RVATSKA MISAO REDPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 14'—,

LUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO 1'20. — POJEDINI BROJ 10 PARA. — OGLASI PO CIJENIKU.

PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. =

- I Z L A Z I S V A K I D A N -: : : : T E L E F O N B R . 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 1 2 9 . 8 7 1 . ::

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. — VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK J O S I P D R E Z G A . - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = = = = = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J.

D. III. ŠIBENIK, ponedjeljak I. ožujka 1915. BR. 45. (275.)

Galicija i Karpati. B E Č , 2 7 veljače. Službeno

saopćuje:

Na poljsko-galicijskom frontu

stimice vodi se živahna arti-

ijska borba.

Na Karpatima općenita si-

ija je nepromijenjena. U od-

čku Tucholka-Wyszkow, bori-

se žestoko. Ovdje je bio p o ­

ni ruski napadaj na naše

žaje u dolini Opora, nakon

e borbe u blizini obiju stra-

a, odbiven uz težke gubitke

protivnika. Deveta finska

jeljačka pukovnija, koja je na-

'aj bila poduzela, ostavila je

bojnom polju 3 6 0 mrtvih, a

manje isto toliko ranjenih, do-

m smo mi zarobili 7 3 0 neozle-

djenih ljudi regimente.

Velikom žilavošću vodjeni

bojevi u jugoistočnoj Galiciji

traju dalje.

B E Č , 2 8 veljače. Službeno

se saopćuje:

U Poljskoj i u zapadnoj G a -

iji nije se ništa znatnoga d o -

dilo. Bilo je samo artiljerijske

rbe.

Na karpatskom frontu vodi

borba u prostoru kod W y s z -

wa, a isto tako i južno od

Dnjestra.

Položaj se zadnjih dana nije

promijenio.

U Rusiji. Isprainjenje prasznisza.

BERLIN, 27. veljače. Služ­beno se saopćuje:

Sjeverozapadno Grodna, apadno Lomze i južno od Praz-isza pridošle su nove ruske e, koje su prešle na napa-

i-Na Skrodi, južno od Kolna,

i smo zarobili 1.100 Rusa. BERLIN, 28 . veljače, Služ­

beno se saopćuje: Sjererozapadno Grodna

čer su nove ruske sile prodrle pred. Naš nasrtaj bacio je se natrag u prednje polo-

aje utvrde. U naše ruke palo je 1.800 zarobljenika.

Sjeverozadadno Ostrolanke bio je na Amulevu neprijatelj-

j napadaj odbiven.

Pred pretežitim neprija­teljskim silama, koje pridošle s juga i s istoka na Prasznisz, naše čete povukoše se u oko­liš sjeverno i zapadno ovog grada.

Sa francuskog ratišta. Njemački uspjesi.

BERLIN, 27. veljače. Službeno se saopćuje:

U Champagne Francuzi su ju­čer i danas u noći poduzeli po­novne napadaje jakim silama. Borba je na pojedinim mjestima još u toku, dočim je u ostalom napadaj odbiven!.

Sjeverno Verduna mi smo na­pali dio francuskih položaja. Boj još traje.

BERLIN, 28 . veljače- Službeno se saopćuje:

U Champagne protivnik je i jučer nastavio nasrtajima, koji su u podpunom opsegu bili odbi­ven!.

Južno od Malancourta mi smo na juriš osvojili neprijateljske po­ložaje, stojeće jedan za drugim. Zarobili smo 6 častnika i 250 voj­nika, četiri puščana stroja pala su nam u plijen.

Na zapadnom kraja Vogeza mi smo Francuze izbacili iz nji­hovih položaja, nakon žestoke borbe.

Kod Blamont-Bionville naš napadaj dopro je do linije Verdi-nal-Bremenll.

Istočno od Badonvillera i istočno od Cellesa protivnik je bio bačen natrag u širini od 2 0 kilometara i u duljini od 6 kilo­metara. Pokušaji neprijatelja, da opet dodje u posjed od nas osvo­jenih krajeva, nisu uspjeli te je protivnik imao pri tome velike gubitke.

torpedo-razarač u barskoj luci potonuo.

PARIZ, 2 8 . veljače. Službeno se saopćuje.:

Francuski torpedo-razarač ,,ba-gue", Koji je pratio transport op-sKrbe odredjen za Crnugoru, preK-sinoć u 9 i po sati nabasao je u barsKoj luci na minu i potonuo. Izgubljeno je 3 8 ljudi posade.

* Potonuli „Dague" imao je 730

tona sadržine, 78 m. dug, 7 9 širok, 2 9 dubok, sagradjen g. 1911. Plovio je brzinom od 32 milje. Posada broda iznosila je 120 ljudi.

