljstvo i postala njezina prisna prijateljica; obogatila jesvoju kulturu: studira glazbu, slikanje, ples; uèi pisatipoeziju i literarne sastave, svirati violu; postaje struènjak uminijaturnoj umjetnosti i prepisivanju s originala; usavršavalatinski. Jednom kada stupi u samostan okoristit æe sekulturnom i umjetnièkom naobrazbom steèenom u timgodinama. Uèi s lakoæom, velikom ljubavlju i upornošæu;pokazuje veliku mudrost, jedinstvenu skromnost, uglaðenosti uljudnost u ponašanju. Jedna se osobina, ipak, kod njepotpuno jasno isticala: duh joj je neprestano bio uzdignut knebeskim stvarima. Godine 1427., sa svega 14 godina,takoðer uslijed nekih dogaðaja u obitelji, Katarina je odluèilanapustiti dvor i pridružiti se skupini mladih žena izplemiækih obitelji koje su zajedno živjele, posveæujuæi seBogu. Majka, velika vjernica, pristala je na to, premda je sKatarinom imala druge planove.Ne poznajemo Katarinin duhovni put prije te odluke.Govoreæi u treæem licu, ona kaže da je ušla u Božju službu"prosvijetljena Božjom milošæu (…) s ispravnom savješæu ivelikim žarom", revno se i danonoæno posveæujuæi svetojmolitvi, trudeæi se steæi sve kreposti koje je vidjela udrugima, "ne zbog zavisti, veæ da bi se više svidjela Bogu ukojeg je stavila svu svoju ljubav" (Sedam duhovnih oružja,VII, 8, Bologna 1998., str. 12). Veliki su njezini duhovninapreci u tom novom razdoblju života, ali su velike i strašnei kušnje kroz koje prolazi, nutarnja trpljenja, prije sveganapasti zloduha. Prolazi kroz duboku duhovnu krizu koja jedovodi do samog ruba oèaja (usp. isto, VII, str. 12-29). Živiu tami duha, muèi je takoðer napast sumnje u euharistijskootajstvo. Nakon što je mnogo prepatila, Gospodin joj donosiutjehu: u jednom joj viðenju daje jasnu spoznaju o stvarnojeuharistijskoj prisutnosti, ta je spoznaja tako blještava da juKatarina ne uspijeva izraziti rijeèima (usp. isto, VIII, 2, str.42-46). U istome razdoblju zajednicu je snašla teška kušnja:javile su se napetosti izmeðu onih koji žele nasljedovatiAugustinovu duhovnost i onih koji su skloniji franjevaèkoj

