upravljanje projektima - sta je projekat?
DESCRIPTION
Sta je projekat i upravljanje projektimaTRANSCRIPT
OM323 - Upravljanje projektima
Lekcija 01
Š TA J E P R O J E K AT ?
Đuro Kutlača
PRIRUČNIK ZA STUDENTE
1
Copyright © 2010 – UNIVERZITET METROPOLITAN, Beograd. Sva prava
zadržana. Bez prethodne pismene dozvole od strane Univerziteta
METROPOLITAN zabranjena je reprodukcija, transfer, distribucija ili memorisanje
nekog dela ili čitavih sadržaja ovog dokumenta., kopiranjem, snimanjem,
elektronskim putem, skeniranjem ili na bilo koji drugi način.
Copyright © 2010 BELGRADE METROPOLITAN UNIVERSITY. All rights reserved.
No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or
transmitted in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying,
recording, scanning or otherwise, without the prior written permission of Belgrade
Metropolitan University.
OM323 - Upravljanje projektima
Lekcija 01
ŠTA JE PROJEKAT?
Uvod
Poglavlje 1: Istorijat razvoja discipline UP
Poglavlje 2: Definisanje projekta
Poglavlje 3: Ciljevi projekta
Poglavlje 4: Vrste projekata prema metodama UP
Poglavlje 5: Vrste projekata prema načinu planiranja
Poglavlje 6: Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem
Poglavlje 7: Vrste projekta s obzirom na učestalost u poslovnim
sistemima
Poglavlje 8: Potreba za upravljanjem projektim
Poglavlje 9: Ličnost, tim i sistem upravljanja projektom
Poglavlje 10: Klasifikacije sektora informacionih tehnologija
Poglavlje 11: IT projekti i upravljanje realizacijom softverskih projekata
Zaključak: Šta je projekat?
UVOD
Cilj predmeta Upravljanje projektima (UP) je sticanje znanja i
veština za upravljanje projektima.
Šta je projekat? Ovo pitanje će se ponavljati tokom kursa mnogo puta i, verovatno,
i posle uspešno savladanog kursa. Da li je to zbog kompleksnosti odgovora,
definicije projekta. Ne, vrlo uskoro će se pokazati da to i nije misterija i da je
relativno lako definisati projekat, ali ne i tako lako uraditi projekat. Upravo zato,
ovo pitanje predstavlja početak, enigmu, stalnu temu i konačno razrešenje kursa.
Kako problem koji nas okupira rešiti organizovanim aktivnostima, kao projekat
koji, ako se njime upravlja na odgovarajući način, može dovesti do razrešenja
tog problema? Da li se svaka naša aktivnost može podvesti pod neki projekat?
Svedoci smo preterane upotrebe ovog pojma, svako radi neki projekat, svašta
se naziva projektom: izgradnja infrastrukture, lansiranje rakete u svemir, razvoj
novog aviona, ali i snimanje filma i medijska promocija, pa i stvaranje karijere i
odlazak na odmor ... Cilj ovog kursa jeste da se shvati kompleksnost i jedinstvenost
poduhvata koji možemo nazvati projektom i čijom realizacijom možemo upravljati
specijalizovanom menadžment disciplinom koja se naziva "upravljanje projektom".
Cilj predmeta Upravljanje projektima (UP) je sticanje znanja i veština za upravljanje
projektima.
Predmet čine sledeće nastavne teme: (1) Uvod: Šta je projekat?; (2) UP: definicija,
koncepti, sistemski pristup; (3) Ciklus razvoja sistema UP – Rane faze:
Identifikacija problema, Iniciranje projekta, Ugovaranje projekta; (4) Osnove
planiranja i logički okvir projekta; (5) Osnove planiranja projekta i osnove tehnike
mrežnog planiranja; (6) Mrežno planiranje i PDM; (7) PERT, CPM, Alokacija
resursa, GERT; (8) Predviđanje troškova i budžetiranje projekta; (9) Upravljanje
rizikom u realizaciji projekta; (10) Kontrola realizacije projekta; (11) Informacioni
sistem za UP; (12) Evaluacija, izveštavanje i završavanje projekta; (13)
Organizaciona struktura i finansiranje projekta; (14) Projektni tim: Uloge,
odgovornosti i autoriteti na projektu, rešavanje konflikata; (15) Uspeh i neuspeh
projekta, naučene lekcije. Glavni praktični deo predemeta je izrada projekta: svaki
student treba da realizuje jedan projekt kojim treba da pokaže svoju spremnost
da primeni stečena znanja u upravljanju konkretnim projektom. Projekat definišu
zajedno student i profesor, kako bi se izabrala tema koja najviše odgovora
aktivnostima studenta. Vrlo je značajno da student uradi projekt, jer on najbolje
pokazuje stepen razumevanja i sticanja znanja na predmetu. Konačno, rezultat
ovog predmeta za studenta treba da budu stečena teorijska i praktična znanja i
veštine za samostalno upravljanje projektima.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
4
Poglavlje 1 Istorijat razvoja discipline UP
RAZVOJ DISCIPLINE
Projekti, veliki i mali, predstavljaju prošlost, sadašnjost i
budućnost civilizacije!
Menadžment jeste relativno mlada disciplina, ali projekti, veliki i mali, predstavljaju
prošlost, sadašnjost i budućnost civilizacije. Dovoljno je pogledati našu kulturnu
zaostavštinu nešto drugačijim očima. Na primer, u trećem milenijumu pre Hrista, u
Egiptu, radnici koji su gradili Veliku, Keopsovu piramidu, u trenutku kada su ugradili
zadnji kamen na njegovo mesto, sigurno su morali da se osećaju ponosno jer su
izgradili jedno od najvećeg dela čovečanstva. Dan danas je veći deo tehnologija
koje su razvili i koristili egipćani nepoznat savremenom čoveku, a rezultati primene
tih tehnologija su pravo čudo. Nisu raspolagali sofisticiranom mašinerijom, ali su bili
u stanju da prevezu Nilom, njih 100.000, više od 2.300.000 kamenih blokova, koje
je 40.000 zidara i radnika na izgradnji piramide ugradilo u tu čudesnu građevinu.
Svaki kamen je postavljen do sledećeg sa tačnošću od 0.04 inča, a površina
osnove koja je pokrivala 13 akri, odstupala je od željenog nivoa manje od 1 inča!
Kakav je to projekat bio!
