skripta praksa za drugi razred iii stepen

Skripta PRAKSA ZA DRUGI RAZRED

(III stepen)

Autor: Mensur aki

2006/2007

Elektrotehnika kola za energetiku - Sarajevo

ELEKTRINE INSTALACIJEUVOD

Kroz obrazovni program ovog zanimanja uenici usvajaju teorijska znanja iz opih i strunih predmeta, a kljuna znanja su ona iz osnova elektrotehnike, mjerenja u elektrotehnici, elektrikih strojeva, el, instalacija, kuanskih aparata i znanja iz praktine nastave potrebna za samostalno obavljanje poslova.Obrazovni program elektromehaniara osposobljava polaznike za obavljanje poslova ispitivanja, odravanja i popravake strojeva, njihovog sklapanja i rasklapanja, popravke kuanskih aparata, klima-ureaja te voenja poslova u obrtu.Poslovi se obavljaju uglavnom u zatvorenom prostoru (obrtniki pogoni i servisi), a dijelom i na terenu (na poziv klijenata). Vei je dio poslova mogue obavljati sjedei, no nekad je potrebno zauzeti razliite poloaje tijela prilagoavajui se poloaju strojeva i aparata.

ELEKTRINE INSTALACIJEUVOD

Elektrina instalacija je skup instaliranih elektrinih vodova i pripadajuih naprava koje slue za povezivanje troila elektrine energije sa elektroenergetskom mreom (napajanje), za

povezivanje sa drugim troilima (za telekomunikacije ili za signalizaciju) ili sa

zemljom (za zatitu od opasnog napona dodira ili udara groma). Otuda se moe izvriti

osnovna podjela elektrinih instalacija na: elektroenergetske, telekomunikacione,

signalne i gromobranske instalacije.

ELEKTRINE INSTALACIJEVRSTE I NAMJENA ELEKTRINIH INSTALACIJA

ELEKTRINE INSTALACIJETEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA

Prema nainu ugradnje provodnika i opreme, instalacija moemo podijeliti u dvije grupe:

1. Podbukne 2. Nadbukne


1. Podbukne


1. Nadbukne

a) OG instalacijeb) OG instalacije SPN cijevimac) Nadbukne kanalne instalacije


Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih faza rada

Tehnika priprema Formiranje monterske ekipe (sa odreivanjem poslovoe ili brigadira, odgovornog

za radnu i tehnoloku disciplinu na gradilitu) Obezbjeenje prostora na gradilitu za smjetaj ljudi opreme i materijala Dovoz materijala i opreme na gradilite Prenoenje mjera sa projekt na: zidove, stropove, podove objekta, odreivanje

mjesta za prikljunice, prekidae, svjetiljke, razvodne table, bojlere, grijalice, ... temanje otvora za montane, razvodne kutije, ljebove (kanale) za kablove i

instalacione cijevi Ugradnja (gipsanje) montanih i razvodnih kutija Ugradnja kablova i instalacionih cijevi, nakon

Nakon zavretka ovih faza rada (tzv. grubi instalacioni radovi) i nakon to zidari finiraju (izmalteriu) zidove i stropove prelazi se na slijedee faze rada:

9. Vezivanje razvodnih kutija


Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih faza rada

10. Ispitivanje instalacije mrenim naponomkad se izvri kreenje i bojenje zidova pristupamo sljedeim fazama rada

11. Montaa: prikljunica, prekidaa, svjetiljki, razvodnih tabli, ...12. Funkcionalno ispitivanje instalacije i njen prikljuak na mreni napon (probni rad)13. Zavrno ispitivanje i mjerenje parametara elektrine instalacije

a) Otpora izolacije izvedene instalacije ,b) neprekidnosti glavnih faznih, nul i zatitnih vodiac) mjerenje otpora petlje (ako se radi o nulovanju)d) Ispitivanje funkcionalnosti FI sklopke e) mjerenje otpora rasprostiranja dopunskog uzemljivaa i izdavanje protokola (atesta) o ispravnosti elektrine instalacije

14. Organizovanje tehnikog prijema i predaju svih dokumenata (atesta i izvedbenih projekata) investitoru kako bi se mogla zatraiti upotrebna dozvola

ELEKTRINE INSTALACIJESASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA

Jednopolna ema elektrine instalacije dvosobnog stana


SPECIFIKACIJA MATERIHALA - PRIMJER

1. Ormari za smjetaj stepeninog automata, pomonogrekleja, automatskog osiguraa i stezaljki za ugradnju u zid dim. 200x200x120mm kom 1 1.700,002. Stepenini automat 220V 50Hz 0-360 sec. kom 1 620,003. Pomoni relej 220V 50Hz Kontakti AC 2x20A kom 1 320,004. Automatski osigura dvopolni 220V, 20A kom 1 37,005. Kabel PR/R 2x2,5mm2 m 70 12,006. Kabel PR/R 2x1,5mm2 m 70 9,007. Razvodna kutija fi VC fi...mm. kom 223,008. Kutija za ugradnju za aktiviranje za Kativiranje stubine rasvjete PVC fi...mm kom 44 2,009. Plafonjera sa grlom E27 kom 22 26,0010. arulja 220V/100W kom 22 1,5011. Taster za aktiviranje zasvjete kom kom 44 6,0012. Izolacijska traka kom 5 1,0013. Tablovi za plafonjere kom 66 0,4014. Vijci za plafonjere kom 66 0,4015. Gips alabasrer kg 10 1,00

ELEKTRINE INSTALACIJEPROSTORNI RAZNJETAJ INSTALACIJE U STAMBENOJ

PROSTORIJI

ELEKTRINE INSTALACIJERAZVODNI UREAJI

Definicija

Ureaji u kojima su smjeteni potrebni aparati i instrumenti kojima se osigurava, kontrolie ispravnost instalacije i upravlja prikljuenim troilima

Karakteristika

Zbog utede prostora i zatite od vlage, praine i slino RU su zbijene konstrukcije.

Podjela RU

RU za industrijuRU za stambene objekte

ELEKTRINE INSTALACIJERAZVODNI UREAJI

MATERIJAL RAZVODNIH UREAJA

Lim

Silumin

Plastini materijali

eljezo

ELEKTRINE INSTALACIJERAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU

RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU

Potrebno je poznavati:

Orijentacionu instalisanu snagu Tehniku graenja Svrhu objekta Kakva e biti atmosfera u prostorijama Ekonomsku situaciju


RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTIJU

Podjela:

NN ormari transformatorskih stanica Komandni pultovi Ormari za radilite Distributivni razvodni ormari...


RAZVODNI UREEJI OD LIMA

Pogodan za izradu RU

Nedostaci lima:

Teko se izvodi zatita od korozije Teko se izvodi vea mehanika zatita od IP 55


RAZVODNI UREAJI OD PLASTINE MASE

Koriste se kao i silumin alise odlikuju jo nekim kvalitetom:

Plastine mase su izolator Otporne su na razne hemijske uticaje Lagane su Mogue je koristiti prozirne plastine mase


GLAVNI RAZVODNI ORMAR

GRO na sebi ima dovodni kabl sa NN ormara TS ili distributivnog ormara

Namijenjen je za ugradnju razliite razvodne i upravljake opreme: sabirnica, osiguraa, sklopki, prekidaa, sklopnika, mjernih transformatora, releja, brojila, instrumenata, tipkala, signalnih sijalica...


