Internet suelje Nadnaslov StOrY Grafiko

Vjerujem da dobra ikona mora biti blia prometnom znaku nego ilustraciji i da u idealnom sluaju ideju mora prikazivati jasno, saeto, upeatljivo i lako pamtljivo. Raditi ikone za raunala sloenije je nego to se ini. Previe detalja moe ikonu uiniti neitljivom, a premalo detalja nerazumljivom.

Pie: Miroslav Ambru

Ki

K

ada sjednete za raunalo i gledate ikone na ekranu, zapitate li se ikad tko je zasluan za tu korisniku i upravljaku samorazumljivost? Tko je nacrtao te ikone? Tko je izmislo i nacrtao prvu kantu za smee? Za taj dio nae svakidanjice zasluna je Susan Kare, ena s pionirskim zaslugama u dizajnu. Njezinom zaslugom milijuni ljudi sliice na ekranu primaju zdravo za gotovo. Njezine ikone postale su ope mjesto meu kulturnim simbolima naeg vremena Prije 41 godine, 9. prosinca 1968. godine, u kongresnom centru u San Franciscu odrana je prezentacija svega onoga to danas vezujemo uz raunala. Bila je to priredba pod nazivom Jesenska zdruena raunalna konferencija (Fall Joint Computer Conference FJCC). Poslije su je nazvali majkom svih prezentacija. U kongresnom centru, i meu publikom i meu scenskim radnicima, dominirali su dugokosi bradati likovi u trapericama te cure u odjei i s nakitom koje kao da nisu skidali jo od festivala u Woodstocku. Naslov ambicioznoga predavanja bio je neugledan koliko i hipijevski pretenciozan - Istraivaki centar za unapreivanje ovjekova intelekta. Prezenter je bio Douglas Engelbart, a s njime se kao koautor tiskanoga prikaza iz SRI Internationals Augumentation Research Centera potpisao Bill English. Bio je to najimpresivniji ikad vien prikaz novih tehnologija koje su autori zvali kraticom NLS, oNLine System. Prikazali su raunalne mree, telekonferencije preko njih, videokonferencije, elektroniku potu, interaktivni tekst, hipertekst, grafiko suelje, prvi hardverski mi... Sve potrebno za WIMP: prozore, iko-

ne, menije, pokaziva! Ali prva upotrebljiva osobna raunala, s naredbenim retkom dakako, postala su dostupna tek deset godina kasnije. Macintosh, prvo uspjeno raunalo s grafikim sueljem, tek 16 godina poslije. Lokalno umreavanje osobnih raunala poelo je otprilike 1986. godine... Strano! Geekovi e razumjeti Engelbartov opi dojam o toj veeri: Nakon predavanja ljudi su nam prilazili hipnotizirani. Svi odreda znali su emu su prisustvovali! Pa ipak, kad su u tekst-procesoru napisali tekst, spremili ga i potom ugledali ikonu s imenom koje su datoteci dali, poeli su urlati: Gle, to je moj fajl! Ali to nije vaa datoteka! To je samo grafiki prikaz datoteke koja je spremljena u direktoriju, govorio sam im. Svejedno su urlali: Moj fajl! Vidi, moj fajl! A nisu to bili ljudi koji ne znaju o emu govore. Taj je nevjerojatan dogaaj polako izblijedio i zaboravljen je. Povremeni ad hoc fenomenolozi, koji su Macintosh mnogo kasnije pametno doekali kao raunalnu sprdnju, kao Disneyland nedostojan ozbiljnoga raunalstva, svojim bi zlobnim upajzima dodali jo jedan obavijeteni prstohvat zlobe: da je koncept grafikoga suelja izmiljen u Xeroxovim laboratorijima PARC u Palu Altu, a da ga je Steve Jobs ukrao za Macintosh. Biiip! Pogrean odgovor! Ono to je zastupao Steve Jobs izalo je na Lisi (Appleovo osobno raunalo s grafikim sueljem iz ranih osamdesetih) i nije bilo osobito uspjeno. Niti kao raunalo niti kao suelje. Tek kad je jedva prodana naklada Lise dobila MacOS s paketom njegova grafikog suelja, osjetilo se da se preporodila.

