strateški program znanstvenih istraživanja fakulteta...

of 48 /48
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI PROGRAMSKA PODLOGA STRATEŠKOG PROGRAMA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA FAKULTETA PROMETNIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZA RAZDOBLJE 2012.-2017. Zagreb, 24. travnja 2012.

Author: trinhque

Post on 31-Jan-2018

233 views

Category:

Documents


3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • SVEUILITE U ZAGREBU

    FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

    PROGRAMSKA PODLOGA

    STRATEKOG PROGRAMA ZNANSTVENIH ISTRAIVANJA

    FAKULTETA PROMETNIH ZNANOSTI

    SVEUILITA U ZAGREBU

    ZA RAZDOBLJE 2012.-2017.

    Zagreb, 24. travnja 2012.

  • 2

    Sadraj 1. Uvod ............................................................................................................................................ 4

    2. Svrha osnivanja i rada Fakulteta .................................................................................................. 4

    2.1. Misija Fakulteta ....................................................................................................................... 5

    2.2. Vizija Fakulteta ........................................................................................................................ 5

    2.3. Ustroj Fakulteta ....................................................................................................................... 5

    3. Analiza znanstvenog potencijala i poloaja Fakulteta u znanstvenom i gospodarskom

    okruenju ............................................................................................................................................. 7

    3.1. Struktura zaposlenika u znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradnikom zvanju.............. 7

    3.1.1. Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju ...................................................................... 7

    3.1.2. Zaposlenici u nastavnom zvanju .......................................................................................... 8

    3.1.3. Zaposlenici u suradnikom zvanju ....................................................................................... 8

    3.2. Podaci o znanstvenim projektima ........................................................................................... 9

    3.3. Broj doktoranada ..................................................................................................................... 9

    3.4. Broj obranjenih magisterija i doktorata .................................................................................. 9

    3.5. Broj objavljenih radova u asopisima citiranim u bazama Current Contents i SCI/SCI

    Expanded ............................................................................................................................................. 9

    3.6. SWOT analiza ........................................................................................................................... 9

    3.6.1. Prednosti ............................................................................................................................. 9

    3.6.2. Slabosti ................................................................................................................................ 9

    3.6.3. Mogunosti ........................................................................................................................ 10

    3.6.4. Prijetnje ............................................................................................................................. 10

    4. Strateki ciljevi Fakulteta ........................................................................................................... 10

    5. Oekivani ishodi stratekog programa znanstvenih istraivanja............................................... 10

    5.1. Znanstveno-istraivaki rad ................................................................................................... 10

    5.2. Povezivanje s gospodarstvom ............................................................................................... 11

    5.3. Meunarodna suradnja i mobilnost ...................................................................................... 12

    6. Znanstvene teme koje Fakultet namjerava istraivati .............................................................. 13

    7. Plan organizacijskog razvoja Fakulteta ...................................................................................... 13

    8. Pokazatelji uspjenosti provedbe stratekog programa ........................................................... 13

    9. Prilozi ......................................................................................................................................... 15

    A. Zaposlenici u znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradnikom zvanju ................................ 15

    A.1. Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju ........................................................................ 15

    A.2. Zaposlenici u nastavnom zvanju ............................................................................................ 18

  • 3

    A.3. Zaposlenici u suradnikom zvanju ......................................................................................... 19

    B. Popis znanstvenih projekata izvoenih u posljednjih pet godina ............................................. 24

    C. Broj objavljenih radova zaposlenika Fakulteta u posljednjih pet godina .................................. 26

    C.1. Po vrsti radova ....................................................................................................................... 26

    C.2. Po zavodima .......................................................................................................................... 26

    D. Prikaz znanstvenih tema koje Fakultet namjerava istraivati ................................................... 28

    Programska podloga stratekog programa znanstvenih istraivanja Fakulteta prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu prihvaena je na 21. sjednici Fakultetskog vijea odranoj 24. travnja 2012. godine.

  • 4

    1. Uvod

    Programska podloga stratekog programa znanstvenih istraivanja Fakulteta prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu prvi je dokument o razvoju znanstvenih istraivanja na Fakultetu. Ukazuje na svjesnost o potrebi stratekog programiranja znanstvenih istraivanja u sljedeem razdoblju. Strateki program slui za poticanje i potporu znanstvenom radu, razvoju, produktivnosti, prijenosu znanja i suradnji Fakulteta sa domaim i stranim znanstvenim, javnim i gospodarskim institucijama.

    Do sada se na Fakultetu prometnih znanosti nije donosio poseban strateki program znanstveno-istraivakog rada, ve su se znanstveno-istraivaki projekti i programi podeavali prema programima iz natjeaja koje je raspisivalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, a u posljednje vrijeme i prema programima iz natjeaja meunarodnih organizacija. Prema dopisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta ugovoreni ciklus znanstveno-istraivakih projekata se zakljuuje do sredine 2012. godine. Pri tome je nepoznat nain organizacije ove aktivnosti u budunosti. Oekuje se da bi rjeavanje realnih problema iz podruja prometa i transporta koji zahtijevaju znanstveno-istraivaki pristup mogili biti zajedniki financirani od strane onih koji pokreu istraivanja (javni sektor, gospodarstvo) i znanstvenog sektora (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Nacionalna zaklada za znanost). Takoer se oekuje da e se Fakultet u budunosti prijavljivati na natjeaje i vie sudjelovati u izradi istraivakih i razvojnih projekata financiranih sredstvima Europske unije i iz drugih izvora.

    Kao priprema za budue natjeaje u ovom dokumentu se iskazuju i teme znanstvenih istraivanja koja se planiraju provoditi. Teme istraivanja su upuene i Sveuilitu u Zagrebu poetkom 2012. godine, nastavno na poziv Sveuilita za dostavom popisa tematika/tema koje ulaze u raspodjelu za radna mjesta znanstvenih novaka u 2012. godini. Predloene teme e se prilagoavati ciljevima i sadrajima poziva na natjeaje za izradu istraivako-razvojnih projekata uz potporu europskih izvora financiranja. Predstavljaju i jedan od ulaza u postupku procjene (mapiranja) istraivakog potencijala Fakulteta koje se planira provesti s Uredom za transfer tehnologije Sveuilita u Zagrebu. Definiranje teinih programa znanstveno-istraivakog rada i procjena istraivakog potencijala Fakulteta, predstavljaju dio mjera za unaprjeenje znanstveno-istraivakog rada, meunarodne suradnje i suradnje s gospodarstvom, koje se prema Strategiji razvoja Fakulteta prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu trebaju planski ostvarivati u razdoblju od 2012. do 2017. godine.

    2. Svrha osnivanja i rada Fakulteta

    Fakultet prometnih znanosti je jedna od sastavnica Sveuilita u Zagrebu pa kao takva batini i povijest Sveuilita u ijem je sastavu. Fakultet je izrastao iz strunog studija prometa na Vioj potansko-telekomunikacijskoj koli u Zagrebu godine 1962. kao prvog oblika visokokolske nastave prometa u Republici Hrvatskoj. Godine 1970. osniva se Via kola za cestovni saobraaj, a 1972. godine poinje sa radom Via zrakoplovna kola.

    Prvi sveuilini studij iz podruja prometa na Sveuilitu u Zagrebu pod nazivom Saobraajni studij pokrenut je 1968. godine kao interfakultetski studij u organizaciji sedam fakulteta: Graevinskog, Arhitektonskog, Geodetskog, Strojarskog, Elektrotehnikog, Ekonomskog i Pravnog.

    Rjeenjem Okrunog privrednog suda od 10. listopada 1984. godine u okviru Sveuilita u Zagrebu konstituiran je Fakultet prometnih znanosti kao samostalna znanstveno-nastavna i znanstveno-istraivaka organizacija, ija je djelatnost od posebnog drutvenog interesa. Fakultet je i javna znanstvena organizacija upisana u Upisnik znanstvenih organizacija pod rednim brojem 135 u znanstvenom podruju tehnikih znanosti.

  • 5

    2.1. Misija Fakulteta

    Misija Fakulteta prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu jest pruiti kvalitetno visoko obrazovanje, znanstveno-istraivaki rad i uspjeno sudjelovanje u djelotvornom i uinkovitom razvoju prometnog sustava.

    2.2. Vizija Fakulteta

    Vizija Fakulteta prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu jest postati konkurentna visoko obrazovna ustanova u podruju tehnikih znanosti, polju tehnologije prometa i transporta, integrirana u Europski prostor visokog obrazovanja i Europski istraivaki prostor koja prua snanu potporu razvoju gospodarstva. Fakultet eli biti institucija koja se kontinuirano usavrava, mijenja i poboljava s aspekta studijskih programa, istraivanja i kadrova, te kao takav bit e prepoznat kao poeljna i pouzdana visokoobrazovna institucija, partner gospodarstvu, ostalim domaim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim institucijama te studentima.

    Fakultet provodi znanstvena, razvojna i struna istraivanja, posebice programe od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Sve zadae Fakulteta ostvaruju se u skladu s potrebama odrivog razvoja prometa i gospodarstva te drutvene zajednice u kojoj djeluje. Fakultet sustavno razvija nacionalno i meunarodno prepoznatu izvrsnost u obrazovanju i istraivanju svih grana i podsustava prometnog sustava te sinergijske uinke njihove interakcije i razvoja s ciljem uspostave sustava prijenosa i primjene znanja za korist i prosperitet cijelog drutva.

    2.3. Ustroj Fakulteta

    Tijela Fakulteta su: dekan, Fakultetsko vijee i druga tijela utvrena Statutom i drugim opim aktima Fakulteta. Dekanu u radu pomau prodekan za nastavu i studente, prodekan za znanost i vanjsku suradnju i prodekan za poslovanje.

