PREDAVANJE 1PREDAVANJE 1ŠŠto je geologijato je geologija

Postanak i konstitucija ZemljePostanak i konstitucija ZemljeStijeneStijene

Literatura:Literatura:HerakHerak, M. : Geologija, 1984, , M. : Geologija, 1984, ŠŠkolska kolska knjigaknjigaMarjanacMarjanac, T.: Zbirka zadataka iz , T.: Zbirka zadataka iz fizifiziččke (opke (općće) geologije, 1999.e) geologije, 1999.TiTiššljarljar, J. : , J. : SedimentologijaSedimentologija klastiklastiččnihnihi i silicijskihsilicijskih talotaložžina, IGI Zagreb, 2004ina, IGI Zagreb, 2004TiTiššljarljar, J.: , J.: SedimentologijaSedimentologija karbonata karbonata i i evaporitaevaporita, IGI Zagreb, 2001 , IGI Zagreb, 2001

ŠŠto je geologija?to je geologija?Znanost o građiZnanost o građi, dinamici i razvitku Zemlje., dinamici i razvitku Zemlje.3 osnovne tematske skupine:3 osnovne tematske skupine:

--OpOpćća geologijaa geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje bavi se strukturom i dinamikom Zemlje kao cjeline. Mokao cjeline. Možže se podijeliti na Geodinamiku e se podijeliti na Geodinamiku (obuhva(obuhvaćća procese koji djeluju u Zemljinoj a procese koji djeluju u Zemljinoj unutraunutraššnjosti i na povrnjosti i na površšini), ini), PetrologijuPetrologiju, , SedimentologijuSedimentologiju, Mineralogiju, Tektoniku , Mineralogiju, Tektoniku ((GeotektonikuGeotektoniku) i Geomorfologiju.) i Geomorfologiju.

--StratigrafskaStratigrafska geologijageologija daje prikaz glavnih stupnjeva daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje od njezina postanka kao samostalnog razvitka Zemlje od njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela pa do danas. Obuhvasvemirskog tijela pa do danas. Obuhvaćća a litostratigrafijulitostratigrafiju, , biostratigrafijubiostratigrafiju, , paleogeografijupaleogeografiju..

--Regionalna geologijaRegionalna geologija rasrasččlanjujelanjuje Zemlju na pojedine Zemlju na pojedine regije: kontinente, oceane, gorske sustave, regije: kontinente, oceane, gorske sustave, orudnjenjaorudnjenjaitd.itd.

Geologija je povezana s fizikom, kemijom, biologijom i Geologija je povezana s fizikom, kemijom, biologijom i geografijom.geografijom.

POSTANAK ZEMLJE U POSTANAK ZEMLJE U SUNSUNČČEVOM SUSTAVUEVOM SUSTAVU

NebularnaNebularna hipoteza (I. hipoteza (I. KantKant) ) --Sunce i njegovi planeti nastali istodobno iz Sunce i njegovi planeti nastali istodobno iz nebulenebule

(tvari (tvari iz međuzvjezdanog prostoraiz međuzvjezdanog prostora))--SunSunččev sustav je golema ev sustav je golema nebulanebula, koja je vlastitom , koja je vlastitom

gravitacijom i rotacijom postajala sve gravitacijom i rotacijom postajala sve plosnatijom, srediplosnatijom, središšnja masa se je stisnula a nja masa se je stisnula a vanjska postala prsten.vanjska postala prsten.

--postupak se je ponavljao sve dok nisu nastali postupak se je ponavljao sve dok nisu nastali Sunce, te svi planeti i sateliti. Sunce je Sunce, te svi planeti i sateliti. Sunce je oblikovano iz sredioblikovano iz središšnje mase a planeti i sateliti od nje mase a planeti i sateliti od otkinutih dijelova. otkinutih dijelova.