JEDNOPOLNA EMA GRO


SPECIFINI SLUAJEVI

VALJAONICE... ELJEZARE

- Atmosfera je zagaena- RU se postavljaju u posebne prostorije potpuno odvojeno od glavnih pogonskih prostorija- Nisu potrebni ni klasini ormari nego se elektrini ureaji postavljaju na nosae


RAZVODNA BATERIJA

Koriste se zbog lakeg projektiranja, montae i odravanja ormaria Predstavljaju sistem dobro spojenih i zaptivenih kuita Koriste se u pranjavim, vlanim pa ak i u prostorijama sa kiselim isparenjima Sastavlja se iz vie modularnih kuita


SASTAVLJANJE RAZVODNE BATERIJE


KARAKTERISTIKE RAZVODNE BATERIJE

Kuita ormaria su izvedena na modularnom principu sa osnovnom modulnom jedinicom

Imaju predviene otvore za spajanja na bonim stranama to omoguava slaganje razvodnih baterija eljenog oblika

Jednostavno je izvesti proirenje naknadno u toku eksploatacije


DISTRIBUTIVNI RAZVODNI ORMARI (DRO)

Materijal: poliester

Mjesto montae: spoljanja montaa na mjestima grananja kablova gradske NN elektrine mree

Postavljanje: na montani armirano betonski ili poliesterski temelj

Sadre: izolirane osigura pruge sa NV ulocima


NV IZOLIRANE PRUGE

Montiraju se direktno na sabirnice koje su udaljene jedna od druge 185 mm

Omoguavaju da se na malom prostoru smjesti vei broj kablovskih prikljuaka


ORMAR ZA RADILITE

Montaa: prenosni

Prikljuenje: na DRO ili NN ormar u najblioj trafostanici

Upotreba: napajanje troila na graevinskom radilitu ili u krugu industrijskog pogona gdje vladaju teki pogonski uslovi

Zatita od opasno napona dodira: zatitna strujna sklopka

Pristup prikljunicama, osiguraima: kroz eona vrata

Pristup brojilu: kroz druga vrata koja se mogu plombirati


ORMAR ZA RADILITE

ELEKTRINE INSTALACIJERAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE

Za niskonaponske prikljuke individualnih stambenih/poslovnih objekata (smatra se objekat sa 4 ili manje mijernih mijesta) upotrebljavaju se slijedei razvodni ormari: Kuni prikljuni ormari(KPO); Mijerni ormari (MO); Stanski razdjelnik (SR).Razvodni ormari za stambene objekte su tehnikim preporukama JP Elektroprivreda BiH od 1999 godine tipizirani. Ranije u naoj zemlji razvodni ormari nisu bili tipizirani ve su ih elektroinstalateri proizvodili po odreenim uslovima.

ema elektrine instalacije individualnih objekata za podzemni i nadzemni prikljuak


Podzemni prikljuak objekta na nadzemnu mreu


Nadzemni prikljuak objekta sa SKSa - preko zida, b preko krova, c preko krovnog nosaa


Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke spratnosti KLASINI SISTEM

Za klasini mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedei razvodni ormari:

Kuni prikljuni ormari (KPO); Glavni razvodno-mjemi ormar (GRMO); Glavni razvodni ormar (GRO); Ormar zajednike potronje (OZP); Etani (spratni) razdjelnik (ER); Etazni (spratni) mjerni ormar (EMO); Stanski razdjelnik (SR).


Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke spratnosti KLASINI SISTEM


Kuni prikljuni ormari (KPO)

KPO je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mrea s elektrinom instalacijom objekta. U kunom prikljunom ormariu obavezno je izvedeno rastavno mjesto s glavnim osiguraima objekta. KPO se obavezno ugrauje u sluaju kablovskog podzemnog prikljuka.

Kuni prikljuni ormari se ugrauje kod podzemnog prikljuka, tako da donji rub ormaria bude na visini od 0,7 do 1,1m od ureene kote tla stajalita (na fasadu, u fasadu ili ograni zid objekta). KPO treba biti izraen od atestiranog izolacionog PVC materijala ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu odgovarajue zatite od opasnog napona dodira.


Kuni prikljuni ormari (KPO)


Mijerni ormari (MO)je tipizirani ormar smjeten na fasadi individualnog stambenog objekta u kojem

je postavljena oprema koja ini mjerno mjesto, Mjerno mjesto elektrine energije je sklop mjernih i pomonih ureaja koji slue za mjerenje isporuene

elektrine energije.

MO1 460x300x240 MO2 460x400x240


Mijerni ormari (MO)

Mjerni ormari se izrauje od atestiranog izolacionog PVC materijala, kao uzidni ili nadbukni, ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu odgovarajue zatite od opasnog napona dodira. MO se obavezno naslanja na KPO tako da visina otvora za oitanje iznosi 1,7m. Ormarimora biti izraen u zatiti IP 54 to podrazumjeva da treba imati vrata izvedena tako da je onemoguen prodor vode u ormari. Vrata MO moraju biti izradena od PVC mase koja je providna ili na vratima mora biti u visini brojanika postakljeni otvor za oitanje stanja brojila i kontrolu poloaja ruice/dugmeta termomagnetnog prekidaa-limitera. Tipizirano se MO izrauje u dvije veliine: MO-1 za smjetaj jednog monofaznog brojila i MO-2 mogunost smjestaja dva monofazna ili jednog trofaznog brojila.


Stanski razvodnik (SR)

Stanski razdjelnici se ugrauju u stanu, najee iznad ulaznih vrata, nadbukno ili podbukno. Namijenjeni su za stambene, poslovne, kolske i sline objekte. Stanski razdjelnici se izrauju od termoplasta (npr. polyflam) kao 1,2,3, 4-redni. U stanske razdjelnike se ugrauju osigurai i zatitno-strujne sklopke za prekostrujnu zatitu strujnih krugova u stanu, postavljanjem na standardni nosa (letvu) 35mm.Tehnikom preporukom JP elektroprivreda BiH od 1999 godine zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom se vri obaveznom ugradnjom strujno-zatitne sklopke s diferencijalnom strujom prorade 30mA u strujne krugove troila sa metalnim kuitima i prostorijama sa kadom i tuem ili ugradnjom jedne strujno-zatitne sklopke sa strujom prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju objekta (limitator u brojilu sa strujom prorade 500mA predstavlja samo dopunsku zastitu).



je ormar sa osiguraima montiran u stanu, a slui za razdiobu elektrine energije po strujnim krugovima stana.

Stanski razdjelnik podbukni Unutranjost stanskog razdjelnika



U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor, zujalica, zvonce itd. Svaki stanski razdjelnik mora imati stezaljke za neutralni i zatitni vodi N/PE, kao i bakarne sabirnice za fazne vodie (sabirnice se montiraju direktno na osigurae).


Jednopolna ema razvodne table (GRT-e, i PRT-e)


ema predstavlja primjer selektivne nadstrujne zatite.Selektivna nadstrujna zatita ima zadau da vodove i izvor struje zatiti od prevelikih struja kratkog spoja. Zatitne naprave, osigurai, postavljaju se uvijek na poetak svakog voda ili ogranka, a njihova jakost raste od smjera troila prema izvoru struje.

Instalacijoni osigurai, izbor i postavljanje


Rastalni osigurai

su elementi nadstrujne zatite koji djeluju na principu Jouleove topline. Kod kratkog spoja strujnog kruga dolazi do pregrijavanja i taljenja rastalne niti, a time i do prekida strujnog kruga. Nit e se momentalno rastaliti kod 300% nazivne struje osiguraa tj. rastalnog uloka. Ako je struja kroz rastalni uloak 200% nazivne struje nit e se rastaliti za priblino 2 sata.


Standardne veliine struja i boja oznane ploice i kalibarcijskog prstena rastalnih osiguraa


PODJELA OSIGURAARASTALNI,

Aparatni tip - B Instalacijski tip D Za postrojenja tip NV, NH

Veliine DII,DIII, DIV, DV


UZ - elementje element osiguraa kod kojih se prikljuak vodova vri s prednje strane i postavlja se na razvodne ploe od eljeznog lima.


TZ elementje element osiguraa kod kojih se prikljuak vodova vri sa stranje strane razvodne ploe i postavlja se na izolacione materijale.


EZ, EZR i (EZN, EZV) element

Izraeni od porculana i mesinga. Postavljaju se na noseu metalnu plou.


Dijelovi osiguraa Tip D

A tijelo (osnova) DIIB - kontaktni prsten, (kalibracijski

prsten)C - rastalni uloak (umetak, patrona)D glava (kapa) DII


NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NVULOCI


NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NVOSNOVA TROPOLNA, JEDNOPOLNA


NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NVIZOLACIONA RUKA

(upotrebljava se za pravilno i bezopasno vaenje i stavljanje uloka)


Vremensko-strujna karakteristika taljenja NV/NH gL-gG uloaka proizvodnje ETI-lzlake(gL-gG) - univerzalni topljivi/rastalni uloci


Automatski osigura instalacijskiprekida Tip D

1 -dugme za runo isklapanje, 2 - dugme za uklapanje, 3 - bimetal, 4 poluni sistem za uklapanje, 5 - nepomini kontakt, 6 - pomini kontakt, 7 - namot elektromagneta. 8 - eljezna jezgra, 9 - kotva, 10 - navoj, Edison 27 i 11 - kontakt.


