P r e d p l a t a v a n Š i b e n i k a : — na tromjsec 3 Kr.

— na po u o d i n e 6 Kr.

P r n d p l a t a u Š i b e n i k u s a d o n a š a n j e m l i s t a u k u ć u j e d n a k a j e k a o I v a n Š i b e n i k a .

P o j e d i n i b r o j s t o j i 6 p a r a . HRVATSKA RIEC I Z L A Z I 3 R I E Đ O I I S U B O T O M

SFjeTAT} BOŽIĆ!

j e O n

Betlfij l a d a , ćivotu

B A D N J A K N A M O R U

Hti je ck stradaju

zastriiji sumorni i moj? Ode d o i i K

S t j e p k o I l l jć .

grieae. A lznuut j tili n i j e b iedn i h r v a t s k i narod. On s t i nije n i k o m e zla p o č i n u

strepe poput Sebičnjac

do tmine i r

Rikad K a t a l i n i ć J e r e t o v .

Prigovaratelj ima rezolucij e

riljno

ce savez­n i k a v e ć i h i j a č ih , k a k o ć e m o mi , m a l i na ­r o d , b e z s a v e z n i k a i š t a i zvo j eva t i ? V l a d a u B a n o v i n i ni je n a r o d n a , v e ć i n a za s tup n i su n a r o d n i , a t o m u j e k r i v s i s t em, k o j i t r e b a p r o m i e n i t i , ali , k a k o će g a p r o m i e n i t i m a l a opoz ic i j a , k o j o m se r u g a i o n a v l a d a i oni z a s t u p n i c i ? Č e t r d e s e t j e g o d i n a , d a se o p o z i c i j a b o r i p r o t i t o m s i s t e m u , a s a d a n e k se p r o r a č u n a j e li t a b o r b a d a l a više s i s t e m u ili opozic i j i .

B i l o š t o b i l o o t o m , j e d n o j e i s t i n i t o : H r v a t s k a t r e b a d a u t v r d i svo j d r ž a v n i p o ­ložaj i n a r o d n i k a r a k t e r , p a k d a i z v e d e svoj h i s t o r i č k i p r o g r a m . N u k a k o se m o ž e t o p o s t i g n u t i ? O p e t u j e m o d a k r o z č e t r d e s e t

d a se v l a d a j u ć i s i s t em n i je je, n e g o se s t r a š n o p o g o r -š t i t i l jude , k o j i n i su za na-

i ov i l j ud i č v r s t o se d r ž e s i s t ema , k o j i n a m ub i j a s v a k u s l o b o d u . O v o j e p o g l a v i t i r a z l o g , d a m i n e m o ž e m o r a -

l j u d i m a , n e g o p r e ć i p r e k o svega , d a n a d j e m o savez­n i k a , k o j i će n a m d a t i p o m o ć , d a p r o m i e -n i m o l ice H r v a t s k e , a d a o n a n e sač in java sa T u r s k o m j e d n u o d i z n i m n i h zema l j a u E u r o p i u p o g l e d u u n u t a r n j e u r e d b e .

P a k val ja i o v o zabi l jež i t i . S v a k a ve le ­v l a s t na s to j i p r o š i r i t i svo j u p l i v i g r a n i c e svo je d r ž a v e , . p a k i m j e u p r o g r a m u d r ž a t i o s a m l j e n e m a l e n a r o d e i j a r i t i ih n a m e d j u -s o b n u m r ž n j u i d o k se o v o dešava , ve le ­v l a s t i m i r n o d o l a z e k n j ima , š i re s v o j u t r ­g o v i n u i j ez ik , a m a l i n a r o d se o d n a r o d j u j e , a d a n i t i o p a z i k r v n i k a u v l a s t i t o j k u ć i , ko j i m u p a r a s r c e . Z a t o m i s l i m o , d a j e na-d o š l o v r i e m e d a m a l i i m a n j i n a r o d i p r o ­g l e d a j u , .da se s k u p e u j e d n o k o l o i p o š t e ­n i m z a j e d n i č k i m r a d o m s p r i e č e n a v a l e g r d ­n ih g o r o s t a s a , k o j i m a ni je s t a lo d o n a š e g ž i v o t a , n e g o d o u n i š t e n j a na šeg .