CARIGRAD, 2 6 . veljače. Služ­beno se saopćuje:

Jučerašnjim bombardiranjem izvanjskih dardanejskjh utvrda neke točke bile su oštećene. Hi smo imali samo 5 mrtvih i 14 ranjenih.

Neprijateljska flota i danas je nastavila bombardiranje, ali po­slije podne povukla se izvan do­hvata vatre sa baterija na Sedil-bahru.

liji pa Iredentizam — dogma.

„Neue Freie Presse" donosi pod naslovom „Italija i trojni savez" čla­nak bivšeg ugarskog ministra Berze-viczva, u kojem se uz ostalo kaže, da držanje sadašnje talijanske vlade doduše ne daje povoda bojaznima, ali da talijansko javno mnijenje, u koliko se ono odrazuje u novinstvu i u koliko je došlo do izražaja u parlamentarnim- razpravama, izaziva zabrinutost u svakom iskrenom prija­telju trojnoga saveza. Nego Široki slojevi talijanskog pučanstva nisu za rat, bilo što je jedva dovršen afri-kanski rat, bilo što je u južnim po­krajinama Italije dosta bijede i ne­volje, i što Italija mora da čuva sve svoje materijalne sile. Ne zabrinjuje dakle toliko ratobornost Italije, koliko prosudjivanje odnošaja trojnog saveza, a osobito odnošaja prema Austro­ugarskoj. Iredentizam, o kojem se je držalo da je pokopan, postao je u zadnje vrijeme nekom vrsti dogme i to za Čudo samo obzirom na Talijane u našoj monarkiji. Osim toga jedno­stavno se ignorira opstanak trojnog saveza i kaže, da su samo politički interesi Italije odlučni.

Ne samo da se zaboravlja na postojeće obveze i ugovore, nego ti ugovori nisu kadri niti da zaštite od navale saveznika. Pisac drži, da se ovdje ne radi toliko o kakovom tali­janskom makijavelizmu, nego o nekoj vrsti slijepog impresionizma. Pretje-ravaju se tobože grijesi, što ih je mo-narkija zadnjih godina počinila proti Italiji. Nameće se pitanje, da li su ove optužbe opravdane, bi li Italija pred godinu i pol obnovila s nama savez. Kao da to nije dosta, dvoji se u našu životnu sposobnost. Kaže se, da je naša država mozaik koji ide u susret raspadu. Ti ljudi, a to nisu svi Talijani, zaboravljaju, da je malo država u Evropi, koje ne bi imale nutarnjih opreka. Dosta je spomenuti Englesku, Belgiju, Švajcarsku, Rusiju. Oiolitti je nedavno opominjao Tali­jane, da se u politici ne dadu zavesti sentimentalnošću. Impresionizam, o kojem pisac govori, nije ništa drugo, nego neka vrst političke sentimental­nosti.

Pisac se nada, da će si u Italiji prokrčiti put zdravi realizam i da će se imati pred očima u prvom redu

oni veliki pomorski i kolonijalni in­teresi zemlje, glede kojih se Italija najlaglje može sporazumiti sa svojim sadašnjim saveznicima.

Nutarnji nemir!.

Kako „Berliner Tageblatt* javlja iz Rima, talijansko se je ministarsko vieće u prvom redu bavilo obširno najnovijim skupštinama, koje su se prošle nedjelje obdržavale u čitavoj zemlji. I u vladinim krugovima pre­vladava mnienje, da je odnošaj izme-dju pristaša neutralnosti i interven­cije postao veoma pogibeljan. Me-djutim u ministarskom vijeću prevla­dava mišljenje, da su incidenti, koji su se dogodili prošle nedjelje, na­stali uslied okolnosti, koje nisu pod uplivom i kontrolom vlade. Uza sve to vlada će morati poduzeti odlučnije korake, da uzmogne dominirati nad javnim mnienjem.

Seljačka pobuna.

„Avanti" javlja iz Sepolcra, da je 200 seljaka demonstriralo pred viećnicom i zahtievalo, da se ciene žitu snize. Carabinieri pucali su na seljake, te jednoga usmrtili.

Krvavi nemiri u Kalabriji.

Dne 26. ov. mj. u Reggio Emi­lija, inicijativom nacijonalističke grupe, držala se skupština, na kojoj je imao govoriti zastupnik Battisti izTrentina, dakle austrijski državljanin.

Prije nego što su došli u kaza­lište pozvanici, ovo se je napunilo sa neprijateljski raspoloženom masom, čije je držanje brzo postalo pogibelj­nim. Pozvana vojska bila je doče­kana kamenjem, te je više karabiniera ranjeno. Ovi su pucali, te su dvije osobe ubijene, a više ranjeno.

