stanko fabris split

8/18/2019 Stanko Fabris Split

1/14

P R O

S T O R

ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

21 [2013] 2 [46

ISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7221 [2013] 2 [46]235-4187-12 [2013]

SVEUÈILIŠTEU ZAGREBU,ARHITEKTONSKIFAKULTETUNIVERSITYOF ZAGREB,FACULTYOF ARCHITECTURE

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

248-259 Hrvoje Bartuloviæ Andrej Uchytil

Karin Šerman

Tri stambena sklopa arhitektaStanka Fabrisa u Splitu iz 1960-ih

Tipizirane stambene jediniceu razlièitim prostornim okolnostima

Izvorni znanstveni èlanakUDK 728.1 S.Fabris(497.5 Split)”1960/1970”

Three Housing ComplexeDesigned by Stanko Fabr

Standardized Housing Unitin Different Settings

Original Scientific PaperUDC 728.1 S.Fabris(497.5 Split)”

Znanstveni prilozi Scientific Papers


2/14

Sl. 1. Fabrisovi stambeni sklopovi u Splitu: 1. Sklopna križanju Držiæeve i Višeslavove ulice, 1959.-1962.;2. Sklop u Ulici Domovinskoga rata, 1960.-1963.;3. Sklop na Glavièinama, 1960.-1965.Fig. 1. Three residential blocks on the map of Split:1. block at the intersection of Držiæeva andVišeslavova streets, 1959-1962; 2. Block in UlicaDomovinskoga rata (Croatian War of Independencestreet), 1960-1963; 3. Block on Glavièine, 1960-1965


3/14

Znanstveni prilozi | Scientific Papers 21[2013] 2[46] PROS

Hrvoje Bartuloviæ1, Andrej Uchytil2, Karin Šerman2

Tri stambena sklopa arhitekta Stanka Fabrisa u Splituiz 1960-ihTipizirane stambene jedinice u razlièitim prostornim okolnostima

Three Housing Complexes in Split Designed by Stanko Fain 1960sStandardized Housing Units in Different Settings

Fabris, StankoSplitstambena arhitektura

tipizirana gradnja20. stoljeæe

Stambene zgrade arhitekta Stanka Fabrisa izgraðene u Splitu polovicom 20.stoljeæa pokazale su se kao dobar model za razmatranje procesa od planiranjado izvedbe zgrada unutar novonastalih društveno-politièkih okvira nakon Dru-goga svjetskog rata. Analiza triju stambenih sklopova istog autora izgraðe-nih unutar samo pet godina omoguæila je uoèavanje slojevitosti ovakvognaèina izvedbe te potvrdila ove graðevine kao arhitektonsko naslijeðe vrijed-no èuvanja.

The housing complexes designed by the architect Stanko Fabris, bby mid 20th century, may be held up as illustrative examples of tprocess from the planning stages to construction within the newpolitical circumstances in the wake of World War II. The analysis odential complexes built within the period of five years provided insicomplexity of the building process and confirmed that these buworth protecting as valuable representatives of the built heritage.

Fabris, StankoSplitresidential architecture

standardized construction20th century

1 Sveuèilište u SplituFakultet graðevinarstva, arhitekture i geodezijeHR - 21000 Split, Matica hrvatske 152 Sveuèilište u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Izvorni znanstveni èlanak

UDK 728.1 S.Fabris(497.5 Split)”1960/1970”

Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.04. - Povijest i teorija arhitekturei zaštita graditeljskog naslijeða

Èlanak primljen / prihvaæen: 3. 12. 2012. / 10. 12. 2013.

1 University of SplitFaculty of Civil Engineering, Architecture and GeodesyHR - 21000 Split, Matica hrvatske 152 University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Original Scientific Paper

UDC 728.1 S.Fabris(497.5 Split)”1960/1970”

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.04. - History and Theory of Architectureand Preservation of the Built Heritage

Article Received / Accepted: 3. 12. 2012. / 10. 12. 2013.


4/14

250 PROSTOR 2[46] 21[2013] 248-259 H. B ARTULOVIÆ, A. UCHYTIL, K. ŠERMAN Tri stambena sklopa… Znanstveni prilozi | Scientific P

U VOD

INTRODUCTION

Nove prilike radikalno promijenjenog dru-štveno-politièkog okvira kraja pedesetih i po-èetka šezdesetih godina 20. stoljeæa posebnosu se odrazile u arhitekturi. Poslijeratno jerazdoblje uglavnom obilježila obnova razru-šenoga graðevinskog fonda, zamrlih privred-nih grana i uspostava novoga državnog su-stava s proklamiranom socijalistièkom po-litikom. Pomanjkanje stambenog prostorapojavljuje se kao kritièan problem u gradovi-ma koji su bili jaèe pogoðeni razaranjimatijekom Drugoga svjetskog rata. U gradu Spli-tu porušeno je ili ošteæeno 43% stambenogprostora pa je to rezultiralo vrlo niskim stan-dardom življenja i potrebom za intenzivnomgradnjom stambenih zgrada.1 Uza stalni po-rast gradskog stanovništva, brzo i efikasnorješenje stambenih kapaciteta postavilo sekao zadatak svim relevantnim struènjacima iodgovornim tijelima. Opsežnost zadatka na-lagala je reorganizaciju rada, koncentracijustruènih kadrova i uspostavljanje novih insti-tucija poput zavoda za urbanistièko planira-

nje. Osnivaju se stoga nova velika graðevnapoduzeæa koja su uvoðenjem novih tehnolo-gija graðenja mogla ostvariti brzu, jeftinu imasovnu izgradnju u svrhu racionalizacijetroškova. Sve je to nametnulo imperativ pro-mišljanja moguænosti tipiziranja arhitekton-skih projekata za stambene graðevine.2 Na-èine djelovanja arhitekata unutar takvog us-trojstva možemo ilustrativno pratiti upravona sluèaju obraðenom u ovome èlanku - pri-mjerima triju stambenih sklopova3 izgraðenih

u prvom dijelu 1960-ih, koje potpisuje StFabris kao voditelj Arhitektonsko-projekbiroa Zagreb.4

Razotkrivanje slojevitosti ovakvog naèinganizacije graðenja pridonijet æe istraživprocesa i moguænosti takvog ustroja, predstaviti dobivene objekte kao vrijedno

dernistièko arhitektonsko naslijeðe. U se iznose detaljni opisi sklopova, kronolgradnje i sva faktografija potrebna za mijevanje okolnosti u kojima su graðenastale, a to predstavlja podlogu za detanalizu uloge arhitekta projektanta u snosu s ulogom arhitekta urbanista, koja di u zakljuènim poglavljima.

F ABRISOVI STAMBENI BLOKOVI U SPLIT

RESIDENTIAL BLOCKS IN SPLIT BY S. F ABRIS

Kraj petoga i èitavo šesto desetljeæe 20

ljeæa u Splitu prijelazno je razdoblje u k

1 Pervan, 1957.b: 47-49

2 Domljan, 1969: 75

3 U ovome istraživanju termin stambeni sklop ova više stambenih graðevina koje èine jednu procjelinu nastalu kao jedinstveno arhitektonsko rješe

4 Arhitekt Stanko Fabris (Split, 1909. - Zagreb, diplomirao je na École Nationale Supérieure d’Archre et des Arts Décoratifs u Bruxellesu 1939. godine. studija vraæa se u Split i zapošljava u upravi Primorsnovine kao projektant. Od 1942. do smrti živi i djeZagrebu, s iznimkom od 1945. do 1947. kada je biorent arhitektonskog odsjeka Narodnog odbora u Bjru. Od 1954. do umirovljenja 1980. vodi Arhitektonskjektni biro Zagreb (APB Zagreb). Laureat je mnogih da i pohvala, od kojih treba istaknuti dvije za životno„Vladimir Nazor” (1981.) i „Viktor Kovaèiæ” (1995.).