PlanetezimalnaPlanetezimalna hipoteza (R.T. hipoteza (R.T. ChamberlainChamberlain i F.R. i F.R. MoultonMoulton))--hipoteza zamihipoteza zamiššlja mogulja mogućći događaj u svemiru nakon i događaj u svemiru nakon

formiranja Sunca.formiranja Sunca.--Sunce se je sastalo s određenom zvijezdomSunce se je sastalo s određenom zvijezdom, pri , pri ččemu su emu su

nastale zbog gravitacijskog privlanastale zbog gravitacijskog privlaččenja zvijezde u prolazu enja zvijezde u prolazu izboizboččine na Suncu do udaljenosti danaine na Suncu do udaljenosti današšnjih planeta.njih planeta.

--te krakove je vukla prolazete krakove je vukla prolazećća zvijezda,a zvijezda, a iz njih su hlađenjem a iz njih su hlađenjem nastale nastale ččvrste vrste ččestice, estice, planetezimaleplanetezimale, koje su se skupljale i , koje su se skupljale i stvarale planete.stvarale planete.

PlimskaPlimska hipoteza (J.hipoteza (J.JeansJeans i H. i H. JeffreysJeffreys) ) predlopredložžena kao varijanta ena kao varijanta planetezimalneplanetezimalne hipotezehipoteze

--Zvijezda u prolazu je otkinula dio SunZvijezda u prolazu je otkinula dio Sunččeve eve plinovite materije, ali je nije u potpunosti plinovite materije, ali je nije u potpunosti privukla.privukla.

--Materija se je zguMaterija se je zguššnjavala i raspala u dijelove od njavala i raspala u dijelove od kojih su stvoreni danakojih su stvoreni današšnji planeti i satelitinji planeti i sateliti

Hipoteza SunHipoteza Sunččeva blizanca (R.A. eva blizanca (R.A. LyttletonLyttleton) ) pretpostavlja da je danapretpostavlja da je današšnje Sunce imalo nje Sunce imalo blizanca, kojeg je odvukla zvijezda u prolazu, ali blizanca, kojeg je odvukla zvijezda u prolazu, ali nije privukla, pa je ostao u sferi djelovanja nije privukla, pa je ostao u sferi djelovanja Sunca, te su od blizanca nastali danaSunca, te su od blizanca nastali današšnji planeti.nji planeti.Po drugoj pretpostavci zvijezda Po drugoj pretpostavci zvijezda ––blizanac je blizanac je dodožživjela eksploziju tipa ivjela eksploziju tipa supernovesupernove, a iz njezine , a iz njezine materije su nastali planeti.materije su nastali planeti.

GlobularnaGlobularna hipoteza (F. hipoteza (F. WhippleWhipple) za polazi) za polaziššte ima te ima globuleglobule tjtj neprozineneprozine i okrugle nakupine u i okrugle nakupine u svemiru.svemiru.

--hladni oblaci hladni oblaci globulaglobula se skupljaju zbog gravitacije, se skupljaju zbog gravitacije, te se smatra da su te se smatra da su globuleglobule zapravo zvijezde u zapravo zvijezde u nastajanju a oblikuju se od međuzvjezdanog nastajanju a oblikuju se od međuzvjezdanog plina i praplina i praššine.ine.

--utjecajem vlastite privlautjecajem vlastite privlaččne sile materija se ne sile materija se komprimira uz porast temperature sve do komprimira uz porast temperature sve do popoččetka nuklearnih reakcija, koje daju stalnu etka nuklearnih reakcija, koje daju stalnu opskrbu toplinom i svjetloopskrbu toplinom i svjetloššćću koja se isijava u u koja se isijava u prostor.prostor.

--zvijezda zavrzvijezda završšava svoj ava svoj žživot kroz eksploziju tipa ivot kroz eksploziju tipa supernovesupernove..

ProtoplanetskaProtoplanetska hipoteza hipoteza (G. (G. KuiperKuiper) t) također akođer polazi od polazi od globulaglobula..