Obzirom na medjunarodni polo­žaj ministarsko viječe je zaključilo da prefekti moraju zabraniti sve skupštine i sve iskaze koji bi mogli biti pogi­beljni za javni red.

Izjave Salandre. U komori je ministar-predsjednik

Salandra odgovorio na upite o do-gogjajima u Reggio d*Emilia i u po­gledu zabrane skupština" što je odre­dilo Ministarsko Vijeće, pa je izjavio, da preduzeta mjera ide jedino za tim, da spriječi da staro nečasno srestvo za vrijenje gradjanskog rata ne truje talijansku dušu i da se obrani zemlja od svakog nezdravog inostranog uti-caja. On ne zna, da li će narod mo­rati da ide u rat ili neće; ali onog dana, kad bude pozvan, narod će jednodušno izvršiti zapovijed domo­vine i kralja.

SREDNJOEUROPSKE ¡ ¡ 1 1 DRŽAVE. Prvak njemačke kaznenopravne nauke

Fr. Liszt objelodanio je jednu broširir, u kojoj piše o konstelaciji Evrope nakon rata, držeći se predpostavke, da će Njemačka i Austrija biti pobjednice.

I nakon svog poraza — veli Liszt — Rusija i Engleska ostaju svjetske države, prva sa područjem od 22 milijuna četvornih kilometara i 180 milijuna ljudi, druga sa

područjem od 33 milijuna četvornih kilo­metara i 400 milijuna stanovnika. Kao treća Svjetska vlast dolaze Sjedinjene Američlće Države, dočim Njemačka sa 3 milijuna če­tvornih kilometara i 81 milijun stanovnika to nije.

Da bude ravnovjesje, Liszt bi htio u prvome redu tijesan savez izmedju Njema­čke i Austrije, a onda da ove sa 4 milijuna četv. mlm. i 120 milijuna ljudi budu središte za srednjoevropsku kristalizaciju, to jest za čitavo područje od Sjevernog mora do Sre­dozemnoga. Prama tome imale bi Nizozem­ska, tri Skandinavske države, Švicarska, Italija, balkanski poluotok i Turska sačinja­vati skupa sa Njemačkom (koja bi bila po­većana sa Belgijom) i Austrijom srednjo­evropske savezne države, koje bi imale područje od 8 milijuna četv. kim. i 200 mi­lijuna ljudi.

čini nam se, da je od njemačkog na-učenjaka ovo nešto odviše pjesnički.

Magjarske distonacije. „Slovenski Dnevnik", glasilo u-

garskih Slovaka koje izlazi u Pešti, javlja, da slovački listovi u Ugarskoj nesmiju odsele priopćivati nikakvih članaka ili izvadaka iz čeških listova u jeziku češkom, nego da moraju po oblastnoj odredbi odnosne sastavke prevadjati na slovački jezik.

Kada znamo, da su češki i slo­vački jezik dva narječa jednoga te istoga jezika, onda je ova odredba od Magjara previše glupa, a za današnje prilike izazovna i pogibeljna.

KRONIKA. „Fremdenblatt" prima od svog ratnog

dopisnika, da Nijemci računaju sa zauze­ćem Varšave kao sa utvrdjenom točkom stratežkog programa.

Iz Berna javljaju, da su kod Besan-^ona stigli veliki engleski transporti, od ka­kvih 100.000 ljudi. Nove čete, pojačane sa transportima iz Egipta dolaze svaki dan.

•

* * Lozinka je sada u Rusiji: . C a r i g r a d

i l i Ni k o l a j HI.!" Prohtjevi ruski za istoč­nom Pruskom, Poznanjskom i Galicijom jenjaju, te je sada jedini cil j : Carigrad. Ka­da Nikolaj II. toga ne bi htio ili ne bi bio kadar učiniti, biti će svrgnut, a na njegovo mjesto doći će generalissimus Nikolaj Ni-kolajević kao Nikolaj III. * * *

Dopisnik londonskog „Daily Mail-a" javlja iz Beograda: Beograd jo kombardi-ran osobito žestoko dne 17. o. m. osobito podne. Mnogo je osoba usmrćeno, bezbroj je ranjenih i mnoge su kuće razorene. Više je taneta palo u neposrednoj blizini kraljev­ske palače, gdje su prouzročila veliku štetu.

*

* • „Neue Freie Presse" dobiva iz Lon­

dona: Bomaardiranje Dardanella označuju ovdje kano momentano najbolju mjeru pro­tiv blokade engleske obale. Općenito misle da su operacije protiv Dardanella poslja-dica zadnjih pregovaranja izmedju savez­nika.