prve znaèajnije realizacije ostvaruje u stambenoj aturi: stambena zgrada na Pavlinoviæevu trgu, Split, 1957.; stambena zgrada u Bregovitoj ulici, Split, 1957.; stambena zgrada u Vukovarskoj, Zagreb, 1960. Potom ostvaruje i zavidan broj izvedenih jaindustrijskih objekata, od kojih možemo izdvojiti: pna zgrada „Ferimport”, Trg maršala Tita, Zagreb, 1962.; Sudska palaèa, Gunduliæeva ulica, Split, 1961.osnovna i srednja ekonomska škola, Drniš, 1962.; viSplit, 1958.-1962.; vinarija, Vršac, 1963.-1969. [*** 1Špiriæ, 1998: 62; Baèiæ, 1999: 100-101; Uchytil 2009: 95-98; Juriæ, Vukadin, 2009: 131-132]

5 U to æe se vrijeme uza standardne natjeèaje za arhitektonska rješenja pojedinih lokacija raspisivatno i ciljani arhitektonski natjeèaji za tipske stamgraðevine kao ekonomski najjeftinije rješenje. P‘ekonomiènih stanova’ i tipskih stambenih zgrada pæe se masovno primijeniti na prvomu splitskom ‘kotriènom’ gradilištu stambenog naselja Ulice XX. dal

ske divizije, na kojem je od 1959. do 1962. izgraðenod 500 tipskih stanova. [Tušek, 1996: 63-65, 80-8174; Tušek, 2011: 78-79]

6 Potkraj 1947. osnovan je pri Narodnom odborusti Dalmacije Urbanistièki centar Dalmacije sa zadizrade i razrade urbanistièkih planova, odreðivanjacija i rješavanja drugih urbanistièkih problema oblasti, a to je zaèetak organiziranoga urbanistièkou Splitu i Dalmaciji. Tijekom svoga postojanja ova jenizacija nekoliko puta mijenjala svoje nazive i orgcijske oblike, a s radom je prestala 2002. godine. G1972. Urbanistièki centar Dalmacije dobiva nagraduSplita za stvaralaèki, znanstveni i istraživaèki rad nprjeðenju urbanizma i graditeljstva na splitskom po


5/14

Znanstveni prilozi | Scientific Papers Tri stambena sklopa… H. B ARTULOVIÆ, A. UCHYTIL, K. ŠERMAN 248-259 21[2013] 2[46] PROS

su se dovršavali, nadograðivali i proširivaliansambli graðevina u sklopu postojeæe, alinarušene gradske strukture, nakon èega sekrenulo u masovnu izgradnju novoplaniranihnaselja na slobodnom prostoru koji okružujeužu gradsku jezgru, današnji „Split 2”. Za touže gradsko podruèje izraðivane su urbani-stièke studije razvoja na temelju kojih su serazraðivali detaljni urbanistièki planovi zastambena naselja ili èak urbanistièki projektipojedinog bloka ili uliènog poteza, nakonèega bi se tražilo arhitektonsko rješenje sa-mih zgrada. Dok je veæina projekata za tezgrade bila izravno naruèena od predodreðe-noga arhitektonskog ureda, neki su proizašliiz arhitektonskih natjeèaja5, a neka su serješenja primjenjivala na osnovi pozitivnogiskustva gradnje. U ovu drugu i treæu skupinumožemo svrstati odabrane stambene sklopo-ve arhitekta Stanka Fabrisa ostvarene u Spli-tu tijekom 1960-ih godina. Dok je prvi sklopizgraðen na temelju prvonagraðenog rada

na arhitektonskom natjeèaju, preostala dva

sklopa razrada su urbanistièkih projekatakoje je izradio Urbanistièki biro Split [URBS]6 pod vodstvom Berislava Kalogjere.7 Specifiè-nost ponavljanja arhitektonskog rješenja urazlièitim prostornim uvjetima otkriva okol-nosti u kojima su arhitekti tada djelovali, aujedno daje i temelje za razmatranje kvalitetaili nedostataka obraðenih objekata.8 A sagle-davanje tih graðevina u širem kontekstu, hr-vatskom i svjetskom, omoguæit æe uvide uuloge pojedinih aktera, meðusobne utjecajete prihvaæanje ili odbijanje odreðenih smjero-va razvijanja arhitektonske misli, kao i po-kušati odrediti poziciju splitske arhitekture uto doba. (Sl. 1.)

Sklop na križanju Držiæeve i Višeslavoveulice, 1959.-1962.9 (Sl. 2.-4.) - Ovaj stambenisklop smješten je na zapadnim padinamabrežuljka Gripe, na predjelu s kojeg se pružapogled na gradsku jezgru i splitski zaljev.Upravo to objašnjava interes za izgradnjomupravo te lokacije i raspis natjeèaja kako bi

se osigurala visoka kvaliteta rješenja.10

Kaopobjedniku na pozivnom natjeèaju11, Fabrisuje povjerena izrada projektne dokumentacijestambenog sklopa koji se sastoji od visokegraðevine smještene u sjeveroistoènom kutuparcele i dvaju dvokatnih zgrada postavljenihusporedno s okružujuæim ulicama. Formiranisklop od triju graðevina uklopio se skladno usvoju užu okolicu. S dva niža volumena pla-niranih zgrada sklop u potpunosti poštujezateèenu uliènu mrežu, mjerilo i katnosti okol-nih graðevina te završava izgradnju uliènihpoteza.12 Time je stvoren i interni trg na kojisu orijentirane galerije niskih zgrada i s kojegse pristupa stambenom tornju što je u potpu-

nosti odvojen od navedenih niskih graðevinapa se èita kao samostalna vertikala. Takavmikroambijent evocira ozraèje ‘mediteran-skoga dvora’, omeðenoga zajednièkog pro-stora iz kojeg se pristupa individualnim stam-

•

i drugim podruèjima srednje i južne Dalmacije. [Pervan,1967: 7-12; *** 1973: 6-20, 133; Matošiæ, 2012: 17-40]

7 Berislav Kalogjera (Korèula, 1923. - Split, 1999.) di-plomirao je arhitekturu na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu1947. Nakon èetiri godine rada u rodnoj Koruèuli 1951. sezapošljava kao voditelj Odjela za urbanizam pri tadašnjemUrbanistièkom institutu - Centar za podruèje Dalmacije,sa sjedištem u Splitu. S prekidom od 1963.-1965., kadaradi u Gani u arhitektonskom uredu Sveuèilišta Kumassi,do umirovljenja ostao je na tome radnom mjestu. [***1967: 85]

8 Važno je spomenuti prvi stambeni sklop koji je Fabrisrealizirao u Splitu. Radi se o stambenom bloku na TrguMihovila Pavlinoviæa (nekadašnji Trg Oktobarske revolu-cije) na Baèvicama iz 1955. godine, koji „karakterizirabrižljivo komponirana struktura triju proèelja kojom se

afirmira ideja maksimalnog korištenja vanjskih prostorastana u uvjetima mediteranskog klimata”. [Tušek, 2011:66] Na tome projektu možemo naæi zaèetke razvoja Fabri-sova specifiènoga arhitektonskog jezika, primjerice - po-štivanje zateèenih urbanistièkih uvjeta te upotreba širokoginventara arhitektonskih elemenata i kolorita na proèelju.Sklop nije razmatran u temi ovoga rada jer u njemu nijeprimijenjeno tipizirano rješenje stambenog tornja s isto-vjetnim tlocrtom, kao što je to sluèaj za sva tri u èlankuanalizirana sklopa.