Ovaj monumentalni poduhvat postaje još veće čudo kada se posmatra iz
perspektive XXI veka, ako se prethodno navedenim činjenicama doda da su sa
40.000 zidara i drugih radnika na podizanju piramide živeli i više od 150.000 žena
i dece. Sve njih je trebalo negde smestiti i hraniti, jer su takvi, javni radovi, bili
esencijalni za očuvanje radno sposobnog stanovništva zaposlenim, nahranjenim i
plaćenim za obavljeni posao.
Izgradnja Velike piramide je ono što se danas naziva "projekat velikih razmera".
Svedoci smo velikog broja takvih projekata u istoriji civilizacije, koji su zahtevali
angažovanje velikog broja ljudi i veliku kompetentnost i umeće upravljanja. Primera
radi, velika organizaciona sposobnost i liderske osobine moraju da se pripišu
Mojsiju, koji je organizovao egzodus Jevreja iz Egipta. On je, pri tome, uradio veliki
posao na selekciji, treningu, organizaciji ljudi i delegiranju autoriteta. Solomon je,
pored osobina velikog vladaoca, imao i sposobnosti menadžera, koji je izveo više
velikih graditeljskih projekata. Koristeći svoje bogatstvo i feničke zanatlije, sedam
godina gradio je Hram u Jerusalimu, a posle toga još 13 godina gradio je svoj
dvorac. Pri tome je zaposlio više od 30.000 Izraelaca da obaraju drva i uvoze ih iz
šuma u Libanu. I to je bilo pre skoro 3000 godina! Kakav projekat!
Poglavlje 1: Istorijat razvoja discipline UP
5
ISTORIJA UP
Koliko bude postojalo čovečansto, postojaće i projekti.
Sa kasnijim civilizacijama, posebno Grcima i Rimljanima, broj projekata koji su
zahtevali intenzivno planiranje i organizaciju značajno se uvećao. Te civilizacije su
uvele planiranje ulica, snabdevanje vodom i izgradnju kanalizacije. Da bi ubrzali
svoja osvajanja ali i trgovinu, Rimljani su konstruisali mrežu puteva po celoj Evropi.
Civilizacija renesansne Evrope izvela je uređivanje vodotokova, izgradnju kanala,
brana i luka. Širenjem religije, izgradnja hramova, manastira, crkvi, džamija i
ogromnih katedrala, dopisuje se na listu velikih projekata.
Otkrićem elektriciteta i industrijalizacijom, projekti koje pokreće čovek sve su
kompleksniji. Izgradnja auto-puteva, hidro i termo elektrana, metroa, fabrika i sl.
postaje svakodnevica. U skorije vreme, istraživanje i instalacija velikih
komunikacionih sistema, sistema za odbranu, transport i informacionih tehnologija
još su uvećale već kompleksne projektne aktivnosti.
Koliko bude postojalo čovečansto, postojaće i projekti. Budući projekti ličiće na
prošle. Razlikovaće se po naporima i sve naprednijim tehnologijama. Tunel ispod
kanala Lamanš i međunarodna svemirska stanica, predstavnici su najnovijih velikih
projekata – tunel je zahtevao ogromne resurse, a građen je decenijama. Izgradnja
i funkcionisanje međunarodne svemirske stanice zahtevaju nove tehnologije, od
kojih neke tek treba da se razviju!
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
6
Poglavlje 2 Definisanje projekta
KARAKTERISTIKE PROJEKTA
Karakteristike po kojima se može razlikovati projekat od ne-
projektnih aktivnosti.
Šta je projekat? Na ovo pitanje će se dati odgovor kasnije, sada se navode
karakteristike koje garantuju da je to projekat, odnosno, po tim karakteristikama
može se razlikovati projekat od ne-projektnih aktivnosti. Te karakteristike se odnose
na namenu, kompleksnost, jedinstvenost, nepoznatost, rizik, privremenost i životni
ciklus aktivnosti:
1. Projekat zahteva definisanje jedinstvene namene, rezultata, koji se
uobičajeno iskazuje u pojmovima kao što su troškovi, raspored,
performanse;
2. Svaki projekat je jedinstven, što podrazumeva da se uradi nešto drugačije
od onog što je pre rađeno.
3. Projekti su privremene aktivnosti. To je «ad hoc» organizacija ljudi,
materijala i opreme okupljena da se realizuje cilj, uglavnom u okviru
određenog vremenskog perioda. Jednom kada se cilj realizuje,
organizacija se raspušta ili rekonfiguriše da započne rad na realizaciji
sledećeg cilja, na novom projektu.
4. Projekti brišu organizacione barijere, jer zahtevaju veštine i talente iz
različitih organizacionih delova i od više profesija.
5. Pošto se svaki projekat razlikuje od onih prethodno izvedenih, time se
uključuje nepoznatost.
6. Organizacija koja izvodi projekat uvek stavlja nešto na kocku, reskira,
jer neke aktivnosti mogu dovesti do neuspeha projekta, što može da
prouzrokuje propast organizacije ili nekih njenih vrednosti;
7. Projekat je skup procesa koji čine aktivnosti na realizaciji ciljeva. Tokom tih
procesa projekat prolazi kroz faze koje se zovu «životni ciklus projekta».
Zadaci, ljudi, organizacija i drugi resursi, sve se to menja prelaskom
projekta iz jedne faze u drugu fazu. Organizaciona struktura i trošenje
resursa rastu sa svakom novom fazom, dostižu svoj vrhunac i zatim
opadaju do kompletiranja i završavanja projekta.
Poglavlje 2: Definisanje projekta
7
OPŠTE KARAKTERISTIKE I DEFINICIJAPROJEKTA
Projekat je vremenski ograničen poduhvat kreiranja
jedinstvenog proizvoda, procesa ili nekog drugog rezultata.
Navedene karakteristike uvode nas u definiciju projekta:
Projekat je vremenski ograničen poduhvat kreiranja jedinstvenog proizvoda,
procesa ili nekog drugog rezultata, i on je:
• Vremenski ograničen – Svaki projekat ima konačan početak i završetak!
• Jedinstven – Ponavljanje projekata ne umanjuje elemente originalnosti u
svakom od njih!
• Progresivno elaboriran – Realizuje se u koracima i nastavlja po delovima!