Automatski osigurai - instalacijski prekidai


jednopolni

DLS 5, - B, 6 ADLS 5, - B, 10 ADLS 5, - B, 16 ADLS 5, - B, 20 ADLS 5, - B, 25 ADLS 5, - B, 35 ADLS 5, - B, 40 ADLS 5, - B, 50 ADLS 5, - B, 63 A

dvopolni

DLS 5, -B, 6 ADLS 5, -B, 10 ADLS 5, -B, 16 ADLS 5, -B, 20 ADLS 5, -B, 25 ADLS 5, -B, 35 ADLS 5, -B, 40 ADLS 5, -B, 50 ADLS 5, -B, 63 A

troploni

DLS 5, -B, 6 ADLS 5, -B, 10 ADLS 5, -B, 16 ADLS 5, -B, 20 ADLS 5, -B, 25 ADLS 5, -B, 35 ADLS 5, -B, 40 ADLS 5, -B, 50 ADLS 5, -B, 63 A

Automatski osigurai - instalacijski prekidai

Karakteristika okidanja za tipove B i C


Automatski osigura - instalacijski prekida unutranji izgled


Automatski osigura - instalacijski prekidaednopolni, dvopolni i troplolni

ELEKTRINE INSTALACIJEZATITNE SKLOPKE

FID sklopka DFS 2 (dvopolna)

16/0,01 16/0,03 16/0,10 16/0,30 16/0,5025/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,5040/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050 63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050

FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA


FID sklopka DFS 4 (etveropolna)

25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,5040/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050 63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/05080/0,01 80/0,03 80/0,10 80/0,30 80/050

100/0,01 100/0,03 100/0,10 100/0,30 100/050125/0,01 125/0,03 125/0,10 125/0,30 125/050

FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA


FID sklopka DFS 4 FT (etveropolna)

40/0,03 40/050 63/0,03 63/050

FID Strujna zatitna sklopka DFS4 FT, s daljinskim okidanjam za FID sklopke DFS 2 i DFS 4, 230/400V, 50 HZ, 10kA, AC 230V/6A,

DC 230V/1A

ELEKTRINE INSTALACIJEDIREKTNO MJERENJE SNAGE

ELEKTRINA BROJILA

slue za mjerenje i regiristranje potronje elektrine energije. lzrauju se kao jednofazna i trofazna (za tri ili etiri vodia), a to su troina ili etveroina trofazna brojila.


ELEKTRINA BROJILA ZA DOMAINSTVA

Na niskom naponu (za domainstva) upotrebljavaju se elektromehanika monofazna, odnosno trofazna trosistemska

etveroina brojila aktivne energije. lzrauju se kao jednotarifna i dvotarifna tj. s jednim ili s dva cifarnika (6 ili 7 cifara).


ELEKTRINA BROJILA ZA INDUSTRIJU

Za industrijske potrebe izrauju se i brojila za mjerenje aktivne ili reaktivne energije, brojila s pokazivaem vrnog optereenja i brojila

za prikljuak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora.


ELEKTRINA BROJILA - TRENDDanas se u svijetu sve vie upotrebljavaju elektronska

multifunkcijska brojila namijenjena za registraciju aktivne energije, reaktivne energije vrnog optereenja, vie tarifa i sl.


VIETARIFNA ELEKTRINA BROJILA

Dvotarifna ili vietaritna brojila se koriste u distributivnim podrujima u kojima postoji dnevna; (via) i nona (nia) tarifa tj. cijena Kilovat-sata. Takva su elektromehanika broiila s dva cifarnika (brojanika) i jednim kretnim mehanizmom. Odreeni elektromagnet prebacuje jedan ili drugi cifarnik na kretni mehanizam. Ukljuivanje elektromagneta vri elektrini uklopni sat koji moe biti u brojilu ili pored brojila. Kada je uklopni sat zasebna cjelina, moe da slui za vie dvotarifnih brojila u istom razvodnom ormaru. Savremeno prebacivanje sa jedne na drugu tarifu vri se elektronski iz centra uz pomo elektronske jedinice ugraene u samo brojilo ili upotrebom MTK tonfrekventnih prijemnika (mrena telekomunikaciona komanda).


NAZIVNI NAPONI I STRUJE ZA KOJE SE UZRAUJU ELEKTRINA BROJILA

Brojila se izrauju za nazivni napon 230V (jednofazna); 3x 230/400V (etveroina trofazna); 3x400V (troina trofazna);

3x100V i 3x(100/1,73)/100V (troina i etveroina trofazna za prikljuak preko naponskih mjernih transformatora) i dr.

Nazivna struja brojila moe da iznosi: 1; 2,5 i 5A (za prikljuak prekostrujnih transformatora.), i 10, 15 i 20A (za direktan prikljuak).

Maksimalna struja je struja koju brojilo moe da podnese je 2-6 puta vea od nazivne, to se oznaava na brojilu npr. 10(40)A ili 10-40A.


EMA VEZIVANJA TROFAZNOG TROSISTEMSKOG ELEKTRINA BROJILA


IZGLED TROFAZNOG JEDNOTARIFNOG I DVOTARIFNOG ELEKTRINOG BROJILA

ELEKTRINE INSTALACIJEUZEMNLENJE

Pogonsko

Zatitno

Gromobransko


IZJEDNAENJE POTENCIJALA

Galvansko povezivanje kojim se razni strani vodljivi dijelovi u objektu dovode na isti potencijal.

Za izjednaenje potencijala se koriste posebni zatitni vodii.


GLAVNI PRIKLJUAK ZA UZEMLJENJE

Bakarna sabirnica za galvansko povezivanje koja je predviena za prikljuak glavnih zatitnih vodia, glavnih vodia za izjednaavanje potencijala (IP) i vodia za radno uzemljenje ako postoji.

ZEMLJOVOD je zatitni vodi koji spaja glavni prikljuak za uzemljenje sa zatitnim uzemljivaem.

ELEKTRINE INSTALACIJEPRIKLJUNICE SA ZATITNIM KONTAKTOM

Jednofazne i trofazne prikljunice i utikai za ugradnju u zid (p/)


Nain izvoenja zatita u TT i TN sistemima razvoda

ELEKTRINE INSTALACIJEJEDNOPOLNA SKLOPKA

Simbol jednopolne sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi


Plan instalacije rasvjete u sobi s jednopolnom sklopkom

izgled jednopolne sklopke


Jednopolna ema i ema vezivanja

ELEKTRINE INSTALACIJESERIJSKA SKLOPKA

Simbol serijske sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi


Plan instalacije rasvjete u sobi s serijskom sklopkom

izgled serijskesklopke

ELEKTRINE INSTALACIJEIZMJENINA SKLOPKA

Simbol izmjenine sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobiSa dvije izmjenine sklopke


Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije izmjenine sklopke izgled izmjenine sklopke

ELEKTRINE INSTALACIJEKRINA SKLOPKA

Simbol krine sklopkePlan instalacije za rasvjetu u sobi

Sa dvije izmjenine i jednom krinom sklopkom


Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije izmjenine i jednom krinom

sklopkom

izgled krine sklopke

ELEKTRINE INSTALACIJEAUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE

Impulsne sklopke Stubini automat Fotoosjetljive sklopke

Ukljuuju se daljinski djelovanjem tastera ili ulaskom ovjeka u vidni ugao sklopke


IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE


IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKENa elektromagnet (A1 i A2) se dovodi impuls napona preko radnih tasteraTasteri su radni i za sluaj ukljuenja sa vie mjesta tasteri se paraleluju


SEME VEZIVANJA STUBINOG AUTOMATAPri izboru stubinog automata paziti na nazivnu snagu koju treba uporediti sa rasvjetnim optereenjemPri zamjeni automata paziti na emu veze

ELEKTRINE MAINETRANSFORMATORI

SVRHA TRANSFORMATORA

- Transformatori su elektrini ureaji pomou kojih se moe napon naizmenine struje mijenjati, tj. podii ili spustiti (ovdje se koristi pojava elektromagnetne indukcije). Pri tim promjenama frekvencija struje ostaje nepromjenjena.

- Mogunost transformiranja naizmenine struje daje ovoj prednost nad jednosmjernom.

- U konstruktivnom pogledu transformatori nemaju nikakvih pokretnihdijelova, to omoguava jednostavno odravanje i dugu eksploataciju.

- Pri smanjenju napona dobija se vea struja uz istu snagu i frekvenciju.- Transformator omoguava da se elektrina energija proizvede na

naponu najekonominijem za generatore, da se energija prenese na naponu najekonominijem za tu svrhu i, najzad, da se ona koristi na naponu koji je najekonominiji i najpodesniji za pojedinane potrosae.