    Znanstveno-nastavna, istraivaka i struna djelatnost Fakulteta organizirana je kroz ustrojbene jedinice i to 3 odsjeka (na kojima se provode studijski programi Promet, Inteligentni transportni sustavi (ITS) i logistika i Aeronautika), 13 zavoda, 28 katedri, 13 laboratorija (od kojih je 11 u osnivanju) te Hrvatsko uilino sredite za kontrolu zranog prometa (HUSK), RELTA centar za testiranje pilota i kontrolora zranog prometa (RELTA T. C.) i Hrvatsko zrakoplovno nastavno sredite (HZNS) i to na slijedei nain:

    Odsjek prometa Zavod za cestovni promet

    Katedra za tehniku cestovnog prometa Katedra za tehnologiju cestovnog prometa Laboratorij za planiranje i modeliranje u cestovnom i gradskom prometu (zajedniki laboratorij u osnivanju)

    Zavod za gradski promet Katedra za tehnologiju gradskog prometa Katedra za tehniku gradskog prometa Laboratorij za planiranje i modeliranje u cestovnom i gradskom prometu (zajedniki laboratorij u osnivanju)

    Zavod za informacijsko-komunikacijski promet Katedra za informacijsko-komunikacijske tehnologije u prometu Laboratorij za modeliranje i optimiranje informacijsko-komunikacijskih mrea i usluga (u osnivanju)

  • 6

    Laboratorij za sigurnost i forenziku analizu informacijsko-komunikacijskog sustava (u osnivanju)

    Zavod za potanski promet Katedra za tehnologiju potanskog prometa

    Zavod za vodni promet Katedra za tehniku vodnog prometa Katedra za tehnologiju vodnog prometa

    Zavod za zrani promet Katedra za tehniku zranog prometa Katedra za tehnologiju zranog prometa Laboratorij za modeliranje i simulacije u zranom prometu / upravljanju zranim prometom (u osnivanju)

    Zavod za eljezniki promet Katedra za tehniku eljeznikog prometa Katedra za tehnologiju eljeznikog prometa

    Laboratorij za sigurnost eljeznikog prometa (u osnivanju) Laboratorij za simulacije u eljeznikom prometu (u osnivanju)

    Odsjek ITS-a i logistike Zavod za ITS

    Katedra za primijenjeno raunalstvo Katedra za transportnu telematiku Laboratorij za ITS (u osnivanju)

    Zavod za transportnu logistiku Katedra za intermodalni transport Katedra za distribucijsku logistiku Katedra za planiranje logistikih procesa

    Odsjek aeronautike Zavod za aeronautiku

    Katedra za engleski zrakoplovni jezik Katedra za navigaciju Katedra za aerotehniku Katedra za vojno zrakoplovstvo Katedra za kontrolu leta Laboratorij za kontrolu zrane plovidbe (u osnivanju) Laboratorij za aerodinamiku i simulaciju leta (u osnivanju)

    Hrvatsko uilino sredite za kontrolu zranog prometa (HUSK) RELTA centar za testiranje pilota i kontrolora zranog prometa (RELTA T. C.) Hrvatsko zrakoplovno nastavno sredite (HZNS)

    Samostalni zavodi i katedre Zavod za prometno planiranje

    Katedra za ekologiju u prometu Katedra za pravo i ekonomiku prometa Katedra za prometnu infrastrukturu Laboratorij za sustav georeferenciranog videa (zajedniki laboratorij u osnivanju) Laboratorij za planiranje i modeliranje u cestovnom i gradskom prometu (zajedniki laboratorij u osnivanju)

    Zavod za prometnu signalizaciju Ispitni laboratorij Zavoda za prometnu signalizaciju

    Zavod za prometno tehnika vjetaenja Laboratorij za prometno-tehnika vjetaenja

  • 7

    Samostalne katedre Katedra za ope programske sadraje Katedra za primijenjenu matematiku i statistiku Katedra za strane jezike

    Prema Statutu Fakulteta Zavodi su ustrojbene jedinice Fakulteta osnovane s ciljem organiziranog obavljanja znanstveno-istraivakog rada, strune, nastavne i ekspertizne djelatnosti, te povezivanja s praksom. U svojem sastavu mogu imati katedre i laboratorije.

    Katedre su osnovne znanstveno-nastavne i nastavne ustrojbene jedinice na kojima se kreira, razvija i provodi znanstveno-nastavni proces.

    Unutar zavoda se provode istraivanja unutar znanstvenog polja Tehnologija prometa i transport znanstvenoga podruja Tehnike znanosti. Znanstvene grane unutar kojih se istraivanje u tim poljima provodi sadrane su u nazivima zavoda i katedri.

    Za organizaciju i koordinaciju znanstvene suradnje Fakulteta s drugim sastavnicama Sveuilita, drugim pravnim i fizikim osobama u zemlji i inozemstvu koje su od znaaja za Fakultet zaduen je prodekan za znanost i vanjsku suradnju.

    3. Analiza znanstvenog potencijala i poloaja Fakulteta u znanstvenom i

    gospodarskom okruenju

    3.1. Struktura zaposlenika u znanstveno-nastavnom, nastavnom i

    suradnikom zvanju

    Na dan 31. oujka 2012. na Fakultetu ima 44 zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju, 14 u nastavnom i 59 u suradnikom zvanju, od toga 41 zaposlenik je u znanstveno-nastavnom zvanju iz znanstvenog podruja Tehnikih znanosti.

    3.1.1. Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju

    U sljedeim tablicama prikazan je broj svih zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju i zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u podruju Tehnike znanosti i to izraen u FTE (full-time equivalent) i brojem zaposlenika na dan 31. oujka 2012. Popis svih zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju uz naznaku zvanja, znanstvenoga podruja, polja i grane izbora te postotka radnog odnosa nalazi se u Prilogu A.1.

    Broj svih zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju (FTE): 46,3

    Od toga profesora: 15,5

    izvanrednih profesora: 14,5

    docenata: 16,3

    Broj svih zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u punom radnom odnosu:

    44

    Od toga profesora: 15

    izvanrednih profesora: 14

    docenata: 15

  • 8

    Broj zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u podruju Tehnike znanosti (FTE):

    43,3

    Od toga profesora: 15,5

    izvanrednih profesora: 12,5

    docenata: 15,3

    Broj zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u podruju Tehnike znanosti u punom radnom odnosu:

    41

    Od toga profesora: 15

    izvanrednih profesora: 12

    docenata: 14

    3.1.2. Zaposlenici u nastavnom zvanju

    U sljedeim tablica prikazan je broj svih zaposlenika u nastavnom zvanju i zaposlenika u nastavnom zvanju u podruju Tehnike znanosti i to izraen u FTE (eng. full-time equivalent) i brojem zaposlenika na dan 31. oujka 2012. Popis svih zaposlenika u nastavnom zvanju uz naznaku zvanja, znanstvenoga podruja, polja i grane izbora te postotka radnog odnosa nalazi se u Prilogu A.2.

    Broj svih zaposlenika u nastavnom zvanju (FTE): 14

    Od toga viih predavaa: 9

    predavaa: 5

    Broj svih zaposlenika u nastavnom zvanju u punom radnom odnosu:

    14

    Od toga viih predavaa: 9

    predavaa: 5

    Broj zaposlenika u nastavnom zvanju u podruju Tehnike znanosti (FTE):

    8

    Od toga viih predavaa: 6

    predavaa: 2

    Broj zaposlenika u nastavnom zvanju u podruju Tehnike znanosti u punom radnom odnosu:

    8

    Od toga viih predavaa: 6

    predavaa: 2

    3.1.3. Zaposlenici u suradnikom zvanju

    U sljedeim tablicama prikazan je broj svih zaposlenika u suradnikom zvanju i zaposlenika u suradnikom zvanju u podruju Tehnike znanosti na dan 31. oujka 2012. Popis svih zaposlenika u suradnikom zvanju uz naznaku zvanja, znanstvenoga podruja, polja i grane izbora te postotka radnog odnosa nalazi se u Prilogu A.3. Svi suradnici zaposleni su u punom radnom odnosu (100% full-time equivalent).

  • 9

    Broj zaposlenika u suradnikom zvanju: 59

    Od toga znanstvenih novaka: 10

    Broj zaposlenika u suradnikom zvanju u podruju Tehnike znanosti:

    52

    Od toga znanstvenih novaka: 9

    3.2. Podaci o znanstvenim projektima

    U tablici koja slijedi prikazan je ukupan broj znanstvenih projekata i iznos ukupnog financiranja znanstvenih projekata u posljednjih pet godina. Popis znanstveno-istraivakih projekata u posljednjih pet godina nalazi se u Prilogu B.

    Ukupan broj znanstvenih projekata 18

    Ukupno financiranje znanstvenih projekata 7.060.531,86 kn

    3.3. Broj doktoranada

    U sveuilinoj godini 2011./2012. ukupno 6 zaposlenika u suradnikom zvanju su doktorandi na doktorskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u ijem izvoenju sudjeluje 49 nastavnika Fakulteta, dok na doktorskom studiju ima ukupno 24 doktoranada.

    3.4. Broj obranjenih magisterija i doktorata

    Na Fakultetu je od uspostave poslijediplomskih studija 1997. godine do sada obranjeno 193 znanstvenih magistarskih radova, 48 strunih magistarskih radova i 106 doktorskih radova. Trenutano je odobreno 19 doktorskih tema.

    3.5. Broj objavljenih radova u asopisima citiranim u bazama Current

    Contents i SCI/SCI Expanded

    Broj objavljenih radova nastavnika i suradnika Fakulteta u posljednjih pet godina u asopisima citiranim u indeksiranim bazama Web of Science i Scopus po vrsti radova i po zavodima prikazan je u Prilogu C.

    3.6. SWOT analiza

    Strateki ciljevi Fakulteta i mjere koje e se poduzeti za ostvarenje tih ciljeva zasnovani su na analizi prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnji (SWOT Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats). Za ostvarenje stratekih ciljeva znanstvenih istraivanja izdvojene su sljedee prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnje:

    3.6.1. Prednosti Razmjerno veliki udio mladih znanstvenika-doktora znanosti;

    Iskustvo u radu na meunarodnim znanstvenim projektima;

    Dobra povezanost sa realnim sektorom i iskustvo u radu na strunim projektima;

    Vei broj sporazuma o suradnji sa srodnim fakultetima u Europi.

    3.6.2. Slabosti Preoptereenost nastavnim i administrativnim obavezama;

  • 10

    Nedovoljno prostora za nastavu i znanstveno istraivaki rad;

    Mali broj nastavnika s iskustvom u radu na fakultetima u inozemstvu.

    3.6.3. Mogunosti Vea dostupnost meunarodnih znanstvenih projekata ulaskom RH u EU;

    Vea suradnja sa srodnim fakultetima unutar EU i poveanje inicijativa u povezivanju sa slinim fakultetima u jugoistonoj Europi.

    3.6.4. Prijetnje Smanjene gospodarske aktivnosti i smanjenje financiranja od strane drave, te nepoznat budui nain financiranja visokog kolstva;

    Neizvjesna budunost znanstvenih projekata i novaka.

    4. Strateki ciljevi Fakulteta

    Prema Strategiji razvoja Fakulteta prometnih znanosti za razdoblje od 2012. do 2017. strateki ciljevi vezani su uz (1) Ustroj i upravljanje Fakultetom, (2) Studijske programe i studente, (3) Znanstveno-istraivaku djelatnost, (4) Strunu djelatnost i povezanost s gospodarstvom, (5) Ljudske potencijale, (6) Mobilnost i meunarodnu suradnju i (7) Materijalne i financijske resurse.