duhovnosti.Izmeðu 1429. i 1430. voditeljica zajednice LuciaMascheroni odluèila je osnovati samostan u kojem æe živjetizajednica nadahnuta na Augustinovoj duhovnosti. Katarinaje, meðutim, zajedno s drugim sestrama, odluèila držati sepravila svete Klare Asiške. To je dar providnosti, jerzajednica živi u blizini crkve Svetog Duha pridruženojsamostanu manje braæe koji su se priklonili Opservantskompokretu. Katarina i drugarice mogu tako redovito sudjelovatiu liturgijskim slavljima i primati primjerenu duhovnupomoæ. Imale su takoðer sreæu slušati propovijedi svetogBernardina Sienskog (usp. isto, VII, 62, p. 26). Katarinaopisuje da se, 1429. – tri godine nakon svoga obraæenja –otišla ispovijedati kod nekog manjeg brata kojeg je cijenila,da je to bila dobra ispovijed i da je snažno molila Gospodinada joj udijeli oproštenje svih grijeha i kazni koje je njimazaslužila. Bog joj u viðenju otkriva da joj je sve oprostio. Toje vrlo snažno iskustvo Božjeg milosrða, koja æe ju zauvijekobilježiti i dati joj novi polet u velikodušnom odgovaranjuna beskrajnu Božju ljubav (usp. isto, IX, 2, str. 46-48).God. 1431. ima viðenje Posljednjeg suda. Užasni prizorosuðenih nagnao ju je da umnoži molitve i pokore zaspasenje grešnika. Zloduh je nastavlja opsjedati i ona se svepotpunije povjerava Gospodinu i Djevici Mariji (usp. isto, X,3, str. 53-54). U svojim spisima Katarina nam ostavlja nekeosnovne zabilješke o toj tajanstvenoj borbi, iz koje je spomoæu Božje milosti izašla kao pobjednica. Uèinila je tozato da pouèi susestre i one koji se namjeravaju zaputiti naput savršenstva: želi upozoriti na napasti zloduha, koji seèesto skriva pod varljivim likom, da bi zatim pobudiosumnje u vjeru, nesigurnosti obzirom na poziv, èuvstvenost.U autobiografskoj i pouènoj raspravi Sedam duhovnihoružja, Katarina, u vezi s tim, pruža vrlo mudra i dubokauèenja. Govori u treæem licu kada prenosi izvanredne milostikoje joj Gospodin daje a u prvom licu kada priznaje vlastitegrijehe. Iz tog njezinog spisa izbija na vidjelo èistoæa njezinevjere u Boga, duboka poniznost, jednostavnost srca,misionarski žar, velika ljubav prema spasenju duša. Izdvajasedam oružja u borbi protiv zla, protiv ðavola: 1. brižnonastojati uvijek èiniti dobro; 2. vjerovati da sami neæemomoæi nikada uèiniti nešto doista dobro; 3. uzdati se u Boga i,zbog njegove ljubavi, nikada se ne bojati borbe protiv zla,bilo u svijetu, bilo u nama samima; 4. èesto razmišljati odogaðajima i rijeèima iz Isusova života, nadasve o njegovojmuci i smrti; 5. spominjati se da moramo umrijeti; 6.neprestano imati na umu rajska dobra; 7. poznavati Svetopismo i nositi ga uvijek u srcu kako bi ono usmjeravalo svemisli i sva djela. Doista lijep program duhovnog života idanas za svakog od nas!Premda je bila naviknuta na život na ferrarskom dvoru,Katarina je u samostanu obavljala službe pralje, krojaèice,pekarice i povjerena joj je briga za životinje. Sve, pa inajniže službe, obavljala je s ljubavlju i sa spremnomposlušnošæu, pružajuæi sestrama svijetli primjer. Ona je,naime, vidjela u neposlušnosti onu duhovnu oholost kojauništava svaku drugu krepost. Iz poslušnosti prihvaæa službuuèiteljice novakinja, usprkos tome što se smatralanesposobnom za tu službu i Bog ju je nastavio nadahnjivatisvojom prisutnošæu i svojim darovima: bila je, naime, mudrai cijenjena uèiteljica.Poslije joj je povjerena služba vratarice. Vrlo joj je teškopadalo èesto prekidati molitvu i odgovarati osobama koje suse pojavljivale na vratima samostana, ali ni ovaj put