R e z o l u c i j a j e u d a r i l a o v i m s m j e r o m . I a r i la b e č k e k r u g o v e , k a d j e svu n j e m a č k u š t a m p u , k a d

t r i j a " n a nju n a k o s t r u š u j e , p o g o d i l a p o l i t i k o m . T o j e

v r e m e n o m s a z r i e t ć e n e š t o

p r i g o v a r a t e

pokrajine.

kad

r E P M E t t A M M . . .

Ahil nujno iiainršti o lice, Nit se mič 3, niti S to besjedi Ko gvozdei li izyio se stupac Strašne mi Sli dušo n mu se Zanese se na mrtv og Patrok Pa uzavre. . Digao bi ruku

. kojim ista rosa blista

Čnoj čaški, ljiljanu na golom. Z a g r e b 1905. BOŽO LovrlĆ.

D.r A. Starčević P„M. Jedinstvo"

tv;

Njeki stari D.r F. Iveković šutio je za živa Starčevića. Nikad od njega glasa, a kamo li junaštva, da bi otvoreno ustao proti Starčevicu. Gosp. Iveković je čekao da Star­čević umre, bude pokopan i da prilično dugo mirno u grobu odpočine, pa 6e tek tada ojunačio i na njega ustao- kao na naj­niže stvorenje ovoga svieta. Već sama ova okolnost prikaziva nam visinu Ivekovićeva morala. Živa Starčevića bojao se on, od mr­tvaca nema straha. Mrtvi miruju i ne mogu

braniti. Ovom Ivekoviću-Starčević je bio ateista,

mrzitelj svega, što je dobro i pošteno i sve Što je radio, Činio je iz mržnje i taštine i ništa mu nije bilo sveto, nego njegov „ja".

Ove^tvrdnje Ivekovićevejusvaja pred­zadnje „M. Jedinstvo". Mi se tomn ne ču­dimo. „M. Jedinstvo" brani Morpurga od napadaja D.r V. Mihaljevi svojo gusp kušati da ih ol Mir

Sa bedema s ostarjelom majkom Da utečeš i izneseš glavu! Nisi htio, volio si pasti, U obrani rodnog zavič Ime svoje slavom proslaviti; Mene starca tugom napuniti! — Hoću, diete, Abileju poći - Groznoj zvieri u ljudskome liku -Hoću tvoje odkupiti tielo. Ganuće se gvozdeno mu srce, Kad ga sjetim siedog roditelja, Koga sama ostavi na domu. — A vi bozi vječni pratite me, Pratite me i pomažite me U podhvatu plemenitom mome. - Hektor tovne pabo vam žrtve!" -Dokle Priam tako jadovao: Kraljski dvori jadom odmnievali. Andromaha i Jekava tužna Cvilile su kano ljute zmije. — Priam zove mile sinke svoje: „Sinci mili, konje uprežite!" A nevjesti i vjerenoj ljubi ,,S bozim!" - reče - Jekava strašno Zajauka, rukom ga obujmi: „Oj, Priame, jada ne vidio! Ne vidje li Ahileja kivna. Kako diete po kalu nam vuče! Ljudsko srce ne grije mu grudi. Neće slušat otca Hektorova," Neće gledat tvoje gorke suze, Neće štedjet tvoje siede glave

o zviere! Oj, Priame, moj očinji vide, Ne hod' nikud, milovanje moje ; Nesmiljeno ubijati nemoj Drugaricu vjernu ljubu svoju; Ostaj druže na stojnome domu!" Ali Priam haje i ne haje, Već se trgne i iz glasa viknu: „S bozim, ljubo!" — i konje osinu. Osta ljuba jade jadujući;

i leti noći besjedeći: „Crna noći, milje srca moga, Crna noći, sliko moje duše! Budi meni čuvarica vjerna Na kobnomu putovanju momu" ! - - -Noć ga krila po razboju strašnu, Dok dopao Ahilu u šator. Kako dopa, pred noge mu pada I nemile starav ruke ljubi I krilate besjedi besjede : „Spomeni se, Abileju divni, Spomeni se roditelja svoga!