92

PC CHIP prosinac 2009.

Internet

prosinac 2009. PC CHIP

93

StOrY

Grafiko suelje

Kravopas: jedna od najkultnijih ikona Macova grafikog suelja

Nezaboravne ikone za Macintosh napravljene u vremenu od 1983. do 1984. godine

Osmjeh Stevea Jobs: piksel na pravom mjestu

Macintosh su, u Lisinoj sjeni, s ljubavlju odnjegovali likovi poput Jefa Raskina, Billa Atkinsona, Burrela Smitha, Andyja Hertzfelda, Georgea Crowa, Joanne Hoffman i slinih iz najueg kreativnog tima. Preobraeni Steve Jobs tek se naknadno oduevljeno pridruio tom timu. No jedno se ime iz tog tima neopravdano zaboravlja - ono Susan Kare, gospodarice piksela i ikona.

Metafora grafikog sueljaDobrohotni recenzenti, koji su iz broja u broj raunalnih mjesenika 1984. godine otkrivali cijele blokove okantno inovativnih rjeenja u Macintoshu, znali su se zanijeti. U nepoznavanju njegovih kreatora, nagaali su o vojsci ergonomskih eksperata, tonama bihejvioristikih analiza u temeljima svakog pojedinog segmenta suelja koje je doista

bilo intuitivno konzistentno koliko i revolucionarno... A jezgra tima koji je stvorio Mac brojila je jedva desetak ljudi! Polovicu od njih inili su oduevljeni sistemai, a za izgled na ekranu svi su zapravo ekali pravorijek Susan Kare. Rad te tihe i simpatine ene u Appleovu timu od 1982. do 1986. godine danas se naziva njezinim razdobljem u ulozi kreativnoga direktora. Ono to je Susan Kare uradila na suelju MacOS-a ne samo da je ljudski omekalo tehnoloki proizvod, nego i do dananjega dana usmjerava metaforu grafikoga suelja kao radnoga stola. Bill Atkinson zasluan je za suelje s prozorima rastezljive veliine i njihovo preklapanje (to Windows dugo nije imao), a Susan Kare stvorila je sustave ikona. Njezina je zamisao da ikone za dokumente budu pravokutnici s magareim uhom u gornjem desnom kutu i da aplikacije moraju biti rombovi. Ako

94

PC CHIP prosinac 2009.

StOrY

je aplikacija namijenjena ljudskom stvaranju, onda je preko romba bila ljudska ruka: u tekst-procesu ona je olovkom ispisivala retke, u paint programu drala je kist, a u draw programu crtala geometrijske likove. Za brisanja datoteka izumila je kantu za smee, a i to da je korak prije definitivnoga brisanja ona napuhnuta. Sve je svakom jasno od prve! Jasne su i njezine ikone za odreivanje pojedinih sistemskih postavki, poput zeca i kornjae za odreivanje brzine odziva tipkovnice ili mia. Jo su jasnije bile njezine ikone s porukama o pogrekama. Bomba koja je na ekranu preduhitrila smrzavanje raunala zbog sistemske greke plaila je generacije bespomonih korisnika prinuenih da raunalo resetiraju, ali bi ih svaki put oduevila ikonom Macintosha koji bi se pri pokretanju nasmijeio svaki put kad bi se poslije reseta zauo startni zvuk, a njegova faca na sredini ekrana razvukla u osmijeh. Milijuni su korisnika svaki put i nesvjesno uzvraali na taj poticaj. Mnogo rjee uli bi i chime of death i vidjeli ikonu Sad Mac u negativu s iksiima umjesto oiju. Znak da je neto posve krivo s hardverom. Susanin je nasmijeeni Mac ostao ikona pri buenju Maca sve do kraja kolovoza 2002. godine, kad se umjesto njega u sustavu 10.2 na sredini ekrana pri buenju poela pokazivati siva nagriena jabuka.