--Sunce je mnogo mlađe Sunce je mnogo mlađe nego nanego našša galaksija kao a galaksija kao cjelina, a nastalo je prije cjelina, a nastalo je prije 5 milijardi godina.5 milijardi godina.

--od od globulaglobula se stezanjem i se stezanjem i rotiranjem formirao disk, rotiranjem formirao disk, mijemiješšanjem i sudaranjem anjem i sudaranjem ččestica u disku nastao je estica u disku nastao je sustav vrtloga, pri sustav vrtloga, pri ččemu emu je svaki vrtlog ishodije svaki vrtlog ishodiššte te za planetu ili satelit.za planetu ili satelit.

KometiKometi--nakupine leda i mineralnih nakupine leda i mineralnih ččestica, estica, oblikovani u vanjskim dijelovima oblikovani u vanjskim dijelovima globulaglobulaMjesecMjesec-- tri teorije:(tri teorije:(1) oblikovan kao samostalno 1) oblikovan kao samostalno tijelo tijelo kojkoj je Zemlja naknadno je Zemlja naknadno ““zarobilazarobila”” u svoju u svoju orbitu; (2) Zemlja i Mjesec su rasli iz iste orbitu; (2) Zemlja i Mjesec su rasli iz iste globuleglobule pa stoga među njima postoji gravitacijska pa stoga među njima postoji gravitacijska povezanost; (3) Mjesec je nastao iz Zemljina povezanost; (3) Mjesec je nastao iz Zemljina plaplaššta odmah po formiranju njezine jezgre.ta odmah po formiranju njezine jezgre.SunSunččev sustavev sustav-- u srediu središštu je Sunce a planeti se tu je Sunce a planeti se mogu svrstati u dvije skupine:mogu svrstati u dvije skupine:

--unutraunutraššnji (nji (terestriterestriččkiki) planeti:) planeti: Merkur, Merkur, Venera, Zemlja i MarsVenera, Zemlja i Mars

--udaljeni (veliki) planeti:udaljeni (veliki) planeti: Jupiter, Saturn, Uran, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Neptun i PlutonPluton..

U podruU područčju između Marsa i Jupitera postoji mnoju između Marsa i Jupitera postoji mnošštvo tvo asteroida za koje se smatra da su materija asteroida za koje se smatra da su materija neformiranog planeta, tj. neformiranog planeta, tj. planetezimaleplanetezimale zaostale zaostale nakon formiranja Zemlje.nakon formiranja Zemlje.

MeteoritiMeteoriti-- svemirskog podrijetla, stalno svemirskog podrijetla, stalno padaju na Zemlju i glavni su izvor padaju na Zemlju i glavni su izvor spoznaja o svemiru.spoznaja o svemiru.SideritiSideriti ((žželjezni meteoriti) 98% slitine eljezni meteoriti) 98% slitine žželjezaeljezaSiderolitiSideroliti (kameno(kameno--žželjezni meteoriti) eljezni meteoriti) 50% slitine nikla50% slitine nikla--žželjeza i 50% silikatieljeza i 50% silikatiAerolitiAeroliti (kameni meteoriti) dijele se u (kameni meteoriti) dijele se u hondritehondrite (sadr(sadržže e hondrehondre, mala zaobljena , mala zaobljena tijela tijela olivinaolivina i i piroksenapiroksena) i ) i ahondriteahondrite(nemaju (nemaju hondrehondre))Među meteoritima najvaMeđu meteoritima najvažžniji su niji su hondrittihondritti, , koji predstavljaju 82% svih meteora koji koji predstavljaju 82% svih meteora koji padnu na Zemlju.padnu na Zemlju.