    Osnovne smjernice u znanstveno-istraivakom radu Fakulteta jesu:

    postizanje i odravanje opsega i kvalitete znanstveno-istraivake djelatnosti na razini koja

    odgovara standardima srodnih stranih fakulteta,

    institucijska briga za napredovanje istraivaa,

    poveanje godinje znanstvene produkcije i

    poveano sudjelovanje u europskim istraivako-tehnologijskim programima.

    Znanstveno-istraivaka djelatnost Fakulteta unutar ovoga programa provodi se u znanstvenome podruju Tehnike znanosti, polje Tehnologija prometa i transport i to posebice u znanstvenim granama cestovni i eljezniki promet, pomorski i rijeni promet, potansko-telekomunikacijski promet, zrani promet, inteligentni transportni sustavi i logistika.

    5. Oekivani ishodi stratekog programa znanstvenih istraivanja

    5.1. Znanstveno-istraivaki rad

    Cilj vezan uz znanstveno-istraivaki rad je jaanje istraivakog profila Fakulteta prometnih znanosti u polju Tehnologija prometa i transport sustavnim i organiziranim poboljanjem uvjeta za znanstveno-istraivake i inovacijske aktivnosti (Strategija razvoja Fakulteta Strateki cilj 3). Ostvarenje cilja se provodi kroz sljedee mjere i akcijske planove:

    a) Poveanje istraivakih aktivnosti i poboljanja uvjeta za znanstveno-istraivaki rad

    Mjera 3.1.: Definiranje prioritetnih programa znanstveno-istraivakog rada za srednjoroni ciklus i popisivanje (mapiranje) istraivakog potencijala Fakulteta

    Akcijski plan 3.1.: Istraivake potencijale Fakulteta potrebno je racionalno koristiti. Potrebno je izraditi prioritetne znanstveno-istraivake programe i procijeniti istraivaki potencijal Fakulteta.

    Mjera 3.5.: Osnovati laboratorije za podrku znanstveno-istraivakog rada

  • 11

    Akcijski plan 3.5.: Osnovati laboratorije koji e biti kadrovski i materijalno osposobljeni za podrku znanstveno-istraivakom radu. U laboratorijima se izvodi i dio nastave, posebno na diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi.

    Mjera 3.7.: Poduzeti mjere za poveanje faktora odjeka znanstvenog asopisa PROMET - Traffic&Transportation

    Akcijski plan 3.7.: Znanstveni asopis PROMET - Traffic&Transportation kojeg izdaje Fakultet indeksiran je u bibliografskim bazama SCIE, TRID, FLUIDEX, Geobase i Scopus i prema Journal Citation Reports-u (JCR) u 2010. godini ima faktor odjeka (eng. IF - Impact Factor) od 0,125. Mjere za poveanje faktora odjeka usmjeriti na izbor znanstvenih radova izvornog i neobjavljenog sadraja istraivanja, kao i uspostavu on-line sustava ureivanja asopisa od prijave i recenziranja do objave lanaka koritenjem web tehnologije.

    Mjera 3.8.: Poduzeti mjere za poveanje dostupnosti, uinkovitosti i djelotvornosti Knjinice

    Akcijski plan 3.8.: Koristiti sve raspoloive i dostupne raunalne module sveuilinog cjelovitog knjininog sustava Aleph. Iznos financijskih sredstava za nabavu knjiga i asopisa uskladiti s potrebama nastavnika, suradnika i studenata. Knjinicu i itaonicu opremiti novom raunalnom opremom. Uspostaviti referentne zbirke.

    Mjera 6.3.: Poveati broj sudjelovanja u meunarodnim projektima, poglavito istraivakim i financiranim od strane Europske komisije

    Akcijski plan 6.3.: Poticati nastavnike i istraivae koji sudjeluju u meunarodnim projektima da postojee meunarodne kontakte formaliziraju u vidu slubenih sporazuma o suradnji. Poveati broj sudjelovanja u meunarodnim istraivakim projektima i broj zajednikih radova domaih i stranih nastavnika i istraivaa. Poticati sudjelovanje i organizirati radionice o koritenju pretpristupnih fondova i pisanju prijava projekata.

    b) Doktorski studiji

    Mjera 3.2.: Revidiranje nastavnih planova i programa doktorskih studija u skladu s potrebama znanstveno-istraivakih programa

    Akcijski plan 3.2.: Sadanji nastavni plan i program doktorskog studija usvojen je 2005. godine sukladno Pravilniku o postupku vrednovanju studijskih programa doktorskih studija Sveuilita u Zagrebu. Nakon iskustva u provoenju tog programa, kao i kontinuiranog osuvremenjivanja nastavnih materijala, nalazi se da je potrebno obaviti unutarnje vrednovanje studijskog programa i po potrebi pristupiti izradi novoga programa.

    Mjera 3.3.: Ukljuiti doktorande u znanstveno-istraivake projekte Fakulteta

    Akcijski plan 3.3.: Izgraditi institucijski okvir po kojem svaki doktorand mora biti ukljuen u znanstveno-istraivaki projekt.

    Mjera 3.4.: Poticati odlazak doktoranada da najmanje jedan mjesec provedu na usavravanju izvan RH

    Akcijski plan 3.4.: Slijedom potpisanih ugovora o meunarodnoj suradnji poticati i prema mogunostima organizacijski i financijski pomagati doktorande u odlasku na usavravanje izvan Hrvatske.

    5.2. Povezivanje s gospodarstvom

    Cilj Strategije Fakulteta vezan uz suradnju s gospodarstvom je poveanje strune djelatnosti za potrebe gospodarstva te uspostava bolje suradnje s predstavnicima gospodarstva (Strategija

  • 12

    razvoja Fakulteta Strateki cilj 4). Za ostvarenje toga cilja definirane su sljedee mjere i akcijski planovi:

    Mjera 4.1.: Poveati sposobnost za izradu strunih projekata za potrebe gospodarstva

    Akcijski plan 4.1.: Kadrovski, materijalno i organizacijski se osposobiti za prihvaanje i izradu strunih projekata za potrebe gospodarstva u uvjetima trinog natjecanja. Razmotriti mogunost da se ovakvi projekti vode kroz posebnu organizacijsku jedinicu za inovacije i transfer tehnologije u gospodarstvo.

    Mjera 4.2.: Uspostaviti bolju suradnju sa gospodarstvom

    Akcijski plan 4.2.: Sklopiti sporazume s veim gospodarskim subjektima iz podruja prometa i logistike, organizirati okrugle stolove i strunu praksu za studente i nastavnike.

    Mjera 4.3.: Praenje i analiza zapoljavanja diplomiranih studenata

    Akcijski plan 4.3.: Jednom godinje analizirati stanje nezaposlenosti na burzi rada te uspostaviti bazu podataka o karijerama bivih studenata.

    Mjera 4.4.: Izraditi institucijski sustav za veu povezanost i suradnju s gospodarstvom

    Akcijski plan 4.4.: Jedna od mogunosti uspostave institucijskog sustava za veu povezanost s gospodarstvom je osnivanje Savjeta Fakulteta prometnih znanosti. lanovi Savjeta e biti birani iz tvrtki i ustanova u kojima se u znatnom broju zapoljavaju nai diplomirani studenti. Savjet bi radio na dragovoljnoj osnovi i sastajao bi se najmanje jednom godinje.

    5.3. Meunarodna suradnja i mobilnost

    Cilj Strategije Fakulteta vezan uz meunarodnu suradnju i mobilnost istraivaa je poveanje mobilnosti studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja te internacionalizacija nastave i znanstvenih istraivanja (Strategija razvoja Fakulteta Strateki cilj 6). Cilj se planira ostvariti kroz sljedee mjere i akcijske planove:

    Mjera 3.6.: Osnovati Ured za meunarodnu suradnju i projekte

    Akcijski plan 3.6.: U Pravilniku o ustroju radnih mjesta na Fakultetu nije predvien Ured za meunarodnu suradnju i projekte. Potrebno ga je predvidjeti u novom Pravilniku, a do tada preraspodjelom poslova osigurati administrativnu podrku za meunarodnu suradnju i projekte.

    Mjera 6.1.: Poveati odlazeu i dolazeu mobilnost nastavnika i studenata

    Akcijski plan 6.1.: Fakultet sa srodnim fakultetima iz inozemstva ima vei broj potpisanih ugovora razmjenskog programa Erasmus i bilateralnih sporazuma o suradnji. Do sada je manji broj nastavnika i studenata Fakulteta te nastavnika i studenata s vanjskih fakulteta bio u razmjeni. Poveati broj razmjena studenata, gostovanja i studijskih boravaka nastavnika i usavravanja mladih nastavnika tijekom i neposredno nakon doktorskog studija u inozemstvu. Studentima u razmjeni omoguiti prevoenje ocjena i stjecanje ECTS bodova uz priznavanje vremena i rezultata ostvarenih u razmjeni. Poveati broj sporazuma sa srodnim visokim uilitima iz zemlje i inozemstva.

    Mjera 6.2.: Ponuditi vie predmeta na engleskom jeziku na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini

    Akcijski plan 6.2.: Poveati broj predmeta na engleskom jeziku na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Strane studente je o ponuenim predmetima potrebno bolje informirati. Informacije o predmetima objaviti na web stranicama.

  • 13

    Mjera 6.4.: Poveati odlazeu i dolazeu mobilnost nenastavnog osoblja

    Akcijski plan 6.4.: Za sada su poslovi vezani uz mobilnost i meunarodnu suradnju u nadlenosti Odbora za meunarodnu suradnju i projekte i od nedavno administrativnog suradnika za meunarodnu suradnju i projekte. Poticati obrazovanje i razmjenu osoblja vezanog uz poslove razmjene i meunarodne suradnje.

    Mjera 6.5.: Sustavno informirati nastavnike i studente o dostupnim programima meunarodne suradnje

    Akcijski plan 6.5.: Obnavljati web stranice Odbora za meunarodnu suradnju i projekte. Stalno pratiti i na web stranicama objavljivati natjeaje za stipendije, meunarodne projekte te programe cjeloivotnog uenja. Uspostavom Ureda za meunarodnu suradnju, ova mjera e se moi sustavno provoditi.