Opšte karakteristike projekta su:
• projekti su jedinstveni i neponovljivi procesi,
• projekat ima konkretne ciljeve koje treba postići,
• projekat je vremenski ograničen,
• projekat zahteva resurse za svoju realizaciju (novac, opremu, materijal i ljude),
• projekat zahteva koordinaciju u realizaciji, što znači da se projektom mora
upravljati da bi se uspešno realizovao.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
8
Poglavlje 3 Ciljevi projekta
ASPEKTI PROJEKATA
Svaki od projekata ima primaran određeni aspekt, koji
odgovara njegovim svojstvima.
Prvi korak u potpunom definisanju projekta jeste razumevanje ciljeva projekta. Oni
mogu biti različiti, i adaptirani su odgovarajućoj vrsti projekta. Ciljevi u globalu nisu
nezavisni. Svi su oni isprepletani implicitno i eksplicitno. Mnogo puta nije moguće
zadovoljiti sve ciljeve. U tom slučaju potrebno je dati prioritet ciljevima koji su
strateški važniji prema drugima koji to nisu.
Kod većine projekata, prilikom određivanja njihovog cilja, moraju se uvažavati
karakteristike određene vrste projekata. Svaki od projekata ima primaran određeni
aspekt, koji odgovara njegovim svojstvima. Ti aspekti mogu biti:
• društveno-politički,
• tržišno-ekonomski,
• ekološki,
• tehničko-tehnološki.
Društveno politički aspekt prilikom određivanja cilja projekta je izražen kod
projekata izgradnje novih industrijskih objekata u manje razvijenim područjima i
zemljama u razvoju i projekata od "prestižnog" nacionalnog značenja.
Tržišno-ekonomski aspekt dominira kod projekata istraživanja i razvoja novih
proizvoda, osvajanja novih proizvoda i novih tržišta.
Ekološki aspekat je izražen kod projekata izgradnje nuklearnih elektrana, hemijskih
proizvoda, rafinerija, naftovoda itd.
Tehničko-tehnološki aspekt preovladava kod projekata istraživanja novih proizvoda
i novih tehnologija, razvoja novih proizvoda, uvođenja novih tehnoloških procesa
itd.
Poglavlje 3: Ciljevi projekta
9
CILJ: USPEŠAN PROJEKAT
Jedan uspešan projekat je onaj koji je završen na vreme, u
okviru predviđenih budžetskih cena i prema tehničkim
standardima koji zadovoljavaju korisnika.
U okviru koncepta o upravljanju projektima, ciljevi projekta su izraženi kroz sledeći
stav: "Jedan uspešan projekat je onaj koji je završen na vreme, u okviru
predviđenih budžetskih cena i prema tehničkim standardima koji zadovoljavaju
korisnika".
Projekti koji se završe na vreme će verovatno zadovoljiti sve ostale ciljeve projekta,
dok projekti koji kasne dovode do prekoračenja budžetskih cena i drugih problema.
Projekat košta svakog dana, od prvog dana sve do konačne isplate računa
dobavljača. Ove cene su rezultat troškova materijala, radne snage, utrošenog
vremena na projektovanju i proizvodnim aktivnostima, cene upravljanja i
administriranja. Cena projekta obuhvata i kamatne stope ili cene drugih izvora
finansiranja za velike projekte sa finansiranjem na poseban način.
Ako projekat nije završen na vreme ugovorač nije u mogućnosti da izda fakturu i
izvrši naplatu. Ako ugovorač izbegava da izvrši svoju obavezu, on za svaki dan
kašnjenja plaća penale i tako povećava cenu koštanja. Dakle, svaki projekat mora
biti efikasno i savesno planiran od samog početka i kritični zadaci moraju biti
identifikovani. Neophodna je stalna kontrola koja treba da obuhvati sve oblasti
projekta i koja će omogućiti da se poslovi odvijaju na vreme, kako ne bi došlo do
kašnjenja projekta, koje direktno utiče na povećanje njegove cene.
Kontrola cena se zasniva na podeli ukupnog projekta na veći broj delova kojima
se može upravljati. Svaki deo posla postaje "radni paket" koji treba da bude
procenjen, finansiran i stoga pod kontrolom cena. Proces kontrole cena nije ni
nalik kontroli termin plana. Mnogo je teže direktno kontrolisati cene. Kontrola cena
uključuje kontrolu cene rada, cene materijala i opreme. Kontrola cene rada je
uglavnom jedan od postupaka na kontroli termin plana. Kontrola cena materijala
i opreme se vrši pre porudžbina kroz postupak dobijanja konkretnih ponuda i
njihovo upoređivanje. Svrha tačnog i detaljnog izveštavanja o ceni koštanja je da
se obezbede rana upozorenja na opasne trendove, ostavljajući dovoljno vremena
za korektivne aktivnosti. Ako je projekat isporučen na vreme i u okviru predviđenog
budžeta kupac će biti zadovoljan. Ali da bi bio potpuno zadovoljan neophodno
je da projekat zadovolji i njegove funkcionalne i estetske zahteve. Da bi se ti
zahtevi ispunili prvi korak je definisanje performansi. Tehnički kadar utvrđuje koji
su to ciljevi i zahtevi koje projekat treba da obezbedi, a da istovremeno budu
usklađeni sa ugovorenom cenom i termin planom. Sva tri cilja su interno povezana
i sprovođenje projekta treba da se vrši tako da se utvrđeni standardi i koncepti
projekta drže na izabranom nivou. Osiguranje kvaliteta je vitalna funkcija u
dostizanju performansi. Kao i sa kontrolom vremena i cene, osiguranje kvaliteta
mora da se protegne na sve one koji učestvuju u realizaciji projekta.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
10
Poglavlje 4 Vrste projekata premametodama UP
PROJEKTI PREMA METODAMA UP
Prema metodama upravljanja projektom mogu se identifikovati
tri široke kategorije projekata.
Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:
• prema metodama UP
• načinu planiranja i izvođenja
• u odnosu na upravljanje razvojem
• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima
Ovde će biti reči o vrstama projekata prema metodama UP.
Postoje mnogobrojne vrste projekata, zasnovane na različitim podelama. No, svaki
projekat bez obzira na vrstu i specifičnosti, nosi određen nivo rizika.
Mnogi projekti treba da se izvode prema predviđenom vremenu a da pri tome
obezbede izvestan prethodno određen nivo tehničkih i funkcionalnih performansi.
Neki drugi projekti se ne izvode zbog ostvarivanja profita, već radi postizanja nekih
širih društvenih interesa. Takvi su razvojni projekti.