ELEKTRINE MAINE TRANSFORMATORI

SVRHA TRANSFORMATORA

- Elektrina energija se od mjesta proizvodnje do mjesta potronje prenosi visokim naponom, zbog ega su struje male, a i presjek provodnika mali, pa se na ovaj nain tedi na bakarnim ili aluminijskim provodnicima na dalekovodima. Izgradnja dalekovoda postaje jeftinija, a gubici elektrine energije manji.

- Dakle, transformatori primaju elektrinu energiju u vidu naizmenine struje date frekvencije, odreenog napona, a daju elektrinu energiju u vidu naizmenine struje iste frekvencije, ali drugog napona. Sem toga, transformator je jedan od jednostavnijih ureaja s dva ili vie elektrinih kola spregnutih zajednikim magnetnim kolom.


PRINCIP RADA TRANSFORMATORA- Namotaj I ima 1500 navoja bakarne ice

prenika 0,30 mm,- Namotaj II ima 50 navoja bakarne ice prenika

0,50 mm,- Na namotaj II prikljuena je sijalica od 6,3 V- Spojimo sada na ureaj na istosmjerni napon

od 220 V- Ukljuimo prekida.- Sijalica nee goriti.- Zato?- Istosmjerna struja je protekla kroz namotaj i

stvorila istosmjerni magnetni tok.- Brzim prekidanjem i ukljuivanjem namotaja I na

izvor istosmjerne struje proizvee promjenjljivu struju a time i magnetni tok i sijalica e treperiti u ritmu sa prekidima i ukljuenjima prekidaa.


PRINCIP RADA TRANSFORMATORA- Dakle, samo promjenljivi magnetni tok ima

osobinu da u namotaju II stvara (inducira) napon. Takav promjenljivi magnetni tok ima naizmenina struja.

- Prikljuimo li na ureaj naizmenini napon.- Sijalica gori!- Pod dejstvom prikljuenog naizmeninog napona

protie kroz namotaj I naizmjenina struja, a ona proizvodi naizmjenini promjenljivi magnetni tok, koji presjeca namotaje II i u njima inducira napon.

- Magnetna jezgra ureaja na slici ima dva dijela. Postupno odmicanje dijela B od dijela A e uvjetovati sve slabije svjetljenje sijalice. Poveava se zrani prostor pa slabi magnetni tok a time i indukcija odnosno inducirani napon u namotaju II.

- Dakle, zrak slabo vodi magnetne silnice.


PRINCIP RADA TRANSFORMATORA

Pojava pri kojoj se u jednom namotaju inducira napon, kada se na druginamotaj prikljui napon, a da ovi namotaji nisu elektriki povezani, vesamo magnetno preko promjenljivog magnetnog toka, naziva se elektromagnetska indukcija. Opisani ureaj koji radi na principu elektromagnetne indukcije naziva se transformator.Transformatori i elektrine maine poivaju na dvjema osnovnim fizikalnim pojavama:

- na elektrikim i- magnetskim pojavama,

koje su tijesno povezane zakonima proticanja elektrine struje i zakonima indukcije.



Lencov zakon glasi: izazvane struje elektromotorne sile i magnetna polja imaju uvijek onaj smjer u kome unitavaju ili slabe uzrok koji ih izaziva.

Zakon indukcije (Faradej 1831) glasi: promjenljivi magnetni tok inducira u svakom navoju oko sebe elektrini napon koji je srazmjeran brzini tih promjena.

Magnetni tok oznaavamo slovom (to je ukupan broj silnica u nekom presjeku). Jedinica je Vs (Volt sekunda) ili Wb (Weber). Stara jedinica je M(Maxvel). 1M = 10-8 WbMagnetnu indukciju oznaavamo slovom B. Ona predstavlja gustinu magnetnog toka, odnosno magnetne indukcije. Jedinica je Vs/m2 ili Wb/m2.Ovu jedinicu nazivamo i T (Tesla). Stara jedinica je G (Gaus). 1G = 10-4 T



Elektrine veliine (napon i snaga) se izraavaju efektivnim veliinama koje za sinusnu promjenu iznosi 0,707 maksimalne vrijednosti.

Magnetne veliine i B izraavamo u maksimalnim vrijednostima, jer kod magnetnih veliina izraavamo stanje zasienja, koje je odreeno maksimalnim vrijednostima magnetne indukcije. Tako je magnetni tok m i magnetna indukcija Bm.

m = Bm * S (Wb);

S= m / Bm (m2);

Bm = m / S (T).


OBLICI TRANSFORMATORA


KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA

Konstrukcija transformatora zavisi od mnogih faktora, kao to su:

a) vrsta pogona (trajni ili povremeni pogon sa trajnim ili povremenim optereenjem)

b) vrsta hlaenjac) nominalni primarni i sekundarni napon, nominalna struja i nominalna

snaga, kao i nominalna frekvencija;d) mogunost regulacije transformatora i nain regulacije;e) vrsta zatite transformatora (kako od unutarnjih tako i od spoljnih

kvarova).f) namjena: monofazni, dvofazni, trofazni i viefazni, zatim tedni,

mjerni i dr., kao i da li su za unutrasnje ili vanjsko postavljanje.


KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA

Konstruktivni dijelovi iz kojih se gradi transformator su sljedei:

1. Gvozdeno jezgro. Transformatorska gvozdene jezgre grade se od visokolegiranih, toplo ili hladno valjanih transformatorskih limova debljine 0,35 - 0,50 mm. Limovi mogu biti izolirani lakom, papirom ili sarletom koji ima veliku izolacijsku mo. Gvozdena jezgra se steu vijcima i ostalim steznim dijelovima koji su izolirani prema gvozdenom jezgru.

2. Namotaj. Kod transformatora namotaji se izvode od elektrolitskog bakra standardne kvalitete i provodljivosti, a rede se i od aluminija. Tanji provodnici se izoliraju sintetskim lakom velike elktrine vrstoe, a ostali provodnici se izoliraju visoko-kvalitetnim papirom.


JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI

Jednofazni transformatori su oni transformatori koji se napajaju jednim faznim i jednim nultim vodiem. Grade se za snage od nekoliko VA (za elektrino zvonce) do nekoliko kVA (za elektrine eljeznice). Obini jednofazni transformatori imaju, obino, dva namotaja (na sekundarnoj strani moe biti i vie sekundarnih namotaja).Gvozdena jezgra jednofaznih transformatora manjih snaga grade se obino od dinamo lima debljine 0,5 mm, radi lakeg isjecanja pod presom, dok se gvozdena jezgra jednofaznih transformatora veih snaga grade od visokolegiranih transformatorskih limova.


JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI

Ogrnuti tip. Transformator iji je namotaj okruen gvozdenim jezgrom. Oba namotaja (primar i sekundar) smjeteni su zajedno. Koristi se pri izradi transformatora manjih snaga.

Jezgrasti tip. Transformator sa ovim tipom jezgre uz iste presjeke i jednake snage, troi vie gvoa, manje bakra i da ima bolje hlaenje Primarni i sekundarni namotaji su posebno. Koristi se pri izradi transformatora veih snaga.

Prstenasti (torusni) tip. Transformator sa ovim tipom jezgre proizilazi iz jezgrastog tipa sa posebnim prstenastim tipom jezgre sa boljoim iskoritenjem bakra, boljim hlaenjem i manjim rasipanjem. Primarni i sekundarni namotaji mogu biti jedan do drugog ili jedan preko drugog. Koristi se za izradu malih i srednjih snaga.


OBLICI JEZGRI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA


PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA

Kod transformatora u praznom hodu sekundarne stezaljke su otvorene, na njih nije prikljuen nikakav potroa. Ako zanemarimo magnetna rasipanja, pa smatramo da isti magnetni tok sijee namotaje primara i sekundara, onda e omjer primarnih i sekundarnih elektromotornih sila, odnosno napona namotaja, biti:

E1/E2 = U1/U2 = m


PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA

Prijenosni omjer je omjer napona namotaja s veim brojem navoja prema naponu s manjim brojem navoja i to u praznom hodu.Ako se zanemari pad napona usljed struje praznog hoda kod transformatora s nepominim namotajima podudara se odnos napona u praznom hodu dovoljno tano s odnosom broja navoja.

