upravljanje projektima - sta je projekat?

28
OM323 - Upravljanje projektima Lekcija 01 ŠTA JE PROJEKAT? Đuro Kutlača PRIRUČNIK ZA STUDENTE

Upload: helena-damjanovic

Post on 01-Feb-2016

38 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Sta je projekat i upravljanje projektima

TRANSCRIPT

Page 1: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

OM323 - Upravljanje projektima

Lekcija 01

Š TA J E P R O J E K AT ?

Đuro Kutlača

PRIRUČNIK ZA STUDENTE

1

www.princexml.com
Prince - Non-commercial License
This document was created with Prince, a great way of getting web content onto paper.
Page 2: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Copyright © 2010 – UNIVERZITET METROPOLITAN, Beograd. Sva prava

zadržana. Bez prethodne pismene dozvole od strane Univerziteta

METROPOLITAN zabranjena je reprodukcija, transfer, distribucija ili memorisanje

nekog dela ili čitavih sadržaja ovog dokumenta., kopiranjem, snimanjem,

elektronskim putem, skeniranjem ili na bilo koji drugi način.

Copyright © 2010 BELGRADE METROPOLITAN UNIVERSITY. All rights reserved.

No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or

transmitted in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying,

recording, scanning or otherwise, without the prior written permission of Belgrade

Metropolitan University.

Page 3: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

OM323 - Upravljanje projektima

Lekcija 01

ŠTA JE PROJEKAT?

Uvod

Poglavlje 1: Istorijat razvoja discipline UP

Poglavlje 2: Definisanje projekta

Poglavlje 3: Ciljevi projekta

Poglavlje 4: Vrste projekata prema metodama UP

Poglavlje 5: Vrste projekata prema načinu planiranja

Poglavlje 6: Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem

Poglavlje 7: Vrste projekta s obzirom na učestalost u poslovnim

sistemima

Poglavlje 8: Potreba za upravljanjem projektim

Poglavlje 9: Ličnost, tim i sistem upravljanja projektom

Poglavlje 10: Klasifikacije sektora informacionih tehnologija

Poglavlje 11: IT projekti i upravljanje realizacijom softverskih projekata

Zaključak: Šta je projekat?

Page 4: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

UVOD

Cilj predmeta Upravljanje projektima (UP) je sticanje znanja i

veština za upravljanje projektima.

Šta je projekat? Ovo pitanje će se ponavljati tokom kursa mnogo puta i, verovatno,

i posle uspešno savladanog kursa. Da li je to zbog kompleksnosti odgovora,

definicije projekta. Ne, vrlo uskoro će se pokazati da to i nije misterija i da je

relativno lako definisati projekat, ali ne i tako lako uraditi projekat. Upravo zato,

ovo pitanje predstavlja početak, enigmu, stalnu temu i konačno razrešenje kursa.

Kako problem koji nas okupira rešiti organizovanim aktivnostima, kao projekat

koji, ako se njime upravlja na odgovarajući način, može dovesti do razrešenja

tog problema? Da li se svaka naša aktivnost može podvesti pod neki projekat?

Svedoci smo preterane upotrebe ovog pojma, svako radi neki projekat, svašta

se naziva projektom: izgradnja infrastrukture, lansiranje rakete u svemir, razvoj

novog aviona, ali i snimanje filma i medijska promocija, pa i stvaranje karijere i

odlazak na odmor ... Cilj ovog kursa jeste da se shvati kompleksnost i jedinstvenost

poduhvata koji možemo nazvati projektom i čijom realizacijom možemo upravljati

specijalizovanom menadžment disciplinom koja se naziva "upravljanje projektom".

Cilj predmeta Upravljanje projektima (UP) je sticanje znanja i veština za upravljanje

projektima.

Predmet čine sledeće nastavne teme: (1) Uvod: Šta je projekat?; (2) UP: definicija,

koncepti, sistemski pristup; (3) Ciklus razvoja sistema UP – Rane faze:

Identifikacija problema, Iniciranje projekta, Ugovaranje projekta; (4) Osnove

planiranja i logički okvir projekta; (5) Osnove planiranja projekta i osnove tehnike

mrežnog planiranja; (6) Mrežno planiranje i PDM; (7) PERT, CPM, Alokacija

resursa, GERT; (8) Predviđanje troškova i budžetiranje projekta; (9) Upravljanje

rizikom u realizaciji projekta; (10) Kontrola realizacije projekta; (11) Informacioni

sistem za UP; (12) Evaluacija, izveštavanje i završavanje projekta; (13)

Organizaciona struktura i finansiranje projekta; (14) Projektni tim: Uloge,

odgovornosti i autoriteti na projektu, rešavanje konflikata; (15) Uspeh i neuspeh

projekta, naučene lekcije. Glavni praktični deo predemeta je izrada projekta: svaki

student treba da realizuje jedan projekt kojim treba da pokaže svoju spremnost

da primeni stečena znanja u upravljanju konkretnim projektom. Projekat definišu

zajedno student i profesor, kako bi se izabrala tema koja najviše odgovora

aktivnostima studenta. Vrlo je značajno da student uradi projekt, jer on najbolje

pokazuje stepen razumevanja i sticanja znanja na predmetu. Konačno, rezultat

ovog predmeta za studenta treba da budu stečena teorijska i praktična znanja i

veštine za samostalno upravljanje projektima.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

4

Page 5: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 1 Istorijat razvoja discipline UP

RAZVOJ DISCIPLINE

Projekti, veliki i mali, predstavljaju prošlost, sadašnjost i

budućnost civilizacije!

Menadžment jeste relativno mlada disciplina, ali projekti, veliki i mali, predstavljaju

prošlost, sadašnjost i budućnost civilizacije. Dovoljno je pogledati našu kulturnu

zaostavštinu nešto drugačijim očima. Na primer, u trećem milenijumu pre Hrista, u

Egiptu, radnici koji su gradili Veliku, Keopsovu piramidu, u trenutku kada su ugradili

zadnji kamen na njegovo mesto, sigurno su morali da se osećaju ponosno jer su

izgradili jedno od najvećeg dela čovečanstva. Dan danas je veći deo tehnologija

koje su razvili i koristili egipćani nepoznat savremenom čoveku, a rezultati primene

tih tehnologija su pravo čudo. Nisu raspolagali sofisticiranom mašinerijom, ali su bili

u stanju da prevezu Nilom, njih 100.000, više od 2.300.000 kamenih blokova, koje

je 40.000 zidara i radnika na izgradnji piramide ugradilo u tu čudesnu građevinu.