Prema metodama upravljanja projektom mogu se identifikovati tri široke kategorije
projekata, svaka sa svojim karakteristikama i zahtevima. To su:
1. Projekti za proizvodnju;
2. Građevinski, inženjering, petrohemijski, rudarski i drugi projekti koji
zahtevaju spoljnu organizaciju;
3. Upravljački projekti.
Svaka od navedenih vrsta projekata zahteva upravljanje budžetom i vremenom i
svaki ima svoj konačan cilj koji treba postići. Da bi se postavljeni ciljevi dostigli
neophodno je da projekat prođe određene faze, odnosno da se realizuju određeni
procesi, a to su:
• iniciranje,
• planiranje,
• realizacija,
• monitoring i kontrola, i
• završetak
Poglavlje 4: Vrste projekata prema metodama UP
11
Poglavlje 5 Vrste projekata prema načinuplaniranja
PROJEKTI PREMA NAČINU PLANIRANJA IIZVOĐENJA
Projekti se u poslovnim sistemima izvode da bi se postigli
određeni ciljevi, tako da je kod određivanja vrste projekta taj
aspekt najznačaji.
Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:
• prema metodama UP
• načinu planiranja i izvođenja
• u odnosu na upravljanje razvojem
• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima
Ovde će biti reči o vrstama projekata prema načinu planiranja i izvođenja.
Postoje različite vrste projekata. Oni se mogu razlikovati prema dužini trajanja,
cilju projekta, načinu i lokaciji izvođenja kao i prema ulozi kod rešavanja problema
sredine koja aktivira projekat. Projekti se u poslovnim sistemima izvode da bi
se postigli određeni ciljevi, tako da je kod određivanja vrste projekta taj aspekt
najznačaji. Tako se u odnosu na način planiranja i izvođenja, i shodno tome
postizanja cilja zbog kojeg se aktiviraju, projekti dele na:
1. determinističke, i
2. stohastičke.
Projekat u toku svog životnog veka prolazi kroz određene faze i to:
• fazu koncipiranja, u kojoj se postavljaju ciljevi projekta i to sa svih aspekata:
tehničkog, ekonomskog, tržišnog, društvenog-političkog i ekonomskog;
• fazu definisanja, u kojoj se planiraju aktivnosti, a u skladu sa predviđenim
aktivnostima može doći do dopunjavanja strukture ciljeva;
• fazu izvođenja, u kojoj dolazi do realizacije projekta, i, konačno
• fazu završavanja, u kojoj se obavljaju zaključne aktivnosti na predaji rezultata
naručiocu, finaliziranje materijalnih, finansijskih i drugih obaveza relizatora,
finansijera, naručioca i korisnika rezultata projekta.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
12
DETERMINISTIČKI PROJEKTI
Deterministički projekti su oni, kod kojih se u prvim fazama
(koncipiranja i definisanja) određuje struktura ciljeva.
Deterministički projekti su oni, kod kojih se u skladu sa napred navedenim, u
prvim fazama (koncipiranja i definisanja) određuje struktura ciljeva. To su projekti
kod kojih su ciljevi određeni unapred, što znači da će se najverovatnije projektom
ostvariti planirani rezultat. Postoji i izvestan stepen rizika vezan za postizanje
očekivanog cilja, i on je vezan za fazu izvođenja projekta, jer se njeni elementi ne
mogu potpuno predvideti u fazi koncipiranja i definisanja.
"Deterministički projekat je projekat kod kojeg se na osnovu prethodno
programiranog namenskog konačnog cilja projekta u prvim fazama najpre postavlja
struktura internih i eksternih namenskih i objektnih ciljeva u svim kriterijima
određenja i sa svih aspekata i na taj način stvaraju se uslovi za planiranje strukture
aktivnosti".
Deterministički projekti se uglavnom realizuju, što kod stohastičkih projekata nije
slučaj. Deterministički projekti su napr. projekti izgradnje nove fabrike, projekti
izgradnje novog autoputa, novog hidroenergetskog objekta itd. Pošto su ovi projekti
deo šireg poslovnog sistema, to se njihovom realizacijom ostvaruju i ciljevi sistema
čiji su deo.
Cilj se kod ove vrste projekata postavlja u fazi koncipiranja. No u njoj je još uvek
moguća promena koncepcije. U fazi definisanja ove mogućnosti više nema, jer
projekat već ima visok nivo konkretizacije.
Kod determinističkih projekata, rizika neuspešnosti projekta, na početku izvođenja
gotovo da nema. Ako ga i ima, onda to nije rizik neuspešnosti već rizik budućih
događaja u toku izvođenja projekta.
STOHASTIČKI PROJEKTI
Stohastički projekti su oni kod kojih nema određenog konačnog
cilja.
Stohastički projekti su oni kod kojih nema određenog konačnog cilja. Kod njih se
najpre definišu aktivnosti, a ciljevi se postavljaju prema rezultatima tih aktivnosti.
Plan izvođenja ovih projekata nije u potpunosti moguće odrediti. Takvi projekti se
pojavljuju zbog projekta, a ne zbog cilja koji nije unapred poznat, a koji se obično
svodi na opstanak, rast i razvoj.
Poglavlje 5: Vrste projekata prema načinu planiranja
13
Oni obično imaju istraživačko inovacijski karakter, neponovljivi su i predstavljaju
izolovane celine. Proces istraživanja je povezan sa rizikom. Postoji i veza između
rizika i vremena istraživanja. Predviđanja za kraći vremenski period sigurnija su,
i rizik je manji, i obrnuto. Tu je mala opasnost da se postignuti cilj neće moći
ekonomski iskoristiti. Kod istraživanja nije moguće odrediti konačni cilj, niti planirati
fazu izvođenja, jer se tokom istraživanja može doći do rezultata koji će uticati
na nastavak rada i puteve za njegov nastavak. Ti se događaji označavaju kao
odlučujući događaji. Oni se u stohastičkim projektima mogu planirati uz primenu
raznih metoda i modela. Na taj način se izračunava rizik izvođenja ovih projekata.
Stohastički projekti mogu imati i inovacijski karakter i mogu uticati na rast
produktivnosti, izmene konkurentske pozicije preduzeća ili stvarati pretpostavku za
rast i razvoj. "Stohastički projekat je projekat čiji se konačni cilj programira sa malo
kriterijuma određenja, pa prema tome nije moguće sasvim odrediti strukturu ciljeva,
a tek izvođenjem aktivnosti i analizom saznanja u događajima odluke postepeno se
realizira struktura ciljeva i time i svi kriteriji namenskog konačnog cilja, koji može
biti čak suprotan prvobitno programiranom cilju".