U1/U2 = N1/N2 = mOdnosno:

U1/U2 = N1/N2 = I2/I1 = m


SNAGA JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

Snaga jednofaznih transformatora (kao i trofaznih) zavisi od presjeka, odnosno od volumena gvozdenog jezgra. to je presjek, odnosno volumen vei bie i snaga vea. Za svaki pojedini VA snage potrebno je oko 3 cm3 gvozdenog jezgra. Tako, na primer, za snagu od 50 VA potrebno je gvozdeno jezgro od 50 x 3= 150 cm3.Za transformatore manjih snaga presek gvozdenog jezgra se izraunava iz izraza:

sFe PS 1,1gdje je SFe efektivni presjek gvozdenog jezgra, Ps prividna snaga u VA.Za Faktor ispune gvoa je uzet 1,1. Pri sastavljanju gvozdenog jezgra moramo raunati na izolaciju jezgra i nedovoljnu dodirnu povrinu izmedu limova.


NAMOTAJI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

Namotaji jednofaznih transformatora se izvode tako to prvo napravimo model gvozdenog jezgra od drveta. On mora biti bar dva milimetra krai nego to je duina jezgra, da bi prilikom sastavljanja limova ilo lake i da ne bi namotaj otetili. Preko drvenog modela napravimo omota od prepan papira koji zalijepimo, a onda na motalici namotamo namotaj. Kod ogrnutog tipa namotaji se motaju jedan preko drugoga. Namotaje jedan od drugoga moramo izolirati prepanom (meuizolacija). Kod jezgrastog tipa na istom modelu posebno se namota primarni a posebno sekundarni namotaj. Kod prstenastog se obino po cijelom obodu namotaji motaju jedan preko drugoga to ini namot kompaktnijim. Mogu se motati i jedan do drugoga kada je hlaenje svakog namota bolje. Motanje prstenastih transformatora se vri ili specijalnim alatima ili posebno napravljenim priborom za tu svrhu.


PRORAUN BROJA NAVOJAIz osnovne jednaine za transformatore:

za magnetnu indukciju 1 T i frekvenciju 50 Hz dobijemo broj navoja po (1V) jednom voltu:

FeFeFeFeFem SScmSSSfBUN 04,45

50144,410000

10)(50144,41

50144,41

44,4 42

FeSN 04,45

NSfBU Fem 44,4


GUSTINA STRUJE

Pod gustinom struje podrazumijevamo jainu struje (u amperima) koja prolazi kroz presek provodnika (u kvadratnim milimetrima) i oznaavamo je slovom J.

Kod suhih transformatora s prirodnim hlaenjem koji su trajno u pogonu je gustina struje J= 1,5 A/mm2. Kod transformatora koji su krae vrijeme u pogonu gustina struje moe biti i vea, npr. 3 A/mm2.

2mmA

SIJ


PRORAUN BROJA NAVOJA

Ranije navedenom izrazu treba dodati i faktor ispune gvozdenog jezgra KFe, pa za KFe = 0,9 i frekvenciju mree f = 50Hz broj namotaja se izraunava kao:

FemFeFem SBU

KSfBUN

05,5044,4

Napon U je u V (Volt), Bm u T (Tesla) i SFe u cm2


PRENIK PROVODNIKAAko je gustina struje J = 3 A/mm2 onda dolazimo do izraza za prenik vodia:

Prenik vodia d u mm je:

224

4d

IdIJ

IJI

JId

65,054,32


KORISNOST TRANSFORMATORA

Ili stepen djelovanja je odnos izmeu izlazne i ulazne snage transformatora, a oznaava se grkim slovom hh (eta). Poto je izlazna snaga transformatora jednaka ulaznoj snazi umanjenoj za ukupne gubitke u transformatoru, onda e korisnost biti:

PCu su gubici optereenjaPFe su gubici praznog hodah neimenovan broj

s

FeCu

PPPPs )(


KORISNOST TRANSFORMATORAU svom radu transformatori nisu uvijek optereeni nazivnom snagom. Nekada je to optereenje manje, a nekada vee. Transformator je, dakle, optereen samo dijelom snage n od nazivne snage Pn. Ako nam je poznat faktor uinka onda moemo stepen korisnosti transformatora izraunati u postocima (%):

PCu su gubici optereenjaPFe su gubici praznog hodahh% korisnost u postocimacosf faktor snage

cos)(100%

2

n

CuFe

PnPnP


IZLAZNA SNAGA TRANSFORMATORA

Izlaznu snagu transformatora moemo izraunati kada nam je poznata ulazna snaga i stepen korisnosti transformatora prema izrazu:

P2 izlazna snagaP1 ulazna snagahh korisnost (neimenovan broj)

12 PP


ULAZNA SNAGA TRANSFORMATORA

Ulaznu snagu transformatora moemo izraunati ako nam je poznata izlazna snaga i stepen korisnosti, a prema izrazu:

P2 izlazna snagaP1 ulazna snagahh korisnost (neimenovan broj)

21

PP


POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA

1. Zarezivanje trake do polovine irine i 1 cm od kraja sa jedne strane.



2. Zarezivanje trake do polovine irine i na udaljenosti jednog unutranjeg obima od prvog zareza i sa suprotne strane.



3. Sastavljanje prvog namotaja ubacivanjem prvog zareza u drugi, to osigurava nepromjenjljiv unutranji obim a time i unutranji prenik budue torusne jezgre transformatora.



4. vrsto namatanje jezgre dok se ne postigne potrebni popreni presjek koji diktira snaga transformatora.



5. vrsto namatanje jezgre dok se ne postigne potrebni popreni presjek koji diktira snaga transformatora.



6. Specijalna traka koja ima poduna vlakna koja joj daju posebnu vrstou na zatezno kidanje.



6. Privrivanje zadnjeg navoja trake transformatorske jezgre. Ovdje je upotrebljena specijalna traka koja ima poduna vlakna koja joj daju posebnu vrstou na zatezno kidanje.



7. Primjer zavrene jezgre torusnog transformatora.



8. Izrada unutranje obloge jezgre od izolacionog papira. (npr. Prepan)



9. Postavljanje unutranje obloge jezgre od izolacionog papira.



10. Postavljanje bonih prstenova obloge jezgre od izolacionog papira.



11. Omotavanje obloge jezgre specijalnom trakom velike mehanike vrstoe i viskokog probojnog napona.



11. specijalna traka velike mehanike vrstoe i viskokog probojnog napona (MILARD).



12. specijalna traka od votanog platna koja se koristi pri pripremi podloge za namotavanje primarnog namotaja kao i za razdvajanje primarnog i sekundarnog namotaja ukoliko se motaju jedan preko drugoga.



13. Specijalna keper traka koja se koristi za stezanje namotaja kod torusnih transformatora veih snaga. Posjeduje veliku mekaniku vrstou i dobra elektrina i termika svojstava.



14. Viljuka za namotavanje ice koja se zatim premotava na pripremljenu jezgru torusnog transformatora. Mora biti prikladnih dimenzija, kako bi se to lake provlaila kroz sredinji dio jezgre a dovoljno velika da primi potrebnu duinu ice primarnog (sekundarnog) namotaja.



15. Kroz rupicu se provue ica a zatim namotava na viljuku. Duina ice mora biti dovoljna da se bez nastavljanja moe namotati potreban broj navoja primarnog (sekundarnog) namotaja.



16. Zapoinje se i zavrava motanje navoja jedan do drugoga sa posebnom tehnikom pripreme poetnog i krajnjeg izvoda.



17. Slika pokazuje tehniku motanja navoja i preuzimanja viljuke pri njenom provlaenju kroz sredinji otvor jezgre torusnog transformatora.



18. Vano je motati navoje vrsto jedan uz drugi. Pri tome treba voditi rauna da se ica ne krivi to bi otealo njeno namotavanje navoj uz navoj a time bi i vrstoa namotanog namotaja bila manja. Kod transformatora veih snaga i veih presjeka ice, dodatno se sluimo i gumenim ekim za oblikovanje navoja.



19. Po zavrenom namotavanju jednog navoja pravi se izvod.



20. Na poetni i krajnji izvod se navlai buir cijev odgovarajueg prenika i specijalne izvedbe, dobrih mehanikih i elektrinih i termikih svojstava.



21. Avlai se buir cijev odgovarajueg prenika i specijalne izvedbe, dobrih mehanikih i elektrinih i termikih svojstava.



22. Razdvajanje slojeva namotaja ili primarnog i sekundarnog namotaja vri se namotavanjem iranije pomenute trake.



23. Pri tome se privruju na poseban nain izvodi namotaja.



24. Ovako obraen izvod se ne moe pomjerati pa su na taj nain dobro obezbjeeni i poetni i krajnji navoj zbog ega je onemogueno osipanje namotaja.