    6. Znanstvene teme koje Fakultet namjerava istraivati

    U Prilogu D. su kroz naslov, cilj i sadraj, te oekivani doprinos znanstvenih istraivanja prikazane znanstvene teme koje prikazuju istraivake interese nastavnika i suradnika pojedinih zavoda Fakulteta. Detaljni plan provedbe istraivanja nije mogue dati u situaciji u kojoj nije jasno hoe li i na koji nain ta istraivanja biti financijski podrana od strane domaih izvora (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Nacionalna zaklada za znanost). Predloene teme e se prilagoavati ciljevima i sadrajima poziva na natjeaje za izradu istraivako-razvojnih projekata uz potporu europskih izvora financiranja.

    Razvojne odrednice Fakulteta po pitanju znanstvenih istraivanja jesu poticanje uspjenih i prepoznatih istraivaa i istraivakih skupina, te poticanje provedbe domaih i meunarodnih znanstvenih i istraivako-razvojnih projekata.

    7. Plan organizacijskog razvoja Fakulteta

    U programskom razdoblju 2012.-2017. planira se adaptirati zgradu br. 69 u Znanstveno-uilinom kampusu Borongaj i izraditi projektne zahtjeve za novu zgradu Fakulteta u Znanstveno-uilinom kampusu Borongaj. U planu je osnivanje Ureda za meunarodnu suradnju i Savjeta Fakulteta prometnih znanosti za suradnju s gospodarstvom, te organizacijske jedinice za inovacije i transfer tehnologije u gospodarstvo.

    8. Pokazatelji uspjenosti provedbe stratekog programa

    a) poveanja istraivake aktivnosti i poboljanja uvjeta za znanstveno-istraivaki rad

    Pokazatelj 3.1.a): Definiranje prioritetnih programa znanstveno-istraivakog rada.

    Pokazatelj 3.1.b): Izrada upitnika za popisivanje (mapiranje) istraivakog potencijala Fakulteta.

    Pokazatelj 3.5.a): Izrada Pravilnika o organizaciji i poslovanju laboratorija.

    Pokazatelj 3.5.b): Odluka o osnivanju laboratorija.

    Pokazatelj 3.7.a): Iznos faktora odjeka.

    Pokazatelj 3.7.b): Objava asopisa na Internetu.

    Pokazatelj 3.8.c): Opremljenost knjinice i itaonice.

    Pokazatelj 3.8.d): Uspostava referentnih zbirki.

    Pokazatelj 6.3.a): Broj prijavljenih i prihvaenih meunarodnih projekata.

  • 14

    Pokazatelj 6.3.b): Broj zajedniki objavljenih radova.

    Pokazatelj 6.3.c): Posjeenost radionica o mogunostima sudjelovanja u meunarodnim programima i projektima.

    b) u pruanju znanstvenih, savjetodavnih i strunih usluga

    Pokazatelj 4.1.a): Broj strunih projekata i prihod od strunih projekata na razini Fakulteta i na razini zavoda.

    Pokazatelj 4.1.b): Pravilnik o nainu ugovaranja i voenju projekata i obraunu trokova.

    Pokazatelj 4.2.a): Broj sporazuma s tvrtkama i broj naslovnih zvanja djelatnika iz gospodarstva.

    Pokazatelj 4.2.b): Broj okruglih stolova.

    Pokazatelj 4.2.c): Broj tvrtki gdje se obavlja struna praksa.

    Pokazatelj 4.4.a): Izrada Pravilnika o radu Savjeta Fakulteta prometnih znanosti.

    Pokazatelj 4.4.b): Osnivanje Savjeta Fakulteta prometnih znanosti.

    Pokazatelj 6.4.a): Broj razmjena nastavnika i administrativnog osoblja nadlenog za poslove mobilnosti i meunarodne suradnje.

    Pokazatelj 6.5.a): Broj posjeta domaih i vanjskih korisnika web stranicama meunarodne suradnje.

    c) u znanstvenom i strunom osposobljavanju i usavravanju doktoranada, postdoktoranada te ostalih znanstvenih i strunih kadrova

    Pokazatelj 3.2.a): Samoanaliza/vrednovanje studijskog programa doktorskog studija.

    Pokazatelj 3.2.b): Prijedlog izmjene nastavnog plana i programa doktorskog studija.

    Pokazatelj 3.3.: Za svaki narataj izraen plan ukljuivanja doktoranada u znanstveno-istraivake projekte.

    Pokazatelj 3.4.: Broj doktoranada koji su tijekom doktorskoga studija proveli najmanje jedan mjesec na usavravanju izvan RH.

    Pokazatelj 6.1.a): Odluka o priznavanju ECTS bodova u razmjeni.

    Pokazatelj 6.1.b): Broj i vrsta potpisanih meunarodnih sporazuma o razmjeni nastavnika i studenata.

    Pokazatelj 6.1.c): Broj i vrsta nastavnika i studenata ukljuenih u odlazeu i dolazeu razmjenu.

    Pokazatelj 6.2.a): Broj predmeta na engleskom jeziku na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju.

    Pokazatelj 6.2.b): Informacije o predmetima na engleskom jeziku objavljene na web stranicama.

    Pokazatelj 6.2.c): Broj studenata koji su odsluali predmete na engleskom jeziku.

    Pokazatelj 4.3.a): Godinje izvjee o zapoljavanju.

    Pokazatelj 4.3.b): Izraen sustav za praenje karijera bivih studenata, te uspostavljen odbor koji e pratiti prilagoenost NPP-a i kompetencija diplomiranih studenata potrebama gospodarstva.

  • 15

    9. Prilozi

    A. Zaposlenici u znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradnikom zvanju

    A.1. Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju

    Ime i prezime Znanstveno podruje

    Znanstveno polje Grana Postotak radnog odnosa

    Red. prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    Red. prof. dr. sc. Tino Bucak, prvi izbor

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    Red. prof. dr. sc. Zdravko Buklja, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Ivan Dadi, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Hrvoje Gold, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Jasna Golubi, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Jasna Jurum Kipke, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Ivan Legac, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Graevinarstvo Prometnice 100%

    Red. prof. dr. sc. Ivan Markei

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Ivan Mavrin, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Strojarstvo Ope strojarstvo (Konstrukcije)

    100%

    Red. prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    Red. prof. dr. sc. Sanja Steiner, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

  • 16

    Red. prof. dr. sc. Slavko ari, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Gordana tefani, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Zdravko To, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Red. prof. dr. sc. Josip Zavada, trajno zvanje

    Tehnike znanosti

    Strojarstvo Ope strojarstvo (Konstrukcije)

    50%

    Izv. prof. dr. sc. Jasna Blakovi Zavada

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Toni Cari

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Natalija Joli

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Marinko Jurevi

    Drutvene znanosti

    Ekonomija Marketing 100%

    Izv. prof. dr. sc. Zvonko Kavran

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Sadko Manduka

    Tehnike znanosti

    Elektrotehnika Automatika 100%

    Izv. prof. dr. sc. eljko Marui

    Tehnike znanosti

    Strojarstvo Ope strojarstvo (Konstrukcije)

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Edouard Missoni

    Biomedicina i zdravstvo

    Javno zdravstvo i zdravstvena zatita

    Javno zdravstvo 100%

    Izv. prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinari

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Dragan Perakovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

  • 17

    Izv. prof. dr. sc. Kristijan Rogi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Mario afran

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Anelko ukanec

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Izv. prof. dr. sc. Vinko Vinji

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    50%

    Izv. prof. dr. sc. Goran Zovak

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Davor Bri

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Nikolina Brnjac

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Mihaela Buklja Skoibui

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    Doc. dr. sc. Anita Domitrovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    Doc. dr. sc. Dubravka Hozjan

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

    Tehnike znanosti

    Elektrotehnika Automatizacija i robotika

    100%

    Doc. dr. sc. Niko Jelui

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    Doc. dr. sc. Vinko Jeni

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Katica Milo

    Prirodne znanosti

    Kemijsko inenjerstvo Kemijsko inenjerstvo u razvoju materijala

    100%

    Doc. dr. sc. tefica Mrvelj

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

  • 18

    Doc. dr. sc. Mladen Niki

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Doris Novak

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    Doc. dr. sc. Jasmina Paagi krinjar

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    Doc. dr. sc. Marijan Rajsman

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    80%

    Doc. dr. sc. Ratko Stankovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    50%

    Doc. dr. sc. Ljupko imunovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    Doc. dr. sc. Andrija Vidovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    A.2. Zaposlenici u nastavnom zvanju

    Ime i prezime Znanstveno podruje

    Znanstveno polje Grana Postotak radnog odnosa

    V. pred. mr. sc. Miroslav Borkovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    V. pred. Katja Bokovi Gazdovi, prof.

    Humanistike znanosti

    Filologija Anglistika 100%

    V. pred. mr. sc. Nikola akovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. pred. mr. sc. Davor Franjkovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    V. pred. Martina Jelii Mavrin

    Drutvene znanosti

    Kineziologija Kinezioloka rekreacija

    100%

  • 19

    V. pred. mr. sc. Ivo Juri

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. pred. mr. sc. Branko Makovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. pred. Tihomir Palijan

    Drutvene znanosti

    Kineziologija Kineziologija sporta 100%

    V. pred. mr. sc. Veselko Protega

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    A.3. Zaposlenici u suradnikom zvanju

    Ime i prezime Znanstveno podruje

    Znanstveno polje Grana Postotak radnog odnosa

    V. as. dr. sc. Borna Abramovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. as. dr. sc. Darko Babi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. as. dr. sc. Danijela Bari

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. as. dr. sc. Ivana avar

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    V. as. dr. sc. Hrvoje Haramina

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    V. as. dr. sc. Biljana Jurii

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    V. as. dr. sc. Dino upanovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Ivona Bajor, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. mr. sc. Diana Boi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. Dean Brabec, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. Matija Brai, mag. ing. traff.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

  • 20

    As. Mato Brnardi, mag. ing. traff.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    As. Damir Budimir, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    As. Mario Bunti, mag. ing. traff.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    ITS i logistika 100%

    As. Mario osi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Petar Feletar, prof.

    Interdisciplinarna podruja znanosti

    Geografija Drutvena geografija 100%

    As. Ivan Forenbacher, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Juraj Fosin, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. mr. sc. Tomislav Fratrovi

    Prirodne znanosti

    Matematika Primijenjena matematika i matematiko modeliranje

    100%

    As. Ante Gali, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Ivan Grgurevi, mag. ing. traff.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. mr. sc. Rajko Horvat

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Sinia Husnjak, mag. ing. traff.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Morana Ivakovi Babi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. Jurica Ivoevi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Elektrotehnika Radiokomunikacije i profesionalna elektronika

    100%

    As. Ivan Jovovi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

  • 21

    As. Ana Keglovi Horvat, dipl. iur.