Svaki kamen je postavljen do sledećeg sa tačnošću od 0.04 inča, a površina

osnove koja je pokrivala 13 akri, odstupala je od željenog nivoa manje od 1 inča!

Kakav je to projekat bio!

Ovaj monumentalni poduhvat postaje još veće čudo kada se posmatra iz

perspektive XXI veka, ako se prethodno navedenim činjenicama doda da su sa

40.000 zidara i drugih radnika na podizanju piramide živeli i više od 150.000 žena

i dece. Sve njih je trebalo negde smestiti i hraniti, jer su takvi, javni radovi, bili

esencijalni za očuvanje radno sposobnog stanovništva zaposlenim, nahranjenim i

plaćenim za obavljeni posao.

Izgradnja Velike piramide je ono što se danas naziva "projekat velikih razmera".

Svedoci smo velikog broja takvih projekata u istoriji civilizacije, koji su zahtevali

angažovanje velikog broja ljudi i veliku kompetentnost i umeće upravljanja. Primera

radi, velika organizaciona sposobnost i liderske osobine moraju da se pripišu

Mojsiju, koji je organizovao egzodus Jevreja iz Egipta. On je, pri tome, uradio veliki

posao na selekciji, treningu, organizaciji ljudi i delegiranju autoriteta. Solomon je,

pored osobina velikog vladaoca, imao i sposobnosti menadžera, koji je izveo više

velikih graditeljskih projekata. Koristeći svoje bogatstvo i feničke zanatlije, sedam

godina gradio je Hram u Jerusalimu, a posle toga još 13 godina gradio je svoj

dvorac. Pri tome je zaposlio više od 30.000 Izraelaca da obaraju drva i uvoze ih iz

šuma u Libanu. I to je bilo pre skoro 3000 godina! Kakav projekat!

Poglavlje 1: Istorijat razvoja discipline UP

5

Page 6: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

ISTORIJA UP

Koliko bude postojalo čovečansto, postojaće i projekti.

Sa kasnijim civilizacijama, posebno Grcima i Rimljanima, broj projekata koji su

zahtevali intenzivno planiranje i organizaciju značajno se uvećao. Te civilizacije su

uvele planiranje ulica, snabdevanje vodom i izgradnju kanalizacije. Da bi ubrzali

svoja osvajanja ali i trgovinu, Rimljani su konstruisali mrežu puteva po celoj Evropi.

Civilizacija renesansne Evrope izvela je uređivanje vodotokova, izgradnju kanala,

brana i luka. Širenjem religije, izgradnja hramova, manastira, crkvi, džamija i

ogromnih katedrala, dopisuje se na listu velikih projekata.

Otkrićem elektriciteta i industrijalizacijom, projekti koje pokreće čovek sve su

kompleksniji. Izgradnja auto-puteva, hidro i termo elektrana, metroa, fabrika i sl.

postaje svakodnevica. U skorije vreme, istraživanje i instalacija velikih

komunikacionih sistema, sistema za odbranu, transport i informacionih tehnologija

još su uvećale već kompleksne projektne aktivnosti.

Koliko bude postojalo čovečansto, postojaće i projekti. Budući projekti ličiće na

prošle. Razlikovaće se po naporima i sve naprednijim tehnologijama. Tunel ispod

kanala Lamanš i međunarodna svemirska stanica, predstavnici su najnovijih velikih

projekata – tunel je zahtevao ogromne resurse, a građen je decenijama. Izgradnja

i funkcionisanje međunarodne svemirske stanice zahtevaju nove tehnologije, od

kojih neke tek treba da se razviju!

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

6

Page 7: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 2 Definisanje projekta

KARAKTERISTIKE PROJEKTA

Karakteristike po kojima se može razlikovati projekat od ne-

projektnih aktivnosti.

Šta je projekat? Na ovo pitanje će se dati odgovor kasnije, sada se navode

karakteristike koje garantuju da je to projekat, odnosno, po tim karakteristikama

može se razlikovati projekat od ne-projektnih aktivnosti. Te karakteristike se odnose

na namenu, kompleksnost, jedinstvenost, nepoznatost, rizik, privremenost i životni

ciklus aktivnosti:

1. Projekat zahteva definisanje jedinstvene namene, rezultata, koji se

uobičajeno iskazuje u pojmovima kao što su troškovi, raspored,

performanse;

2. Svaki projekat je jedinstven, što podrazumeva da se uradi nešto drugačije

od onog što je pre rađeno.

3. Projekti su privremene aktivnosti. To je «ad hoc» organizacija ljudi,

materijala i opreme okupljena da se realizuje cilj, uglavnom u okviru

određenog vremenskog perioda. Jednom kada se cilj realizuje,

organizacija se raspušta ili rekonfiguriše da započne rad na realizaciji

sledećeg cilja, na novom projektu.

4. Projekti brišu organizacione barijere, jer zahtevaju veštine i talente iz

različitih organizacionih delova i od više profesija.

5. Pošto se svaki projekat razlikuje od onih prethodno izvedenih, time se

uključuje nepoznatost.

6. Organizacija koja izvodi projekat uvek stavlja nešto na kocku, reskira,

jer neke aktivnosti mogu dovesti do neuspeha projekta, što može da

prouzrokuje propast organizacije ili nekih njenih vrednosti;

7. Projekat je skup procesa koji čine aktivnosti na realizaciji ciljeva. Tokom tih

procesa projekat prolazi kroz faze koje se zovu «životni ciklus projekta».

Zadaci, ljudi, organizacija i drugi resursi, sve se to menja prelaskom

projekta iz jedne faze u drugu fazu. Organizaciona struktura i trošenje

resursa rastu sa svakom novom fazom, dostižu svoj vrhunac i zatim

opadaju do kompletiranja i završavanja projekta.

Poglavlje 2: Definisanje projekta

7

Page 8: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

OPŠTE KARAKTERISTIKE I DEFINICIJAPROJEKTA

Projekat je vremenski ograničen poduhvat kreiranja

jedinstvenog proizvoda, procesa ili nekog drugog rezultata.

Navedene karakteristike uvode nas u definiciju projekta:

Projekat je vremenski ograničen poduhvat kreiranja jedinstvenog proizvoda,

procesa ili nekog drugog rezultata, i on je:

• Vremenski ograničen – Svaki projekat ima konačan početak i završetak!

• Jedinstven – Ponavljanje projekata ne umanjuje elemente originalnosti u

svakom od njih!

• Progresivno elaboriran – Realizuje se u koracima i nastavlja po delovima!