25. Privrivanje zadnjeg navoja izolacione trake se vri provlaenjem kraja ispod prethodno namotanog zadnjeg navoja.



26. Zatim se snano povue traka tako da se pone istezati.



27. Te se viak odree makazama.



28. Ako namotaj nije stao u jednom sloju, preko ranije namotane izolacije se vri namotavanje drugog sloja namotaja u istom smjeru kao i prvi sloj. Taj se postupak ponavlja dok se ne namota potreban broj navoja koji slijede iz prorauna transformatora.



29. Slika prikazuje jedan zavren torusni transformator sa svim potrebnim izvodima.



29. Ova vrsta transformatora se ugrauje na nekoliko tipinih naina. Najee se postavlja na kruni oblik tvrde.Sa gornje strane se postavlja tvrda guma istog oblika preko koje se postavlja pritezni tanjiri sa udubljenjem u sredinje dijelu koji ne dozvoljava bono pomjeranje transformatora.

ELEKTRINE MAINE ASINHRONI MOTORI

To su elektrine maine koje pretvaraju elektrinu energiju u mehaniki rad.


Rad asinhronih motora zasniva se na okretnom magnetnom polju.Kada se stalni magnet okree, okreu je i njegove silnice, tj. Okree se njegovo magnetno polje, koje u bakrenoj ploi inducira vrtlone struje. Prema Lencovom zakonu inducirane vrtlone struje u bakrenoj ploi suprotstavljaju okretanju magneta i nastoje njegovo okretanje zaustave. Brzina bakrene ploe zaostaje neto za brzinom okretanja magneta. Kada bi se okretali podjednako brzo, magnetne silnice ne bi sjekle bakrenu plou pa se u njoj ne bi inducirale vrtlone struje. Zaostajanje brzine okretanja bakrene ploe zove se klizanje.


1887 godine Nikola Tesla je izveo historijski eksperiment i dokazao da se okretno (obrtno) magnetno polje moe dobiti i bez okretanja magneta pomou viefaznih naizmjeninih struja koje prolaze kroz nepomine namotaje i koji su meusobno pomaknuti za 120.


Brzina rotiranja rotora iznosi od 3000 do 5000 o/min

Sastavni dijelovi su:

Stator

je nepomini dio elektrine maine. On je u obliku upljeg valjka, a sastavljen je iz visokolegiranih motornih limova debljine 0,35 mm meusobno izolovanih radi smanjenja gubitaka u gvou koji nastaju usljed histereze i vrtlonih struja. Limovi se slau u pakete i pod pritiskom sastavljaju i steu zakivcima ili zavrtnjima. S unutranje strane statora usjeeni su ljebovi. U ljebove se stavljaju namotaji. Osim ljebova u paketu limova nalaze se otvori, kanali za hlaenje kroz koje struji vazduh.


Rotor

je pomini dio elektrine maine. Sastavljen je iz paketa rotorskih limova debljine 0,35 mm meusobno izolovanih radi smanjenja gubitaka u gvou koji nastaju usljed histereze i vrtlonih struja. Rotor je u obliku valjka. Rotorski paket limova smjeten je pod pritiskom na osovinu, ija se vratila nalaze u nepominim leajima osovine. Statorski i rotorski limovi presuju se iz jednog komada lima. Prvo se presuju statorski limovi a iz unutranjeg ostatka obrauju se rotorski limovi. Na spoljanoj strani rotorskih limova usjeeni su ljebovi koji mogu biti otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni.


Kuiste motora, prikljune kutije, ventilatori i ventilatorske kape

izrauju se od livenog gvoa ili silumina. Radi boljeg hlaenja kuita motora mogu biti i rebrasta. Noge motora kod manjih snaga liju se zajedno sa kuitem. Kod veih snaga liju se posebno, pa se pomou zavrtnja uvrste za kuite motora.Kuite kod asinhronih motora ne slui za sprovoenje magnetskog toka. Ono nosi paket limova statora sa strane poklopaca u kojima su smeteni leajevi koji nose osovinu s rotorom. Na kuitu se nalazi kuka za prijenos motora. Kolutni motori imaju dvije prikljune kutije, dok ostali motori imaju jednu pri-kljunu kutiju. Kavezni motori imaju prikljunu kutiju sa 6 prikljunih stezaljki.


Meuprostor

Meuprostor izmeu statora i rotora kod asinhronih motora treba da bude to manji. Kod velikih asinhronih motora taj prostor ne smije biti vei od 3 mm, a kod malih motora on iznosi od 3/10 do 5/10 mm. Ovaj meuprostor (meugvoe) kod asinhronih motora je vrlo vaan i od njega zavisi faktor uinka motora cos. to je taj meuprostor vei cos je slabiji. Zato prilikom popravke motora rotor se ne smije obraivati na strugu ili turpijati to jest meuprostor poveavati, jer se na taj nain smanjuje faktor uinka motora.


Leaji

Asinhroni motori imaju kotrljajue leaje (kugline ili valjkaste). Leaji motora, koji su montirani horizontalno, podnose izvjesnu silu u aksijalnom smjeru. Ako je motor montiran koso ili vertikalno leaji se normalno ne smiju opteretiti nikakvom dodatnom aksijalnom silom. U tom sluaju leaji nose samo teinu vlastitog rotora s remenicom ili spojkom. Asinhroni motori mogu se izraivati i s kliznim leajima, gdje je potreban beuman rad, kao na primer za osobne liftove. Podmazivanje leaja treba po pravilu vriti jedanput godinje, odnosno nakon 4000 radnih sati. Leaje treba tada otvoriti, oprati i nanovo podmazati prema uputstvima koja se isporuuju zajedno s motorom. Za podmazivanje najbolje je upotrijebiti originalnu mast SKF 28 ili slinu.


Hlaenje

Asinhroni motori se hlade pomou ventilatora. Ventilatori mogu biti spoljni ili unutarnji. Spoljni ventilatori su zastieni posebnim ventilatorskim kapama. Ventilator djeluje nezavisno od smjera okretanja motora, tjera rashladni zrak te tako intenzivno odvodi toplotu. U unutranjosti motora nalaze se manji ventilatori. Kod kaveznih motora oni su odliveni zajedno sa kavezom i mijeaju unutranji vazduh te tako doprinose hlaenju motora. Motor treba montirati uvijek tako da rashladni vazduh moe strujati slobodno oko njih. Otvori na ventilatorskim kapama moraju uvijek biti slobodni i isti. Ako motor ima dva kraja osovine, remenica na strani ventilatora mora biti takva da ne zaklanja otvore i ne sprjeava ulazak vazduha. Ventilator i ven-tilatorska kapa ne smiju se skinuti kad motor radi, jer bez ventilacije motor ne moe davati snagu oznaenu na natpisnoj ploici.


Natpisna ploica motora i tipske oznake

Svaki motor mora imati natpisnu ploicu s tipskom oznakom. Na natpisnoj ploici treba da stoji naziv proizvoaa koji je proizveo motor, napon motora, struja, spoj, snaga, broj okretaja, frekvencija, kod motora s kliznim kolutima i napon izmeu dva koluta u momentu ukopavanja. Tipske oznake motora sastoje se iz niza slova i brojeva.


NAJVANIJI OBLICI ELEKTRINIH MAINA


PRESJEK TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

1. leajni tit, 2. leaj, 3. statorski namotaj, 4. kuite, 5. rotor, 6. leajni tit, 7. kapa, 8. ventilator, 9. podnoje, 10. uinska ploica, 11. prikljuna kutija,

12. prikljuna ploica, 13. poklopac prikljune kutije, 14. uvodnica.


IZRADA NAMOTAJA STATORA


IZRADA NAMOTAJA STATORA

Vrste ljebova:- Otvoreni- Poluotvoreni- Zatvoreni


TROFAZNI ASINHRONI MOTORI SA KLIZNIM KOLUTIMA

Motori veih snaga grade se s namotajem na rotoru, koji mora biti izveden s istim brojem pari polova kao to je izveden i namotaj statora. Poto je kod trofaznih motora statorski namotaj izveden trofazno, i rotorski namotaj se izvodi trofazno (rjee dvofazno). Namotaji su obino u spoju zvijezda. Krajevi faznih namotaja spajaju se na klizne kolute.