    Drutvene znanosti

    Pravo Trgovako pravo i pravo drutva

    100%

    As. dr. sc. Tomislav Kljak

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Karolina Krajek, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Strojarstvo Ope strojarstvo (Konstrukcije)

    100%

    As. Andreja Lorkovi ori, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Jelena Matijevi, dipl. ing.

    Prirodne znanosti

    Matematika Ostale matematike discipline

    100%

    As. Marko Matulin, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Katarina Mostarac, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Luka Novako, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. mr. sc. Adrijana Orli Protega

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    As. Marko Peria, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Marjana Petrovi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Hrvoje Pilko, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Tihomir Plea, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Boris Popovi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. Tomislav Radii, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

  • 22

    As. Sinia Radulovi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Vladimir Remenar, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Tomislav Roi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    As. Diana Rupi, dipl. ing. mat.

    Prirodne znanosti

    Matematika Financijska i poslovna matematika

    100%

    As. Marko Slavulj, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Andrej Smodlaka , prof.

    Humanistike znanosti

    Filologija Anglistika 100%

    As. Martin Starevi, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. Vlatka Stupalo, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. mr. sc. Davor Sumpor

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Pomorski i rijeni promet

    100%

    As. eljko ari, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. mr. sc. Marko evrovi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. mr. sc. Pero korput

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. mr. sc. Ruica kurla Babi

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

    As. mr. sc. Marko otari

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Ivana Vareak, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Zrani promet 100%

  • 23

    As. mr. sc. Zoran Vogrin

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Cestovni i eljezniki promet

    100%

    As. Miroslav Vuji, dipl. ing.

    Tehnike znanosti

    Tehnologija prometa i transport

    Potansko-telekomunikacijski promet

    100%

    As. Mira Zoki Humanistike znanosti

    Filologija Anglistika 100%

  • 24

    B. Popis znanstvenih projekata izvoenih u posljednjih pet godina

    Voditelj

    projekta

    Znanstveno

    podruje

    Naziv i oznaka projekta i izvor

    financiranja

    Vrijednost

    projekta

    Trajanje

    projekta

    / mjeseci

    prof. dr. sc.

    Anelko

    ukanec

    (prije prof. dr.

    sc. edomir

    Ivakovi)

    Tehnike

    znanosti

    Dizajniranje procesa intermodalnog

    transporta na koridorima V i X

    342.000 kn 54

    prof. dr. sc.

    Natalija Joli

    Tehnike

    znanosti

    Integracija sustava intermodalnog

    vodnog prometa u europskoj

    transportnoj mrei

    279.000 kn 54

    prof. dr. sc.

    Zvonko Kavran

    Tehnike

    znanosti

    Definiranje intermodalnih

    transportnih koridora

    viekriterijskim odluivanjem

    342.000 kn 54

    prof. dr. sc.

    Gordana tefani

    Tehnike

    znanosti

    Planiranje i upravljanje gradskim i

    prigradskim prometom

    108.000 kn 36

    prof. dr. sc. Sanja

    Steiner

    Tehnike

    znanosti

    Strategijsko modeliranje razvoja

    zranog prometa

    261.000 kn 54

    dr. sc. Borna

    Abramovi

    (prije prof. dr. sc.

    Dragan Badanjak)

    Tehnike

    znanosti

    Modeliranje komplementarnog

    razvoja transportnih modula

    301.500 kn 54

    doc. dr. sc. Tino

    Bucak

    Tehnike

    znanosti

    Parametri ekolokih utjecaja na

    razvoj infrastrukture i transportnih

    sustava

    301.500 kn 54

    prof. dr. sc. Jasna

    Blakovi Zavada

    Tehnike

    znanosti

    Razvoj eljeznice kao budueg

    nositelja prometnog optereenja

    270.000 kn 54

    prof. dr. sc. Jasna

    Golubi

    Tehnike

    znanosti

    Internalizacija eksternih trokova

    prometa i metodologija prevencije

    292.500 kn 54

    prof. dr. sc. Jasna

    Jurum Kipke

    Tehnike

    znanosti

    Kongitivna ergonomija u funkciji

    poveanja sigurnosti prometa

    342.000 kn 54

    prof. dr. sc. Sadko

    Manduka

    (prije prof. dr. sc.

    Ivan Bonjak)

    Tehnike

    znanosti

    Metodologija razvoja integriranih

    adaptivnih transportno-logistikih

    sustava

    504.000 kn 54

  • 25

    prof. dr. sc. Ivan

    Legac

    Tehnike

    znanosti

    Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u

    raskrijima s krunim tokom

    125.421 kn 54

    dr. sc. Boidar

    Ivankovi

    (prije prof. dr. sc.

    Sanja Marui)

    Prirodne

    znanosti

    Matematiki modeli u mehanici

    fluida

    135.000 kn 54

    prof. dr. sc. Maja

    Bratani

    Humanistik

    e znanosti

    Hrvatsko nazivlje za europske

    pojmove:

    terminoloko-terminografski okvir

    (Projekt 2009. prenesen na Institut

    za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

    108.000 kn 54

    prof. dr. sc.

    Stanislav Pavlin

    Tehnike

    znanosti

    CIVITAS ELAN "Mobilising citizens

    for vital cities

    Ljubljana-Gent-Zagreb-Brno-Porto"

    1.503.385 kn 36

    prof. dr. sc.

    Natalija Joli

    Tehnike

    znanosti

    Adriatic Short Sea Shipping

    Database and General

    Development Plan for the region -

    ADRIATIC3S

    1.633.525 kn 36

    prof. dr. sc.

    Natalija Joli

    Tehnike

    znanosti

    Cooperation Network for Logistics

    and Nautical Education Focusing on

    Inland Waterway Transport in the

    Danube Corridor Supported by

    Inovative Solutions - NELI

    193.325 kn 24

    prof. dr. sc.

    Zvonko Kavran

    Tehnike

    znanosti

    ICT and E-learning in intermodal

    transport

    18.375 kn 12

  • 26

    C. Broj objavljenih radova zaposlenika Fakulteta u posljednjih pet godina

    C.1. Po vrsti radova

    Vrsta rada Broj radova

    Autorske knjige 3

    Urednike knjige 6

    Poglavlja u knjizi 34

    Udbenici i skripta 45

    Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC asopisima 23

    Ostali radovi u CC asopisima 1

    Znanstveni radovi u drugim asopisima 164

    Ostali radovi u drugim asopisima 24

    Kongresno priopenje (saeci) u ostalim asopisima 3

    Radovi u postupku objavljivanja 3

    Plenarna izlaganja 11

    Objavljena pozvana predavanja na skupovima 24

    Znanstveni radovi u zbornicima skupova s meunar.rec. 399

    Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom 76

    Radovi u zbornicima skupova bez recenzije 2

    Saeci u zbornicima skupova 25

    Neobjavljena sudjelovanja na skupovima 32

    Disertacije 23

    Magistarski radovi 38

    Diplomski radovi 289

    Druge vrste radova 38

    Izvor podataka: Hrvatska znanstvena bibliografija.

    C.2. Po zavodima

    Naziv zavoda

    Znanstveni radovi u asopisima koji su zastupljeni u bazama Current Contents, World of Science (SSCI, SCI-Expanded, A&HCI) i Scopus

    Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

    Zavod za cestovni promet 7 9

  • 27

    Zavod za gradski promet 8 9

    Zavod za eljezniki promet 11 6

    Zavod za potanski promet 8 1

    Zavod za informacijsko- komunikacijski promet

    9 3

    Zavod za zrani promet 18 10

    Zavod za vodni promet 18 9

    Zavod za aeronautiku 15 13

    Zavod za transportnu logistiku 7 10

    Zavod za inteligentne transportne sustave

    23 1

    Zavod za prometno- tehnika vjetaenja

    3 7

    Zavod za prometnu signalizaciju 8 0

    Zavod za prometno planiranje 13 9

    Katedra za primijenjenu matematiku i statistiku

    8 4

    Katedra za ope programske sadraje

    12 6

    Ukupno za podruje Tehnike znanosti

    156 92

    Ukupno za sva znanstvena podruja

    168 98

    Izvor podataka: Hrvatska znanstvena bibliografija.

  • 28

    D. Prikaz znanstvenih tema koje Fakultet namjerava istraivati

    ZAVOD ZA AERONAUTIKU [1]

    Naslov teme [1]

    RAZVOJ PLANA IMPLEMENTACIJE PROCEDURA PRILAZA S NEPREKINUTIM SNIAVANJEM NA AERODROMU ZAGREB

    Cilj i sadraj istraivanja

    Zrakoplovne vlasti Republike Hrvatske i svi korisnici (operatori zranih luka, pruatelji usluga u zranom prometu i prijevoznici) obavezni su prema dokumentu European Single Sky Implementation Plan (ESSIP) izraditi vlastiti dokument (Local Single Sky Implementation Plan-LSSIP) temeljem kojeg e se odrediti obveze za harmonizaciju. Jedna od njih je i ENV01 - Implement Basic Continuous Descent Approach (BCDA) procedures for environmental improvements koja se odnosi na prilaenje zrakoplova sa neprekinutim sniavanjem. Procedura CDA definirana je Zakonom o zranom prometu, meutim u praksi se ne primjenjuje, Uvidom u javno dostupnu dokumentaciju jasno je da ne postoji plan implementacije iste. Projekt Razvoja plana implementacije procedura s neprekinutim sniavanjem na aerodromu Zagreb temeljio bi se na provedenim istraivanjima parametara CDA procedura. Za implementaciju rezultata istraivanja projekta je potrebno: preliminarna studija kojom bi se ustanovilo u kojoj bi mjeri promjene u postojeim procedurama dovele do smanjenja ekolokog zagaenja ispunim plinovima i bukom te ekonomska analiza koja bi pomogla pri planiranju navedenih promjena. cost-benefit studija provedena u simuliranim uvjetima kojom bi se procijenila mogunost operacionalizacije CDA procedura. prihvaanje zamisli i elja za promjenom uhodanih procedura te postojeeg stanja od strane odgovornih osoba iz podruja zranog prometa. potpora zakonodavnih vlasti dobra i uinkovita suradnja izmeu sudionika prikladna promocija, obuka, praenje performansi te povratna sprega svih ukljuenih sudionika u cilju kontinuiranog poboljanja procesa implementacije. Vano je naglasiti da se CDA procedura primjenjuje na taktikoj razini, odnosno nije primjenjiva za svaki zrakoplov u prilazu za slijetanje na aerodrom. Poveanjem operativnog iskustva primjene CDA procedure predvia se i postupno poveanje broja zrakoplova koji e ovu proceduru primjenjivati. Inicijalno mjerenje provedeno na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti, u suradnji s Croatia Airlines, pokazalo je da se dobiveni rezultati nalaze unutar standarda definiranih ICAO i EUROCONTROL-ovim dokumentima. Za detaljnije rezultate potrebno je provesti opsenije istraivanje na veem broju letova uz aktivno mjerenje buke na zemlji i u samom zrakoplovu. Ovo istraivanje u sebi bi ukljuivalo i procjenu ekonominosti i isplativosti (cost/benefit) implementacije CDA procedura te bi definiralo smjernice za daljnji rad na potpunoj implementaciji unutar zranog prostora. Vaan rezultat istraivanja bile bi i kompanijske preporuke (zranog prijevoznika) i standardi vezani uz CDA, ne samu unutar RH ve i na ostalim aerodromima u Europi, pod uvjetom kada to situacija i okolnosti dozvoljavaju.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Navedeno istraivanje bi zbog relevantnih podataka dobivenih konkretnim mjerenjima na zemlju i u zraku te simulacijama, sluilo kao temelj izrade detaljnog plana implementacije CDA procedura. Postoji mogunost razvoja istraivanja u dva smjera. Prvi je u koordinaciji s EUROCONTROL-ovim centrima za simulacije koji su iskazali interes za ovakav projekt, a drugo na praenju parametara u sklopu etvrte

  • 29

    faze plana implementacije. Predloeni projekt zahtjeva suradnju i koordinaciju svih subjekata u zranom prometu unutar RH, stvara znanstveno-gospodarsku vezu te pridonosi razvoju zranog prometa i Republike Hrvatske u cjelini.