Control panel za Macintosh 1.0, godina 1983. Slikarsko platno Susan Kare sastojalo se od reetke sa samo 32 puta 32 piksela. Na raspolaganju joj je bilo tek 30 puta 30 piksela, polovica veliine potanske marke. Broj od 900 kockica moda djeluje raskono, ali krije mnoge kreativne i komunikacijske probleme. Osim to se ikona crta kao potpuno razvijena, a raunalo na temelju nje kreira upola manje ikone i njihove maske, simbol i u svom mikroizdanju mora bez pogreke ili zbunjivanja korisnika glatko podsjeati na svoju raskonu verziju. Alex Pang, koji je Susan Kare godine 2000. dubinski intervjuirao za asopis biblioteke Sveuilita Stanford, dobro je zamijetio da se pomicanjem i jednoga piksela u ikoni potpuno mijenja njezina percepcija. Susan Kare stvorila je i neke apsolutno neponovljive likove, poput Clarusa, kravopsa (dogcow),

Trebalo se toga sjetitiNajdue se u modernom sustavu meu ekranskim simbolima, ovaj put kao atavizam i greka, odrala njezina ikona runoga sata s animiranim kazaljkama. Simbol kojim raunalo daje do znanja da je neim zauzet i nema vremena za korisnika. Poslije Macova sata za istu tu sistemsku poruku u Windowsima nije izmiljeno nita pametnije od pjeanoga sata. Navijai iz Maciontosheva tabora znali bi rei: U tome se vidi sva razlika dvaju koncepata! Ono to je dublje od svih tih povrnosti, a skriveno je samo zato jer to mnogi uzimaju kao prirodno i zdravo za gotovo, pa i ne zamjeuju, razmiljanje je Susan Kare pri stvaranju ikona kako one moraju biti trajna vrijednost. Mnogi koji su je kopirali - ukljuujui Microsoft, koji ju je angairao da osvjei dosadno dizajnirane ikone Windowsa - te koncepte uope nisu razumjeli. Jedan od primjera su mijene izgleda ikona ovisno o tome to se s njima dogaa. Zasjenjenost ikone po njezinu odabiru kursorom njezin je izum. Toliko je uvjerljiv da su ga preuzeli svi, a nitko zbog toga nikoga nije tuio samo zato jer je to prirodno. Vraga je prirodno! Trebalo se toga sjetiti i to primijeniti na svakom dostupnom mjestu. I Apple je, meutim, tu dosljednost ispustio: ikone pokrenutih aplikacija vie nisu samo ispranjeni obrisi ikone, pa se na radnom stolu i u mapama vie ne zna gleda li se ikona pokrenutoga programa ili neki od njezinih potpuno nepotrebnih duplikata.

Izbor alata za MacPaint, program za Macintosh i uvena Geja, 1983. godina

prosinac 2009. PC CHIP

95

StOrY

Grafiko suelje

Ikone iz fontova Susan Kare: Dingbats, Biology, Mini Food

lika ivotinje koju su nazvali i Moof u nevolji da joj se odredi vrsta. Isprva je taj lik bila dizajnirala za slikovni font San Francisco, ali se pokazala potreba da se u dijalogu za ispis stavi likovni element koji bi korisniku odmah dao do znanja hoe li se stranica ispisivati uspravno ili vodoravno, od kraja prema poetku ili pravim slijedom, stvarno ili zrcalno. Taj je udan i apstraktan lik iz ispisnih dijaloga postao jedna od najkultnijih ikona Macova grafikog suelja