Londonski „Times" piše, da se napa­daj na Dardanelle mora provesti i to do zadnjeg rezultata pod svaku cijenu. Cari­grad se mora predat] ili mora biti nništen,

ovog grada dokrajčiti klimavo i neutralnih država.

U ( aiiz je stiglo mnogo porodica, i uteklo iz Reimsa, koji je u plamc-

ovijedaju da je tokom bombardo-bijeno i oko 200 civilista. Sve su

5to vode iz Reimsa u Pariz, poplav­ne porodicama, što na kolima bježe, lajući sobom tek najnužnije stvari.

Sofijski „Dnevnik" javlja iz diplomat-:ih krugova; Koncem je prosinca priop­

ćio ruski glavni stožer ruskoj vladi, da je z stratcgičkih obzira nužno, da pol mili-una ruskih četa pošalju preko Rumunjske u Srbiju, da odanle poduzmu snažnu ofen-ivu protiv austrijske vojske. Te su čete avodiio bile već na rumunjskoj granici i lakupljcne.

* * Pariški „Matin" javlja, da Francuska

teškom brigom prati dogodjaje u istočnoj Aziji. Ne može se više tajiti, da Japan spre­ma izvanredne ratne pripreme protiv Japana.

Svaki kuće gospodar izjavit će na jednome arku, koliko žitija i brašna ima. Čitava zaliha ostavit će se za kućnu porabu, ali ima trajati do odredjenog roka, računajuć 240 grama brašna ili 300 grama žita po osobi. 1 novorodjenče računa se kao jedna osoba.

Nastane li sumnja, da jc tko što za­tajio, povest će se pretraga, te će dotični biti kažnjen težkom novčanom globom, a zaliha će mu se zaplijeniti.

Izgubljeno. Jučer u jutro jedna je o-soba izgubila novčarku sa preko 20 kruna. Onaj koji je našao umoljava se, da izvoli predati našemu uredničtvu ili redarstvenom povjereničtvu i primiti će primjerenu na­gradu.

Proda je se kuća u Varošu na lije­pom položaju sa bašćom. Upitati se kod vlastnika Tome Colomba. 1—1

Domaće vijesti. Nema saziva hrvatskog sabora .

Meke novine bile su javile, da je predsje-dničtvo hrvatskog sabora iz Zagreba po­duzelo na nadležnom mjestu korake, da se hrvatski sabor sazove najkasnije u svibnju. Saziv da je potreban djelomično radi voti-ranja indemniteta, a u glavnom radi toga, ito u lipnju iztiče rok financijalnog provi­

zorija sklopljenog g. 1914. Obzirom na sa-danje prilike da će se pitanje riešiti mjesto novim paktom sa provizorijem.

Medjutim službeno se vijest o sazivu démentira, a istodobno isključuje se da bi

Banovini moglo doći do izvanzakonskog stanja.

Raniji zakl jučak Škola. U mjeroda­vnim krugovima bave se mišlju, da sve škole zaključe svoju godinu već koncem svibnja, obzirom na iznimna ratna vremena ;ao i iz zdravstvenih razloga.

Prol jetne poljske radnje \ Škola. Na osnovu odnosne odredbe Ministarstva nastave naregjeno je školama, da na polju, gdje se osjeti nedostatak radnika za pro­ljetne radnje, imaju se sasvim posvetiti po-jodjelstvu. Da se školskoj djeci olakoti posao, udjeljuje im se ne samo oprost od pohagjanja škole i eventualno ograničenje nauke za vrijeme dok bude od njih potreba, nego, gdje bude prijeko nužno, škola će se i prije roka zatvoriti.

Doprinosi Pol j ica u ratne svrhe. U brojevima od petka i od subote priop­ćeni doprinosi Poljica u ratne svrhe odnose se samo na doprinose koji su bili privedeni svojoj svrsi preko općine, dočim nisu tu uzeti u obzir doprinosi koji su bili poslani preko drugih naslova.

JOSIP ZAMObA ovlašteni dekorativni sl ikar :-: U ŠIBENIKU :-:

Bivši više godina u Trstu nalazi se sada već godinu dana u svom rodnom mjestu Šibeniku, gdje je radio kod raznih tvornica i pri­vatnih radnja te kod Pomorskog Okružnog Zapoviedničtva.

Preuzima svakovrstnu radnju uz vrlo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i rad­nje i izvan Šibenika bez povišice cijene. Dosta je obavijestit ga jednom otvorenom dopisnicom na gore naznačenu adresu.