9 Naruèitelj: Vojna pošta 7345-35, Split; projektant:Stanko Fabris, APB Zagreb, 1959.-1961.; izvedba: Tehno-gradnja Split, 1961.-1962. Izvorni nazivi ulica u vrijeme iz-gradnje sklopa jesu Partizanska i Smodlakina ulica. [ Viliæ,1962.b: 8; Muljaèiæ, 1969: 78; Šegviæ, 2010: 284, 290]

10 Zanimljivo je da su za tu istu graðevnu èesticu veæbila raspisana dva arhitektonska natjeèaja. Prvi, natjeèajza Osnovnu školu Luèac, datira iz 1928., a drugi, natjeèajza Trgovaèku akademiju, bio je 1939. godine. [Tušek,

1994: 47,108]11 „Natjeèaj je imao posve specifièan oblik: pozvane suèetiri projektne organizacije s kojima je na temelju propi-sane skale cijena projektnih usluga sklopljen ugovor oizradi idejnog projekta, s tim da æe izmeðu njih odabrationaj koji æe biti izveden i koji æe biti dodatno honoriranposebnom nagradom.” [Tušek, 1996: 100]

12 Trase obodnih ulica postavljene su u Regulacijskomplanu Splita iz 1925. godine, izraðenom na temeljunatjeèajnog rješenja Wernera Schürmanna. Kopija planasaèuvana je u Muzeju grada Splita, a podroban opis i ko-mentar ostavili su B. Radunica i Lj. Karaman u dnevnimglasilima. [Tušek, 1994: 39]

Sl. 3. Sklop na križanju Držiæeve i Višeslafotografija spoèetka 1960-ihFig. 3. Block at the intersection of Držiæeand Višeslavova streets, photo, early 196

Sl. 4. Sklop na križanju Držiæeve i Višeslav- karakteristièni tlocrtiFig. 4. Block at the intersection of Držiæeand Višeslavova streets - typical plans

Sl. 2. Sklop na križanju Držiæeve i Višesla- situacijaFig. 2. Block at the intersection of Držiæeand Višeslavova streets - layout plan


6/14


7/14


drukèije palete boja. Smanjenje katnosti biloje uvjetovano lokacijskim rješenjem, a pro-mjena palete boja odluka je projektanta koju,nažalost, više ne možemo razjasniti. Koriš-tenje istog tlocrta za razlièite lokacije pred-stavljalo je ideju racionalizacije gradnje isveopæu ekonomizaciju troškova. Velike po-trebe za stambenim prostorom tražile su, nai-

me, provjerena i brza rješenja.19 Da se ovajpristup pokazao uspješnim, potvrðuje i izve-denih šest identiènih graðevina na Glavièi-nama, Fabrisova sljedeæeg sklopa.

Sklop na Glavièinama, 1960.-1965.20 (Sl.8.-11.) - Najveæi stambeni sklop koji je arhi-tekt Fabris projektirao u Splitu jest onaj naGlavièinama, a sastoji se od šest identiènihtornjeva, visine 13 nadzemnih etaža naizmje-nièno postavljenih u obliku vrhova dva su-sjedna slova ‘V’.21 Raspored i katnost tornje-va bila je odreðena idejnom studijom grad-skog centra iz 1958. godine izraðenom u Urba-nistièkom birou Split s Berislavom Kalogjerom

kao glavnim projektantom.22

Osnovna premi-sa bila je završiti kompoziciju planiranogagradskog centra koji se protezao od Marmon-tove ulice na jugu do parka Turske kule nasjeveru. Ta planirana, ali nikad ostvarenapješaèka magistrala trebala je predstavljaticentar grada doživljen kao niz manjih prosto-ra podreðenih mjerilu èovjeka i njegovimsvakodnevnim potrebama. U brzom kretanjuvozilima po planiranoj i izvedenoj ‘kružnoj’prometnici, koja definira obod središta gra-da, poèetak gradskog središta trebao sedoživljavati u jakim akcentima - visokokatni-cama na Glavièinama. Iako su neke zgrade itrgovi te planirane šetnice izvedeni, ideja

kontinuiranoga pješaèkog poteza nije dokra-ja realizirana.

U svakome Fabrisovu neboderu na Glavièi-nama nalaze se 52 identièna dvosobna stana,rasporeðena 4 po etaži. Do stana vode jedno-krake stube ili dva dizala koja zasebno vozena parne i neparne katove. Svi neboderi imajunadgraðe zamišljeno kao zajednièka terasa

•

stanara. U prizemlju jednog nebodera plani-ran je djeèji vrtiæ, koji je i danas u funkciji.Slobodna površina izmeðu nebodera, zamiš-ljena kao ‘zelena oaza’, danas je pretvorena uniz neureðenih parkirališta pa se time uvelikeizgubilo na kvalitetnom vanjskom boravku.Dodajmo još tome da se Turska kula nije ni-kada adekvatno uredila te ni danas ne funk-

cionira kao gradski park.O izgradnji ovoga sklopa oèitovao se i „Savjeto izgradnji visokih solitera na podruèju Spli-ta”, koji je zasjedao u poèetku izgradnje ovihšest zgrada.23 Savjet je predložio da se pred-viðena gradnja snizi sa 12 na 8 katova kakose ne bi narušila slika grada. No, kako se ra-dilo o savjetodavnom tijelu, bez jasne ovlastii obvezujuæih odluka, gradnja se nastavila poplaniranom projektu, prepuštajuæi glavnu od-luku investitorima, planerima i projektanti-ma objekata. Jasno da u doba velikog nedo-statka stambenog prostora ideja o smanji-vanju katnosti, a time i broja stanova, nije

bila prihvaæena.24

ULOGA ARHITEKTA URBANISTA

A RCHITECT AS URBAN PLANNER

U specifiènim okolnostima poslijeratnoga Spli-ta, koji prvo nastoji obnoviti narušenu grad-sku matricu, a potom teritorijalno ekspandi-rati na prazan prostor, urbanisti su promišljalii predviðali nove graðevine, stvarajuæi pritomkompoziciju s postojeæim graðevnim fondomu gradotvorne volumene modernoga Splita.

U analiziranim sluèajevima Kalogjera pri izra-

di projekata uspostavlja organizaciju prosto-ra s izduženim i meðusobno razmaknutim

18 Kao glavni nedostatak urbanistièkog projekta trebaspomenuti odnos prema secesijskim vilama. Uspostav-ljajuæi novu prostornu hijerarhiju, nekoæ velebna zdanjagradskih moænika - vile - izgubile su svoju reprezentativ-nost, a time i karakter izgradnje na ladanju. To se najvišeoèitava u odnosu deseterokatnice i vile sa sjeverne strane.Odnos novogradnje i maloga broja ladanjske splitske arhi-

tekture tema je koja je itekako danas aktualna te zahtijevapodrobniju analizu u nekom novom istraživanju.

19 Šegviæ, 1960: 5-6; Perkoviæ, 1957: 43-46

20 Naruèitelj: Vojna pošta 7345-35, Split; projektant:Stanko Fabris, APB Zagreb, 1960.-1963.; izvedba: Tehno-gradnja Split; 1962.-1963., 1964-1965. [Viliæ, 1962.a: 6;Muljaèiæ, 1969: 82; Šegviæ, E., 2010: 284, 293]

21 Tušek, 2011: 86

22 Kalogjera, 1961: 9-34; Kalogjera, 1966.a: 71-74; Ka-logjera, 1966.b: 86-88

23 Begoviæ, 1961: 9

24 Pervan, 1957.b: 47-49

Sl. 8. Sklop na Glavièinama - situacijaFig. 8. Block on Glavièine - layout plan

Sl. 9. Sklop na Glavièinama, fotografija s kFig. 9. Block on Glavièine, photo, late 1960

Sl. 10. Sklop na Glavièinama - karakteriststambenog tornja

Fig. 10. Block on Glavièine, typical plansof the residential tower


8/14


graðevinama, koristeæi logiku CIAM-ova pro-mišljanja novoga urbanizma grada25, ali ih ipo potrebi ‘spaja’ s postojeæom izgradnjomte preko ‘spojnog elementa’ poštuje nekuveæ uspostavljenu prostornu hijerarhiju i red.Primjerice, u sklopu u Ulici Domovinskogarata novoplanirane graðevine postavljene suokomito na ulicu, ali su spojene s postojeæimzgradama preko segmenata koji su orijenti-rani na ulicu. Orijentacija novoplaniranog ne-bodera takoðer ukazuje na poštovanje prema

ulici kao zateèenomu gradotvornom elemen-tu (Sl. 13.).