Opšte karakteristike projekta su:

• projekti su jedinstveni i neponovljivi procesi,

• projekat ima konkretne ciljeve koje treba postići,

• projekat je vremenski ograničen,

• projekat zahteva resurse za svoju realizaciju (novac, opremu, materijal i ljude),

• projekat zahteva koordinaciju u realizaciji, što znači da se projektom mora

upravljati da bi se uspešno realizovao.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

8

Page 9: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 3 Ciljevi projekta

ASPEKTI PROJEKATA

Svaki od projekata ima primaran određeni aspekt, koji

odgovara njegovim svojstvima.

Prvi korak u potpunom definisanju projekta jeste razumevanje ciljeva projekta. Oni

mogu biti različiti, i adaptirani su odgovarajućoj vrsti projekta. Ciljevi u globalu nisu

nezavisni. Svi su oni isprepletani implicitno i eksplicitno. Mnogo puta nije moguće

zadovoljiti sve ciljeve. U tom slučaju potrebno je dati prioritet ciljevima koji su

strateški važniji prema drugima koji to nisu.

Kod većine projekata, prilikom određivanja njihovog cilja, moraju se uvažavati

karakteristike određene vrste projekata. Svaki od projekata ima primaran određeni

aspekt, koji odgovara njegovim svojstvima. Ti aspekti mogu biti:

• društveno-politički,

• tržišno-ekonomski,

• ekološki,

• tehničko-tehnološki.

Društveno politički aspekt prilikom određivanja cilja projekta je izražen kod

projekata izgradnje novih industrijskih objekata u manje razvijenim područjima i

zemljama u razvoju i projekata od "prestižnog" nacionalnog značenja.

Tržišno-ekonomski aspekt dominira kod projekata istraživanja i razvoja novih

proizvoda, osvajanja novih proizvoda i novih tržišta.

Ekološki aspekat je izražen kod projekata izgradnje nuklearnih elektrana, hemijskih

proizvoda, rafinerija, naftovoda itd.

Tehničko-tehnološki aspekt preovladava kod projekata istraživanja novih proizvoda

i novih tehnologija, razvoja novih proizvoda, uvođenja novih tehnoloških procesa

itd.

Poglavlje 3: Ciljevi projekta

9

Page 10: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

CILJ: USPEŠAN PROJEKAT

Jedan uspešan projekat je onaj koji je završen na vreme, u

okviru predviđenih budžetskih cena i prema tehničkim

standardima koji zadovoljavaju korisnika.

U okviru koncepta o upravljanju projektima, ciljevi projekta su izraženi kroz sledeći

stav: "Jedan uspešan projekat je onaj koji je završen na vreme, u okviru

predviđenih budžetskih cena i prema tehničkim standardima koji zadovoljavaju

korisnika".

Projekti koji se završe na vreme će verovatno zadovoljiti sve ostale ciljeve projekta,

dok projekti koji kasne dovode do prekoračenja budžetskih cena i drugih problema.

Projekat košta svakog dana, od prvog dana sve do konačne isplate računa

dobavljača. Ove cene su rezultat troškova materijala, radne snage, utrošenog

vremena na projektovanju i proizvodnim aktivnostima, cene upravljanja i

administriranja. Cena projekta obuhvata i kamatne stope ili cene drugih izvora

finansiranja za velike projekte sa finansiranjem na poseban način.

Ako projekat nije završen na vreme ugovorač nije u mogućnosti da izda fakturu i

izvrši naplatu. Ako ugovorač izbegava da izvrši svoju obavezu, on za svaki dan

kašnjenja plaća penale i tako povećava cenu koštanja. Dakle, svaki projekat mora

biti efikasno i savesno planiran od samog početka i kritični zadaci moraju biti

identifikovani. Neophodna je stalna kontrola koja treba da obuhvati sve oblasti

projekta i koja će omogućiti da se poslovi odvijaju na vreme, kako ne bi došlo do

kašnjenja projekta, koje direktno utiče na povećanje njegove cene.

Kontrola cena se zasniva na podeli ukupnog projekta na veći broj delova kojima

se može upravljati. Svaki deo posla postaje "radni paket" koji treba da bude

procenjen, finansiran i stoga pod kontrolom cena. Proces kontrole cena nije ni

nalik kontroli termin plana. Mnogo je teže direktno kontrolisati cene. Kontrola cena

uključuje kontrolu cene rada, cene materijala i opreme. Kontrola cene rada je

uglavnom jedan od postupaka na kontroli termin plana. Kontrola cena materijala

i opreme se vrši pre porudžbina kroz postupak dobijanja konkretnih ponuda i

njihovo upoređivanje. Svrha tačnog i detaljnog izveštavanja o ceni koštanja je da

se obezbede rana upozorenja na opasne trendove, ostavljajući dovoljno vremena

za korektivne aktivnosti. Ako je projekat isporučen na vreme i u okviru predviđenog

budžeta kupac će biti zadovoljan. Ali da bi bio potpuno zadovoljan neophodno

je da projekat zadovolji i njegove funkcionalne i estetske zahteve. Da bi se ti

zahtevi ispunili prvi korak je definisanje performansi. Tehnički kadar utvrđuje koji

su to ciljevi i zahtevi koje projekat treba da obezbedi, a da istovremeno budu

usklađeni sa ugovorenom cenom i termin planom. Sva tri cilja su interno povezana

i sprovođenje projekta treba da se vrši tako da se utvrđeni standardi i koncepti

projekta drže na izabranom nivou. Osiguranje kvaliteta je vitalna funkcija u

dostizanju performansi. Kao i sa kontrolom vremena i cene, osiguranje kvaliteta

mora da se protegne na sve one koji učestvuju u realizaciji projekta.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

10

Page 11: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 4 Vrste projekata premametodama UP

PROJEKTI PREMA METODAMA UP

Prema metodama upravljanja projektom mogu se identifikovati

tri široke kategorije projekata.

Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:

• prema metodama UP

• načinu planiranja i izvođenja

• u odnosu na upravljanje razvojem

• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima

Ovde će biti reči o vrstama projekata prema metodama UP.

Postoje mnogobrojne vrste projekata, zasnovane na različitim podelama. No, svaki

projekat bez obzira na vrstu i specifičnosti, nosi određen nivo rizika.

Mnogi projekti treba da se izvode prema predviđenom vremenu a da pri tome

obezbede izvestan prethodno određen nivo tehničkih i funkcionalnih performansi.