Ikone za OS/2 za IBM Cosporation, 1989. godina Tko ne zna za njih: karte za pasijans iz Windowsa 3.0, 1988. godina

uope. Neki korisnici tu ikonu, nakon to je odavno nestala iz sustava, hakiranjem ponovno vraaju. Moof je i jedna od tih legendarnih ikona koja je izvedena kao skulptura u parku ikona Appleova campusa u Cupertinu. Neke su ikone bile ista metafora koja je nastavila ivjeti vlastitim ivotom. Recimo, klizae kojima se odmotava sadraj to ne stane sav u otvoreni prozor na poetku su zvali dizalo (elevator). Kad nam objasne, razumijemo zato; danas vie nitko i ne pomisli na dizalo, ali i najvei poetnici odmah shvate emu slui.

Kako simboliki prikazati naredbeDruge ikone bilo je jako teko prikazati neim konkretnim, makar i izmiljotinom kao to je bio Moof. Osim uobiajene tipke na raunalnoj tipkovnici s oznakom Control, koja u kombinaciji s nekom drugom tipkom izvrava neku sistemsku funkciju, za grafiko suelje trebala je jo jedna, nova tipka. Postavili su je odmah do razmaknice i, budui da dugo nije bilo nikakve ideje kako da je vizualno razlikuju od prve susjedne koja oznaava izbor (simbol skretanja, izbora drugoga puta, tipka option, u Win svijetu obiljeena samo slovima Alt iju ulogu

poetnicima uvijek iznova treba objanjavati) na prototipovima su obiljeili Appleovim jabuicama. Jednoga dana Steve Jobs uletio je u prostoriju svog tima silno uzrujan i razljuen tolikom koliinom jabuica razasutih po sustavu. Posebno su ga oi bole na propadajuim menijima, gdje se uz verbalni opis naredbe stavljao i alabahter od ikonica kako je neku komandu umjesto etnje miem - mogue izvesti jednostavnom kombinacijom tipki. A jabuice su se neizbjeno pojavljivale. Jedna od ideja na prvu loptu bila je da se, jer se uvodio sustav kopiraj-izreizalijepi, nacrta maka koja se zrcali. Copycat. Ideja je propala. Tipka oznaena jabukom trebala je biti za naredbe. Ali kako simboliki prikazati naredbu a da to ne bude neukusno? Opasnost od neukusa bila je pomisao da se na tipku stavi ruica s ispruenim kaiprstom. Susan se dosjetila se da stavi apstraktan cvjeti koji podsjea na tlocrt vorita autoceste. I taj je neupadljiv i razumljiv simbol ostao na tipkovnici i u menijima do danas. Novi korisnici jedino nikako da razumiju zato je u menijima ta petlja, a stari korisnici koji im s koljena na koljeno kolektivno prodaju trikove s tipkovnice i dandanas stalno govore o

96

PC CHIP prosinac 2009.

StOrY

jabuci! Taj ornament koji je uspjela utrpati u polje od 16x16 piksela nije izmislila, nego ga je vidjela u nekom vedskom kampu. Takvim su se znakom na smjerokazu obiljeavale neke njegove zanimljivosti! Za sve crtae programe Susan je zamislila ruicu koja eta formate koji su vei od otvorenog prozora. Animiranu ruicu, koja iz stisnute ake otvara prst po prst kao da broji, primijenila je u programima za instaliranje kako bi korisniku poruila da se odvija regularan proces - iako je mogla iskoristiti, primjerice, sat. Ali korisnika nije eljela preplaiti, nego mu poruiti da se sve odvija regularno i da nita ne dira. Rijeila je i problem kako u paint programima oznaiti alatku za odabiranje proizvoljnoga dijela slike. Rjeenje s lasom i treim mravima oko odabranoga dijela slike preuzeli su ama ba svi, od Adobea do Corela i Microsofta, ba kao njezinu ruicu, etku, kist i kanticu s bojom. Devetnaest od dvadeset simbola koje je Susan napravila za MacPaint i danas su u radnoj paleti Photoshopa! Kad je trebalo isporuiti Macintosh s prvim kompletom softvera kao to je MacPaint, za koji je kreirala i matovite uzorke, upravo je ona trebala nacrtati prve impresivne ilustracije. U vrijeme kad nije bilo skenera to je bio mukotrpan posao, ali je ona nainila neke ikonine ilustracije koje su i danas prekrasne. Geja koja ureuje kosu kao da je skenirana s nekog japanskog drvoreza, anatomski tona sekcija abe i gotovo za reklamu spreman crte tenisice ilustracije su nedosegnute izraajnosti crtane tim, za dananje prilike, primitivnim alatom.