Sve navedeno ukazuje nam na svjesnost osloženosti i povijesnoj slojevitosti gradskestrukture, kao i o delikatnosti planiranogzahvata u prostoru, te na vještinu konstrui-ranja svih elemenata u jednu skladnu pro-stornu cjelinu. Kalogjera uvažava sve povije-sne slojeve grada i donosi novi koji ih na-dograðuje. Stoga možemo ustvrditi da seovdje radi o „integraciji novih sadržaja upostojeæu gradsku strukturu, što je više odpuke interpolacije”.26 Tu možemo oèitati Ka-logjerin uroðeni senzibilitet i kontekstual-nost: roðeni Korèulanin, stanovnik Splita, po-

znavatelj Dalmacije i Mediterana poput Viti-æa27, Šegviæa28 i Fabrisa29, dobro poznaje i„osjeæa gramatiku i sintaksu mediteranskekompaktne urbane strukture”30, traži u svo-jim projektima harmoniènu koegzistenciju,dijalektièku igru staroga i novoga poput oneu starogradskoj jezgri Splita, nastalu izreorganizacije Dioklecijanove palaèe tijekomstoljeæa.

Iste postavke možemo oèitati i u Kalogjerinojidejnoj studiji gradskog centra iz 1958., koja

je poslužila kao osnova za izvedbu identiènih stambenih tornjeva na Glavima (Sl. 12.).

Težeæi produžiti gradski centar, s poèetkMarmontovoj ulici sve do Turske kule naveru, planiran je kontinuirani niz trgopješaèkih ulica na koji bi se vezale ok

postojeæe graðevine, pretežito stamnamjene, kao i novoplanirane zgrade. Dje šteta što se ta pješaèka ulica nije u ponosti izvela, veæ tek u dijelovima i bez ponica. Uspješnom ipak možemo valoriziragradnju šest tornjeva kojom su dani osjevernoj ‘slici grada’ i koji zajedno s nkvalitetnih kasnijih ostvarenja oblikujupoznatljivu siluetu grada Splita.31

Zasluga je Berislava Kalogjere, autorbanistièkog projekta za stambene sklouz Ulicu Domovinskoga rata i na Glavima, u kvalitetnom sagledavanju postojegradskog tkiva i promišljanju buduæegavoja grada Splita. Osnove tih razvojnih id

danas predstavljaju aktualne teme pmogu kvalitetno nadograðivati, a hoæe li uistinu dogoditi, pokazat æe vrijeme.

25 U sklopu èetvrtog Kongresa CIAM-a 1933. raspravljalo se o planiranju stambenih naselja koja bila biti na najboljim lokacijama s osiguranim kvaliosunèanjem svakoga novog stana. Iz higijenskih rzgrade je trebalo odmaknuti od glavnih prometnicpomoæu modernih tehnologija trebalo je graditi višebene graðevine na razmacima koji osiguravaju adeosunèanje i oslobaðaju teren za velike parkovne pov

26 Vladimir Malekoviæ, pri opisivanju projekta Neptun u Rovinju iz 1950. arhitekta Julija De Luce, ktirat æe da arhitekt „razvija koncept integracije u posgradsku strukturu, a ne samo puke interpolacije” [koviæ, 1983: 107; Galoviæ, 2003: 18]. Smatramo dapristup uoèljiv i u Kalogjerinim projektima.

27 Šerman, 2005: 27-47

28 Uchytil, 2003: 145-147

29 Baèiæ, 1999: 95-99

30 Šerman, 2005: 34

31 Rijeè je o nizu istaknutih arhitektonskih ostvarstambena tornja Ivana Vitiæa iz 1968., 3 stambena Ive Radiæa iz 1968., stambena zgrada „Kineski zid”Gotovca iz 1970.-1971., 3 stambena tornja Frane Goiz 1979., gradski stadion Poljud Borisa Magaša iz 19novi stambeni sklop Sukošan-Sjever Lee Pelivan iPlejiæa iz 2009. godine. 32 Candilis, 1978: 38-41, 84-87 33 Blanc Mesnil, 1956.; Chatenay Malabry, 195bigny, 1957.

34 Godine 1954. francuska je vlada raspisala npod nazivom „Operacija Milijun” na kojem je poured Candilis-Josic-Woods. Cilj natjeèaja bio je de

projekt koji smanjuje troškove gradnje trosobnih sts 1,5 na 1 milijun tadašnjih franaka. Na temelju tog pta kroz sljedeæu je dekadu ured izgradio 10.000 graðdiljem Francuske i prekomorskih francuskih teritorij 35 Urbanistièki plan naselja Trnsko izraðen je 1Urbanistièkom zavodu grada Zagreba, a u njemu su lovali Zdenko Kolacio, Mirko Maretiæ i Josip Uhliknebodera èine središte naselja, svi su dijagonalno znuti, od èega ih je èetiri postavljeno u nizu, a dpridružena krajnjem, èetvrtom, pa zajedno tvore obva ‘J’ [http://www.novi-zagreb.info/kvartovi/trnsko2012./]. Koordinaciju izgradnje vodila je Direkcija gradnju južnih predjela Zagreba, koje se odobrenja na projektno-tehnièkoj dokumentaciji. Jelinek æe se

Sl. 11. Sklop na Glavièinama - proèelja stambenogtornjaFig. 11. Block on Glavièine, residential tower,elevations


9/14


ULOGA ARHITEKTA PROJEKTANTA

A RCHITECT AS DESIGNER

Preostaje još ispitati ulogu Fabrisa kao tvorcaarhitektonskih rješenja zgrada. U tu svrhuusporedit æemo promatrane graðevine s os-tvarenjima drugih autora iz istoga razdoblja

kako bismo utvrdili glavne karakteristike pro-stornih rješenja i oblikovne kvalitete analizi-ranih zgrada.

Artikulacija funkcije, studije osunèanja i ven-tilacije prostorija, plastiènost oblikovanjazgrade - tek su neke od preokupacija kojevežu Fabrisove projekte s projektima arhitek-tonskog ureda Candilis-Josic-Woods. Treti-ranje prozora ne kao rupe u zidu, veæ kaoelementa koji kvalitetno osvjetljava cijeluprostoriju i ujedno pruža pogled premaeksterijeru u punoj visini etaže, „dopuštajuæièak i djeci pogled van”32 - njihove su za-jednièke postavke. Temeljem toga zid ostajekao solidna puna ploha koja pokriva dio

proèelja i definira horizontalne i vertikalnepraznine. Nizanjem i izmjenom tih elemenatanastaje pak uzorak kojim se oblikuje proèelj-

no platno (Sl. 14.). Na primjerima zgradaizgraðenih krajem 1950-ih u Francuskoj pre-ma projektima ureda Candilis-Josic-Woodsuoèavamo jasne sliènosti u oblikovanju ob-jekata, proizašle iz sliènih kontekstualnihuvjeta (Sl. 15.).33 I u Francuskoj se, naime,tražila racionalna i ekonomièna gradnja te in-zistiralo na brzoj realizaciji i velikom broju

stanova po graðevini.34 Mehanizacija gradnjei uporaba novih materijala zahtijevali su pred-znanje i suradnju sa srodnim strukama. Svesu te preduvjete kvalitetni arhitektonski ure-di poput Fabrisova, kao i onaj francuskogatrojca, uvijek maksimalno poštovali i koristili,nikada ne gubeæi iz vida osnovnu zadaæuarhitekture, a to je zadovoljenje proširenefunkcije - kvalitetan stan i zajednièki suživotstanara.