Prilog dokumentiika

215. sijeènja 2011. broj 1/2011

Gospodin nije propustio pohoditi je i biti uz nju. S njomsamostan postaje sve više mjesto molitve, žrtve, šutnje, radai radosti. Nakon smrti opatice, poglavari su se odmah sjetiliKatarine, no ona ih je potaknula da se obrate mantovskimklarisama, koje su bile pouèenije u konstitucijama iopsluživanju redovnièkog pravila. No nekoliko godinakasnije, toènije 1456., od njezina se samostana traži daustanovi novu ustanovu u Bologni. Katarina je više voljelaumrijeti u Ferrari, ali Gospodin joj se ukazao i pozvao je daizvrši Božju volju i poðe u Bolognu vršiti službu opatice. Zanovu se službu pripremala postovima, stegama i pokorama.Odlazi u Bolognu zajedno s osamnaest susestara. Kaopoglavarica prednjaèi u molitvi i služenju; živi u dubokojponiznosti i siromaštvu. Po završetku trogodišnje službe, nasvoju veliku radost, smijenjena je, ali je nakon godinu danaponovno preuzima službu, jer je novoizabrana opaticaoslijepila. Premda boležljiva i uz ozbiljne bolesti koje su jemuèile, svoju je službu vršila velikodušno i predano.Još je godinu dana poticala susestre na evanðeoski život, nastrpljivost i na ustrajnost u kušnjama, na bratsku ljubav, najedinstvo s božanskim Zaruènikom, Isusom, da, tako,pripravi vlastiti miraz za vjeène zaruke. Taj je mirazKatarina vidjela u tome što je znala dijeliti Kristovatrpljenja, prihvaæajuæi, s vedrinom, nevolje, tjeskobe,prijezir, nerazumijevanje (usp. Sedam duhovnih oružja, X,20, str. 57-58). Poèetkom 1463. bolesti su se pogoršale;okupila je susestre po posljednji put na kapitul, na kojem jenajavila svoju smrt i preporuèila opsluživanje pravila.Krajem veljaèe obuzeli su je velike patnje koje je neæe višeni napustiti, no ona je tješila susestre u bolovima, jamèeæi imsvoju pomoæ takoðer na nebu. Nakon što je primilaposljednje sakramente, predala je ispovjedniku spis Sedamduhovnih oružja i pala u agoniju; njezino je lice postalolijepo i sjajno; gledala je s ljubavlju sestre oko sebe i mirnoizdahnula, izgovorivši tri put Isusovo ime: bio je 9. ožujka1463. (usp. I. BEMBO, Specchio di illuminazione. Vita di S.Caterina a Bologna, Firenze 2001., pog. III). Katarinu æeproglasiti svetom papa Klement XI. 22. svibnja 1712. GradBologna, u kapelici samostana Corpus Domini, èuva njezinoneraspadnuto tijelo.Dragi prijatelji, sveta nas Katarina Bolonjska, svojimrijeèima i svojim životom, snažno poziva da pustimo da nasuvijek vodi Bog, da svakodnevno èinimo njegovu volju,premda to èesto ne odgovara našim planovima, da seuzdamo u providnost koja nas nikada neæe ostaviti same. Utoj perspektivi, sveta Katarina govori s nama; unatoè tomešto nas od nje dijele mnoga stoljeæa ona je, ipak, vrlosuvremena i progovara našem životu. Poput nas trpi napastinevjere, èuvstvenosti, teške, duhovne borbe. Osjeæa senapuštenom od Boga, živi u tmini vjere, ali u svim timsituacijama drži uvijek Gospodina za ruku, ne pušta ga, nenapušta ga. I hodeæi tako s rukom u ruci s Gospodinom, idepravim putem i nalazi put svijetla. Tako, progovara i svakomod nas: samo hrabro, i u noæi vjere, i usred mnogih sumnjikoje te salijeæu, ne puštaj Gospodinovu ruku, kroèi s njimukorak, vjeruj u Božju dobrotu; tako æeš iæi pravim putem!Htio bih istaknuti još jedan aspekt, njezinu poniznost: ona jeosoba koja ne želi biti netko ili nešto; ne želi se pokazivati;ne želi vladati. Želi služiti, èiniti Božju volju, biti u službidrugima. I upravo je zato Katarina bila uvjerljiva uautoritetu, jer se moglo vidjeti da je za nju autoritet bioupravo služiti drugima. Molimo Boga, po zagovoru našesvetice, dar ostvarivanja nauma što ga on ima s nama, shrabrošæu i velikodušnošæu, da samo on bude èvrsta stijenana kojoj se gradi naš život.