I stohastički projekti prolaze kroz fazu koncipiranja, definisanja, izvršenja i
završavanja. Dok se kod determinističkih projekata cilj određuje još u fazi
koncipiranja, kod stohastičkih se u ovoj fazi određuje struktura ciljeva u odnosu na
programirani željeni cilj.
U fazi definisanja alternativno se postavlja struktura aktivnosti i rezultat ove faze je
stohastički plan projekta.
U fazi izvođenja se određuju načini izvođenja u skladu sa analizom odlučujućih
događaja. Ukoliko se nastave radovi posle odlučujućeg događaja, to znači da je
postignut podcilj u strukturi ciljeva.
Rezultati stohastičkih projekata mogu biti pozitivni i negativni, s obzirom na cilj i
namenu. Kod njih se, zapravo, dugo ne zna da li će biti postignut konačni cilj ili
neće.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
14
Poglavlje 6 Vrste projekata u odnosu naupravljanje razvojem
PROJEKTI UPRAVLJANJA RAZVOJEM
Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem poslovnog
sistema.
Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:
• prema metodama UP
• načinu planiranja i izvođenja
• u odnosu na upravljanje razvojem
• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima
Ovde će biti reči o vrstama projekata u odnosu na upravljanje razvojem poslovnog
sistema.
U cilju opstanka i usaglašavanja sa razvojem u privredi uopšte, preduzeće se
i samo mora razvijati. Razvoj sam po sebi označava kvalitativne promene u
preduzeću, koje dovode do poboljšanja budućeg poslovanja. On se uglavnom
ostvaruje kroz procese istraživanja i inovacijskim merama. Inovacioni proces
omogućava prelaz poslovnog sistema iz jednog stanja u drugo, kojim će se
poboljšati eksploatacija poslovnog sistema.
Razvoj poslovnog sistema se ostvaruje kroz konkretne projekte. Ciljevi projekata,
se u skladu sa tim, programiraju kao deo procesa razvitka poslovnog sistema.
Samo programiranje ciljeva označava postavljanje strateških ciljeva za akcije
kojima će se osigurati rast i razvoj poslovnog sistema. U odnosu na programiranje
razvoja moguće su tri vrste projekata i to:
1. programski projekti,
2. delimično programski projekti,
3. ciljni projekti.
Poglavlje 6: Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem
15
PROGRAMSKI I CILJNI PROJEKTI
Programski projekti su takvi projekti kod kojih iz ciljeva
programa proizilaze ciljevi projekta. Ciljni projekti su oni kod
kojih su ciljevi projekta osnova za postavljanje programa.
Programski projekti su takvi projekti kod kojih iz ciljeva programa proizilaze ciljevi
projekta. Oni su istovremeno i deterministički.
Delimično programski projekti, su takvi projekti kod kojih postoji konačan cilj i
značajniji parcijalni ciljevi - i oni predstavljaju osnovu za dopunu ili promenu
programa. Dakle glavni ciljevi su postavljeni deterministički, a drugi se očekuju
na osnovu rezultata aktivnosti. Na taj način ciljevi projekta u toku izvođenja
popunjavaju program. Otuda i naziv delimično programski projekti.
Delimično programski projekti se nazivaju i projektima provere programa. Njima se
stiče osnova za proveravanje taktičkih ciljeva programa razvoja.Na bazi taktičkih
ciljeva koji su obuhvaćeni programom razvoja,počinje realizacija programa razvoja.
S postizanjem konačnih ciljeva projekta počinje eksploatacija objekta projekta.
Ciljni projekti su oni kod kojih su ciljevi projekta osnova za postavljanje programa.
Oni pripadaju kategoriji stohastičkih projekata. Ciljni projekti su istraživačko razvojni
projekti i izvode se s namenom da se na naučnim dostignućima ostvari program
razvoja. Program razvoja nije statičan, nego se neprekidno mora prilagođavati
internim i eksternim događajima. Da bi se prilagođavanje ostvarilo neophodno
je proveriti da li program razvoja odgovara s obzirom na ciljeve i uticaj okoline
poslovnog sistema. Ciljni projekti u industrijskim preduzećima mogu biti: istraživački
projekti, projekti istraživanja i razvoja proizvoda, istraživanja i razvoja tehnologije,
projekti sanacije itd.
Dakle, projektni pristup programiranja razvoja zahteva da se poveže upravljanje i
vođenje projektom sa ukupnim upravljanjem i vođenjem poslovnim sistemom.
Projektni pristup programiranju razvoja poslovnog sistema definiše se kao:
"kontinuirani proces određivanja svrha i strateških ciljeva razvoja poslovnog
sistema, proces oblikovanja i izvođenja ciljnih projekata kojima se dobiva naučna
osnova za postavljanje taktičkih ciljeva u programu razvoja poslovnog sistema, te
oblikovanja i izvođenja programskih projekata kojima se program razvoja realizira
postizanjem interne i ekspertne namene eksploatacije objekata ovih projekata.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
16
Poglavlje 7 Vrste projekta s obzirom naučestalost u poslovnimsistemima
PROJEKTI PREMA UČESTALOSTI UPOSLOVNIM SISTEMIMA
Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem poslovnog
sistema.
Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:
• prema metodama UP
• načinu planiranja i izvođenja
• u odnosu na upravljanje razvojem
• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima
Ovde će biti reči o vrstama projekata s obzirom na učestalost u poslovnim
sistemima.
Dinamika izvođenja projekata može biti različita. Ona zavisi od mnogih faktora kao
što su: potreba za rastom i od intenziteta rasta, od mogućnosti poslovnog sistema,
od rezultata istraživanja i razvoja, kao i od organizacionih i resurskih mogućnosti.
Zato je potrebno izvršiti podelu projekata s obzirom na učestalost u poslovnim
sistemima na:
• jednokratne projekte,
• projektne procese
JEDNOKRATNI PROJEKTI I PROJEKTNIPROCESI
Jednokratni projekti su takvi projekti koji se samo jednom
pojavljuju u poslovnim sistemima. Projektni procesi su projekti
koji se pojavljuju više puta i slični su po načinu izvođenja.