Komparaciju pak uloge arhitekta projektan-ta, kojemu je povjerena izrada projektne do-kumentacije objekta bez moguæih volumen-skih ili gabaritnih intervencija, moguæe jepovuæi izmeðu Stanka Fabrisa i Slavka Jeli-neka. Jelineku je, naime, povjerena izgradnjašest tipiziranih stambenih tornjeva u naseljuTrnsko u Novom Zagrebu (Sl. 18. i 19.).35 Zgra-de Slavka Jelineka, projektirane poèetkom1960-ih, a izgraðene od 1964. do 1965. godi-ne, predstavljaju pomak u tehnologiji graðe-nja stambenih tornjeva36, a njegova su pro-èelja „riješena kao vjeran odraz prostornograsporeda”.37 Simetriènost i jednostavnostforme, upotreba kolorita te korištenje bijelograstera poveznice su u oblikovanju proèeljakod Jelineka i Fabrisa, no dinamiènost po-stignute kompozicije u odnosu prema mul-tiplikaciji istoga katnog segmenta daje, za-pravo, u potpunosti razlièit cjelokupni dojamobjekata.Iako æe obilježavanje skeletnog rastera kon-strukcije na proèelje postati èest motiv stam-bene arhitekture toga doba38, rijetki primjeriuspješno artikuliraju sve proèeljne elemente(zidane plohe, staklene otvore, zaštitu odsunca, parapetne ispune) u jedinstvenu di-namiènu kompoziciju, kao što to radi arhitektFabris.

Odluka o bojanju cijelog objekta žarkim boja-ma bila je eksperiment za poèetak 1960-ih39,koji je izazvao mnogo polemika, a posebice usluèaju arhitekta Fabrisa koji je svakom svo-jom realizacijom stambenih sklopova poticao

brojne diskusije u novinskim èlancima.40 „Utraženju arhitektonskog izraza naših novihstambenih objekata u svom razvitku moramoprijeæi široku skalu umjetnièkih sredstava”,polemizirao je Šegviæ u jednom od svojihkritièkih tekstova.41 Stoga možda i zaèuðujenjegova osuda Fabrisovih iskoraka u tom po-gledu.42 Kolor-plastiku43 graðevine istraživalisu i arhitekt Rašica na zgradama u Zadru teVitiæ u Zagrebu. „Slikarski tretman apstrakt-ne kompozicije fasadnog plana”44, realiziran

požaliti kako su „urbanistièki normativi horizontalno i ver-tikalno rigorozno definirali dimenzije stambenih volume-na na èetverokatne i osmerokatne nizove, te dvanaeste-rokatne ili šesnaesterokatne nebodere” pa kako je „utim ogranièenim uvjetima za oblikovanje projektantu os-tavljena samo igra na proèeljima”. [Margaretiæ Urliæ,2009: 15]

36 „Neboderi u Trnskom inaugurirali su specifièno tankoarmiranobetonsko nosivo ziðe debljine 16 cm, koje neoduzima mnogo od tlocrtne površine, a osigurava jednakistabilitet protiv potresa poput debljih nosaèa. Pravo ‘èudotehnike’ tada je bila monolitna križno-armirana stropnabetonska ploèa (8´8´0,16 m), koja je prvi put u tim dimen-zijama bila primijenjena u stambenoj izgradnji.” [http://

www.d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebodera-u-trnskom,689.html# /1.6.2012./]

37 „Bijelim vertikalnim vrpcama i bridovima kvadra uka-zuje se na podjelu stambenih jedinica. Prevladava neutral-na bijela boja proèelja, no uz modru nijansu kaseta kupao-nica, i parapeti katova su koloristièki izdvojeni u tamnijojplavoj boji, što ne ugrožava sklad objekta.” [http://www.d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebodera-u-trnskom,689.html#/1.6.2012./]

38 Kao uspješno ostvarenje zasigurno treba spomenuti izgradu arhitekta Nevena Šegviæa na Dražancu iz 1959. go-dine, koji je prvi u Splitu primijenio takvu vrstu obliko-vanja. [Gamulin, 1991: 30; Tušek, 2011: 73]

39 Jedna u nizu debatnih veèeri, koje je organiziraloDruštvo inžinjera i tehnièara Split poèetkom 1950-ih,održala se 26.5.1953. na temu „Problem boje u arhitektu-ri”, što ukazuje i na ranija promišljanja o boji i njenu utje-caju na arhitektonsku koncepciju objekta.

40 Begoviæ, 1961: 9; Vlahoviæ, 1962: 4; *** 1962: 6; ***1996: 15-1841 Šegviæ, 1950: 16

42 „Radovi Stanka Fabrisa najviše odskaèu svojim indi-vidualitetom, iako su pretežno inspirirani brazilskim rezul-tatima. Njegovi stambeni blokovi na Baèvicama po svojojarhitektonskoj opremi i inventaru i stvaralaèkoj slobodiznatno se izdižu iznad poslijeratnog prosjeka. To je ras-košna suvremena arhitektura, koja koristi tehniku i njenemoguænosti. Možda je malo upitna njegova upotreba ko-lor-plastike na veoma plastièno razvedenim objektima.”[Šegviæ, 1957: 38]

43 Rašica, 1960: 35-43

44 Odak, 1986: 146

Sl. 13. Izvadak iz detaljnoga urbanistièkogradskog bloka omeðenog Ulicom Domovrata, Ulicom kneza Ljudevita Posavskog i ulicom; situacija s ucrtanim novoplaniragraðevinama, 1957.Fig. 13. Extract from a detailed urban plaof the city block bordered by three streeDomovinskoga rata, Kneza Ljudevita Posaand Bihaæka; layout plan with newly-planbuildings, 1957

Sl. 12. Izvadak iz urbanistièke studije gracentra, 1957.Fig. 12. Extract from an urban-planning sof the city centre, 1957


10/14


na Vitiæevoj stambenoj zgradi u Laginjinojulici u Zagrebu 1962. godine (Sl. 16.), i nazgradama arhitekta Fabrisa posjeduje zajed-nièku neoplastiènu logiku primjene boje, no

svaki od autora interpretira ju na sebi svoj-stven naèin. Specifièan je upravo Fabrisovdoprinos navedenoj temi. Odabir razlièitihtonskih skala na svakomu od stambenih sklo-pova govori o uvjerenosti arhitekta Fabrisada je kolor-plastika ispravan naèin obliko-vanja stambenih zgrada.45 Tu se èita i senzi-bilnost prema kontekstu u kojima su zgradesmještene. Podno Gripa, s glavnom vizuromprema gradskoj luci, prvi Fabrisov neboderdoživio je više prebojavanja, dok nije usto-lièen u žutom tonu s crvenim akcentima,odražavajuæi jakost mediteranskog sunca.Najneutralniju tonsku skalu imao je sklop uUlici Domovinskoga rata; odabir smeðe-ma-

slinastih tonova odgovara tonovima veæpostojeæih okolnih zgrada. Sivo-plavi tonoviupotrijebljeni na proèeljima sklopa na Glavi-èinama (Sl. 17.) uklapaju se u tonalitet split-skog zaleða koje tvore planine Mosor i Kozjak.Ekspresivnu pojavnost donekle je ublažiladotrajalost zgrada i izblijedjelost boja, ali seosnovna koloristièka koncepcija proèelja idalje èita.