OPOPĆĆA KONSTITUCIJA ZEMLJEA KONSTITUCIJA ZEMLJELupinastLupinast građa građaDva diskontinuiteta: (1) Dva diskontinuiteta: (1) MohoroviMohoroviččiiććevev koji određuje granicu koji određuje granicu između kore i plaizmeđu kore i plaššta i (2) ta i (2) WeichertWeichert--GutenbergovGutenbergov diskontinuitet diskontinuitet koji obiljekoji obilježžava granicu između donjeg plaava granicu između donjeg plaššta (ta (mezosferamezosfera) i jezgre ) i jezgre ((barisferebarisfere))JezgraJezgra--pretpostavlja se da je izgrađena od pretpostavlja se da je izgrađena od žželjeza i nikla. Dijeli se eljeza i nikla. Dijeli se na unutrana unutraššnju koja je nju koja je ččvrsta i vrsta i žželjezovitaeljezovita i sei sežže do 5080 km. e do 5080 km. Vanjska jezgra je vjerojatno tekuVanjska jezgra je vjerojatno tekućća masa s a masa s konvekcijskimkonvekcijskimgibanjem.gibanjem.PlaPlašštt--sastoji se od tri sfere ili lupine:sastoji se od tri sfere ili lupine:

--donji pladonji plašštt ((mezosferamezosfera) se) sežže do 1000 km dubine i heterogenog je e do 1000 km dubine i heterogenog je sastava.sastava.

--srednji plasrednji plašštt ((astenosferaastenosfera) se) sežže od 1000 do 400 km dubine i e od 1000 do 400 km dubine i karakteriziran je karakteriziran je konvekcijskimkonvekcijskim gibanjem.gibanjem.

--gornji plagornji plašštt smjesmješšten je između ten je između astenosfereastenosfere i kore. Stjenovit je i i kore. Stjenovit je i sastoji se od sastoji se od ultrabaziultrabaziččnihnih stijena (stijena (eklogiteklogit s s piroksenompiroksenom i i granatom; granatom; peridotitperidotit s s olivinomolivinom i i piroksenompiroksenom))

--gornji plagornji plaššt s korom t s korom ččini stjenovitu cjelinu koja se naziva ini stjenovitu cjelinu koja se naziva litosferalitosfera..

Lupinu Lupinu litosferelitosfere ččini kora koja je prosjeini kora koja je prosječčno no debela 40 km na kontinentima i 10debela 40 km na kontinentima i 10--12 km ispod 12 km ispod oceana. oceana. Predstavlja krajnji vidljivi rezultat diferencijacije Predstavlja krajnji vidljivi rezultat diferencijacije Zemlje.Zemlje.Razlikujemo Razlikujemo kontinentalnu, granitnukontinentalnu, granitnu ili ili SiAlSiAlkoru, te koru, te oceansku, oceansku, bazaltnubazaltnu ili ili SSiMaiMa koru.koru.

MINERALI I STIJENE ZEMLJINE MINERALI I STIJENE ZEMLJINE KOREKORE

MineraliMinerali--osnovni sastojci stijena koje izgrađuju Zemljinu osnovni sastojci stijena koje izgrađuju Zemljinu litosferulitosferu. . ProuProuččava ih ava ih MineralogijaMineralogija..NajvaNajvažžnije minerale dijelimo na silikatne, okside, nije minerale dijelimo na silikatne, okside, hidroksidehidrokside i i karbonate.karbonate.

--SilikatiSilikati-- izgrađuju vi izgrađuju višše od 75% e od 75% litosferelitosfere. I. Izgrađeni su od tetraedara zgrađeni su od tetraedara SiOSiO4 4 koji mogu biti povezani prostorno, plokoji mogu biti povezani prostorno, ploššno i lanno i lanččasto.asto.

--prostorno: najvaprostorno: najvažžniji su niji su plagoklasiplagoklasi s nizom od s nizom od albitaalbita Na(AlSiNa(AlSi33OO88) do ) do anortitaanortita CaCa(Al(Al22SiSi22OO88), te ), te ortoklaortokla, , mikroklinmikroklin i i sanidinsanidin..

--ploploššni: odlikuju se kalavoni: odlikuju se kalavoššćću. Najpoznatiji su tinjci (u. Najpoznatiji su tinjci (muskovitmuskovit, , biotitbiotit, , serpentinserpentin), ), milovkamilovka ili talk, te minerali glina.ili talk, te minerali glina.