Preuzima važne slikarske radnje po crkvama, kazalištima. r

Remington Standard Jedan pisaćih milijun 1 m

strojeva = u porabi. =

Model X 1 XI.

s :: BEZ KONKURENCIJE :: ::

Podpuno

amerikansko pokućstvo

6 1 0 G 0 N S R 1 1 Co. - TRST Piazza della Borsa No. 14 I kat

Telefon br . 17-70.

HRVATSKE ZADRUŽNE

TISKARE U ŠIBENIKU ::

U. z. 8 . o. j . (Dr. ANTE DUL1B1Ć 1 DRUG).

UVEZUJE DUGOTRAJNO 1 SOLIDNO SVAKE VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE, MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-: CIENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA :-: :-: I SOLIDNA. :-: :-:

MODE SALON

M a r i l a Dundić - ŠIBENIK -

Daje na znanje da ima veliki izbor šešira i nakita najnovije vrsti za gospodje i gospodjice. Novosti za zim­sku saisonu.

Prima popravke uz na j ­umjerenije cijene.

17"

immimmiimcmLwŒD

Grad i okolica. Proces proti Dinku Sirovicu. U su-

botu je pred okružnim Sudom provedena kaznena rasprava proti Dinku Sirovici radi jedne pjesme. Bio je osudjen zbog pre-stupka po § § 305 i 302 na osam mjeseci strogog zatvora. Državni odvjetnik uložio jc ništovnu žaobu radi kvalifikacije.

Popisivanje zal iha, žit i ja i braSna započelo je danas u cijelom kotaru. Popi­sivanje obavljaju naročiti pouzdanici, koji to vrše kao počastnu službu.

LU

Û < CC : N

VELIKA ZLATARIjA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka :-: ŠIBENIK. :-: Kupuje staro zlato i srebro

uz najpovoljnije cijene.

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom polju morati ćeš pognojiti svoje usjeve, vinograde, masline, voćna stabla i t. d. sa

40° | 0 Kalijevom soli ili kainitom 15-16°|0 Kalciumcianamidom 16-21 °|0 Thomasovom drozgom

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-manicima dijeli poučne knjižice o uporabi gnjojiva za sve kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.

Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke, kao jedini i glavni zastupatelj i razpaćavaoc, i to prama uvjetima postavljenim od tvornica

GRUBIšlĆ & Comp. :-: Šibenik. (brzojavni naslov GRUBARES — telefon br. 56).

praùiiiinDiiiiiDicmûii

Naslov za b r z o j a v e : J A D R A N S K A " .

CENTRALA U TRSTU Via della Cassa di Risparmio 5

(Vlastita kuća).

PODRUŽNICE: Dubrovnik - Kotor Ljubl jana — Metković — Opatiji Šibenik — Spljet — Zadar.

Kuponi založnica Zemljišno ve- / resijskog zavoda Kraljevine

su D a l m a c i j e plativi kao i uvučene založ nice unovčuju kod

3adpansKe Banke u Trstu i svih ^ njezinih po družniea. . - ^

4

Uložne knjižice. — Pohrana i administracija

vrijednosnih papira. — Ku­poprodaja tuzemnih i inozem­

nih vrijednosnih papira, te de­viza i valuta. — Osiguravanje efe-

kata proti gubitku na tečaju vučenju. — Žiro računi i tekući računi.

Unovčivanje mjenica, dokumenata, odre­zaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kre­

ditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. — Pre­dujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice

srećke, robu (Warrants), brodove itd. - Gradjevne vjeres. Pre t inc i (Safes ) za čuvanje vriednota u čel ičnoj

sobi (Tresor ) s a posebnim ključevima za kli jente, u kojim se pretincama može držati svakovrsne vri jednosti

• • • • • • • • • • • •

P. T. Častimo se staviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:

: - : PRVA SPLITSKA :•:

r e g i s t r i r a n a n a o g r a n i č e n o j a m č e n j e U SPLITU. .-. .\

Zadruga obavlja svakovrstue kle­sarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena iz vrstni m radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku naručbu brzo i tačno iz­vršiti na podpuno zadovoljstvo gg. naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve upute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom občinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju po­časte svojim cijenjenim naručbama.

UPRAVA.

PIO TERZANOVIĆ trgovac - ŠIBENIK V E L I K A Z A L I H A

B r

Rukotvorina, odiela, cipela Stofe vunene i pamučne za muška odiela, pamučnih svakovrstnih mreža,

= galice, sumpora, gume prve svjetske tvornice, štrcaljka Iflermorrel Non plus • ultra sumporača ..Torpedo i noževa za navrčanie „Kunde"