Po kliznim kolutima klize etkice. One su s provodnicima spojene na posebnu prikljunu kutiju s tri stezaljke i oznakama: u, v, w, S ovih stezaljki se preko provodnika vee uputa. Uputai mogu biti metalni ili teni. Metalni uputai grade se od otporne zice: cekasa, nikelina. Otpornici na uputau podeljeni su u tri grupe. Svakoj grupi pripada jedan fazni namotaj rotora. Krajevi otpornih ica spajaju se u jednu taku. S otpornih ica odvajaju se izvodi koji se spajaju na segmente uputaa. Preko segmenta klizi kliza.



Na uputau mora stajati oznaka: ukljueno i iskljueno. Kada se motor s kliznim kolutima puta u pogon onda cjelokupan otpor uputaa mora biti ukljuen u rotorski namotaj. Poslije toga se kliza polagano okree (otpor uputaa se smanjuje) tako da se na kraju uputa kratko spoji. Da se etkice ne bi uzalud troile kod motora veih snaga na poklopcu motora postoji ruica koja je spojena s tri pomona kontakta kojima su klizni koluti kratko spojeni a etkice se podignu s kliznih koluta. Uputai za manje snage grade se kao suhi, a kod veih snaga otporna ica naputaa smjetena je u ulje.



Teni uputa

Kod motora veih snaga upustai se izvode kao teni. Oni se sastoje od vode kojoj se doda 10-15% kaustine sode ili potae. Da se preko zime elektrolit ne bi zamrzao dodaje se svakom litru elektrolita 300 cm3glicerina. Elektrolit je smjeten u jednu posudu u koju se mogupomicanjem uroniti tri metalne elektrode.



Otpor uputaa kod motora s kliznim kolutima je vrlo vaan element; on slui da smanji struju ukopavanja i da motor u poetku rada povue to bolje teret, te da prije postigne asinhronu brzinu. Sinhronu brzinu okretanja kod asinhronih motora moemo izraunati iz izraza:

min60 P

fn

n = broj obrtaja, f = frekvencija mree, P = broj pari polova


NkfE 44,42

fKE


Asinhroni motori se ponaaju kao transformatori. Statorski namotaj moemo smatrati primarnim, a rotorski sekundarni. Veliina indukovane elektromotorne sile na sekundarnoj strani, to jest na rotoru odreena je izrazom:

Ako u gornjem izrazu uzmemo da su 4,44, k, N konstatni, onda e veliina elektromotorne sile na sekundarnoj strani biti odreena izrazom:

Gdje je: NkK 44,4



U momentu ukopavanja frekvencija na rotoru ista je kao i kod statora, to jest 50 Hz, pa e i indukovana elektro-motorna sila E2 na rotoru izmeu dva klizna koluta biti najvea, ali ne vea od 100 V. Kada rotor dobije nazivni broj obrtaja, to jest svoju asinhronu brzinu frekvencija e biti na rotoru mala i iznosie nekoliko herca, pa je onda I elektromotorna sila E2 najmanja. Usljed toga klizni koluti mogu se kratko spojiti.


SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA I TROKUT

Trofazni asinhroni motori, isto kao i trofazni sinhroni, mogu se spajati u spoj zvijezda i spoj troukut. Motori u prikljunoj kutiji imaju 6 prikljunih stezaljki na koje je izvedeno 6 krajeva namotaja statora. Prikljuak na mreu izvodi se dovodnim kablom koji se prikljuuje na tri stezaljke u prikljunoj kutiji oznaene slovima U, V, W. Statorski namotaj motora izraen je za dva napona koji se odnose 1: 1,73 a mogu se spojiti u zvijezdu i u trokut. Na taj nain se moe motor priIagoditi da radi na dva napona. Tako, na primer, motor za napon 380V spojen u zvijezdu kada se prespoji u spoj trokut moe raditi na 220V. Kod spoja u trokut, gdje je napon 1,73 puta manji nego u spoju zvijezda, linijska struja je 1,73 puta vea od one koja bi bila u spoju zvijezda.


SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA


SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ TROKUT


REGULACIJA BROJA OBRTAJA ASINHRONOG MOTORA

Broj obrtaja trofaznih asinhronih motora tijesno je povezan s frekvencijom mree i brojem pari polova:

Brzina okretanja optereenog motora neto e se razlikovati od naprijed navedenog izraza, to jest od brzine okretanja oobrtnogmagnetskog polja, kako je navedeno u tabeli.

min60 P

fn


REGULACIJA BROJA OBRTAJA TROFAZNIH ASINHRONOG MOTORA

I. Kod motora s kratko spojenom kotvom:1) posebnim namotajem za vie brzina,2) dodavanjem otpora u statorski strujni krug (to je neekonomino i to

se ne primjenjuje).II. Kod motora s kliznim kolutima:1) dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim uputaem),2) dvostruko napajanim motorom.III. Upotrebom vie maina:1) kaskadnim spojem dva asinhrona motora, gdje se jedan od motora

ukljuuje na klizne prstenove drugog motora,2) mijenjanjem primarne frekvencije, koju provodi poseban izvor

frekvencije, na primer asinhroni pretvara frekvencije.


REGULACIJA BROJA OBRTAJA KOD TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA

IV. Narocitom izradom elektromotora:1) dvojni motori, dva statora i rotora na istoj osovini,2)segmentni motor, gdje stator sainjava samo jedan statorski luk.

Od gore navedenih primjera tehnika praksa je zadrala samo dva:

- naroitim namotajem za vie brzina,- dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim uputaem).

Svi ostali naini, zbog poteskoca u rukovanju i izradi, nisu se mogli zadrati, odnosno primjeniti.


TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI

Trofazni asinhroni motori mogu raditi kao jednofazni. To se primjenjuje tamo gdje nemamo na raspolaganju trofaznu mreu, gdje je trofazni prikljuak skup, ili u nedostatku jednofaznih motora. Oni ne mogu poeti s radom sami, potrebno ih je pokrenuti rukom, to se redovito ne ini. Da bi se trofazni motor sam pokrenuo kao jednofazni na jednofaznoj mrei treba ga spojiti na sljedei nain s odgovarajuim kondenzatorom.


TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI

Na slici a fazni namotaji spojeni su u trougao, a na slici b u zvijezdu. No ako motor spajamo u spoj zvijezda, onda ga je mnogo zgodnije spojiti po Otu kako je prikazano na slici c. Kod ovog spoja pri putanju u pogon glavni namotaj slui ujedno i kao transformator u tednom spoju za pomoni namotaj, pa se na ovaj nain povea napon na kondenzatoru, to dovodi do poveanja poteznog momenta. Ako ovi motori rade bez kondenzatora onda mogu dati 60% trofazne snage, a ako rade s kondenzatorom onda mogu dati i do 80% trofazne snage.


JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI (PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)

Jednofazni asinhroni motori po svojoj konstrukcionoj izvedbi ne razlikuju se od trofaznih asinhronih motora. I kod njih je stator izveden iz paketa i motornih visokolegiranih limova sa usjeenim ljebovima u koje se smijetaju namotaji. Rotor je kavezni, to jest s kratko spojenim rotorom.



Ako namotamo takav motor jednofazno i prikljuimo ga na jednofaznu mreu on se nee pokrenuti. Pokrenimo motor rukom desno ili lijevo, da dobije zalet; on e poeti besprijekorno da se okree. ta je tome uzrok? To objanjava Leblanova teorema: jednofazna struja, koja tee u jednofaznom namotaju statora stvara nepokretni magnetski tok koji se moe zamijeniti s dva upola slabija obrtna toka, Oni se u suprotninim smjerovima okreu podjednakim sinhronim brzinama. Kada rotor miruje oba magnetska toka djeluju s podjednakim elektromagnetnim silama na struje u provodnicima rotora ali u suprotnim smjerovima. Poto su immomenti iste veliine ali suprotni, rezultantni moment je jednak nuli; rotor se ne moe pokrenuti.