On - on je mir!Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na svetkovinuBogorodice Marije, 1. sijeènja 2011.Draga braæo i sestre!U ovom prvom Angelusu u 2011. godini upuæujem svimasvoje želje za mirom i dobrom povjeravajuæi tu željuzagovoru Presvete Marije, koju danas slavimo kao MajkuBožju. Na poèetku nove godine, vjernièki se puk na duhovannaèin okuplja pred betlehemskom špiljom, gdje je DjevicaMarija donijela na svijet Isusa. Molimo od Majke blagoslov iona æe nas blagosloviti pokazujuæi nam Sina: naime, on jeosobno Blagoslov. Dajuæi nam Isusa, Bog nam je dao sve:svoju ljubav, svoj život, svjetlo istine, oproštenje grijeha;dao nam je mir. Da, Isus Krist je mir naš (usp. Ef 2, 14). Onje donio u svijet sjeme ljubavi i mira, koje je snažnije odsjemena mržnje i nasilja; snažnije je jer je Isusovo ime iznadsvakog drugog imena, u njemu je cjelokupno Božjegospodstvo, kao što je navijestio prorok Mihej: "A ti,Betleheme… iz tebe æe mi izaæi onaj koji æe vladatiIzraelom… On æe se uspraviti, na pašu izvodit' svoje stadosilom Jahvinom, velièanstvom imena Boga svojega… On -on je mir!" (5, 1-4).Zato Crkva danas, pred slikom Djevice Marije, zaziva odBoga, po Isusu Kristu, dar mira: danas je naime Svjetski danmira, prava prilika da zajedno razmišljamo o velikimizazovima koje naše doba postavlja èovjeèanstvu. Jedan odnjih, koji je na dramatièan naèin urgentan u našim danima,jest vjerska sloboda; zato sam svoju ovogodišnju porukuposvetio upravo toj temi: Vjerska sloboda – put koji vodi domira. Danas doživljavamo dvije ekstremne struje, objenegativne. S jedne je strane laicizam, koji na podmukli naèinnastoji svesti vjeru na nešto èisto privatno, dok s drugestrane fundamentalizam vjeru nastoji nametnuti silom svima.Ali zapravo, "Bog doziva sebi èovjeèanstvo naumom ljubavikoji, dok ukljuèuje èitavu osobu u njezinoj naravnoj iduhovnoj dimenziji, zahtijeva da se na nj odgovori slobodnoi odgovorno, èitavim srcem i èitavim biæem, bilo kaopojedinac bilo kao zajednica" (Poruka, 8). Tamo gdje sestvarno priznaje vjerska sloboda, dostojanstvo osobe sepoštuje u njegovu korijenu i, po iskrenom traženju istine idobra, uèvršæuje se moralna svijest i jaèaju se sameinstitucije i graðanski suživot (usp. Isto, 5). Zato je vjerskasloboda povlašteni put za izgraðivanje mira.Dragi prijatelji, upravimo ponovno pogled k Isusu, u naruèjuMarije, svoje Majke. Gledajuæi njega, koji je "Knez mira"(Iz 9, 5), shvaæamo da se mir ne postiže oružjem, nitiekonomskom, politièkom, kulturnom i medijskom vlašæu.Mir je djelo savjesti koje se otvaraju istini i ljubavi. Nekanam pomogne Bog da napredujemo na tome putu u novojgodini koju nam daje živjeti.Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, u poruci za današnji Dan mira istaknuosam kako velike religije mogu predstavljati važan èimbenikjedinstva i mira za ljudsku obitelj te sam, u vezi s tim,podsjetio da se u ovoj 2011. godini slavi 25. obljetnicaSvjetskog dana molitve za mir koju je 1986. èasni slugaBožji Ivan Pavao II. sazvao u Asizu. Zato æu u listopaduhodoèastiti u grad svetog Franje i pozvati da se tome putupridruže braæa kršæani raznih vjeroispovijesti, predstavnicisvih svjetskih religijskih tradicija i, u duhu, svi ljudi dobrevolje, kako bi se spomenuli toga povijesnog èina kojeg jehtio moj prethodnik i sveèano obnovili odluku vjernika svihreligija da žive vlastitu vjeru kao služenje miru. Onaj koji jena putu prema Bogu mora prenositi mir, ona koji gradi mirmora se približiti Bogu. Pozivam vas sve da me veæ od sadapratite svojom molitvom za taj poduhvat.