Kvaliteta izbalansiranosti i odmjerenosti plo-ha ovdje se oèitava i u èinjenici što nijedan odtriju analiziranih stambenih tornjeva nije jed-nake visine, kao i èinjenica da nisu primjenji-vani isti tonaliteti, a da pritom nisu izgubileništa od skladnosti uspostavljene likovne

igre. Apliciranje izbalansiranih geometrijskihodnosa na proèelja, koja ujedno moraju za-dovoljiti funkcije i potrebe svoje unutrašnjo-sti, Fabris rješava u suodnosu s organiza-cijom stanova pa se sve izmjene na proèelji-ma koje dovode do likovne igre odražavaju usvojoj unutrašnjosti kao niz razlièitih doživ-ljaja. Tako sama fenestracija istomu prostor-nom okviru omoguæava dva potpuno razlièitaefekta i ambijenta, èime je doživljajno iz-bjegnuta multiplikacija jednog te istog stana

45 „Dok sam radio jednu od najljepših splitskih ono vrijeme na Baèvicama, Spliæani su je prozvali palo jer je bila prva kuæa u Splitu koja je bila bojana…bile velike plave mrlje, a parapeti ispod prozora žarko crveni. Fantastièan sklad boja.” [*** 1996: 16]

46 Šerman, 2005: 40

47 Fabris je svoje odluke svjestan pa je obrazlaže: bili vojni stanovi. Vojska je tražila da stan mora imatii toliko èetvornih metara. Ako postavim balkon, on mzima 1,75 m2 od stana. Htio sam tim malim, obiènim ljstaviti balkon, ali oni ne znaju pravilno koristiti balkon ubrzo postane ropotarnica na koju svašta odlažu.sto balkona, neboderu sam dao francuske prozore itime sam poveæao kvadraturu stana.” [*** 1996: 16]

48 „… kod svakog projektantskog problema uvijstoje izvjesne potrebe koje se mogu jasno definiratinicama izmeðu maksimalnih i minimalnih zahtjeva, aizbor logièkog modela može, kako je Christopher Ader isticao, varirati u zavisnosti od vrste i složenostavljenog problema!” [ Jencks, 1985: 436]

i nadograðena kvaliteta života stanaramožemo uspostaviti izravnu vezu s Vitiæstambenim sklopom u Laginjinoj ulici ugrebu. Arhitekt Vitiæ, koristeæi element zte od sunca - grilje u visini kata koje klizejužnog proèelja stambenog nebodera i prekrivaju mrežu staklenih stijena francuprozora ili punih zidnih ploha obojanih

mjenièno u crvenu, zelenu, žutu i zelenu- uspostavlja složenu geometrijsku i ristièku igru koja se neprestano izmjenjJoš jedna zanimljivost veže ove stamsklopove, a to je nepostojanje vanjskihstora pojedinog stana, u smislu balkoloðe. A takav jedan prostor uvelike pridokvaliteti stanovanja, posebice u blagoj mteranskoj klimi u kojoj Split, zahvaljujuæme geografskom položaju, postojano užNo, vješta upotreba francuskih prozorasvojim otvaranjem pretvaraju i onaj unnji prostor u svojevrstan nastavak vanjs- rješenje je koje ukazuje na vješto i mišljeno korištenje arhitektonskih eleme

tako da oni osiguraju optimalne uvjete žu stanu.48

Z AKLJUÈAK

CONCLUSION

U doba velikog nedostatka stambenogstora, koji je diktirao ubrzanu produkcijuðevina, brzu izvedbu i ekonomizaciju grauspješno je izraðeno i provedeno više sturbanistièkog razvitka Splita, i to kako ckupnoga grada tako i urbanistièkih projeblokova, centara i ulica. Takva organizirai operativnost sustava u Splitu danas

žalost, više ne postoji, o èemu svjedoèestantne prostorne devastacije. Možemodjeti da su se i unutar takvoga zahtjesustava arhitekti uspješno nosili s poljenim uvjetima i nadopunjavali kvaliteprostorno-urbanistièkim i arhitektonskimšenjima. Podjela uloge na arhitekta ursta i arhitekta projektanta u analizir

Sl. 15. Detalji graðevine u Chatenay Malabryjuu Francuskoj, autori: Candilis, Josic, Woods, 1957.Fig. 15. Building in Chatenay Malabry, France,designed by Candilis, Josic and Woods, details, 1957

Sl. 14. Obrazloženje za oblikovanje stambenegraðevine, izvadak iz priloga prvonagraðenog radaautora Candilisa, Josica i Woodsa na natjeèaju„Operacija Milijun”Fig. 14. Argumentation for residential building

design, extract from the first-award winning entrysubmitted by Candilis, Josic and Woods for thecompetition ”Operation Million”


11/14


sluèajevima osigurala je kvalitetno promiš-ljanje svih kljuènih aspekata koji utjeèu narezultat urbanistièkog i arhitektonskog pro-jekta, kao i temeljit pristup zadatku. Na raziniurbanistièkog projekta prvenstvo se davalorješavanju meðusobnih odnosa graðevina ipoložaju unutar gradske strukture te stva-ranju mikrocjelina vanjskoga prostora kojiosiguravaju ugodan boravak graðana. Na ra-zini arhitektonskog projekta ovakvom su me-todom rada predodreðene dimenzije, posta-va i orijentacija novoplanirane graðevine.Time se fokus zadatka u sluèaju višestambe-nih graðevina stavlja na kvalitetno rješavanjestanova kao osnovnih jedinica, potom pro-mišljanje zajednièkih prostora stanara te naeventualno smještanje uslužnih djelatnosti uprizemlju stambenih sklopova. Kao što jeutvrðeno na analiziranim primjerima, svakiod navedenih zadataka predstavlja okvir dje-lovanja unutar kojeg arhitekt može kreiratisvoj individualni arhitektonski jezik, a o vješ-tini samog arhitekta ovisi krajnji rezultat.

Razvijena svijest o prostoru i vremenu u ko-jem gradi odlika je Fabrisovih projekata zasplitske stambene sklopove. Fabris koristi lo-kalno graditeljsko iskustvo, ali s kritièkim od-makom od tradicionalnih naèina gradnje i svjerom u nove tehnološke moguænosti. Tra-dicija se u Fabrisovim projektima stoga èitana mnogo suptilnijoj razini: u evociranju oz-raèja tradicionalnoga mediteranskog dvora,u svjetlosnim disperzijama unutar prostorija,u organizaciji zajednièkih prostora stanara i ubrojnim drugim slojevima.

Ovim je radom tako utvrðeno da se u sluèaju

Stanka Fabrisa radi o arhitektu razraðenoga iinventivnoga arhitektonskog izrièaja kojimuspješno svladava kompleksne zadatke, os-tvarujuæi optimalne odnose svih involviranihelemenata s idejom kvalitete života buduæihstanara, dok ujedno pridonosi razvoju cjelo-kupnoga urbanog i kulturnog konteksta. Tesu kvalitete Fabrisovih stambenih sklopova

postojane i danas, 50 godina nakon njihoverealizacije te stoga zaslužuje adekvatno vrjed-novanje kako bi se ovi vrijedni primjeri hr-vatskoga modernog arhitektonskog naslijeðamogli i u buduænosti adekvatno tretirati ištititi.

Sl. 18. Idejno urbanistièko rješenje za stambenonaselje Trnsko u Novom Zagrebu, 1959.Fig. 18. Conceptual urban design for Trnsko housingdevelopment in New Zagreb, 1959.

Sl. 19. Pogled iz zraka na stambeno naselu Novom Zagrebu, fotografija iz polovice Fig. 19. Aerial view of Trnsko housing devin New Zagreb, photo, mid 1960s

Sl. 16. Sklop u Laginjinoj ulici u Zagrebu,autor Ivan Vitiæ, fotografija s kraja 1990-ihFig. 16. Block in Laginjina street in Zagreb,designed by Ivan Vitiæ, photo, late 1990s.