Neki drugi projekti se ne izvode zbog ostvarivanja profita, već radi postizanja nekih

širih društvenih interesa. Takvi su razvojni projekti.

Prema metodama upravljanja projektom mogu se identifikovati tri široke kategorije

projekata, svaka sa svojim karakteristikama i zahtevima. To su:

1. Projekti za proizvodnju;

2. Građevinski, inženjering, petrohemijski, rudarski i drugi projekti koji

zahtevaju spoljnu organizaciju;

3. Upravljački projekti.

Svaka od navedenih vrsta projekata zahteva upravljanje budžetom i vremenom i

svaki ima svoj konačan cilj koji treba postići. Da bi se postavljeni ciljevi dostigli

neophodno je da projekat prođe određene faze, odnosno da se realizuju određeni

procesi, a to su:

• iniciranje,

• planiranje,

• realizacija,

• monitoring i kontrola, i

• završetak

Poglavlje 4: Vrste projekata prema metodama UP

11

Page 12: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 5 Vrste projekata prema načinuplaniranja

PROJEKTI PREMA NAČINU PLANIRANJA IIZVOĐENJA

Projekti se u poslovnim sistemima izvode da bi se postigli

određeni ciljevi, tako da je kod određivanja vrste projekta taj

aspekt najznačaji.

Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:

• prema metodama UP

• načinu planiranja i izvođenja

• u odnosu na upravljanje razvojem

• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima

Ovde će biti reči o vrstama projekata prema načinu planiranja i izvođenja.

Postoje različite vrste projekata. Oni se mogu razlikovati prema dužini trajanja,

cilju projekta, načinu i lokaciji izvođenja kao i prema ulozi kod rešavanja problema

sredine koja aktivira projekat. Projekti se u poslovnim sistemima izvode da bi

se postigli određeni ciljevi, tako da je kod određivanja vrste projekta taj aspekt

najznačaji. Tako se u odnosu na način planiranja i izvođenja, i shodno tome

postizanja cilja zbog kojeg se aktiviraju, projekti dele na:

1. determinističke, i

2. stohastičke.

Projekat u toku svog životnog veka prolazi kroz određene faze i to:

• fazu koncipiranja, u kojoj se postavljaju ciljevi projekta i to sa svih aspekata:

tehničkog, ekonomskog, tržišnog, društvenog-političkog i ekonomskog;

• fazu definisanja, u kojoj se planiraju aktivnosti, a u skladu sa predviđenim

aktivnostima može doći do dopunjavanja strukture ciljeva;

• fazu izvođenja, u kojoj dolazi do realizacije projekta, i, konačno

• fazu završavanja, u kojoj se obavljaju zaključne aktivnosti na predaji rezultata

naručiocu, finaliziranje materijalnih, finansijskih i drugih obaveza relizatora,

finansijera, naručioca i korisnika rezultata projekta.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

12

Page 13: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

DETERMINISTIČKI PROJEKTI

Deterministički projekti su oni, kod kojih se u prvim fazama

(koncipiranja i definisanja) određuje struktura ciljeva.

Deterministički projekti su oni, kod kojih se u skladu sa napred navedenim, u

prvim fazama (koncipiranja i definisanja) određuje struktura ciljeva. To su projekti

kod kojih su ciljevi određeni unapred, što znači da će se najverovatnije projektom

ostvariti planirani rezultat. Postoji i izvestan stepen rizika vezan za postizanje

očekivanog cilja, i on je vezan za fazu izvođenja projekta, jer se njeni elementi ne

mogu potpuno predvideti u fazi koncipiranja i definisanja.

"Deterministički projekat je projekat kod kojeg se na osnovu prethodno

programiranog namenskog konačnog cilja projekta u prvim fazama najpre postavlja

struktura internih i eksternih namenskih i objektnih ciljeva u svim kriterijima

određenja i sa svih aspekata i na taj način stvaraju se uslovi za planiranje strukture

aktivnosti".

Deterministički projekti se uglavnom realizuju, što kod stohastičkih projekata nije

slučaj. Deterministički projekti su napr. projekti izgradnje nove fabrike, projekti

izgradnje novog autoputa, novog hidroenergetskog objekta itd. Pošto su ovi projekti

deo šireg poslovnog sistema, to se njihovom realizacijom ostvaruju i ciljevi sistema

čiji su deo.

Cilj se kod ove vrste projekata postavlja u fazi koncipiranja. No u njoj je još uvek

moguća promena koncepcije. U fazi definisanja ove mogućnosti više nema, jer

projekat već ima visok nivo konkretizacije.

Kod determinističkih projekata, rizika neuspešnosti projekta, na početku izvođenja

gotovo da nema. Ako ga i ima, onda to nije rizik neuspešnosti već rizik budućih

događaja u toku izvođenja projekta.

STOHASTIČKI PROJEKTI

Stohastički projekti su oni kod kojih nema određenog konačnog

cilja.

Stohastički projekti su oni kod kojih nema određenog konačnog cilja. Kod njih se

najpre definišu aktivnosti, a ciljevi se postavljaju prema rezultatima tih aktivnosti.

Plan izvođenja ovih projekata nije u potpunosti moguće odrediti. Takvi projekti se

pojavljuju zbog projekta, a ne zbog cilja koji nije unapred poznat, a koji se obično

svodi na opstanak, rast i razvoj.

Poglavlje 5: Vrste projekata prema načinu planiranja

13

Page 14: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Oni obično imaju istraživačko inovacijski karakter, neponovljivi su i predstavljaju

izolovane celine. Proces istraživanja je povezan sa rizikom. Postoji i veza između

rizika i vremena istraživanja. Predviđanja za kraći vremenski period sigurnija su,

i rizik je manji, i obrnuto. Tu je mala opasnost da se postignuti cilj neće moći

ekonomski iskoristiti. Kod istraživanja nije moguće odrediti konačni cilj, niti planirati

fazu izvođenja, jer se tokom istraživanja može doći do rezultata koji će uticati

na nastavak rada i puteve za njegov nastavak. Ti se događaji označavaju kao

odlučujući događaji. Oni se u stohastičkim projektima mogu planirati uz primenu

raznih metoda i modela. Na taj način se izračunava rizik izvođenja ovih projekata.

Stohastički projekti mogu imati i inovacijski karakter i mogu uticati na rast

produktivnosti, izmene konkurentske pozicije preduzeća ili stvarati pretpostavku za

rast i razvoj. "Stohastički projekat je projekat čiji se konačni cilj programira sa malo

kriterijuma određenja, pa prema tome nije moguće sasvim odrediti strukturu ciljeva,

a tek izvođenjem aktivnosti i analizom saznanja u događajima odluke postepeno se

realizira struktura ciljeva i time i svi kriteriji namenskog konačnog cilja, koji može

biti čak suprotan prvobitno programiranom cilju".