Prilog dokumenti ika

22 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

Ostanimo ujedinjeni u Kristu, našoj nadi i našem miru!Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 2.sijeènja 2011.Draga braæo i sestre!Ponovno upuæujem svoje èestitke za novu godinu izahvaljujem svima onima koji su mi uputili poruke u kojimami izražavaju svoju duhovnu blizinu. U liturgiji ove nedjeljeponovno se èita Proslov Ivanova Evanðelja koji je sveèanoproglašen na dan Božiæa. Taj divni tekst, u obliku himna,izražava otajstvo utjelovljenja, koje su propovijedali oèevici,apostoli, osobito Ivan, èiji se blagdan, nimalo sluèajno, slavi27. prosinca. Kromacije iz Akvileje kaže da je "Ivan bionajmlaði od svih Gospodinovih apostola; mladiæ po životnojdobi, ali veæ starac po vjeri" (Sermo II,1 De Sancto IohanneEvangelista, CCL 9a, 101). Kada èitamo: "U poèetku bijašeRijeè, i Rijeè bijaše u Boga i Rijeè bijaše Bog" (Iv 1, 1),evanðelist – kojeg se tradicionalno usporeðuje s orlom –podiže pogled iznad ljudske povijesti istražujuæi Božjedubine; ali brzo se, slijedeæi svoga Uèitelja, ponovno vraæa uzemaljske dimenzije te kaže: "I Rijeè tijelom postade" (Iv 1,14). Rijeè je "živa stvarnost: Bog koji se… objavljujepostavši èovjekom" (J. RATZINGER, Teologia dellaliturgia, LEV 2010, 618). Naime, svjedoèi Ivan, "nastani semeðu nama i vidjesmo slavu njegovu" (Iv 1, 14). "On seponizio preuzevši poniznost našega stanja – komentira svetiLeon Veliki – a da pritom njegovo velièanstvo nijeumanjeno" (Tractatus XXI, 2, CCL 138, 86-87). Èitamonadalje u Proslovu: "od punine njegove svi mi primismo, i tomilost na milost" (Iv 1, 16). "Koja je prva milost koju smoprimili", pita se sveti Augustin: "To je vjera". Druga jemilost, odmah dodaje, "vjeèni život" (Tractatus in Ioh. III,8.9, CCL 36, 24.25).Od Djevice Marije, koju je Gospodin povjerio za Majku"uèeniku kojeg je ljubio", molimo snagu da se vladamo kaosinovi "roðeni od Boga" (usp. Iv 1, 13), prihvaæajuæi jednidruge i oèitujuæi tako bratsku ljubav.Nakon AngelusaJuèer smo doznali tužnu vijest o teškom atentatu protivkoptske kršæanske zajednice u Aleksandriji u Egiptu. Tajkukavièki smrtonosni napad, kao i postavljanje bombi poredkuæa kršæana u Iraku kako bi ih se prisililo da odu, vrijeðaBoga i èitav ljudski rod, koji je upravo juèer molio za mir izapoèeo s nadom novu godinu. Pred tom strategijom nasiljakoja ima na nišanu kršæane i ima posljedice na èitavopuèanstvo, molim za žrtve i èlanove njihovih obitelji iohrabrujem crkvene zajednice da ustraju u vjeri isvjedoèenju nenasilja koje nam dolazi od evanðelja. Mislimtakoðer na brojne pastoralne djelatnike ubijene 2010. uraznim dijelovima svijeta: i njih se spominjemo s ljubavljupred Gospodinom. Ostanimo ujedinjeni u Kristu, našoj nadi inašem miru!