    ZAVOD ZA CESTOVNI PROMET [3]

    Naslov teme [1]

    MEUOVISNOST PROPUSNE MOI KRUNIH RASKRIJA

    Cilj i sadraj istraivanja

    Od vie komplementarnih parametara u pogledu kapacitivnih sposobnosti krunih raskrija, jedna od vanijih uloga svakako pripada oblikovnosti. Odnos oblikovnosti i propusne moi odnosno kapaciteta do sada je ve dosta istraivana u zemljama s duljom tradicijom koritenja krunih raskrija. Loa iskustva s nekim naim projektnim rjeenjima (npr. Remetineka Jadranska avenija u Zagrebu ili najnovija rjeenja s prekobrojnim trakovima), upuuju na potrebu preispitivanja mnogih dosadanjih standarda u projektiranju parcijalnih oblikovnih elemenata i raskrija u cjelini.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Uz pomo mjerenja in situ i dobivenih baza podataka te na osnovi analitiko-raunalnih simulacija, trebalo bi se dobiti uvjerljive meuodnose oblikovnosti i propusne moi krunih raskrija. Rezultati istraivanja e posluiti za revidiranje mnogih projektnih odrednica te za donoenje suvremene prometno-tehnike regulative iz ovoga podruja.

    Naslov teme [2]

    ISTRAIVANJE MJERA POVEANJA SIGURNOSTI NA CESTOVNO-ELJEZNIKIM PRIJELAZIMA U RAZINI

    Cilj i sadraj istraivanja

    Cestovno-eljezniki prijelazi u razini, kao mjesta neposrednog sueljavanja cestovnog i eljeznikog prometa, s gledita sigurnosti predstavljaju prometnu toku visokog rizika. To potvruje injenica da se na njima uestalo dogaaju prometne nezgode, ija su posljedica ljudske rtve i velika materijalna teta. Ovakvi izvanredni dogaaji predstavljaju aktualan problem sigurnosti prometa. Kako se udio nesrea na cestovno-eljeznikim prijelazima u razini (CPR) od ukupnog broja prometnih nesrea u cestovnom prometu kree u prosjeku oko 0,01%, a u eljeznikom od 50-80%, namee se zakljuak da je za sigurnost i provoenje mjera poboljanja sustava odgovorna eljeznica. Meutim, statistiki podaci takoer pokazuju da su u vie od 90% izvanrednih dogaaja glavni uzronici vozai cestovnih vozila i pjeaci. Uz to znaajan je i broj nesrea na CPR osiguranim ureajima u vrijeme njihovog ispravnog funkcioniranja to je takoer pokazatelj izrazito niskog stupnja potivanja prometnih propisa vozaa. Prema tome, problem sigurnosti na CPR zajedniki je problem i eljeznikog i cestovnog sektora te je za njegovo uinkovito rjeavanje nuna suradnja oba sektora. U Republici Hrvatskoj sveukupno ima 1.514 CPR, od ega je 68 pjeakih prijelazi u razini. Od ukupnog broja 528 CPR osigurano je automatskim ili mehanikim ureajima, dok su preostali osigurani cestovnim prometnim znakovima (Andrijinim kriem i znakom Stop) i trokutom preglednosti. Postojee stanje CPR je neodrivo pa je potrebno poduzeti urne mjere za njegovim poboljanjem. Dosadanji nain i dinamika rjeavanja ovog problema ne zadovoljavaju pa je potrebno poduzeti uinkovite mjere za poboljanje tog stanja, koje e rezultirati veom sigurnosti cestovnog i eljeznikog prometa na CPR. Metodoloki pristup rjeavanja CPR podrazumijeva: analizu postojeeg stanja (podaci o broju i lokaciji eljezniko-cestovnih prijelaza na svakoj pojedinoj pruzi, analiza uinaka dosadanjeg programa rjeavanja CPR, broj nesrea, uzrok i

  • 30

    posljedice), utvrivanje prometno-tehnolokih i tehnikih kriterija koji utjeu na sigurnost prometa na CPR s procjenom stupnja ugroenosti prometa (sigurnosna analiza), izradu geografskog informacijskog sustava podataka o cestovnim prijelazima (izrada gis baze podataka za svaki CPR na podruju Republike Hrvatske, izrada modela voenja evidencije i analize prometnih nezgoda), prijedlog tehniko-tehnolokog rjeenja, model financiranja, analizu uinaka predloenog modela.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja ogleda se u definiranju primjenjivog modela poveanja sigurnosti prometa na raskrijima cestovnih i eljeznikih prometnica, koji e omoguiti sustavno i kontinuirano provoenje mjera poboljanja postojeeg sustava u podruju tehniko-tehnolokih rjeenja, u smislu usvajanja novih tehnologija i suvremenih tehnikih rjeenja, i edukacije sudionika u prometu s ciljem poboljanja prometne discipline i kulture vozaa, to bi u konanici trebalo rezultirati poboljanjem postojeeg stanja i postizanje vee sigurnosti cestovnog i eljeznikog prometa na cestovno-eljeznikim prijelazima.

    Naslov teme [3]

    VREDNOVANJE MODELA UINKOVITOSTI DJELOVANJA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA PRI DOSTAVI ROBA

    Cilj i sadraj istraivanja

    Negativne posljedice odvijanja cestovnog prometa znatno utjeu na kvalitetu ivota. Tomu doprinosi, izmeu ostalog, i prisutnost sve veeg broja dostavnih i teretnih prijevoznih sredstava na ulicama i trgovima. Usporedbom podataka nekoliko raspoloivih izvora za puno europskih gradova se moe zakljuiti da vie od polovice tetnih emisija potjee od tekih teretnih vozila, a njihov broj raste po veoj stopi od broja osobnih automobila. Meutim, opskrba trgovina, ugostiteljskih objekata i ostalih gospodarskih subjekata, imbenik je poveanja kvalitete ivota, tim vie to se u uvjetima globalizacije i visokog stupnja informatizacije roba moe nabavljati po najpovoljnijoj cijeni bez obzira na lokaciju trgovine. Osim po cijeni, trgovci i dobavljai u trinoj utakmici moraju konkurirati i po pravovremenoj dostavi robe. Ta novosteena navika kupaca odreuje dodatnu specifikaciju zahtjeva. Zahtjevi korisnika prijevoznih usluga postaju sve sloeniji i pritom su jasno definirani, te im je sve tee udovoljiti. Postoji mnotvo vanjskih utjecajnih imbenika na procese iz kojih proizlazi potreba za definiranjem specifinih inaica procesnih lanaca. Odrivi razvitak prometa uvjetuje uvoenje niza ogranienja to se nameu cestovnom prometu. Samo rjeenja prihvatljiva svim interesnim skupinama mogu se uzeti u razmatranje. Predmet istraivanja je istraiti i sustavno utvrditi sve imbenike prijevoznih procesa od utjecaja na zadovoljenje zahtjeva davatelja i korisnika usluga te okruenja kao i definirati kriterije vrednovanja prijevoznih procesa te odrediti njihove teinske vrijednosti u svrhu uspostavljanja modela viekriterijskog vrednovanja procesnih lanaca i njihovog unaprjeenja pri distribuciji robe. Iz definiranih problema i predmeta istraivanja proizlazi mogunost poveanja uinkovitosti djelovanja cestovnih prijevoznih sredstava modifikacijom odabranih imbenika procesnih lanaca distribucije robe. Svrha istraivanja je sagledavanje specifinih obiljeja procesa distribucije robe i pokazatelja njihovog djelovanja radi uspostave okvira za mogua poboljanja prijevoznog sustava.

  • 31

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Oekivani doprinos ogleda se u rezultatima analize kriterija vrednovanja specifinih procesa dostave roba i definiranju primjenjivog modela unaprjeenja procesa dostave roba s izvjesnom prilagodljivou prema zahtjevima korisnika, uzimajui pritom u obzir zahtjeve okruenja za odrivim razvitkom.