I na siedom otcu Hektorovu, Osvetio vjernog prijatelja; — Al pogleda one siede vlase, Sav uzdrhta, ko iz sna se prenu: On se sjeti starog otca svoga, Brižnu u plač, ko nejako diete I Priama blaži riečim 1 „Dat ću tebi na odkupe sina, Pa kad zora cikne ružoprsta, Vozi njega u bijele dvore, Nek ga žali majka i Ijubovca; Nek ga žali sva žalostna Troja, J e r je potok zavriedio suza". — Priredio gospodsku večeru, Pa večerom starca poslužio. Kad u jutro zora zarudila: Priam vozi zavičaju sina. — Kasandra ga sestra ugledala, Poletjela sa gradskih bedema, Zvala na plač po gradu Trojance, Sva je Troja ljuto procvilila; A najljuće majka i Ijubovca. — Jedanaest dana ga plakali, Dvanajstoga ognju ga predali.

U HRVATSKOJ Proglas sjedinjene opozicije dobro je primljen,

i ako su vladini listovi sa D.r Josefom ustali proti njemu. Skupštinski pokret n.apreduje. Glasa se, da će D.r Josef Frank odstupiti sa političkoga polja, ali u to niko ne vjeruje, već svak drži, da je to njeka nova njegova manevra pred procesom Frank-Potočnjak.

Patriarha Branković slavio je ovih dana 50 godina misnikovanja. „Dnevni List" izašao je tom prigodom u svečanom ruhu.

Govori se i o nesuglasicam io sukobima izmedju inagjaronskih vodja. ženske Afere izmed Tomašiča, Gavranića, Pejačevića, Khuena itd. kao da će doći na dnevni red. — Medjutim gospodja Tomašićeva uživa u svakom obilju, a po njoj i Tomašić.

Veoma se komentira sukob izmedju nadbi-biskupa Posilovića i djakovačkog klera u „Glasniku" djakov. biskupije.

Tu se otvoreuo ustaje proti nadbiskupu, kaže se, da je načinio sablazan, da ne razumije dosega spomenutoga zakona, da on, koji od crkve tolike

u i njene pravice izdaje! Nadbiskup imao žutiti, ali on je des«

ikopat, kler i katolički pokret u Hrvatskoj. Daljt e tu kaže, da je već afera sa podbanom Chavra-com nečaatno po nadbiskup .malodusiii zec i jelen". Katolička crkva da j e do-

lastitog svog dostojanstvenika. Da 3 si ga onome, po kome dolazi sablazan. Kato-ki kler da je dužan nastaviti akciju.

Nadbiskup treba da dade zadovoljštinu i da pokaje, te da odo sa svog mjesta, prepusti cr-

cnijem mužu čast i sklone se valjda u samostan. Isti list konstatira, d

je ime. On da nije zastupao n piskopat, ni puk. I za to poručuje se iz Djakovi

tstvu", da se ne treba izvinjavati, akc ivati katoličkim. Ako je katoličko, ima pisati kao ljakovački glasnik, inače nema prava na obstanak. Interesi Posilovića nisu interesi katoličke crkve. — ,Hrvatstvo" neka bira — ili za nadbiskup 5rkvu k,

„Hrvatstvo" brani nadbiskupa i oban

UGARSKA.

Kao što se predvidjalo, jednoglasno glasova­nje zastupničke i magnatske kuće proti odgodi sa­bora djelovalo je porazno na Ferjevarvev kabinet,

starskom vieču ministar nastave Juraj L i je, da u bijednom slučaju neće da pridrži

svoju čast, te je unatoč Fejervarvevih i Kristoffye-vih nastojanja da ga odvrate od njegove nakane, predao jutros dimisiju.

veliki župan baranjske županije dao je ostavku ka znak prosvieda proti '

Domobranski ministar, .Josip Bihar, predai je ostavku tražeći da ista bude bezodvlačno dojav­ljena kralju.

Malo za tim odputovao je ministar predsjed­nik Fejervarv put Beča noseći sobom spise o demi­siji Lukacsa, Bihara, njegova sina Emerika i rieč-

era Szaps idijenci predao je barun Fejervarv

misiju <vitavog kabineta. Kralj inje primio demisiju. Oporbene novine

žestoko ustaju proti tomu, a opozicija se pripravlja na nove borbe.

AUSTRIJA.

Zastupnička kuća u Beču prihvatila je pro­računski provizorijum, zakonsku osnovu o provizor­nom trgovarkom ugovoru s Italijom, zakonsku osno­vu za gradnju lokalnih željeznica, te onu za pod-poru trgovačkoj mornarici. Ovako se mora inter­pretirati brzojav iz Beča u posljednjem broju našeg lista. —

Zajedničko ratno ministarstvo naredilo je, da ugarski vojnici treće godine mogu ići na dopust još prije Božića. Konjanici će samo radi nužde bit zadržan do zadnje godine, a tako isto i vojnici, koji služe u Bosni i Hercegovini.