I stohastički projekti prolaze kroz fazu koncipiranja, definisanja, izvršenja i

završavanja. Dok se kod determinističkih projekata cilj određuje još u fazi

koncipiranja, kod stohastičkih se u ovoj fazi određuje struktura ciljeva u odnosu na

programirani željeni cilj.

U fazi definisanja alternativno se postavlja struktura aktivnosti i rezultat ove faze je

stohastički plan projekta.

U fazi izvođenja se određuju načini izvođenja u skladu sa analizom odlučujućih

događaja. Ukoliko se nastave radovi posle odlučujućeg događaja, to znači da je

postignut podcilj u strukturi ciljeva.

Rezultati stohastičkih projekata mogu biti pozitivni i negativni, s obzirom na cilj i

namenu. Kod njih se, zapravo, dugo ne zna da li će biti postignut konačni cilj ili

neće.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

14

Page 15: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 6 Vrste projekata u odnosu naupravljanje razvojem

PROJEKTI UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem poslovnog

sistema.

Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:

• prema metodama UP

• načinu planiranja i izvođenja

• u odnosu na upravljanje razvojem

• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima

Ovde će biti reči o vrstama projekata u odnosu na upravljanje razvojem poslovnog

sistema.

U cilju opstanka i usaglašavanja sa razvojem u privredi uopšte, preduzeće se

i samo mora razvijati. Razvoj sam po sebi označava kvalitativne promene u

preduzeću, koje dovode do poboljšanja budućeg poslovanja. On se uglavnom

ostvaruje kroz procese istraživanja i inovacijskim merama. Inovacioni proces

omogućava prelaz poslovnog sistema iz jednog stanja u drugo, kojim će se

poboljšati eksploatacija poslovnog sistema.

Razvoj poslovnog sistema se ostvaruje kroz konkretne projekte. Ciljevi projekata,

se u skladu sa tim, programiraju kao deo procesa razvitka poslovnog sistema.

Samo programiranje ciljeva označava postavljanje strateških ciljeva za akcije

kojima će se osigurati rast i razvoj poslovnog sistema. U odnosu na programiranje

razvoja moguće su tri vrste projekata i to:

1. programski projekti,

2. delimično programski projekti,

3. ciljni projekti.

Poglavlje 6: Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem

15

Page 16: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

PROGRAMSKI I CILJNI PROJEKTI

Programski projekti su takvi projekti kod kojih iz ciljeva

programa proizilaze ciljevi projekta. Ciljni projekti su oni kod

kojih su ciljevi projekta osnova za postavljanje programa.

Programski projekti su takvi projekti kod kojih iz ciljeva programa proizilaze ciljevi

projekta. Oni su istovremeno i deterministički.

Delimično programski projekti, su takvi projekti kod kojih postoji konačan cilj i

značajniji parcijalni ciljevi - i oni predstavljaju osnovu za dopunu ili promenu

programa. Dakle glavni ciljevi su postavljeni deterministički, a drugi se očekuju

na osnovu rezultata aktivnosti. Na taj način ciljevi projekta u toku izvođenja

popunjavaju program. Otuda i naziv delimično programski projekti.

Delimično programski projekti se nazivaju i projektima provere programa. Njima se

stiče osnova za proveravanje taktičkih ciljeva programa razvoja.Na bazi taktičkih

ciljeva koji su obuhvaćeni programom razvoja,počinje realizacija programa razvoja.

S postizanjem konačnih ciljeva projekta počinje eksploatacija objekta projekta.

Ciljni projekti su oni kod kojih su ciljevi projekta osnova za postavljanje programa.

Oni pripadaju kategoriji stohastičkih projekata. Ciljni projekti su istraživačko razvojni

projekti i izvode se s namenom da se na naučnim dostignućima ostvari program

razvoja. Program razvoja nije statičan, nego se neprekidno mora prilagođavati

internim i eksternim događajima. Da bi se prilagođavanje ostvarilo neophodno

je proveriti da li program razvoja odgovara s obzirom na ciljeve i uticaj okoline

poslovnog sistema. Ciljni projekti u industrijskim preduzećima mogu biti: istraživački

projekti, projekti istraživanja i razvoja proizvoda, istraživanja i razvoja tehnologije,

projekti sanacije itd.

Dakle, projektni pristup programiranja razvoja zahteva da se poveže upravljanje i

vođenje projektom sa ukupnim upravljanjem i vođenjem poslovnim sistemom.

Projektni pristup programiranju razvoja poslovnog sistema definiše se kao:

"kontinuirani proces određivanja svrha i strateških ciljeva razvoja poslovnog

sistema, proces oblikovanja i izvođenja ciljnih projekata kojima se dobiva naučna

osnova za postavljanje taktičkih ciljeva u programu razvoja poslovnog sistema, te

oblikovanja i izvođenja programskih projekata kojima se program razvoja realizira

postizanjem interne i ekspertne namene eksploatacije objekata ovih projekata.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

16

Page 17: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 7 Vrste projekta s obzirom naučestalost u poslovnimsistemima

PROJEKTI PREMA UČESTALOSTI UPOSLOVNIM SISTEMIMA

Vrste projekata u odnosu na upravljanje razvojem poslovnog

sistema.

Projekti se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima:

• prema metodama UP

• načinu planiranja i izvođenja

• u odnosu na upravljanje razvojem

• s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima

Ovde će biti reči o vrstama projekata s obzirom na učestalost u poslovnim

sistemima.

Dinamika izvođenja projekata može biti različita. Ona zavisi od mnogih faktora kao

što su: potreba za rastom i od intenziteta rasta, od mogućnosti poslovnog sistema,

od rezultata istraživanja i razvoja, kao i od organizacionih i resurskih mogućnosti.

Zato je potrebno izvršiti podelu projekata s obzirom na učestalost u poslovnim

sistemima na:

• jednokratne projekte,

• projektne procese

JEDNOKRATNI PROJEKTI I PROJEKTNIPROCESI

Jednokratni projekti su takvi projekti koji se samo jednom

pojavljuju u poslovnim sistemima. Projektni procesi su projekti

koji se pojavljuju više puta i slični su po načinu izvođenja.