    ZAVOD ZA GRADSKI PROMET [5]

    Naslov teme [1]

    ISTRAIVANJE KRITERIJA ZA EVALUACIJU ODRIVOG PROMETNOG SUSTAVA SREDNJE VELIKIH URBANIH SREDINA

    Cilj i sadraj istraivanja

    Snana urbanizacija proces je prisutan u cijelom svijetu, od razvijenih do posebice zemalja u razvoju. Prometni sustav urbanih sredina (gradova) sa svojom infrastrukturom ima znaajnu socio-ekonomsku ulogu u svakodnevnom ivotu graana. Stoga je imperativ suvremenih gradova iznalaenje rjeenja za racionalan i odriv ivot sredine kroz efikasan prometni sustav. Mobilnost graana i dostupnost urbanog prostora je raison detre odrivog ivota u gradovima. Kriteriji po kojima lokalna zajednica donosi procijene o stanju i odluke o ulaganju u prometni sustav, razlikuju se od grada do grada, razvijenih i zemalja u razvoju. Pred prometnim i ostalim strunjacima stoji trajno zadatak evaluacije postojeeg prometnog sustava i kriterija za donoenje odluke o buduem prometnom sustavu, koji e omoguiti odriv razvitak urbane sredine.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Stoga bi znanstveni doprinos predloenog istraivanja bio; 1. Sveobuhvatna analiza kriterija za evaluaciju prometnog sustava srednje velikih gradova 2. Definiranje relevantnih kriterija i modela za evaluaciju odrivog prometnog sustava srednje velikih gradova 3. Evaluaciju prometnog sustava na primjeru Grada Zagreba, s prijedlogom mjera 4. Mogunost primjene modela na ostale srednje velike gradove

    Naslov teme

    [2]

    MODEL PREDVIANJA IZVORINO-ODREDINIH MATRICA PUTOVANJA U

    GRADSKIM PODRUJIMA

    Cilj i sadraj istraivanja

    Problem predvianja te modeliranja izvorino-odredinih matrica putovanja (OD matrice) sastoji se u pronalaenju one matrice putovanja, koja pripisana na prometnu mreu stvara prometne tokove najblie vrijednostima dobivenim brojanjem prometa. Konvencionalne metode prikupljanja izvorino-odredinih informacija o putovanjima, kao to su ankete domainstava i kordonski intervjui, predstavljaju znaajan financijski troak te koritenje rada i pripadajueg vremena. Problem je posebno aktualan u zemljama u kojima nije postojao sustavni pristup i organizacija prikupljanja potrebnih podataka. Potreba za razvojem niskobudetnih kvalitetnih metoda za procjenu postojeih i prognoznih OD matrica je evidentna. Pri izradi modela predvianja OD matrica sintetizirat e se dosadanja iskustva i metode (maksimizacija entropije, metoda najvee vjerojatnosti, metoda najmanjih kvadrata), a poseban naglasak bit e na primjeni simulacijskih metoda, kojima e se testirati optimalno rjeenje.

  • 32

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Oekivani znanstveni doprinos moe se oitovati u slijedeem: Novi model predvianja matrica izvorino-odredinih putovanja, koji e omoguiti jednostavniju primjenu prilikom izrade prometnih modela gradova. Izrada algoritma i smjernica postupka provoenja prometnog modeliranja primjenom predvianja izvorino-odredinih matrica putovanja. Definiranje parametara za odabir lokacija brojanja prometa u svrhu predvianja izvorino-odredinih matrica putovanja i kalibracije prometnog modela. Utvrivanje parametara prometne mree, s naglaskom na mreno zoniranje.

    Naslov teme [3]

    POBOLJANJE DOSTUPNOSTI PROMETNOG SUSTAVA OSOBAMA S INVALIDITETOM

    Cilj i sadraj istraivanja

    Osobama s invaliditetom potrebno je osigurati neovisnost i poveanje kvalitete ivota, sukladno naelima Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a i Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom. To znai da je nuno promovirati drutvo u kojemu e ove osobe imati ista prava kao i ostali lanovi drutva. U prometnom smislu to se prvenstveno odnosi na osiguranje nesmetanog kretanja i pristupanosti eljenom cilju. Pristupanost se iskazuje stupnjem do kojeg je prometno okruenje dostupno najveem broju ljudi. Pod tim se misli na fiziku dostupnost sredstvima prijevoza i prometnim objektima. Koristei usluge koje pruaju inteligentni transportni sustavi mogua su odreena poboljanja mobilnosti i pristupanosti za osobe s invaliditetom (samostalno hodanje po nogostupu, prelazak preko sloenih raskrija, putovanje javnim prijevozom, orijentacija i kretanje unutar prometnih objekata kao to su kolodvori, zrane luke i sl.). Na taj nain smanjuje se hendikep i diskriminacija 430.000 osoba s invaliditetom (procjena u RH) to doprinosi poboljanju kvalitete njihova ivota. Stoga je nuno da RH u budunosti, urno ponudi adekvatne odgovore na specifine zahtjeve osoba s invaliditetom, sukladno inenjerskim rjeenjima i postojeim svjetskim normama. Posebno vano, za uspjeh predloenog istraivanja, je interdisciplinarna suradnja prometnih strunjaka sa strunjacima iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije te drutvenih znanosti.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Sustavna i detaljna specifikacija korisnikih zahtjeva (Know-What) Izgradnja i testiranje modela za rjeavanje specifinih zahtjeva korisnika Razvoj algoritama za lokaciju i navigaciju osoba Razvoj suelja za prijenos informacija do korisnika (HMI) Izgradnja digitalne karte prostora Integracija razliitih tehnologija (GIS, GPS, GMS, senzori..) koje osiguravaju maksimalnu pokretljivost osoba s invaliditetom uz potrebnu komunikacijsku dostupnost

    Naslov teme [4]

    ISTRAIVANJE NAINA UPRAVLJANJA PRIJEVOZNOM POTRANJOM U SREDNJE VELIKIM GRADOVIMA

    Cilj i sadraj istraivanja

    Trendom sve vee urbanizacije populacije svijeta, gradovi sve intenzivnije razvijaju svoje prometne strategije kako bi omoguili odriv ivot u urbanoj zajednici. Nemogunost poveanja kapaciteta gradske prometne mree, u prvi plan stavlja strategije upravljanja prijevoznom potranjom. Primjena kombiniranih strategija u gradovima ukazuje na pozitivne uinke u prometnom sustavu. Istraivanjem primijenjenih strategija i analizom stanja prometnog sustava u Gradu Zagrebu, rezultiralo bi prijedlogom modela urbane mobilnosti za Grad Zagreb.

  • 33

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    1. Analiza strategija upravljanja prijevoznom potranjom 2. Koncipiranje modela urbane mobilnosti za srednje velike gradove 3. Evaluacija urbane mobilnosti u Gradu Zagrebu s prijedlogom modela upravljanja prijevoznom potranjom

    Naslov teme [5]

    PLANIRANJE I UPRAVLJANJE GRADSKIM I PRIGRADSKIM PROMETOM

    Cilj i sadraj istraivanja

    Istraivanje koje e se provesti za ovaj projekt podloga je za izradu strategije planiranja i upravljanja u gradskom i prigradskom prometu u kojem e se postii harmonizacija eljeznikog i cestovnog prometnog sustava sa podsustavima autobusnog i tramvajskog prijevoza putnika, taksi prijevoza, osobnih vozila, turistikih i ostalih sudionika u prometu. Jedan od ciljeva je i izgradnja parkiralita, javnih garaa, te garaa u sklopu trgovakih administrativnih i kulturnih centara. Projektiranje prometne mree i prometnih sustava znaajno je radi uklapanja u iru mreu gradskog i prigradskog prometa putnika i tereta.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Znanstveni doprinos predloenog projekta bio bi u izradi modela za programiranje i projektiranje koji e se primjenjivati kod planiranja i upravljanja u gradskom i prigradskom prometu, kod planova razvitka sustava za prijevoz putnika i kod transporta i distribucije tereta.

    ZAVOD ZA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKI PROMET [3]

    Naslov teme [1]

    MODELIRANJE INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA ZA PONUDU USLUGA TEMELJENIH NA PODACIMA O PROMETNOM SUSTAVU

    Cilj i sadraj istraivanja

    Nuno je osmisliti i izgraditi prometni sustav koji e, uz primjenu suvremene informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT), osigurati okosnicu u koju e biti integrirane korisnike usluge primjenjive iroko dostupnom terminalnom opremom (mobilni ureaji, tablet ureaji i sl.) kako bi se korisnicima prometnog sustava mogle pruiti pouzdane, precizne i pravovremene informacije potrebne za uinkovitije realiziranje prometnog procesa. Mrenom operaterima navedeno bi doprinijelo u poboljanja sustava za upravljanje prometnom. Istraivanje je usmjereno na prouavanje i detekciju izvora informacija o moguim utjecajima na prometni proces, tj. utjecaja na prometni tok mrenom infrastrukturom te identifikaciju i klasifikaciju potencijalnih korisnika. Identificirati e se evaluacijski parametri za ocjenu prihvatljivosti komunikacijskih tehnologija u prometnom okruenju. Istraiti e se korisniki zahtjevi prema komunikacijskom opremom, uslugama te sadraju.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Identifikacija kriterija za evaluaciju izvora informacija o stanju prometnog sustava Identifikacija kriterija za evaluaciju primjenjivih informacijsko komunikacijskih tehnologija i terminalnih ureaja u funkciji konanog odabira. Identifikacija i klasifikacija potencijalnih korisnika te korisnikih zahtijeva za novim komunikacijskim uslugama, opremom i sadrajem. Model odabira informacijsko komunikacijske tehnologije i korisnikih ureaja za primjenu informativnih usluga temeljenih na podacima o stanju prometnog sustava.

    Naslov teme [2]

    PRIMJENA INOVATIVNIH TEHNOLOGIJA U OBRAZOVANJU NA FAKULTETU PROMETNIH ZNANOSTI SVEUILITA U ZAGREBU

  • 34

    Cilj i sadraj istraivanja

    Cilj predloenog istraivanja je utvrditi relevantne imbenike u eksploataciji dosadanjih platformi za e-uenja te analizirati iskustva i zadovoljstvo studenata i nastavnog osoblja u viegodinjoj primjeni nekoliko prethodnih verzija sustava e-uena na Fakultetu prometnih znanosti. Temeljem navedenoga, optimizirati e se postojee te modelirati nove funkcionalnosti sustava e-uenja te projektirani novo korisniko suelje. Istraiti e se sigurnosni aspekti primjene novoga modela primjene. Modelirati e se, projektirati te implementirati nova generacija sustava e-uenja bazira na web 2.0 tehnologiji i sinergijskoj primjeni socijalnih mrea u pruanja usluga svih razina obrazovanja na Fakultetu prometnih znanosti .

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Definiranje tehniko-tehnolokih imbenika za primjenu inovativnih tehnologija u obrazovanju u znanstvenom podruju Tehnologija prometa i transport. U aplikativnom smislu, izraditi e se nova sklopovsko programska platforma za primjenu sustava e-uenja na Fakultetu prometnih znanosti. Definirati e se evaluacijski indikatori za kontinuirana unapreenja sustava e-uenja.