U Trstu je na 20 o. raj. bio veliki požar u palači Czeike. Uništeno je skoro sve u njoj. Neko­liko je osoba ozkdjeno. Štete ima preko po milju-na kruna.

RUSIJA.

Poštarsko-brzojavna služba je uzpostavijena — Obsadno stanje proglašeno je i u okružjima Vladislavova, Marienpola, Volkoviskija i Kalvarija u Sunalskijskoj guberniji. U baltičkim pokrajina­ma revolucijonarci su gospodari položaja. — Voj­ska je nemoćna, da im se opre. U Odesi traju još uviek abnormalni odnošaji, ali vojničkih pobuna nema. — Car je naredio, da se s vojskom mora u obće bolje postupati. U Kurlandiji vlada nema više nikakva upliva. — Obći štrajk imao bi bit proglašen do koji dan. Držalo se, da će započet na Nikolj-dan, pa su za to bile preduzete sve mo­guće mjere sigurnosti i obrane. Nikolj dan je me-djuto prošao mirno. — Odvjetnički sindikat odlučio staviti pod obtužbu ministra Durnova radi kršenja zakona i zloporabe zvaničnog položaja. Socialde-mokratski listovi zovu vojsku, da se digne na o-branu narodnih prava. — Željezničari u Potrogra-du odlučiše priključit će obćem štrajku. U Rigi kao da je nastao protutudjinski pokret. Mnogo je Nie-maca ranjeno.—Kako se iz ovoga vidi, mogu nam od časa do časa stići viesti o započetom obćem štrajku i o novim velikim neredima. — Kad će ti neredi prestati, nije moguće nikako predvidjeti.

BALKAN.

Skupština na Cetinju otvorena je priestolnom besjedom knjaza Nikole. Novi ustav pozdravljen je s oduševljenjem u cieloj Crnoj gori. Knjazu Nikoh priredjene su velike ovacije. U priestolnom je go­voru knjaz rekao, da skupština ima izraditi zakon o ustavu, zatim zakon za organizaciju vojske, fi­nancija i bogoštovja i nastave. Knnstatovao je pod-puni sporazumak izmedj Muslima i pravoslavnih u Crnoj gori. Veliča Rusiju, kojoj da Crnagora na­kon Boga ima najviše da zahvali. Iztiče dobre pri­jateljske odnošaje s habsburžkom monarhijom i njezinim vladarem. Zatim je knjaz Nikola položio zakletvu na ustav i tim bi sjednica zaključena. U sjednici od 20 o. mj., započela je razprava o adresi na priestolnu besjedu.

Delegati iz ciele Bugarske obdržali su prvu sjednicu za podupiranje macedonskog pokreta. N a macedonskoj konferenciji u Sofiji prihvaćena je re-solucija za utonomiju Macedonije, za ograničenje samovolje turskih oblasti i za amnistiju macedon. Bugara. Izraženo je priznanje svim macedonskim pobornicima.

Medjunarodna je eskadra odputovala s Miti-lene. — I u Grčkoj ministarstvena je kriza u jeka. Teodonis je nakon audiencije kod kralja izjavio, da preuzhuljc sastav kabineta.

ITALIJA.

Ministarstvone na dnevnom su redu u . u Italiji. Fortisovo mi-

rikazalo jc svo : došlo do kri

s novine nazora

rilika stupaju, be

Našim predbrojnicima. J\ta koncu smo godi­ne, pa se još leđnom obraćamo na sve naše pred* brojnike, da se izvole sjetiti podmirbe svojih ra­čuna s našom upravom. U tu svrhu prilažemo im uz današnji broj poštarski CHEZ, da im posao o-lakotimo. - Starim našim predbrolnicima prepo-ručamo se za buduće, a rodoljube širom domovine pozivliemo, da podupru predplatom ovaj naš neza­visni list, koji će svedjer odlučno i odrješito bra­niti hrvatska prava i interese naroda našega.

Današnji broj. jer božični, izldtismo raznovr-stnim sastavcima, da naši čitaoci uz ]>olitičko "'•a-divo nadju i malko zabavna štiva. Dok cienimo, da smo im tim ugodili, nazivljem« od srca svima:

Čestit Božić!