Poglavlje 7: Vrste projekta s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima
17
Jednokratni projekti su takvi projekti koji se samo jednom pojavljuju u poslovnim
sistemima. Oni su jedinstveni i po svom načinu izvođenja. To su npr. investicioni
projekti izgradnje novog pogona, nove fabrike, kompjuterskog informacionog
sistema itd. Jednokratni projekti mogu biti deterministički i stohastički - u odnosu
na strukturu postavljenih ciljeva i aktivnosti. Osnovne karakteristike jednokratnih
projekata su:
• struktura ciljeva je složena,
• struktura aktivnosti odgovara načinu izvođenja radova,
• jednokratni projekti se izvode sa ciljem da se obezbedi name-na projekta koja
će imati poseban značaj za poslovni sistem,
• objekti projekta odgovaraju nameni projekta i razlikuju se od objekata u kojima
se odvija tekući proizvodni proces,
• ovi projekti su vremenski ograničeni,
• da bi se definisali ovi projekti zahtevaju posebna stručna znanja,
• izvođenje projekta se razlikuje od tekućeg obavljanja radova,
• vođenje projekta zahteva posebnu upravljačku strukturu i obično se
organizuje za vreme trajanja projekta.
"Jednokratni projekti, su oni projekti koji su s obzirom na namenu i objekat od
jedinstvenog značenja za poslovni sistem i u tom se sistemu pojavljuju
nerepetitivno te zahtevaju projektno vođenje po principu nestalne odnosno
privremene projektne organizacije".
Projektni procesi su projekti koji se pojavljuju više puta i slični su po načinu
izvođenja. Projektni proces pojavljuje se u mnogim preduzećima. Taj proces mogu
činiti projekti uvođenja novih proizvoda, projekti izgradnje pojedinih objekata (npr.
stambenih objekata) itd. Projektni proces može se sastojati od determinističkih ili
od stohastičkih projekata. Ukoliko se sastoji od determinističkih projekata, onda
se organizuju po pravilima koja važe za planiranje determinističkih projekata, i
obrnuto. Osnovne karakteristike projektnog procesa su:
• oni se sastoje iz sličnih ili tipskih projekata,
• struktura aktivnosti u toku izvođenja projekta je slična, jer je uglavnom reč o
tipskom načinu izvođenja i aktivnostima koje se u takvim sličnim projektima
ponavljaju,
• na bazi terminiranja (određivanja roka trajanja) projektnog procesa vrši se i
terminiranje pojedinog projekta,
• vođenje projektnog procesa se organizuje tako da se obezbeđuje vođenje
pojedinih projekata i ono je povezano sa upravljanjem i vođenjem čitavog
poslovnog sistema.
"Projektni proces čine po nameni i objektu slični projekti koji imaju i sličan (tipski)
proces izvedbe, a udružene namene pojedinih projekata toga procesa od
posebnog su značenja za poslovni sistem, pa se zbog repetitivnosti projekata
zahteva projektno vođenje po principu stalne projektne organizacije".
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
18
Poglavlje 8 Potreba za upravljanjemprojektima
RAZLOZI I MOTIVI ZA UPRAVLJANJEPROJEKTIMA
Moderno upravljanje projektima je korisno, kao što je nekad
bilo egipatskim ili renesansnim graditeljima, tako i današnjim
građevincima, inženjerima, sistem specijalistima i
menadžerima.
Čovečanstvo je izvodilo projekte praktično od početka svoje zabeležene historije.
Međutim, priroda projekata i uslovi u kojima su se izvodili, menjali su se
neprestano. Mnogi moderni projekti uključuju veliku tehničku kompleksnost i
zahtevaju različite veštine. Menadžeri su suočeni sa problemom integrisanja i
upravljanja velikim organizacijama pod uslovima ograničenih resursa, ograničenih
vremena realizacije i neizvesnostima u okruženju. Da bi izašli na kraj sa
kompleksnim aktivnostima i velikom neizvesnošću, razvijene su nove forme
projektne organizacije i nove prakse upravljanja projektima. Dva su značajna
primera kompleksnih aktivnosti koje su zahtevale specifične projektne organizacije
i upravljačke prakse: Projekat "Menheten" (razvoj prve atomske bombe) i "Misija
izviđanja" (spuštanje vozila na površinu Meseca i njeovo funkcionisanje i vožnja po
mesečevoj površini). U davnini, projektni zahtevi su bili mnogo «fleksibilniji»: ako
je faraon trebao više radnika na gradnji piramide, «samo» je bilo potrebno dovesti
više robova i naterati više naroda da dođe na rad; ako je ponestalo novaca za
zidanje katedrale u srednjem veku, radovi su obustavljeni dok se nisu našli novi
finansijeri. Projekti "Menheten" i "Misija izviđanja" nisu bili tako fleksibilni. Prvo,
oba projekta su imali vremensko ograničenje: "Menheten" je morao urgentno da se
završi, pre sličnog poduhvata koji su preduzeli nacisti. "Misija izviđanja" je imala
rok realizacije kraći od tri godine i budžet limitiran na 150 miliona dolara, što je
za oba resursa predstavljalo smanjenje na polovinu od prethodnog eksperimenta
koji je NASA izvela za spuštanje na Mars. Zbog tajnosti, projekat "Menheten" je
bio limitiran na ograničen broj ljudi uključenih u njegovu relaizaciju. Oba projekta
su zahtevala izuzetan istraživačko-razvojni rad, otkrivanje novih oblasti nauke i
tehnologije. Projekti tog tipa predstavljaju stalni izazov za tradicionalne upravljačke
pristupe planiranju, organizaciji, monitoringu i kontroli. Kao posebna oblast
menadžerske prakse, upravljanje projektima je jo uvek nova ideja, a njene metode
još uvek velika nepoznanica većini iskusnih menadžera. Samo pre 40-50 godina,
korišćenje metoda upravljanja projektima bilo je ograničeno na mali broj projekata
odbrane, konstrukcije aviona, graditeljstva. Danas, upravljanje projektima se
Poglavlje 8: Potreba za upravljanjem projektima
19
primenjuje u nizu industrija, delatnosti, organizacija. Originalno razvijene i
primenjene u tzv. velikim projektima, kompleksnim tehnološkim projektima kao što
je Svemirski program Apolo, koji je odveo čoveka na mesec, tehnike i metode
upravljanja projektima su primenjive na svaku aktivnost projektnog tipa, bez obzira
na veličinu ili tehnologiju. Moderno upravljanje projektima je korisno, kao što je
nekad bilo egipatskim ili renesansnim graditeljima, tako i današnjim građevincima,
inženjerima, sistem specijalistima i menadžerima.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
20
Poglavlje 9 Ličnost, tim i sistemupravljanja projektom
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA: LIČNOST,TIM, SISTEM
Najvažniji element upravljanja projektom je menadžer projekta.