Sl. 17. Pogled na stambenu jedinicu „Skal- Glavièine” s istoka, fotografija s kraja 1Fig. 17. View of the housing unit ”Skalice-east, photo, late 1960s


12/14


Literatura

Bibliography

1. Baèiæ, D. (1999.), Prolegomena za opus arhitek-ta Stanka Fabrisa, „Prostor”, 17: 93-112, Zagreb 2. Begoviæ, B.; Mirkoviæ, V. (1961.), Splitski soli-

teri , „Slobodna Dalmacija”, 29.11.: 9, Split 3. Candilis-Josic-Woods (1978.), A Decade of Ar-

chitecture and Urban Design, Karl Kramer Ver-lag, Stuttgart

4. Domljan, Ž. (1969.), Poslijeratna arhitektura uHrvatskoj , u: Šegviæ, N. (1992.), Odabir eseja, polemika, studija i napisa o našoj arhitekturi (ur. Štulhofer, A.; Uchytil, A.): 74-82, Arhitek-tonski fakultet, Zagreb

5. Galoviæ, K. (2003.), Kasna moderna i vizionar-stvo, „Vijenac”, 252: 18, Zagreb

6. Gamulin, G. (1962.), Iskidane panorame, „Slo-bodna Dalmacija”, 7.4.: 4, Split

7. Gamulin, M. (1991.), Stambena arhitektura uSplitu od 1945. do danas, „Arhitektura”, 208-210: 28-32, Zagreb

8. Jencks, Ch. (2007.), Moderni pokreti u arhitek-turi, VII. izdanje, Graðevinska knjiga, Beograd

9. Juriæ, Z.; Vukadin, A. (2009.), Analiza polemikao zgradi „Željpoh” u Zagrebu 1961.-1964. godi-ne, „Prostor”, 37: 128-145, Zagreb

10. Kalogjera, B. (1961.), Idejna studija gradskogcentra, „URBS”, 3: 9-33, Split

11. Kalogjera, B. (1966.a), Novi gradski centar ,„URBS”, 6: 71-74, Split

12. Kalogjera, B. (1966.b), Stambena jedinica Ska-lice-Glavièine, „URBS”, 6: 86-88, Split

13. Kalogjera, B. (1966.c), Blok u Ulici žrtava fa-šizma, „URBS”, 6: 93-94, Split

14. Keèkemet, D. (1961.), Neboderi ili suvremenikampanilizam, „Slobodna Dalmacija”, 28.1.: 3,Split

15. Malekoviæ, K. (1983.), Julije de Luca - Integra-cije u povijesno graditeljsko tkivo, „Arhitektu-ra”, 184-185: 107-112, Zagreb

16. Margaretiæ Urliæ, R. (2009.) Predgovor, u: Slav-ko Jelinek - monografija: 9-19, UHA, Zagreb

17. Matošiæ, D. (2012.), Pregled arhiva i dokumen-tacije Urbanistièkog zavoda Dalmacije - Split1947-2008, Državni arhiv u Splitu, Društvo arhi-tekata Splita, Grad Split i Sveuèilište u Splitu ,Split

18. Muljaèiæ, S. (1969.), Izgradnja Splita 1944-69,„URBS”, 8-9: 17-31, 43-101, Split

19. Odak, T. (1986), Hrvatska arhitektonska alter-

nativa 1945-85, u: Šegviæ, N. (1992.), Odabireseja, polemika, studija i napisa o našoj arhi-tekturi (ur. Štulhofer, A; Uchytil, A.): 143-149,Arhitektonski fakultet, Zagreb

20. Perkoviæ, L. (1957.), Za racionalniju i socijalnijukoncepciju arhitekture, „URBS”, 1: 43-46, Split

21. Pervan, B. (1957.a), Razvoj urbanistièke službeu Splitu, „URBS”, 1: 7-13, Split

22. Pervan, B. (1957.b), Organizacija stambene izgradnje u Splitu, „URBS”, 1: 47-49, Split23. Pervan, B. (1967.), Urbanistièki biro od osnutka

do danas, „URBS”, 7: 7-12; 67-83, Split24. Rašica, B. (1960.), Boja - plastièna determi-

nanta u arhitekturi, „Arhitektura”, 97-99: 35-43,Zagreb

25. Šegviæ, E. (2010.), Graðevno poduzeæe Tehno- gradnja Split , u: Zbornik zajednice udruga in- žinjera Splita u povodu 100. obljetnice djelo-vanja (gl. ur. Piploviæ, S.): 283-285, ZUIS, Split

26. Šegviæ, N. (1950.), Stvaralaèke komponente ar-hitekture FNRJ, „Urbanizam i arhitektura”, 5-6:5-16, Zagreb

27. Šegviæ, N. (1957.), Nekoliko asocijacija o naj-novijem arh. razvitku Splita, „URBS”, 1: 35-43,Split

28. Šegviæ, N. (1960.), Na temu 51 576 stanova godišnje, „Arhitektura”, 97-99: 5-6, Zagreb

29. Šerman, K. (2005.), Kontekst, igra, znak: Stam-bena zgrada Laginjina 7-9, Zagreb, 1957-1962., „Arhitektura - Ivan Vitiæ”: 27-47, Zagreb

30. Špiriæ, E. (1998.), Stanko Fabris, „Èovjek i pro-stor”, 524-535: 62, UHA, Zagreb

31. Tušek, D. (1994.), Arhitektonski natjeèaji u Spli-tu 1918-1941., Društvo arhitekata Splita, Split

32. Tušek, D. (1996.), Arhitektonski natjeèaji u Spli-tu 1945-1995., Graðevinski fakultet Sveuèilištau Splitu i Društvo arhitekata Splita, Split

33. Tušek, D. (2011.), SPLIT: Arhitektura 20. stolje-æa - vodiè , Graðevinsko-arhitektonski fakultetSveuèilišta u Splitu, Split

34. Vlahoviæ, I. (1962.), Da ne bude kasno, „Slo-bodna Dalmacija”, 12.5.: 4, Split35. Viliæ, R. (1962.a), Širi se Moderni grad , „Slo-

bodna Dalmacija”, 24.9.: 6, Split36. Viliæ, R. (1962.b), Rekord u stambenoj izgradnji ,

„Slobodna Dalmacija”, 14.12.: 8, Split37. Uchytil, A.; Barišiæ Mareniæ, Z.; Kahroviæ, E.

(2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatskearhitekture XX. stoljeæa, Arhitektonski fakultet,Zagreb

38. Uchytil, A. (2003.), Stratificiranje projektant-skog opusa arhitekta Nevena Šegviæa, „Pro-stor”, 11 (2 /26/): 145-156, Zagreb

39. *** (1962.), Diskusija o promašenom arh. rješe-nju fasade, „Slobodna Dalmacija”, 02.10.1962:6, Split

40. *** (1967.), 20 godina urbanistièke organiza-cije, „URBS”, 7: 6, 67-85, Split41. *** (1973.), 25 godina urbanistièke organiza-

cije, „URBS”, 8: 6-20, 118-122, 133, Split42. *** (1981.), Stanku Fabrisu nagrada „Vladimir

Nazor” , „Èovjek i prostor”, 97: 7, UHA, Zagreb43. *** (1996.), Interview, „Èovjek i prostor”, 505-

507: 15-18, UHA, Zagreb

Izvori

Sources

Arhivski izvoriArchive Sources

1. Državni arhiv u Splitu, Glagoljaška 18,[DAS]

2. Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakKaèiæeva 26, Zagreb [AF]

3. Sveuèilište u Splitu, Fakultet graðevinaarhitekture i geodezije, Matice hrvatske 15[FGAG]

4. Arhiv Urbanistièkog zavoda DalmacijeURBS]

5. Arhiv znanstvenoistraživaèkog projekta „Ahrvatske arhitekture u 20. stoljeæu” [AF-A

6. Arhiv znanstvenoistraživaèkog projekta tektura Splita u 20. stoljeæu” [FGAG-AS20

7. Arhiv Kabineta za višestambeno stano[FGAG-KVS]

8. Arhiv Vuka Bombardellija [FGAG-VB]

Internetski izvori

Internet Sources

1. http://www.d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebod-trnskom,689.html#