Za telefonsku mrežu u Šibeniku, kako je po-

NASI DOPISI Split.

U 65. broju vašeg cieivjenog lista spomenuli i o razvitku ovoga grada. I doista, njegov

loložaj krasan. Svećenik Rukavina na izletu u Vlakarsku o odkriću Kaćićeva spomenika reče: di-

ravna Kaštela, Solin, pa čarobni Vranjic. Grehota lašinci ne pohadjaju češće ove krasne predjele domovinu mjesto da putuju u tudjinu i da se

• dive krajevima, koji daleko zaostaju za na-

na javnosti o tom i prozboriti. U nas dva (po nji-hovu četiri ) na 11,922 žitelja po lanjskom popisu, a u Sinju 21 viećnik na 2,605 d uša, — liep raz-mjeri To od trbuha kroji, a drugamo nigdj

težaci neuki, da

Da, vi i gjotlul

ivlju težake) za viećnik seljaci su neuki, jer im

gjotlukaro (tako

hrvatska nošnja, dok piačar sinjski, netom su se mučinom zaodje-nuli i poli

veo bi i h '

cmančili, odmah steko a kad tamo peškiraro i gjotlukaro pre-

jani misle: stavi klobuk na glavu pa sve neka je i šuplje pod njim

gledaj što si kamatuik, suložnik, >ijanac, razpikuća tad je klobuk na ), to ne smeta ništa, tad je klobuk na

•it će se i najkrupnije jaikoljine. ovliko u javnosti na ol ranu istine i po-

jmo T5jiSttirtlg^rii k braniti, pa gda vojom krikom i izkrivi i. TrUjani.

N E R E T V A I t f 8

I .

Tridc set i tri gumbarije pio ve K N iretvi mutnoj. Badovar i Petar

— Sve brže k jugu svjež ih goni vjetar.

U Ostrogu, Makronu i Rostoku

iko, k lek, 1 i drža vom i sa jednokrvnoi

braćom. Željezničke

lodnose morskih valova. Zapremaj spUtefc* polja je malen, a i ono

mlji&ta vlastništvo su raznih moralnih ostavština kao biskupije, sjemeništa, kaptola, javne dobrotvor-nosti, bratovštine pojedinih crkava, pak raznih sa-

Tu su svi najbolji položaji u blizini grada, a svi ti ne će da ustupe zemljište s razloga, da im to prieči obveza zadužbine,

m javno molimo posjeditelje pomenutih ze­malja, da uzmu u obzir boljak grada i da se ugle-daju u primjer državnog Demanija, koji je sve svoje poljske posjede prodao onima, koji su bili njegoV kmeti, primivši izplalu bud odmah bud u obroke Kad bi i presvietli biskup tako-uradio, pokazao bi

a ali je Rogovi tule: Neretvani! jaka oji ono- Sila se na nas dignu iz Mlets ka.

eto u- Gle, mrke čete na premcu vis oku! doticaja Hrvatski kralju, Miroslave die te, ìvelebit- Pomoć nam krati. Davori dai or! ne ć , putevi Otet nam djece i slobode sve ine, koji

Sve silno množtvo medj hridi mm vrvi

1603 odazvalo ustupnika, naši

Pi

shodnim, da namjes našem gradu tckoi

u za to svi oni, ko; o pitanje zanima, i koji hoće, da se tom mrcž :oriste, da prikažu ustmeno ih pismeno odnos olbe za predbrojbu ovdješnjem c. k. Poštarsl zojavnom uredu.

Operetno družtvo Bovi-Campeggi započimlji jestnom kazalištu „Mazzoleni" niz svojih preds . u ponedjeljak večer (na Božić) i to s operet

- I Gi tobro

Dobi Ì tužbe naroda, uklan

je ovo prvo pamtiti, odlazku. —

Zadovoljština nevino osudjenome. Pro tike u Kotoru, Melko Radulović, bio je god uapšen, jer obtužen za gnjusno zlodjelo. Nak

, i ako je on tvrdio s v e d j ^ d a je nov de osudjen od kotorskog tribunala na 5