Tri su ključne karakteristike koje razlikuju upravljanje projektima od ranih,
tradicionalnih formi menadžmenta:
• Menadžer projekta (Rukovodilac projekta);
• Projektni tim;
• Sistem upravljanja projektom
Najvažniji element upravljanja projektom je menadžer projekta, čovek čije
pojedinačne najvažnije dužnosti su da planira, upravlja i integriše radne napore
učesnika na projektu da realizuju projektne ciljeve. U brzo promenljivom okruženju
to postaje sve teže i komplikovanije, s obzirom na nove tehnologije, proizvodne
metode, troškove, tržišta, kao i zbog brojnih ključnih problema i odluka koje moraju
da se procesiraju, a što je praktično nemoguće efikasno obaviti u tradicionalnim
organizacionim hijerarhijama. U većini organizacija, aktivnosti se realizuju u
funkcionalnim linijama i vreme odziva na promene je izuzetno dugo, odnosno,
reakcija na promene je vrlo spora. U ulozi rukovodioca projekta organizacija
postavlja jednog čoveka odgovornog za projekat, koji je potpuno posvećen za
ostvarivanje projektnih ciljeva. Menadžer projekta koordinira napore u različitim
funkcionalnim oblastima i integriše planove i kontroliše troškove i realizaciju
akitivnosti i zadataka.
Projektni tim
Upravljanje projektom je i povezivanje pojedinaca i grupa u jedinstven, kohezivan
tim koji deluje na ralizaciji zajedničkog cilja. Verovatno više od bilo kog čovekovog
delovanja, rad na projektu je timski rad. Rad na projektu se izvodi od više ljudi,
najčešće različitih profesija, funkcionalnih oblasti i organizacija, koji participiraju
na mestu i u vreme kada je to neophodno. U zavisnosti od projektnih zahteva za
resursima, veličina i kompozicija tima može biti promenljiva, a tim se raspušta po
završetku projekta.
Poglavlje 9: Ličnost, tim i sistem upravljanja projektom
21
SISTEM UPRAVLJANJA PROJEKTOM
Sistem za upravljanje projektom obezbeđuje integrativno
planiranje i kontrolu.
Menadžer projekta i projektni tim moraju da imaju raspoloživ i da koriste sistem za
upravljanje projektom. Ovaj sistem čine:
• Organizaciona struktura,
• Procesiranje informacija,
• Procedure i prakse integracije vertikalnih i horizontalnih elemenata projektne
orgranizacije. Vertikalni elementi obuhvataju sve zadatke na projektu, a
horizontalni elementi uključuju funkcionalne jedinice i odelenja uključena u
realizaciju projekta.
Sistem za upravljanje projektom obezbeđuje integrativno planiranje i kontrolu.
Integrativno planiranje i kontrola se odnose na povezivanje svih važnih elemenata
informacija koje se odnose na (1) proizvod ili rezultate projekta, (2) vreme i (3)
troškove rada i ostalih ključnih resursa. Te informacije moraju biti raspoložive u
svakom trenutku i svakoj fazi projekta. Konačno, integrativno planiranje i kontrola
zahtevaju kontinualnu reviziju novih planova, poređenje stvarnih rezultata sa
planiranim, i predviđanje ukupnog vremena i troškova na kraju realizacije projekta
kroz međupovezane evaluacije svih elemenata ovih informacija.
Kako se projekat pomera iz jedne faze u drugu, tako se pomeraju i zahtevi za
resursima (rad, oprema, novac) i organizacione odgovornosti. Sistem za
upravljanje projektom obezbeđuje sredstva za:
1. Identifikaciju zadataka,
2. Identifikaciju zahteva za resursima i troškovima,
3. Uspostavljanje prioriteta,
4. Planiranje i inoviranje rasporeda aktivnosti,
5. Monitoring i kontrolu završnog kvaliteta i performansi, i
6. Merenje performansi projekta.
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
22
Poglavlje 10 Klasifikacije sektorainformacionih tehnologija
SEKTOR INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Sektor IT je u različito definisan, što je posledica nemogućnosti
postojećih standardnih stastističkih klasifikacija da prate brze
promene karaktera IT proizvoda i usluga i IT firmi.
Sektor informacionih tehnologija (IT) je u različito definisan, što je posledica
nemogućnosti postojećih standardnih stastističkih klasifikacija na nacionalnom i
međunarodnom nivou da prate brze promene karaktera IT proizvoda i usluga i IT
firmi. Posebno, konvergencijom računarskih i telekomunikacionih tehnologija, ovi
sektori se sve češće klasifikuju u jedan, informaciono-komunikacioni (IKT) sektor.
OECD pod IKT podrazumeva dve definicije:
1. Sektorski bazirana definicija IKT – po ovoj definiciji, IKT je sektor koji
obuhvata sledeće delatnosti Međunarodne Standardne Klasifikacije
Industrija (ISIC – International Standard Industrial Classification, Revision
3):
2. Proizvodne delatnosti:
3. ISIC 3000 – Proizvodnja kancelarijske, računske i računarske opreme,
4. ISIC 3130 – Proizvodnja izolovanih žica i kablova,
5. ISIC 3210 – Proizvodnja elektronskih cevi i drugih elektronskih
komponenti,
6. ISIC 3220 – Proizvodnja televizijskih i radio predajnika i uređaja za žičnu
telefoniju i telegrafiju,
7. ISIC 3330 – Proizvodnja televizijskih i radio prijemnika, aparata za audio i
video snimanje i reprodukciju i pripadajućih proizvoda,
8. ISIC 3312 – Proizvodnja instrumenata i uređaja za merenje, testiranje,
navigaciju i druge namene, izuzev opreme za kontrolu i upravljanje
industrijskim procesima,
9. ISIC 3313–Proizvodnja opreme za upravljanje industrijskim procesima;
10. Usluge koje se odnose na proizvode:
11. ISIC 5150 – Prodaja na veliko uređaja, opreme i rezervnih delova,
12. ISIC 7123 – Iznajmljivanje kancelarijskih uređaja i opreme (uključujući i
računare);
13. Intelektualne usluge:
14. ISIC 6420 – Telekomunikacije,
15. ISIC 7200 – Računarske i usluge u vezi sa računarskim;
Poglavlje 10: Klasifikacije sektora informacionih tehnologija
23
16. Definicija IKT bazirana na proizvodima – ova definicija se bazira na CPC
(Central Product Classification) i harmonizovanom sistemu (HS –
Harmonised System).