Poglavlje 7: Vrste projekta s obzirom na učestalost u poslovnim sistemima

17

Page 18: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Jednokratni projekti su takvi projekti koji se samo jednom pojavljuju u poslovnim

sistemima. Oni su jedinstveni i po svom načinu izvođenja. To su npr. investicioni

projekti izgradnje novog pogona, nove fabrike, kompjuterskog informacionog

sistema itd. Jednokratni projekti mogu biti deterministički i stohastički - u odnosu

na strukturu postavljenih ciljeva i aktivnosti. Osnovne karakteristike jednokratnih

projekata su:

• struktura ciljeva je složena,

• struktura aktivnosti odgovara načinu izvođenja radova,

• jednokratni projekti se izvode sa ciljem da se obezbedi name-na projekta koja

će imati poseban značaj za poslovni sistem,

• objekti projekta odgovaraju nameni projekta i razlikuju se od objekata u kojima

se odvija tekući proizvodni proces,

• ovi projekti su vremenski ograničeni,

• da bi se definisali ovi projekti zahtevaju posebna stručna znanja,

• izvođenje projekta se razlikuje od tekućeg obavljanja radova,

• vođenje projekta zahteva posebnu upravljačku strukturu i obično se

organizuje za vreme trajanja projekta.

"Jednokratni projekti, su oni projekti koji su s obzirom na namenu i objekat od

jedinstvenog značenja za poslovni sistem i u tom se sistemu pojavljuju

nerepetitivno te zahtevaju projektno vođenje po principu nestalne odnosno

privremene projektne organizacije".

Projektni procesi su projekti koji se pojavljuju više puta i slični su po načinu

izvođenja. Projektni proces pojavljuje se u mnogim preduzećima. Taj proces mogu

činiti projekti uvođenja novih proizvoda, projekti izgradnje pojedinih objekata (npr.

stambenih objekata) itd. Projektni proces može se sastojati od determinističkih ili

od stohastičkih projekata. Ukoliko se sastoji od determinističkih projekata, onda

se organizuju po pravilima koja važe za planiranje determinističkih projekata, i

obrnuto. Osnovne karakteristike projektnog procesa su:

• oni se sastoje iz sličnih ili tipskih projekata,

• struktura aktivnosti u toku izvođenja projekta je slična, jer je uglavnom reč o

tipskom načinu izvođenja i aktivnostima koje se u takvim sličnim projektima

ponavljaju,

• na bazi terminiranja (određivanja roka trajanja) projektnog procesa vrši se i

terminiranje pojedinog projekta,

• vođenje projektnog procesa se organizuje tako da se obezbeđuje vođenje

pojedinih projekata i ono je povezano sa upravljanjem i vođenjem čitavog

poslovnog sistema.

"Projektni proces čine po nameni i objektu slični projekti koji imaju i sličan (tipski)

proces izvedbe, a udružene namene pojedinih projekata toga procesa od

posebnog su značenja za poslovni sistem, pa se zbog repetitivnosti projekata

zahteva projektno vođenje po principu stalne projektne organizacije".

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

18

Page 19: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 8 Potreba za upravljanjemprojektima

RAZLOZI I MOTIVI ZA UPRAVLJANJEPROJEKTIMA

Moderno upravljanje projektima je korisno, kao što je nekad

bilo egipatskim ili renesansnim graditeljima, tako i današnjim

građevincima, inženjerima, sistem specijalistima i

menadžerima.

Čovečanstvo je izvodilo projekte praktično od početka svoje zabeležene historije.

Međutim, priroda projekata i uslovi u kojima su se izvodili, menjali su se

neprestano. Mnogi moderni projekti uključuju veliku tehničku kompleksnost i

zahtevaju različite veštine. Menadžeri su suočeni sa problemom integrisanja i

upravljanja velikim organizacijama pod uslovima ograničenih resursa, ograničenih

vremena realizacije i neizvesnostima u okruženju. Da bi izašli na kraj sa

kompleksnim aktivnostima i velikom neizvesnošću, razvijene su nove forme

projektne organizacije i nove prakse upravljanja projektima. Dva su značajna

primera kompleksnih aktivnosti koje su zahtevale specifične projektne organizacije

i upravljačke prakse: Projekat "Menheten" (razvoj prve atomske bombe) i "Misija

izviđanja" (spuštanje vozila na površinu Meseca i njeovo funkcionisanje i vožnja po

mesečevoj površini). U davnini, projektni zahtevi su bili mnogo «fleksibilniji»: ako

je faraon trebao više radnika na gradnji piramide, «samo» je bilo potrebno dovesti

više robova i naterati više naroda da dođe na rad; ako je ponestalo novaca za

zidanje katedrale u srednjem veku, radovi su obustavljeni dok se nisu našli novi

finansijeri. Projekti "Menheten" i "Misija izviđanja" nisu bili tako fleksibilni. Prvo,

oba projekta su imali vremensko ograničenje: "Menheten" je morao urgentno da se

završi, pre sličnog poduhvata koji su preduzeli nacisti. "Misija izviđanja" je imala

rok realizacije kraći od tri godine i budžet limitiran na 150 miliona dolara, što je

za oba resursa predstavljalo smanjenje na polovinu od prethodnog eksperimenta

koji je NASA izvela za spuštanje na Mars. Zbog tajnosti, projekat "Menheten" je

bio limitiran na ograničen broj ljudi uključenih u njegovu relaizaciju. Oba projekta

su zahtevala izuzetan istraživačko-razvojni rad, otkrivanje novih oblasti nauke i

tehnologije. Projekti tog tipa predstavljaju stalni izazov za tradicionalne upravljačke

pristupe planiranju, organizaciji, monitoringu i kontroli. Kao posebna oblast

menadžerske prakse, upravljanje projektima je jo uvek nova ideja, a njene metode

još uvek velika nepoznanica većini iskusnih menadžera. Samo pre 40-50 godina,

korišćenje metoda upravljanja projektima bilo je ograničeno na mali broj projekata

odbrane, konstrukcije aviona, graditeljstva. Danas, upravljanje projektima se

Poglavlje 8: Potreba za upravljanjem projektima

19

Page 20: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

primenjuje u nizu industrija, delatnosti, organizacija. Originalno razvijene i

primenjene u tzv. velikim projektima, kompleksnim tehnološkim projektima kao što

je Svemirski program Apolo, koji je odveo čoveka na mesec, tehnike i metode

upravljanja projektima su primenjive na svaku aktivnost projektnog tipa, bez obzira

na veličinu ili tehnologiju. Moderno upravljanje projektima je korisno, kao što je

nekad bilo egipatskim ili renesansnim graditeljima, tako i današnjim građevincima,

inženjerima, sistem specijalistima i menadžerima.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

20

Page 21: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 9 Ličnost, tim i sistemupravljanja projektom

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA: LIČNOST,TIM, SISTEM

Najvažniji element upravljanja projektom je menadžer projekta.