K pripoznato it akademik k > obilježje, te su mu je u ime mi-

•ovino doznačeno još k tomu 4000 K godišnjih. Tuf.be. Iz Prvić-Luke primili smo više tužaba

iroti uč. Rustiji. Nismo ih htjeli objelodaniti radi shvatljivih razloga. Nu pošto gosp. Rustija zove u lomoć Bacbovu i)atcntu, oružnike iz Šibenika i Ve-

političkog komesara proti mirnih seljana a i to samo zato. jer ne može da trpi,

osta velikoj i širokoj ravnici izpred nje-zapjeva koja hrvatska pjesma, ili se tu valja. U silovani smo prekinuti iinik i

u javnost, preporukom starijoj školskoj upozori gosp. Rustiju, da uzalud ne

dica, r Prvić-I

vlasti.

dobro za učitelja Rustiju. F i n a n c i j s k o j v l a s t i n a z n a n j e . Prošle sriede

,,R foletto". - ,,n Duchino" nije se u Šibeniku

Crkva sv. Ane na grobištu bila je, kako do-znajemo, noćas od još nepoznatih zlikovaca okra-dena. Zlikovci su preko zida ušli u grobište, od tuda su ljestvam kroz prozor na kor, a odavle u crkvu. Na oltaru su razbili caklo pred slikom Gospe i okrali urese. Sakristiju su takodjer obašli i pred­mete porazbucali. Razbili su i veliku škrabicu i od-

Stvar je prijavljena sudu.

Ukrao vola. Paško Lovrič iz Miljevaca doveo je iz Drniša i prodao u Šibeniku ukradjena vola. Po redarstvu je isti bio uapšen, jer je u gradu u-krao jedan prsten. Tom prigodom je priznao, da je i prodana vola ukrao. Predan je sudu.

Radi falsificirane brzojavke odposlate u svoje doba sinjskome Sokolu bila je, kako javismo zave­dena iztraga. Do danas upravi ovdješnjeg Sokola, nije u stvari ništa priobćeno, pa se Čudimo, kako se 8 ovakovim pitanjem može toliko otezati. To ne smije da bude, ovakovo razvlačivanje ne da se ni-.

Umro je sinoć u mjestnoj pokraj, bolnici na­kon duge i težke bolesti Lovro Medin, porezni pristav, u 36. godini. Vječni mu pokoj !

Za ličnu dohodarinu. Do m a l o d a n a ima se obaviti izbor povjerenstva za odmjerivanje lične do-hodarine. Svi oni, koji pri tome izboru imaju pravo glasa, a kane sudjelovati, neka budu providjeni do­tičnom pozivnicom, a ako je nemaju ili ako su je izgubili, neka je ponovno zaištu kod kotarske po­rezne vlasti. Izbor je ovaj važan, pa na nj upozo-rujemo sve zanimanike, e da ne propuste zgodu, gdje mogu odlučiti, koja da' ih lica zastupaju u povjerenstvu, koje odmjerava ličnu dohodarinu.

Pattav odlazi navješćuju u jedan glas sve naše novine. Dakako, htjelo se da odjekne na da­leko i široko Polešničko pitanje, da se uzdrma po­ložaj čovjeka, koji je kao ravnatelj pošta i brzo­java bio toliko puta uzalud od javne štampe na­padnut radi njegove samovolje i nepoštivanja na­rodnih osjećaja. Da nije bilo Polešnika, Dalmacija bi bila još tko zna koliko dugo morala trpjeti * >-ra

proti njemu ustajala. Ne uklanjaju ga dakle iz Dal-

na 20 o mj. lesio se slučaj, k aji je mogao imati zle posljedice. — Pri dolazku, naime, parobrodića „Iniziatc re" u ^rvić Sepurinu p c podne okolo 3 '/„ sata, ob ila bil i je zaposjednut; od financij. paro-broda , Zadar " — „Iniziator' se uhvatio kraja 8 druge strane i uz veliku pogi )elj putnika i istog parobroc a, kuš ao je izkrcati dva , tri Prvičanca na kraj, nu morsk a struja već počel i prietiti parobrodu katastro om i s va sreća, što kapi tan, hitro zapovjedi „natrag' ! Tek rikrcala se trgovin-ska robf kao ostali putnici za Šepuriuu. Trgovinu i promet ne s mije priečiti ni r atni. ni financijski brod, jo i više, kad je to skopči mo i sa eventual-

Pr cdpost ivljena financijska Vlast sjegurno će kazniti 1 ahatoj kapetana, koji j e pristao uz njemu nepropis anu o balu.