s njime godinama. Kako uope prikazati... naredbu? Uvijek sam se trudila ikonu ogoliti da bude ista i jednostavna, ak i kada se paleta boja proirila te je rezolucija ikona postala bitno vea, govorila je Susan Kare. Posebno je velianstven njezin tipografski rad s osnovnim pismima za Macintosh koji su bili isprva iste bitmape. Pismo Chicago, iz propadajuih menija, stilom je obiljeilo generacije korisnika koji ga prepoznaju i u menijima iPoda. Pismo Geneva i danas se dri najvie ergonomskim pismom za pisanje tekstova, a neproporcionalno pismo Monaco sanja-

Sloenije nego to se iniU ikone je uspjela strpati ak portrete programera kao to je Bill Atkinson, autor mnogih prvih programa, a Steveu Jobsu, osim karakteristinoga izraza, uspjela je smjetajem samo jednoga piksela na pravo mjesto na ikoni oivjeti karakteristian osmijeh. Nita manji trud nije uloila ni u sistemske ikone koje najvjerojatnije nitko nije mogao vidjeti. Tako je u rasteru od 30x30 poksela uspjela nacrtati glupu facu iza reetaka i znak koje je pisalo Stolen Apple. Duhovita ikona bila je duboko zakopana meu sistemske resurse u ROM-u i trebala je biti brz, efektan sudski dokaz za sluaj da bi netko ilegalno iskopirao Appleov ROM. Moj rad zasniva se na uvaavanju softvera i suosjeanju s korisnikom. Uzdam se u zdrav razum. Vjerujem da dobra ikona mora biti blia prometnom znaku nego ilustraciji i da u idealnom sluaju ideju mora prikazivati jasno, saeto, upeatljivo i lako pamtljivo. Raditi ikone za raunala sloenije je nego to se ini. Previe detalja moe ikonu uiniti neitljivom, a premalo detalja nerazumljivom. S nekim je ikonama lako, jer oznaavaju imenice. S glagolima koji oznaavaju neku radnju uvijek je teko. Prikazati undo bilo je posebno teko. Borila sam se

Microsoft ju je 1987. godine pozvao da popravi vizualni dizajn Windowsa 3.0 ju tisue programera jer u njemu kodiraju. New York bilo je prvo na ekranu itljivo bitmapsko pismo koje se i pri ispisu matrinim pisaima doivljavalo kao serifno i k tome jo elegantno. Napravila je i aljiva pisma koja podsjeaju na pisma ucjenjivaa izrezana iz novinskih naslova, pismo u koje je na slovna mjesta utrpala aljive sliice... Njezina kvadratna ikona iz dijaloga u kojemu se trai da korisnik neto odlui, ili ga se upozorava na neku moguu opasnost, posveta je logotipu dizajnerske i arhitektonske kole Bauhaus. Njezinu su minimalistiku umjetnost ikona, kojoj je uza sve potrebno dala i crtu veselja, ugledni kustosi MoMA-e, Muzeja moderne umjetnosti, ocijenili kao epohalnu te je utjecala na doivljaj svijeta milijuna ljudi za