2. http://www.novi-zagreb.info/kvartovi/trn3. http://en.wikipedia.org/wiki/Congr%C3%

International_d’Architecture_Moderne4. http://www.paca.culture.gouv.fr/dossiers

me_marseille/monographies/1428_supervedere/belveder.htm

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. Hrvatska osnovna karta grada SFGAG-VB (docrtao H. Bartuloviæ)

Sl. 2., 4.,5., 7.,8., 11. FGAG-KVS (docrtao H. Bartuloviæ)Sl. 3. Šegviæ, 2010: 290Sl. 6., 9. FGAG-VBSl. 10. FGAG-AS20 (docrtao H. BartuloviæSl. 13. Kalogjera, 1966.c: 94Sl. 12. Kalogjera, 1966.a: 73Sl. 14. Candilis, 1978: 38Sl. 15. Candilis, 1978: 84Sl. 18., 19. http://www.d-a-z.hr/hr/projekti/

bodera-u-trnskom,689.html#(01.06.2012.)

Sl. 16. Šerman, 2005: 40Sl. 17. FGAG-AS20


13/14


Biografije

Biographies

HRVOJE B ARTULOVIÆ, dipl.ing.arh., znanstveni je no-vak-asistent. Studij arhitekture završio je 2007. naArhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje trenutnopohaða doktorski studij.Dr.sc. A NDREJ UCHYTIL, dipl.ing.arh., redovni je pro-fesor na Katedri za arhitektonsko projektiranje iKatedri za teoriju i povijest arhitekture. Voditelj jeznanstvenoistraživaèkog projekta „Atlas hrvatskearhitekture 20. stoljeæa”. Magistrirao je 1990., adoktorirao 2002.Dr.sc. K ARIN ŠERMAN, dipl.ing.arh., izvanredna jeprofesorica na Katedri za teoriju i povijest arhitek-ture. Magisterij znanosti stekla je na Harvardu 1996.,a doktorat znanosti na Arhitektonskom fakultetu uZagrebu 2000.

HRVOJE B ARTULOVIÆ, Dipl.Eng.Arch., junior research-er. He completed his architecture degree in 2007 atthe Faculty of Architecture in Zagreb where he is cur-rently a Ph.D. student.

A NDREJ UCHYTIL, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., Full Profes-sor in the Department of Architectural Design andthe Department of History and Theory of Architec-ture. He is head of the project ”Atlas of the 20 th Century Croatian Architecture”. He received his M.Sc. degree in 1990 and his Ph.D. in 2002.K ARIN ŠERMAN, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., Associate Pro-fessor in the Department of the Theory and Historyof Architecture. She received her Master’s degreefrom Harvard University in 1996 and her Ph.D. degreefrom the Faculty of Architecture in Zagreb in 2000.

Sažetak

Summary

Three Housing Complexes in Split Designed by Stanko Fabris in 1960sStandardized Housing Units in Different Settings

This article examines the processes of developingresidential architecture in the late 1950s and early1960s in Split, within the new social and politicalcontext of Croatia in the post-war period. The in-sights are obtained through analysis of three hous-ing complexes designed by Stanko Fabris, as theHead of Architectural Design Office Zagreb.The lack of housing became a critical issue in citiesstrongly affected by the World War II devastation. InSplit, 43% of residential space was destroyed ordamaged, what resulted in a very low standard ofliving, as well as in the need for intensive construc-tion of housing and renewal of urban fabric. Withthe constant increase in the city’s population, fastand efficient housing solutions were set as a pri-mary task for all relevant experts and authorities.The extent of these tasks demanded a thorough re-organization of the established work-process, the

engagement of professional staff, and the estab-lishment of new institutions such as the Bureau forUrban Planning. It also demanded the establish-ment of large building companies that were able toapply new building technologies and quickly buildinexpensive mass housing. The role of the architectwithin such circumstances was reexamined, as canbe observed in the cases analyzed in this article.Enacted was a division of architect’s roles into ”ar-chitect as urban planner” and ”architect as design-er”, what provided a possibility for efficient assess-ment and elaboration of all key aspects that influ-ence the outcome of the project. At the level ofurban planning, primacy was given to solving rela-tions between the building and its urban setting,and to the creation of coherent outdoor spaceswhich contribute to the quality of citizens’ every-day life. In this way, the size, placement and volu-

metric arrangement of newly planned buildingswere defined at the level of planning. At the level ofarchitectural design, the architect was expected toskillfully study the possible variations of housingunits in order to define best solutions.While most of design projects for residential build-ings were commissioned directly, some were the

HRVOJE B A NDR

K AR

result of architectural competitions, and some so-lutions were applied based on a positive experi-ence of previous construction processes. The ob-served housing complexes designed by the archi-tect Fabris can be classified in the second and thirdgroup. While the Držiæeva-Višeslavova complex(1959-62) was developed from an award-winningcompetition entry, the other two, that in HomelandWar Street (1960-63) and that on Glavièine (1960-65) were elaborations of urban development proj-ects made by the Urban Development Bureau of Split under the directorship of Berislav Kalogjera.Stanko Fabris (Split, 1909 - Zagreb, 1997) appearedon the Croatian architectural scene in 1940s andachieved the peak of his career in the 1960s. He wasa recipient of many professional awards, amongwhich two for the lifetime achievement - ”VladimirNazor Award” (1981) and ”Viktor Kovaèiæ Award”

(1995). His first realizations were in the sphere ofresidential architecture, followed by significant re-alizations in public and industrial architecture.Thanks to studying abroad (he graduated from theÉcole Nationale Supérieure d’Architecture et desArts Décoratifs in Brussels in the class of Henry vande Velde in 1939), he developed a contemporaryarchitectural language focused on exploring the po-tentials of new materials that were beginning toenter practice. Concrete skeleton systems, high-wall girders, steel structures, aluminum openingswith large glass surfaces - all were elements thathe skillfully used in his designs, respecting the Cor-busian principles of modern architecture.In the analyzed housing complexes, excellent orga-nization of apartments, along with the modernbuilding technology, allowed for a greater freedomin the façade design. The façades were treated as

envelopes independent from the internal layout,what enabled the development of a specific neo-plastic design, characterized by meticulous studiesof insulation, exact articulation of function andmarked plasticity of façades. This was a new ap-proach introduced in Croatia precisely by Fabris,which connected him with the contemporary de-

signs of the French architectural officJosic-Woods. The treatment of the façadnot as separate holes in a wall but asslots spanning the full floor height, whiilluminate the entire room and enable ed views to the outside, were elementsboth Fabris and the French group.Fabris’ approach was, further on, charaan awareness of the spatial context ibuildings were set. Local features werpresent but always with a critical detacthe traditional ways of building and winew technological potentials. The trawas reflected primarily in the evocationsphere of a traditional Mediterranean cthe quality of light and its dispersion iors, and in creating common residentiaThe method of using standardized ho

on various urban locations was the reneed for rationalization of the building ppected to reduce the construction costthe attained quality lies precisely in thachieve, despite standardization, convall formal differentiation and variety. Nthree analyzed residential towers, namsame height, they all used different cologeometrical play of elements and divrated polychromy, which nevertheless an overall formal harmony. The plasçades was developed in correlation witnization of the apartments, so the variatfaçades created effects that were senthe interiors, producing a range of diffeand visual experiences.Stanko Fabris developed here an innosophisticated architectural language

successfully used in solving highly comassignments. By optimizing all relatedhe achieved excellent living spaces anments of concrete urban settings. Theare present even today, what proves thecomplexes as valuable representativesmodern architectural heritage worth pr

[Translated by: authors]


14/14

stanko fabris split

Documents