U p a r l a m e n t u , kad je l>.i Dulibić izrekao go-vor o sj •diiijCnju. približio mu s e zastupnik Niemac

rekao?' ia je dan prije držao predavanje u obrt-ničkoj k omori, tc učinio više pr< dloga u pr i log D a l -maciji. / iko će Dalmacija da se odciepi od Austrije, onda sv 3ga to ja neće biti, reč i Giinter. Siti s m o već pr •dloga i obećanja ov o sto godina što Austrija Dalm ičijom vlada; pu tate nek se Dalmal-cija zdr iži s Hrvatskom i Sla vonijom, pak v a m netreba ništa za nju učiniti -- odgovori mu d r . Dulibić i drug ovi. Za govora bilo je čuti takodjer jednoga Niènte a: združite se svi

»sin ii* • T.ioTie nAfS

a kakva su roji! A odgovor gl asio j e . Liiepc neci,

aca napram n a m Hrvatim !

P o t r e s u Z a g r e b u na I H . o. mj. bio je h o r i -zontalan i valovit, koji se po sv oj prilici ne će p e -noviti. 1 rvi u darac u 11:18 s ati bio je najžešći; trajao j 9—1 0.sekunda. Iza njeg sliedila su j o š četiri m anja u darca. Za vrieme potresa barometar se sasm i uzne mirio. Noć je bih i vedra i mirna. \

Pc tres -je , kao što obično u Zagrebu, nastao uslied o irona, valjda uslied veb kili jesenskih kiša. Nije vje rojatne , da je potres vt lkaničke naravi.

0 \ om pr igodon* na strada' e su razne zgrade.

, , M . J e d i n s t v o " ustaje o i uvodnom mjestu proti ( rmen Sylvi, rumunjskoj kraljici pjesnikinji, da nijed an na pjesnik nebi SE no sudjelovati svo-jim ume tvorin. un u album, koji će joj biti predan na dar, jer da je ona naša nep rijateljica.

Iv 3 Vojnović i drugi ve ć se javiše, da će sudjelov ati, a adno ,,M. Jedinb tvo" povuklo rep i ostalo d uga n< >sa.

vao je najzad , u Šibeniku

Z a d r u ž b u s v . Girila i M e t o d a u I s t r i primilo je naše uredništvo od gg, Nike Skočića K 2 u počast blage smrti Perine Goldoni, a od gg. Ante Ventilerà i Frane Pasini-a K 3 i Vladimira Ku-liča K 2 mješte čestitaka o božičnim blagadanima i novoj godini, a od g. D.ra Mile Katića K 4 skup­ljene u prijateljskom družtvu. Prue izkazandi K 211:17. Ukupno K 224:17.

Napried za našu Istru !

NAŠE H UZO JA l h/J

PETROGHAD, 2 3 . U M o s k v i i V a r š a v i d a d o š e s e u š t r a j k o v a n j e s v i č i n o v n i c i , v a t r o g a s c i i ž e l j e z n i č a r i .

BUKAREŠT, 2 3 . Iz r a z n i h m j e s t a M a c 8 d o n i j e d o ­l a z e vi s t i o u g r o ž e n o m p o l o ž a j u r u m u n j s k i h k o n s u l a .

T i F L I S , 2 3 . U o v d j e š n j i m m e s a r n i c a m a b u k n u o j e p o ž a r .

RIM. 2 3 . M i n i s t r i R a v a , T i t t o n i 1 M a j o r a n a odb i l i s u s v o j e l l s t n l c e .

PETROGRAD, 2 3 . P o l o v i c a r u s k i h m i n i s t a r a p r e d a t i (Se o s t a v k u s t o b o ž n j e u m o r n o s t l u v r š e n j u s v o j e s l u ­ž b e . Z a p o č e t i obći š t r a j k n i j e u s p i o r a d i s l a b a o d a z i v a .

VAR8AVA. 2 3 . P o l j a c i s u n a s v o m e k o n g r e s u p r o ­g l a s i l i o r u ž a n i r a t n i o d p o r .

SOFIJA, 2 3 . M a ć e d o n s k i o d b o r o d l u č i o z a p o d j e t i b o r b u p r o t i s r b i m a i g r c i m a .

>vića, koji bi po tome P

i tada Dr. Ziliotto.