--lanlanččani: ani: jednostrukijednostruki piroksenipirokseni ((augitaugit, , enstatitenstatit, , hiperstenhipersten, , diopsiddiopsid))dvostrukidvostruki amfiboliamfiboli ((tremolittremolit, , aktinolitaktinolit, , hornblendahornblenda))

--slobodni tetraedri: slobodni tetraedri: olivinolivin, , distendisten, , andaluzitandaluzit,granati i ,granati i cirkonicirkoni..

Oksidi i Oksidi i hidroksidihidroksidi-- najvanajvažžniji je niji je kvarc ili kremen SiOkvarc ili kremen SiO22, , ččiji je iji je masenimaseniudio u udio u litosferilitosferi 12%. Uz njega va12%. Uz njega važžni ni su hematit Fesu hematit Fe22OO33, magnetit Fe, magnetit Fe33OO44, , limonit Felimonit Fe22OO33 x nHx nH22O, te O, te hidroksidihidroksidialuminija, koji se javljaju u boksitu aluminija, koji se javljaju u boksitu ((bemitbemit AlOOH, AlOOH, sporoggelitsporoggelit AlAl22OO33 x x HH22O i O i hidralgilithidralgilit Al(OH)Al(OH)33. .

KarbonatiKarbonati--najnajččeeššćći su kalcit CaCOi su kalcit CaCO33 i i dolomit CaCOdolomit CaCO33 ––MgCOMgCO33, a od ostalih , a od ostalih halithalit NaClNaCl, , anhidritanhidrit CaSOCaSO44, gips ili , gips ili sadrasadra CaSOCaSO44 x 2Hx 2H22O.O.

--Fosilni ostaci se najFosilni ostaci se najččeeššćće sae saččuvaju u uvaju u karbonatnim naslagama.karbonatnim naslagama.

STIJENESTIJENESastoje se od jednog ili viSastoje se od jednog ili višše e minerala, odnosno mogu bit minerala, odnosno mogu bit monomineralnemonomineralne iliili polimineralnepolimineralne..IstraIstražžvanjemvanjem i klasifikacijom stijena i klasifikacijom stijena bavi se bavi se PetrologijaPetrologija..Stijene se dijele ma Stijene se dijele ma magmatkemagmatke, , sedimentne (talosedimentne (taložžne) i metamorfne ne) i metamorfne ((izmjenjeneizmjenjene))

MagmatskeMagmatske stijenestijeneDijele se na (1) Dijele se na (1) intruzivneintruzivne ((plutonskeplutonske) ) , nastale , nastale kristalizacijom magme kristalizacijom magme u dubljim dijelovima u dubljim dijelovima litosferelitosfere i (2) i (2) efuzivneefuzivne(povr(površšinske) nastinske) nastale ale hlađenjem magme na hlađenjem magme na Zemljinoj povrZemljinoj površšini. ini. Prijelazne su Prijelazne su žžiiččnene ili ili žžilneilne stijene.stijene.Klasificiraju se na Klasificiraju se na osnovu svoje kiselosti osnovu svoje kiselosti tj. o kolitj. o količčini SiOini SiO22 u u stijeni.stijeni.KiseleKisele--masenimaseni udio udio SiOSiO2 2 vevećći od 62%i od 62%NeutralneNeutralne--masenimaseniudio SiOudio SiO2 2 od 52od 52-- 62%62%BaziBaziččnene--masenimaseni udio udio SiOSiO2 2 manji od 52%. manji od 52%. Ove stijene obiOve stijene običčno no nemaju kremen kao nemaju kremen kao svoj sastojak.svoj sastojak.