Prilog dokumentiika

235. sijeènja 2011. broj 1/2011

Prilog prikazi

"Život i svetost"Knjiga Thomasa Mertona u izdanju "Kršæanske sadašnjosti"U izdanju "Kršæanske sadašnjosti" objavljena je knjigaThomasa Mertona "Život i svetost". Merton pripada meðunajbolje suvremene duhovne pisce. Taj trapistièki redovnik,pisac i mirotvorac pojavio se na meðunarodnoj pozornici veæu mladosti s autobiografijom "Gora sa sedam krugova"kojom je odmah na sebe skrenuo pozornost. Bio je plodanpisac koji je obraðivao veliki raspon tema koje ukljuèujumolitvu, unutarnji rast, socijalnu odgovornost, nasilje i rat.Pri kraju života odigrao je znaèajnu ulogu u predstavljanjuistoènih religija Zapadu. Novoobjavljena knjiga predstavljaklasièni Mertonov tekst o duhovnosti u svakodnevnomživotu kojom jasno pokazuje koliko poznaje suvremenisvijet i èovjeka. Ugledni duhovni pisac Henri J. M. Nouwenu predgovoru je o toj knjizi rekao da ju je autor napisaonakon što je veæ dvadeset dvije godine živio kao trapist pasigurno zna o èemu piše. A piše s poniznošæu i uvjerenjem,nježno i snažno, duhovito i mudro. Knjiga je namijenjenasvakome tko svetost želi ostvarivati u svakodnevici. (ika-mp/sp)

Knjiga o filozofiji fra Bonifaca BadrovaKnjiga "Kozmološka, antropološka i teodicejskapromišljanja u filozofiji Bonifaca Badrova" autora dr. fraDraženka Tomiæa na 230 stranica donosi presjek misli fraBonifaca Badrova (1896-1974), bosanskog franjevca idugogodišnjeg profesora na Franjevaèkoj teologiji uSarajevu. Knjiga je objavljena je u biblioteci "Poveznica".Lekturu je obavila s. Robertina Medven, a autor je knjiguopremio iscrpnim kazalom i popisom literature.U uvodu autor uoèava kako Badrovljeva filozofska misao, usvojoj biti skolastièka, zalazi u sva podruèja filozofije idjelomièno je okrenuta prema religioznom doživljaju. Za nassvoje dodatno znaèenje ima utoliko što je razmišljanjejednog filozofa-franjevca s naših prostora. U prvom dijelu knjige autor smješta Badrova u prostor ivrijeme, pojašnjava okolnosti u kojima je djelovao iznaèenje njegove filozofije za zajednicu kojoj je pripadao, teanalizira obim i strukturu literature kojom se služio uznanstvenom radu. U drugom dijelu knjige izlažeBadrovljevu kozmologiju: svijet je stvoren ni iz èega i nosi usebi trag božanskoga stvaranja; premda kontingentan, svijetstvoren od Boga može i samostalno egzistirati, ali æe imatisvoj svršetak; materija ne može imati ontološki prioritet nadduhom... U treæem dijelu knjige autor izlaže antropologiju:Badrovljev èovjek je slobodno i razumno biæe s moralnimzakonom, utjelovljeni duh i oduhovljeno tijelo, biæe koje seželi divinizirati i biæe koje je odreðeno za prekogrobni život.Posebno je obraðeno Badrovljevo suèeljavanje s nekimpredstavnicima egzistencijalistièke filozofije. Èetvrti dioknjige bavi se teodicejom: za Badrova konaèni smisaofilozofije je razumska spoznaja Boga; Bog je biæe koje imaapsolutnu egzistenciju, savršenu esenciju, savršenurazložnost, svijetu je transcendentna i imanentna zbilja,slobodan je, osoba i stvoritelj svijeta, tvorac je univerzalnoobligatnoga moralnog zakona. (ika-mp/sp)

.