prosinac 2009. PC CHIP

97

StOrY

Grafiko suelje

Popularn Ikone za darove na Facebooku, 2007. godina

Mo ikoneraunalima. Steve Jobs ju je iz Applea povukao za sobom u NeXT. Microsoft ju je 1987. godine pozvao da popravi vizualni dizajn Windowsa 3.0 shvativi tada stvarni potencijal grafikog korisnikog suelja i unapreujui ga sve do danas. Ruka i oko Susan Kare i danas se najbolje osjete u neponovljivo ivim sliicama karata za pasijans, igre koja stie s Windowsom. Karijeru je nastavila kao samostalna dizajnerica. Meu ostalima, radila je i za IBM, to je doivjela kao ast jer je IBM-ov vjeni logo kreirao njezin ivotni dizajnerski uzor Paul Rand. Njezini klijenti bili su Autodesk, Electronic Arts, Intuit, Sony Pictures, Motorola... Njene matovite naglaeno pilaste bitmape i danas mnogi rado nose na majicama koje se prodaju u MoMA-i. Njezina su kreacija i ikone darova na Facebooku. Susan Kare rodila se 1954. godine u Ithaci, u dravi New York. U srednju kolu ila je s Andyjem Hertzfeldom, koji je kasnije bio jedan od kljunih Macintoshevih programera. On ju je i pozvao da se pridrui Appleu kad se osjetilo da programeri sami ne mogu konzistentno izmisliti sve ikone i elemente suelja koji su se s razvojem sustava pojavljivali. Da nije pozvana u Apple, vjerojatno bi nastavila karijeru kao umjetnica. Godine 1971. diplomirala je, a 1978. godine doktorirala je na Sveuilitu New York radom o europskom crteu i karikaturi XIX. stoljea. Igrom sluaja tada se kao kustosica zaposlila u muzeju u San Franciscu, gdje je radila ve dvije godine kad je ponovno srela kolskog kolegu Andyja. Otada sve do danas drui se s pikselima. Kritiari tvrde da e se pravi dosezi i utjecaj njezina nevidljivog rada moi vrednovati tek za stotinjak godina. Nema recepta kako napraviti uspjenu ikonu. Te se stvari ne ue. One se dokuuju. Prvo i osnovno pravilo za izradu ikona je - one su komplet. Svaka nova ikona dio je jedinstvenog jezika koji izumljuje njezin autor. Zato ih je toliko malo sposobno izmisliti nove ikone. Za razliku od pionirskih vremena raunala s GUI-jem, kada su rijetke uspjene komplete ikona kreirale rijetke ptice kao to su tipografi i kreatori fontova, danas je potranja za ikonama velika - zbog Weba. Zato ih se toliko kompleta nudi na prodaju, a jo vie nudi se badava. Treba samo izabrati, kao T-shirt. Onda je nosi jednu sezonu i za sljedeu kupi ili dobije novu. Ikonama danas dominira sezonski dizajn. Zato im je i vaniji cilj da budu fancy, jer e se sljedee sezone pojaviti nova generacija - jo vie fancy. Ali, jeste li koju od njih upamtili? Rekosmo da je kreiranje ikone slino tipografskom poslu. Svaka je slikovno slovo slikovne abecede. Svaka je za sebe kreativan problem, ali sve zajedno moraju govoriti istim jezikom. Osim, dakako, onih izuzetaka koji zbog viega cilja trebaju sugerirati kaos. Prometni znakovi su, na primjer, jedan takav prilino stabilan sustav. Kreatori ikona morali bi poeti razmiljati minimalistiki, kao tipografi. Neki logotipi su vjeni, jer su savreni. IBM-ov je takav. Playboyev pohotni zei u fraku je takav. Appleova jabuica je takva. Nikeov swish takoer. Mercedesova trokraka zvijezda, Volvov znak mukosti. Citroenova dva krovia. Kvadrat s dijagonalnom crtom Deutsche Banka. Apstraktno ili konkretno, ali se pamti iz prve. Ono to je vjeno jednostavno je.

98

PC CHIP prosinac 2009.