0%

25%

50%

70%

100%

GRANIT DIORIT GABRO ULTRA MAFITNE

RIOLIT ANDEZIT BAZALT

BIOTIT

AMFIBOLOLIVIN

PIROKSEN

PLAGIOKLASFELDSPAT

KVARC

Kalijski feldspatORTOKLAS Kalcijem bogat plagioklas

Povećanje silicija

Natrijem bogat plagioklas

Povećanje K O i Na O2 2

Povećanje CaO, FeO i MgO

KISELE NEUTRALNE ULTRA BAZIČNEBA NEZIČ

Grubo-zrnate

Fino-zrnate

75% SiO2 45% SiO2

Kisele Kisele stijenestijene--najnajččeeššćći su i su intruziviintruzivigraniti (na graniti (na slici)slici) i i granodioritigranodioritia a efuziviefuziviriolitirioliti, , dacitidacitii i opsidijanopsidijan (vulkansko (vulkansko staklo). Mstaklo). Među eđu žžiiččnima nima javlja se javlja se pegmatitpegmatitNajNajččeeššćći i minerali su minerali su kvarc, kvarc, feldspatifeldspati, , tinjci, rjtinjci, rjeđe eđe amfiboliamfiboli i i piroksenipirokseni..

Neutralne stijeneNeutralne stijene-- od od intruzivaintruziva vavažžni su ni su dioritdiorit i i sijenitsijenit, a , a efuzivaefuziva andezitandezit ii trahittrahit..U sastavu uglavnom sudjeluju U sastavu uglavnom sudjeluju feldspatifeldspati piroksenipirokseni i i amfiboliamfiboli..BaziBaziččne stijenene stijene ((mafitimafiti))--intruzivintruziv je je gabrogabro (na slici)(na slici), , efuzivefuzivbazaltbazalt, a , a žžiiččna stijena na stijena dijabazdijabaz..U sastavu najU sastavu najččeeššćći su i su feldspatifeldspati, , piroksenipirokseni i i amfiboliamfiboli, kremena , kremena nema.nema.UltrabaziUltrabaziččnene stijenestijene ((ultramafitiultramafiti))--samo samo intruziviintruzivi. Zajedno s . Zajedno s sedimentnim sedimentnim radiolaritimaradiolaritima ččesto se nazivaju esto se nazivaju ofiolitiofioliti, koji se , koji se javljaju uz mobilne pojaseve na Zemlji.javljaju uz mobilne pojaseve na Zemlji.

Sedimentne stijeneSedimentne stijeneDijele se na Dijele se na klastiklastiččnene, , kemogenekemogene i biogenei biogeneKlastiKlastiččnene--nastale su razaranjem drugih stijena: razlikuju se po velinastale su razaranjem drugih stijena: razlikuju se po veliččini sastojaka.ini sastojaka.

--ruditiruditi--zrna ili ulomci vezrna ili ulomci većći od 2 mm Konglomerati i brei od 2 mm Konglomerati i brečče.e.--arenitiareniti-- promjer sastojaka od 0,06 do 2 mm. Glavni predstavnici su promjer sastojaka od 0,06 do 2 mm. Glavni predstavnici su pjesakpjesak i vezani i vezani

ekvivalent ekvivalent pjepješšććenjakenjak..--siltsilt ––promjer od 0,04promjer od 0,04--0,062 mm. Vezani ekvivalent je 0,062 mm. Vezani ekvivalent je siltitsiltit. Prapor ili les(0,1. Prapor ili les(0,1--0,6 0,6

mm)mm)--vjetrom novjetrom noššeni materijal.eni materijal.--lutitilutiti-- ččestice manje od 0,04 mm. Nevezani mulj i estice manje od 0,04 mm. Nevezani mulj i poluvezanapoluvezana glina. Ovdje spada i glina. Ovdje spada i

lapor (smjesa gline i kalcita)lapor (smjesa gline i kalcita)PiroklastiPiroklastiččnene stijene su stijene su klastitiklastiti nastali od vulkanskog nastali od vulkanskog materjalamaterjala PepeoPepeo ((ččestice manje estice manje

od 4 mm) vezivanjem daje tuf. od 4 mm) vezivanjem daje tuf. LapiliLapili (4(4--32 mm) vezivanjem daju 32 mm) vezivanjem daju vulkvulk. . Konglomerat. Konglomerat. Vulkanske bombeVulkanske bombe. . ©© TiTiššljarljar, 2004, 2004