Tri su ključne karakteristike koje razlikuju upravljanje projektima od ranih,

tradicionalnih formi menadžmenta:

• Menadžer projekta (Rukovodilac projekta);

• Projektni tim;

• Sistem upravljanja projektom

Najvažniji element upravljanja projektom je menadžer projekta, čovek čije

pojedinačne najvažnije dužnosti su da planira, upravlja i integriše radne napore

učesnika na projektu da realizuju projektne ciljeve. U brzo promenljivom okruženju

to postaje sve teže i komplikovanije, s obzirom na nove tehnologije, proizvodne

metode, troškove, tržišta, kao i zbog brojnih ključnih problema i odluka koje moraju

da se procesiraju, a što je praktično nemoguće efikasno obaviti u tradicionalnim

organizacionim hijerarhijama. U većini organizacija, aktivnosti se realizuju u

funkcionalnim linijama i vreme odziva na promene je izuzetno dugo, odnosno,

reakcija na promene je vrlo spora. U ulozi rukovodioca projekta organizacija

postavlja jednog čoveka odgovornog za projekat, koji je potpuno posvećen za

ostvarivanje projektnih ciljeva. Menadžer projekta koordinira napore u različitim

funkcionalnim oblastima i integriše planove i kontroliše troškove i realizaciju

akitivnosti i zadataka.

Projektni tim

Upravljanje projektom je i povezivanje pojedinaca i grupa u jedinstven, kohezivan

tim koji deluje na ralizaciji zajedničkog cilja. Verovatno više od bilo kog čovekovog

delovanja, rad na projektu je timski rad. Rad na projektu se izvodi od više ljudi,

najčešće različitih profesija, funkcionalnih oblasti i organizacija, koji participiraju

na mestu i u vreme kada je to neophodno. U zavisnosti od projektnih zahteva za

resursima, veličina i kompozicija tima može biti promenljiva, a tim se raspušta po

završetku projekta.

Poglavlje 9: Ličnost, tim i sistem upravljanja projektom

21

Page 22: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

SISTEM UPRAVLJANJA PROJEKTOM

Sistem za upravljanje projektom obezbeđuje integrativno

planiranje i kontrolu.

Menadžer projekta i projektni tim moraju da imaju raspoloživ i da koriste sistem za

upravljanje projektom. Ovaj sistem čine:

• Organizaciona struktura,

• Procesiranje informacija,

• Procedure i prakse integracije vertikalnih i horizontalnih elemenata projektne

orgranizacije. Vertikalni elementi obuhvataju sve zadatke na projektu, a

horizontalni elementi uključuju funkcionalne jedinice i odelenja uključena u

realizaciju projekta.

Sistem za upravljanje projektom obezbeđuje integrativno planiranje i kontrolu.

Integrativno planiranje i kontrola se odnose na povezivanje svih važnih elemenata

informacija koje se odnose na (1) proizvod ili rezultate projekta, (2) vreme i (3)

troškove rada i ostalih ključnih resursa. Te informacije moraju biti raspoložive u

svakom trenutku i svakoj fazi projekta. Konačno, integrativno planiranje i kontrola

zahtevaju kontinualnu reviziju novih planova, poređenje stvarnih rezultata sa

planiranim, i predviđanje ukupnog vremena i troškova na kraju realizacije projekta

kroz međupovezane evaluacije svih elemenata ovih informacija.

Kako se projekat pomera iz jedne faze u drugu, tako se pomeraju i zahtevi za

resursima (rad, oprema, novac) i organizacione odgovornosti. Sistem za

upravljanje projektom obezbeđuje sredstva za:

1. Identifikaciju zadataka,

2. Identifikaciju zahteva za resursima i troškovima,

3. Uspostavljanje prioriteta,

4. Planiranje i inoviranje rasporeda aktivnosti,

5. Monitoring i kontrolu završnog kvaliteta i performansi, i

6. Merenje performansi projekta.

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

22

Page 23: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 10 Klasifikacije sektorainformacionih tehnologija

SEKTOR INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

Sektor IT je u različito definisan, što je posledica nemogućnosti

postojećih standardnih stastističkih klasifikacija da prate brze

promene karaktera IT proizvoda i usluga i IT firmi.

Sektor informacionih tehnologija (IT) je u različito definisan, što je posledica

nemogućnosti postojećih standardnih stastističkih klasifikacija na nacionalnom i

međunarodnom nivou da prate brze promene karaktera IT proizvoda i usluga i IT

firmi. Posebno, konvergencijom računarskih i telekomunikacionih tehnologija, ovi

sektori se sve češće klasifikuju u jedan, informaciono-komunikacioni (IKT) sektor.

OECD pod IKT podrazumeva dve definicije:

1. Sektorski bazirana definicija IKT – po ovoj definiciji, IKT je sektor koji

obuhvata sledeće delatnosti Međunarodne Standardne Klasifikacije

Industrija (ISIC – International Standard Industrial Classification, Revision

3):

2. Proizvodne delatnosti:

3. ISIC 3000 – Proizvodnja kancelarijske, računske i računarske opreme,

4. ISIC 3130 – Proizvodnja izolovanih žica i kablova,

5. ISIC 3210 – Proizvodnja elektronskih cevi i drugih elektronskih

komponenti,

6. ISIC 3220 – Proizvodnja televizijskih i radio predajnika i uređaja za žičnu

telefoniju i telegrafiju,

7. ISIC 3330 – Proizvodnja televizijskih i radio prijemnika, aparata za audio i

video snimanje i reprodukciju i pripadajućih proizvoda,

8. ISIC 3312 – Proizvodnja instrumenata i uređaja za merenje, testiranje,

navigaciju i druge namene, izuzev opreme za kontrolu i upravljanje

industrijskim procesima,

9. ISIC 3313–Proizvodnja opreme za upravljanje industrijskim procesima;

10. Usluge koje se odnose na proizvode:

11. ISIC 5150 – Prodaja na veliko uređaja, opreme i rezervnih delova,

12. ISIC 7123 – Iznajmljivanje kancelarijskih uređaja i opreme (uključujući i

računare);

13. Intelektualne usluge:

14. ISIC 6420 – Telekomunikacije,

15. ISIC 7200 – Računarske i usluge u vezi sa računarskim;

Poglavlje 10: Klasifikacije sektora informacionih tehnologija

23

Page 24: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

16. Definicija IKT bazirana na proizvodima – ova definicija se bazira na CPC

(Central Product Classification) i harmonizovanom sistemu (HS –

Harmonised System).