"Blago èistima srcem. Opasnost pornografije""Blago èistima srcem. Opasnost pornografije" naslov jenajnovije publikacije u izdanju Glasa Koncila, a ujedno iprvog takvog projekta u Hrvatskoj kojime se želi upozoritina rastuæu epidemiju ovisnosti o pornografiji, o kojojamerièki biskup Robert Finn veæ više godina upozoravaamerièku javnost, istièuæi važnost dostojanstva ljudskeosobe nasuprot svekolike relativizacije i komercijalizacijesuvremenog društva te srozavanja ljudske osobe na pukiobjekt. Inicijator projekta je sveæenik Zagrebaèkenadbiskupije Borna Puškariæ koji se ovoga ljeta susreo sbiskupom Finnom te je došao na ideju kako bi bilo dobro ikorisno djelovanje i pastoralne metode mons. Finna proširitiu Hrvatskoj. U projekt su se ukljuèili Glas Koncila, struènisuradnici prevoditelji i lektori te donatori bez èije dobrote iotvorenosti ta jedinstvena publikacija ne bi ugledala svjetlodana. Projekt je prepoznao i podržao Gradski ured zaobrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te financijskipotpomogao tiskanje. "Autor progovara o pornografskoj industriji u SAD-u, ointernetskoj pornografiji kao najbrže rastuæoj ovisnosti usvijetu, o posljedicama korištenja pornografije kao i onjezinim žrtvama, o utjecaju koji pornografija ima nashvaæanje spolnoga èina, na svijet mode, na djecu i namlade", istièe se u predgovoru publikacije koja je u prvojnakladi tiskana u 25 tisuæa primjeraka i posredstvomsuradnika u pastoralu mladih distribuirana na brojne župediljem Hrvatske.Autor u publikaciji nakon uvoda u tri koraka obraðujeproblem: prvo tumaèi što katolièki nauk govori o ljudskojosobi, zatim donosi konkretne podatke o problemupornografije te u treæem dijelu predlaže "reakciju naproblem". "Uvjet za korištenje pornografije je šutnja. Prekinuti tušutnju u razgovoru s drugom osobom može biti zastrašujuæe,ali i oslobaðajuæe", istièe mons. Finn u tekstu pod naslovom"Suoèiti se s problemom i imenovati ga". Zaprepašæujuæa jeèinjenica koju mons. Finn argumentirano navodi u tekstu dau SAD-u prihod od pornografije premašuje ukupne prihodetelevizijskih kuæa ABC, CBS i NBC te ukupne prihodekoncesija profesionalnog nogometa, bejzbola i košarke.Procjenjuje se da je samo u SAD-u godišnje prihod odpornografije 12 milijardi dolara, dok je svjetski prihod višeod 57 milijardi dolara godišnje i u stalnom rastu. I dok sjedne strane brojke pokazuju veliku zaradu pornografskeindustrije koja se s razvojem masovnih medija i Internetamože širiti do nesluæenih daljina, potrebno je itekakoprogovarati o psihièkim posljedicama ovisnika koji i sami neshvaæaju niti priznaju da su upali u klopku ovisnosti, a sve toima itekako posljedice na osobni, obiteljski i društveni životsvakog pojedinca.Publikacija "Blago èistima srcem. Opasnost pornografije" usredište stavlja dostojanstvo èovjeka te u svjetlu Isusovagovora na gori (Mt 5) stavlja pred èitatelja èistoæu srca kaopreduvjet u borbi protiv pornografije i svakog drugog napadana ljudsko dostojanstvo. Mons. Robert W. Finn roðen je 2. travnja 1950. godine u St.Louisu, država Missouri. Za sveæenika je zareðen 7. srpnja1979, a za biskupa 3. svibnja 2004. Biskupom biskupijeKansas City – St. Joseph imenovan je 25. svibnja 2005. Posvojim pastoralnim aktivnostima i èitanju "znakovavremena" poznat je izvan granice svoje biskupije u cijelojAmerici. (ika-gk/sp)

Prilog prikazi ika

24 5. sijeènja 2011. broj 1/2011

1/2011 - ikaika.hr/bilteni/bilten_01-2011.pdf · hvalevrijedan pothvat župljana sa splitskih...

Documents