©Tišljar, 2004

© Tišljar, 2004

Biogeni sedimentiBiogeni sedimenti su nastali posredovanjem mulja su nastali posredovanjem mulja kao posljedica nagomilavanja organske tvari (treset, kao posljedica nagomilavanja organske tvari (treset, ugljen, nafta i jantar) ili talougljen, nafta i jantar) ili taložženjem anorganskih enjem anorganskih skeletnih dijelova (vapnenci, dolomiti, roskeletnih dijelova (vapnenci, dolomiti, rožžnjaci i muljevi njaci i muljevi ((foraminiferskiforaminiferski, , dijatomejskidijatomejski itd.)). itd.)). NajvaNajvažžniji je niji je vapnenacvapnenac, koji mo, koji možže biti biogeni, e biti biogeni, klastiklastiččnini i i kemogenikemogeni, a za koji je vezano stvaranje , a za koji je vezano stvaranje grebena, muljeva, krede i vapnenagrebena, muljeva, krede i vapnenaččkih vezanih kih vezanih klastitaklastita((kalciruditikalciruditi, , kalkarenitikalkareniti i i kalciluititikalciluititi). Najve). Najvećći dio nalaza i dio nalaza fosila je vezan za vapnence. fosila je vezan za vapnence. ©© TiTiššljarljar, 2001, 2001

© Tišljar, 2001

© Tišljar, 2001

Metamorfne stijeneMetamorfne stijeneNastale su preobrazbom Nastale su preobrazbom eruptivaeruptiva, sedimenata ili ve, sedimenata ili veććpostojepostojeććih metamorfnih ih metamorfnih stijena pod utjecajem stijena pod utjecajem povepoveććanog tlaka, anog tlaka, temperature, razlitemperature, različčitih itih otopina i plinova.otopina i plinova.Rezultat se vidi u Rezultat se vidi u prekristalizacijiprekristalizaciji, , šškriljavostikriljavostii promjeni sastava.i promjeni sastava.PrekristalizacijaPrekristalizacija--uglavnom pod poveuglavnom pod poveććanom anom temperaturom. temperaturom. VapnenacVapnenac--mramormramor, , pjepješšććenjakenjak--kvarcitkvarcit..ŠŠkriljavostkriljavost--novi minerali novi minerali rastu okomito na rastu okomito na smersmernajvenajveććeg tlaka.eg tlaka.

Litifikacija

Trošenje

Hlađenje Taljenje

Metamorfizam

Sediment

Sedimentnastijena

Metamorfnastijena

Magma

Magmatskastijena

Od najniOd najnižžeg stupnja metamorfoze prema vieg stupnja metamorfoze prema viššem slijede:em slijede:--SlejtSlejt--FilitFilit--TinjTinjččevi evi šškriljavcikriljavci--KloritniKloritni šškriljavcikriljavci--Zeleni Zeleni šškriljavackriljavac ((gringrinššistist))--GlaukofanskiGlaukofanski šškriljavackriljavac--AmfibolitiAmfiboliti--GnajsiGnajsi--GranulitiGranuliti--EklogitiEklogiti

ŠŠkriljavcekriljavce visokogvisokog stupnja metamorfoze nazivamo stupnja metamorfoze nazivamo kristalastikristalastišškriljavcikriljavci

==ŠŠkriljavcikriljavci nastali od nastali od eruptivaeruptiva nazivaju se nazivaju se ortoortošškriljavcimakriljavcima, , a oni nastali iz sedimenata a oni nastali iz sedimenata paraparašškriljavcimakriljavcima..

Pločasti i igličastiminerali npr. Tinjci

i amfiboli

Kvarc i/ili plagioklasi