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

24

Page 25: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Poglavlje 11 IT projekti i upravljanjerealizacijom softverskihprojekata

IT PPROJEKTI

Pod IT projektima podrazumevaće se samo projekti

softverskog inženjerstva.

Pod IT projektima, odnosno, projektima u oblasti Informacionih Tehnologija (IT) u

ovom predmetu, saglasno potrebama studiranja na FIT-u, podrazumevaće se samo

projekti softverskog inženjerstva.

Da bi se izbegli eventualni pojmovni nesporazumi, daju se i sledeće definicije koje

će se koristiti u okviru ovog predmeta [3]:

1. Sistemski inženjering u IT je razvoj i/ili izgradnja svih aspekata sistema

zasnovanih na računarima, uključujući hardver, softver i inženjering

procesa;

2. Softverski inženjering je deo sistemskog IT inženjeringa koji se odnosi na

sve aspekte proizvodnje softvera od specifikacije sistema do održavanja

sistema kada on pređe u fazu korišćenja;

3. Softverski proces je skup aktivnosti čiji je cilj razvoj novog i/ili nadgradnja

postojećeg softvera;

4. Model softverskog procesa je uprošćena, specifična forma prezenatacija

softverskog procesa;

5. Troškove softverskog inženjerstva čine, u gruboj proceni, 60% troškovi

razvoja, a 40% su troškovi testiranja, i to za softverske proizvode opšte

namene. Za softvere razvijene za posebne namene / korisnike, troškovi

nadgradnje / dodatnog razvoja često nadmašuju troškove razvoja;

6. Atributi dobrog softvera su: funkcionalnost i performanse po zahtevu

korisnika, da može da se održava, da korisnik može da se osloni na taj

softver u radu i da je upotrebljiv;

7. Glavni izazovi sa kojima se suočava softversko inženjerstvo su: stalno

povećavanje diverziteta, skraćivanje vremena za isporuku naručiocu i

razvoj softvera kojem može da se "veruje".

Poglavlje 11: IT projekti i upravljanje realizacijom softverskih projekata

25

Page 26: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

UPRAVLJANJE REALIZACIJOMSOFTVERSKIH PROJEKATA

Upravljanje projektima razvoja softvera predstavlja posebnu

disciplinu u okviru teorije i prakse upravljanja projektima.

Upravljanje projektima razvoja softvera predstavlja posebnu disciplinu u okviru

teorije i prakse upravljanja projektima. Ova specifičnost je posledica niza razloga

vezanih za samu delatnost softverskog inženjerstva, od kojih se izdvajaju sledeća

tri [3]:

1. Proizvod je "nevidljiv" (intangible). Rukovodilac projekta izgradnje neke

zgrade ili aviona može, po završetku projekta, da vidi rezultat svog rada:

zgradu, avion. Svako kašnjenje u realizaciji tavkog projekta, opet je

vidljivo – zgrada nije završena, avion nije spreman za let. Softver je

potupno drugačiji proizvod – ne može se videti ni dodirnuti, pa ni progres u

razvoju softvera ne može da se vidi. Rukovodilac projekta razvoja softvera

može samo da se osloni na određenu dokumentaciju kojom se prati

progres realizacije IT projekta;

2. Nema standardnih softverskih procesa. Inženjerske discipline sa dugom

istorijom dešavanja, uglavnom imaju procese koji su oprobani, testirani,

dokazani, i što je posebno važno sa stanovišta realizacije ali i edukacije

novih ljudskih resursa u ovoj oblasti, dobro su razumljive i strukturirane,

tako da mogu da se prate, uče itd. Razvoj softvera, međutim, razlikuje

se od jedne do druge organizacije, od jednog do drugog tima. Pored svih

pokušaja da se identifikuju zajedničke karakteristike pojedinih pristupa

u razvoju softvera, još uvek nije moguće predvideti kada će određeni

softverski proces da izazove probleme u razvoju. Ovakve situacije su

posebno prisutne, kada je projekat razvoja softvera deo većeg

inženjerskog poduhvata;

3. Velik softverski projekti su, obično, "suviše“ jedinstveni poduhvati. Iako

je jedinstvenost jedna od generalnih osobina svakog projekta, učenje i

iskustvo iz prošlih projekata u velikoj meri obezbeđuje smanjenje rizika u

realizaciji novih projekata u istoj delatnosti (npr. izgradnja novog mosta).

To, međutim, uglavnom, nije slučaj i sa softverskim inženjerstvom, gde

značajno iskustvo rukovodioca projekta na realizaciji niza softverskih

projekata u prošlosti, zbog velikih tehnoloških promena u informaciono-

komunikacionim tehnologijama, može da predstavlja problem i prepreku

za dobro vođenje realizacije novih softverskih projekata. Ukratko,

naučene lekcije i iskustvo iz prethodnih softverskih projekata često ne

mogu da se prenesu na nove softverske projekte, a često mogu da

navedu menadžera IT projekta i na pogrešne odluke!

Sve ovo su razlozi da mnogi softverski projekti kasne u realizaciji, prevazilaze

planirane budžete i odstupaju od planiranih rezultata. Softverski projekti su, obično,

nove, tehnološke inovacije!

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

26

Page 27: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Konkretna posledica svega navedenog u ovom poglavlju razlog su da se za

upravljanje softverskim projektima formira poseban predmet i specifičnosti

softverskog inženjerstva ugrade u već formirano "telo" znanja upravljanja

projektima [3], kao modifikacije i/ili nadgradnja već uspostavljenih procesa i

aktinvosti upravljanja projektima.

Poglavlje 11: IT projekti i upravljanje realizacijom softverskih projekata

27

Page 28: Upravljanje projektima - Sta je projekat?

Zaključak: Šta je projekat?

CILJ KURSA UP

Cilj ovog kursa je da shvatimo koje aktivnosti možemo da

organizujemo kao projekat.

Šta je projekat?

Cilj ovog kursa je da shvatimo koje aktivnosti možemo da organizujemo kao

projekat, za čiju realizaciju možemo i treba da iskoristimo znanja, tehnike i

instrumente koje nudi specijalizovana menadžment disciplina "upravljanje

projektom".

Lekcija 01: ŠTA JE PROJEKAT?

28