    Naslov teme [3]

    ISTRAIVANJE SIGURNOSTI PRIMJENE SUVREMENE INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKE OPREME I USLUGA U PROMETNIM SREDSTVIMA

    Cilj i sadraj istraivanja

    Cilj predloenog istraivanja je utvrditi sigurnosne aspekte primjene terminalnih ureaja, aplikacija i usluga suvremenih komunikacijskih sustava u prometnom okruenju, sa naglaskom na istraivanje utjecaja primjene pojedinih usluga na vozae i pjeake. Dananje poslovni sustavi, primjerice iz podruja distribucije, logistike, TAXI slube, i sl.) podrazumijevaju interaktivno sudjelovanje vozaa u prijevoznom procesu, navigaciju vozila/vozaa na nepoznatom podruju, daljinsku dijagnostiku vozila i sl. Preduvjet takovog upravljanja je mobilna komunikacija vozila/vozaa sa ostalim sudionicima prometnog procesa. Mobilni terminalni ureaji postavljeni u samom vozilu ili uneseni u vozilo od strane vozaa ili putnika predstavljaju znaajan imbenik sigurnosti odvijanja prometa. Brzim napretkom mobilnih komunikacijskih sustava i dostupnih usluga, osim prijenosa glasa i podataka, dananju sustavi mogu omoguiti ponudu multimedijskih usluga koje e omoguiti mobilnom korisniku da bilo kad i bilo gdje, pa i dok upravlja cestovnim vozilom, moe raspolagati sa, za njega bitnim, informacijama. Bitno je istraiti probleme koji se javljaju kada mobilni korisnik kao voza ili pjeak sudjeluje u prometu. Istraivanje se planira provoditi u suradnji s Zavodom za prometno-tehnika vjetaenja.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Identificirati i evaluirati imbenike koji utjeu na sigurnost prometa, kao to su: poloaj i dostupnost mobilnog terminalnog ureaja u vozilu, oblik i tip ureaja, usluge, tip konverzacije i starosna dob vozaa dr. Znanstvenim metodama analizirati utjecaj upotrebe informacijsko komunikacijske opreme i usluga (mobilnog telefona, navigacijskog ureaja) tijekom vonje na znatno produljuje vrijeme reakcije vozaa. Rezultati e biti i podloga za prijedloge izmjene zakonske regulative u RH.

  • 35

    ZAVOD ZA INTELIGENTNE TRANSPORTNE SUSTAVE [6]

    Naslov teme [1]

    VIE-AGENTSKI I MEMETIKI OPTIMIZACIJSKI ALGORITMI PRIJEVOZNE LOGISTIKE

    Cilj i sadraj istraivanja

    Prijevozna logistika podrana novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama prua znatan doprinos drutvu i gospodarstvu harmonizacijom i optimizacijom logistikih procesa i resursa smanjujui ukupan broj prijevoznih sredstava i potrebu za izgradnjom nove prometne infrastrukture. Optimizacija logistikog procesa, predstavlja sloen i viedimenzionalni problem koji se esto moe svesti na klasu NP tekih matematikih problema. Rjeavanje NP tekih problema zbog velikog prostora moguih rjeenja najee zahtijeva dugotrajno raunanje koji i nakon pojednostavljenja problema i redukcije ogranienja jo uvijek ostaju kompleksni. Poveanjem raunarske moi i primjenom heuristikih i memetikih metoda raunanja suboptimalnih rjeenja skrojenih prema konkretnom problemu operatora pojavila se mogunost smanjenja trokova i do 30% u odnosu na empirijska rjeenja koje su se izraivala iskljuivo na temelju iskustvene procjene dispeera. Za navedene probleme ne postoji generalizirani postupak optimizacije deterministikim algoritmima niti automatizirani postupci diverzifikacije (izbjegavanja lokalnih ekstrema) i intenzifikacije (usmjeravanja pretrage) optimizacijskih metaheuristikih algoritama. Vie-agentskim sustavima je svojstven paralelizam i samoprilagodljivost, koji predstavljaju nune preduvjete za ubrzanje algoritama i generalizaciju postupka optimiranja. Oekivana uinkovitost, brzina i samoprilagodljivost novopredloenih algoritama ostvarenih vie-agentskim sustavima testirat e se na testnim primjerima iz literature, ali i na nizu stvarnih problema operatora transportne logistike. Za potrebe ubrzanja optimizacijskih algoritama transportne logistike istraiti e se i nove memetike metode koje iskoritavaju resurse paralelnog raunanja i provesti istraivanja nove vie-agentske, necentralizirane paradigme raunanja.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    Istrait e se primjenjivost i uinkovitost vie-agentskih sustava za potrebe optimizacija procesa prijevozne logistike. U podruju upravljanja i gospodarenja voznim parkom uvest e se nove znanstvene paradigmi u rjeavanju NP tekih problema konkretnim algoritamskim prijedlozima na izvedbenoj razina transportne logistike odnosno realizacija skupine usluga inteligentnih transportnih sustava .

    Naslov teme [2]

    PROGNOZIRANJE PROMETNIH PARAMETARA PRIMJENOM METODA RUDARENJA PODATAKA USVRHU PRUANJA NAPREDNIH KORISNIKIH USLUGA I OPTIMIZACIJE PROMETNIH PROCESA

  • 36

    Cilj i sadraj istraivanja

    Razvoj suvremenih tehnologija rezultirao je mogunou prikupljanja i pohranjivanja velikih koliina digitalnih podatak o stanju prometnog toka putem fiksno lociranih senzora, aktivnih i/ili pasivnih ITS vozila i netradicionalnih metoda. Osim podataka koji direktno opisuju stanje prometnog toka za kratkorono i dugorono prognoziranje stanja prometnog sustava bitni su i podatci o utjecajnim faktorima prikupljeni s razliitih izvora (podatci o vremenskim uvjetima, stanju kolnika, incidentnim situacijama i sl.). Zbog velike dimenzionalnosti prikupljenih setova podataka i raunalne kompleksnosti algoritama za prognoziranje veliina prometnog toka tradicionalni analitiki i statistiki modeli nisu zadovoljavajui. U ovu svrhu potrebno je razviti i prilagoditi algoritme iz podruja rudarenja podatcima kako bi se mogli postii zadovoljavajui rezultati s prihvatljivim vremenom izrauna. Projektni tim ve posjeduje podatke o prometnom toku prikupljene pomou GPS ureaja, podatke u geometrijskim karakteristikama prometne mree i meteorolokim uvjetima na prometnicama prikupljenim tijekom istog vremenskog perioda od trinaest mjeseci. U sklopu navedenog istraivanja cilj je na postojeim podatcima razviti/testirati napredne procedure prognoziranja u svrhu estimacije veliina prometnog toka za definirano budue vremensko razdoblje. Prognozirane veliine kao zaguenje prometnog toka i brzina vonje na prometnicama predstavljaju glavne komponente naprednih sustava za upravljanje prometom (ATMS -Advanced Traffic Management System) kao to su predputno i putno informiranje korisnika prometnog sustava putem varijabilne prometne signalizacije (VMS - variable message sign), dinamiko upravljanje rutama vozila (DRG- dynamic route guidance) i potpora odluivanju i upravljanju prometnim sustavom.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    1. Razvijanje modela prognoziranja prometnih parametara primjenom rudarenja podatcima. 2. Definiranje procedure utvrivanja prihvatljive dimenzionalnosti ulaznih setova prometnih podataka dobivenih iz viestrukih izvora sa zadravanjem maksimalne varijabilnosti nezavisnih varijabli. 3. Razvijanje algoritma za klasifikaciju diskretnih utjecajnih veliina na performanse prometnog toka. 4. Razvijanje kratkoronih i dugoronih algoritama predikcije prometnog toka, prometnog zaguenja i brzine putovanja.

    Naslov teme [3]

    PRIMJENA MIKROSKOPSKIH, MEZOSKOPSKIH I MAKROSKOPSKIH PROMETNIH SIMULACIJA U POTPORI UPRAVLJANJA PROMETNIM SUSTAVOM U GRADSKIM SREDINAMA

  • 37

    Cilj i sadraj istraivanja

    Razvoj modela za mikroskopske, mezzoskopske i makroskopske prometne simulacije omoguuje sustavan pristup prometnom planiranju i naprednom upravljanju prometnim tokovima. Kalibrirani i verificirani simulacijski modeli virtualnog prometnog okruenja omoguuju testiranje odziva prometnog sustava na namjerne (intervencije u regulaciji prometa, zahvate na prometnoj infrastrukturi i sl.) i sluajne (vremenske nepogode, zatvaranje dijela prometne mrea za prometovanje i sl.) dogaaje u trenutcima prije njihove realizacije u stvarnom sustavu pridonosei procesu upravljanja prometom. Razvoj navedenih modela je usko vezan za geografsko, demografsko, klimatoloko i kulturoloko okruenje stoga postojei modeli iz literature nisu zadovoljavajui za primjenu u naem okruenju. Razvoj modela i definiranje parametara koji opisuju prometni tok, ponaanje sudionika u prometu, stanje kolnika i utjecaj okoline (objekata u blizini prostora za odvijanje prometa, klimatskih uvjeta, vidljivosti i preglednosti prometnica itd.) predstavljaju jedan od osnovnih uvjeta za implementaciju optimizacije utemeljene na simulaciji stvarnog sustava, a samim time i primjenu naprednih rjeenja kao to su dodjeljivanje prioriteta javnom gradskom prijevozu na signaliziranim raskrijima, upravljanje prometnim tokom kod incidentnih situacija i implementacija sustava za dinamiko upravljanje rutama vozila.

    Oekivani doprinos znanstvenog istraivanja

    1. Definiranje simulacijskih parametara hrvatskih vozaa karakteristinih za regionalna podruja (U literaturi i praksi naalost ne postoje eksperimentalno ni teorijski razvijene veliine ni modeli karakteristini za nae podruje, te se obino koriste njemaki i/ili ameriki modeli. Karakteristike tamonjih vozaa, kao ni uvjeti vonje ne odgovaraju karakteristikama i uvjetima na naim prometnicama kako u gradskoj, tako i u meugradskoj vonji). 2. Razvijanje modela dodjeljivanja prioriteta vozilima javnog gradskog prijevoza na semaforiziranim krianjima u svrhu poveanja kvalitete i konkurentnosti, te poticanja odrivog razvoja prometnog sustava u urbanim sredinama. 3. Izrada trodimenzionalnih modela prometnog okruenja u svrhu planiranja, verifikacije i optimizacije upravljanja prometnim tokovima. 4. Definiranje parametara kalibracije simulacijskih modela na mikroskopskoj, mezzoskopskoj i makroskopskoj razini prometnih simulacija.

    Naslov teme [4]

    IDENTIFIKACIJA PARAMETARA PROMETNIH TOKOVA I ELEMENATA PROMETNE INFRASTRUKTURE SUSTAVOM ZA MULTISENZORSKO ZRAKOPLOVNO IZVIANJE I NADZOR

  • 38

    Cilj i sadraj istraivanja

    Stalni porast broja vozila i sudionika u prometu, ogranienost kapaciteta postojee prometne mree, potreba odranja visokog stupnja sigurnosti prometa, kao i nunost zadovoljenja ekolokih normi postavlja sve