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
24
Poglavlje 11 IT projekti i upravljanjerealizacijom softverskihprojekata
IT PPROJEKTI
Pod IT projektima podrazumevaće se samo projekti
softverskog inženjerstva.
Pod IT projektima, odnosno, projektima u oblasti Informacionih Tehnologija (IT) u
ovom predmetu, saglasno potrebama studiranja na FIT-u, podrazumevaće se samo
projekti softverskog inženjerstva.
Da bi se izbegli eventualni pojmovni nesporazumi, daju se i sledeće definicije koje
će se koristiti u okviru ovog predmeta [3]:
1. Sistemski inženjering u IT je razvoj i/ili izgradnja svih aspekata sistema
zasnovanih na računarima, uključujući hardver, softver i inženjering
procesa;
2. Softverski inženjering je deo sistemskog IT inženjeringa koji se odnosi na
sve aspekte proizvodnje softvera od specifikacije sistema do održavanja
sistema kada on pređe u fazu korišćenja;
3. Softverski proces je skup aktivnosti čiji je cilj razvoj novog i/ili nadgradnja
postojećeg softvera;
4. Model softverskog procesa je uprošćena, specifična forma prezenatacija
softverskog procesa;
5. Troškove softverskog inženjerstva čine, u gruboj proceni, 60% troškovi
razvoja, a 40% su troškovi testiranja, i to za softverske proizvode opšte
namene. Za softvere razvijene za posebne namene / korisnike, troškovi
nadgradnje / dodatnog razvoja često nadmašuju troškove razvoja;
6. Atributi dobrog softvera su: funkcionalnost i performanse po zahtevu
korisnika, da može da se održava, da korisnik može da se osloni na taj
softver u radu i da je upotrebljiv;
7. Glavni izazovi sa kojima se suočava softversko inženjerstvo su: stalno
povećavanje diverziteta, skraćivanje vremena za isporuku naručiocu i
razvoj softvera kojem može da se "veruje".
Poglavlje 11: IT projekti i upravljanje realizacijom softverskih projekata
25
UPRAVLJANJE REALIZACIJOMSOFTVERSKIH PROJEKATA
Upravljanje projektima razvoja softvera predstavlja posebnu
disciplinu u okviru teorije i prakse upravljanja projektima.
Upravljanje projektima razvoja softvera predstavlja posebnu disciplinu u okviru
teorije i prakse upravljanja projektima. Ova specifičnost je posledica niza razloga
vezanih za samu delatnost softverskog inženjerstva, od kojih se izdvajaju sledeća
tri [3]:
1. Proizvod je "nevidljiv" (intangible). Rukovodilac projekta izgradnje neke
zgrade ili aviona može, po završetku projekta, da vidi rezultat svog rada:
zgradu, avion. Svako kašnjenje u realizaciji tavkog projekta, opet je
vidljivo – zgrada nije završena, avion nije spreman za let. Softver je
potupno drugačiji proizvod – ne može se videti ni dodirnuti, pa ni progres u
razvoju softvera ne može da se vidi. Rukovodilac projekta razvoja softvera
može samo da se osloni na određenu dokumentaciju kojom se prati
progres realizacije IT projekta;
2. Nema standardnih softverskih procesa. Inženjerske discipline sa dugom
istorijom dešavanja, uglavnom imaju procese koji su oprobani, testirani,
dokazani, i što je posebno važno sa stanovišta realizacije ali i edukacije
novih ljudskih resursa u ovoj oblasti, dobro su razumljive i strukturirane,
tako da mogu da se prate, uče itd. Razvoj softvera, međutim, razlikuje
se od jedne do druge organizacije, od jednog do drugog tima. Pored svih
pokušaja da se identifikuju zajedničke karakteristike pojedinih pristupa
u razvoju softvera, još uvek nije moguće predvideti kada će određeni
softverski proces da izazove probleme u razvoju. Ovakve situacije su
posebno prisutne, kada je projekat razvoja softvera deo većeg
inženjerskog poduhvata;
3. Velik softverski projekti su, obično, "suviše“ jedinstveni poduhvati. Iako
je jedinstvenost jedna od generalnih osobina svakog projekta, učenje i
iskustvo iz prošlih projekata u velikoj meri obezbeđuje smanjenje rizika u
realizaciji novih projekata u istoj delatnosti (npr. izgradnja novog mosta).
To, međutim, uglavnom, nije slučaj i sa softverskim inženjerstvom, gde
značajno iskustvo rukovodioca projekta na realizaciji niza softverskih
projekata u prošlosti, zbog velikih tehnoloških promena u informaciono-
komunikacionim tehnologijama, može da predstavlja problem i prepreku
za dobro vođenje realizacije novih softverskih projekata. Ukratko,
naučene lekcije i iskustvo iz prethodnih softverskih projekata često ne
mogu da se prenesu na nove softverske projekte, a često mogu da
navedu menadžera IT projekta i na pogrešne odluke!
Sve ovo su razlozi da mnogi softverski projekti kasne u realizaciji, prevazilaze
planirane budžete i odstupaju od planiranih rezultata. Softverski projekti su, obično,
nove, tehnološke inovacije!
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
26
Konkretna posledica svega navedenog u ovom poglavlju razlog su da se za
upravljanje softverskim projektima formira poseban predmet i specifičnosti
softverskog inženjerstva ugrade u već formirano "telo" znanja upravljanja
projektima [3], kao modifikacije i/ili nadgradnja već uspostavljenih procesa i
aktinvosti upravljanja projektima.
Poglavlje 11: IT projekti i upravljanje realizacijom softverskih projekata
27
Zaključak: Šta je projekat?
CILJ KURSA UP
Cilj ovog kursa je da shvatimo koje aktivnosti možemo da
organizujemo kao projekat.
Šta je projekat?
Cilj ovog kursa je da shvatimo koje aktivnosti možemo da organizujemo kao
projekat, za čiju realizaciju možemo i treba da iskoristimo znanja, tehnike i
instrumente koje nudi specijalizovana menadžment disciplina "upravljanje
projektom".
Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?
28