Nikola TesIa je otkrio da se moe dobiti okretno magnetsko polje ako stator ima dva fazna namotaja koji su meusobno pomaknuti za 90. Dakle, kod jednofaznih motora, da bi mogli raditi, potrebno je na statoru vjetaki sagraditi jo jednu fazu. Tako se to i ini. U dvije treine statorskih ljebova smijeta se namotaj glavne radne faze koja ima neto deblju icu, a u preostalu 1/3 ljebova stavljaju se namotaji pomone faze s neto tanjom icom. Pomak od 90 izmeu ova dva namotaja moe se postii na vie naina:



a) pomou kondenzatora. U seriju s pomonim namotajem ukopa se odgovarajui kondenzator,

b) pomou induktivnih otpora. U seriju s pomonom fazom ukopa se prikladan induktivni otpor, odnosno namotaj pomone faze izvodi se s nekim drugim materijalom (ne s bakrom), recimo s mesingom, gvozdenim provodnicima ili nekim drugim, to je danas najesi sluaj, c) ukopavanjem u seriju s pomonom fazom prikladnim omskim otporom. Poto je pomoni namotaj potreban samo dok motor dobije zalet on se kasnije iskopa. Iskopavanje je najee pomou centrifugalne sklopke koja je smetena na osovini rotora, a iskopavanje se moe vriti (to je rjee) i pomou prekidaa.


ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA

Pri ispitivanju trofaznih motora prvenstveno treba ispitati namotaje. Pri tom polazimo od mjerenja otpora faznih namotaja. Koju emo metodu primijeniti zavisi od veliine otpora namotaja. Ako je otpor namotaja ispod 0,001 oma najbolje je da primjenimo metodu UI. tj. mjerenja napona i struje. Vee otpore od 0,001 do 1 Ohm mjerimo Tompsonovim mostom, a otpore iznad 1 Ohma mjerimo Vitsonovim mostom. Pri mjerenju otpora mora se posvetiti velika panja spojevima (kontaktima) da su dobro pritegnuti i da imaju glatku povrinu. Najzgodnije je da mjerimo otpor svake faze i da za svaku fazu to naznaimo.


stf RR 21


Ako nam je spoj nerazrjeiv, onda otpor moramo mjeriti izmedu dva fazna namotaja. Tako, ako imamo spoj u zvijezdu, a mjerimo otpor izmedu dvije faze, onda e otpor jedne faze iznositi:

stf RR 32

A kod spoja u trokut:



Otpor rotorskog namotaja mjerimo izmeu dva klizna koluta, a nikako preko etkica ili stezaljki.Poslije mjerenja otpora namotaja dolazi ispitivanje naponom (naponska proba" u trajanju od jednog minuta). Ispitni napon iznosi 2Un+1000V, a kod motora ispod 500 V ispitni napon iznosi 2000 V.


ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORAIspitivanje redoslijeda faza faznih namotaja kod trofaznih maina

U sluaju kada trofazni sinhroni generator uz simetrino optereenje daje razliite napone, odnosno struje ili kada trofazni asinhroni motor uzima iz mree razliite struje u fazama, onda redoslijed stezaljki nije ispravan, pa je potrebno odrediti ispravan red stezaljki. Ispravni red stezaljki potrebno nam je odrediti i pri premotavanju trofaznih maina ili pri oteenju prikljune kutije kada su nam stezaljke izmeane. Redoslijed stezaljki utvruje se na sledei nain:



Ispitnom lampom ispitujemo fazne namotaje na trofaznoj maini i proiz-voljno oznaavamo poetak sa U, odgovarajui svretak sa X, poetak sa V, odgovarajui svretak sa Y, poetak sa W, odgovarajui svretak sa Z. Svretke X, Y, Z spojimo u jednu taku - zvjezdite. Na ovo zvjezdite, oznaenu stezaljku U, dovedemo pobudni napon ija veliina treba da iznosi od 4 do 8 % faznog napona. Recimo, da je ispitivana maina spojena pri normalnom radu u spoj zvijezda na napon 380 V, tj. fazni napon 220 V. Tada pobudni napon neka je od 8 do 30 V i uzimamo ga preko transformatora. Ukoliko smo prvi put pogodili ispravan redoslijed stezaljki, onda e ispitivani napon na stezaljkama izgledati kao prema slici. Izmeu stezaljki U i V napon e biti nula.



Izmeu zvjezdita i stezaljki V i W napon e biti 0,5 U, tj. polovina pobudnog napona. Izmeu zvjezdita i stezaljke U napon e imati punu vrijednost pobudnog napona U, a izmedu stezaljke U i stezaljki V i Wiznosie 1,5 vrijednosti pobudnog napona. Ako ispitivanje ne pokazuje redoslijed faza onda nismo pogodili, pa emo morati mijenjati oznake faznih namotaja: prvo U zamijeniti sa X, odnosno V sa Y, odnosno W sa Z.

Za ispitivanje je potreban transformator 220/8 - 30 V i voltmetar za naizmeninu struju s podrujem mjerenja do 50 V, kao i ispitna lampa, ohmetar ili induktor.


ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORAIspitivanje u praznom hodu

U praznom hodu mjerimo napon praznog hoda U0, struju praznog hoda I0, snagu praznog hoda P0 i faktor uinka praznog hoda cos.


ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORAIspitivanje u kratkom spoju

Kod ispitivanja u kratkom spoju potrebno je rotor zadravati da se ne okree, to se ini polugom na kraju osovine. Na statorske namotaje dovede se napon nazivne frekvencije ija veliina iznosi od 1/6 do 1/3 nazivnog napona, odnosno kod motora malih snaga i do 1/1 veliine nazivnog napona. Kod motora koji rade pri spoju faznih namotaja u trougao, prekopamo ih u spoj zvijezda i dovedemo nazivni napon, to odgovara naponu Kod ispitivanja u kratkom spoju mjerimo napon kratkog spoja Uk, struju kratkog spoja Ik, snagu kratkog spoja Pk i faktor uinka kratkog spoja cos.

3nU


ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORAIspitivanje klizanja

Klizanje spada meu najvanije veliine optereenog asinhronog motora, jer su gubici u bakru rotora tijesno povezani s klizanjem.Za mjerenje klizanja postoji vie metoda kao to su:

1) Mjerenje brzine okretanja rotora pomou tahometra.

2) Mjerenje napona izmeu dva klizna koluta instrumentom sa stalnim magnetom i zaokretnim namotajem. Broj otklona instrumenta na jednu stranu u sekundi odgovara veliini frekvencije.

3) Mjerenje frekvencije pomou namotaja.



Namotaj se sastoji od oko 700 navoja ice iji je presjek 1 mm2. Srednji navoj namotaja treba da iznosi oko 60 cm. Namotaj se postavi aksijalno do motora. Na krajeve namotaja prikljui se instrument sa stalnim magnetom i zaokretnim namotajem. Otklone instrumenta brojimo samo na jednu stranu. Kod mrene frekvencije od 50 Hz klizanje emo dobiti u postocima (ako otklone na jednu stranu izbrojimo u vremenu od 20 sekundi i podijelimo sa 10). Na primjer, ako smo u vremenu od 20 sekundi izbrojali 22 otklona na jednu stranu, onda klizanje iznosi 2,2% (22:10 = 2,2).

ftnk 100%

k = u postocima, n = broj otklona instrumenta u jednu stranu, t = vrijeme u sekundama, f = mrena frekvencija



4) Optiko odreivanje klizanja (stroboskopska metoda).Na jedan krug od kartona ili lesonita ucrtamo toliko bijelih i crnih isjeaka koliko motor ima polova. Recimo, ako ispitujemo motor sa 4 pola, onda emo nacrtati 4 crna ili 4 bijela isjeka. Krug uvrstimo na osovinu motora i pustimo ga u pogon. Krug osvjetljavamo bljeskalicom ili ivinom svetiljkom posebno napajanom. Kada motor radi u praznom hodu, tj. pribliimo ga sinhronoj brzini gledajui u krug, uinie nam se da on stoji, kao da se ne okree. Ako sada opteretimo motor, pa mu brzina opadne, primjetiemo da se crni isjeci okreu polagano, suprotno okretanju motora. Ako motor pokrenemo veom brzinom od sinhrone, onda bi se crni isjeci polako okretali u smjeru kretanja rotora.



Klijzanje emo odrediti iz izraza:

tmfMPk

P = Broj pari polova

M = Broj izbrojanih crnih isjeaka a odgovaraju nekom vremenum = Broj crnih isjaka a odgovara broju polovat = vrieme u sekundama

f = mrena frekvencija


SKLOPNICI (EL. MAGNETNE SKLOPKE)Opi izgled sklopnika


BIMETALNI RELEJ

a - bimetal;b - smjer savijanja bimetala; c - letva koju pomiu bimetali prilikom savijanja; d - put na kojem bimetal iskljuuje; e - pomoni kontakti (1 radni + 1 mirni); f - podeavanje nazivne struje; g - bimetalna poluga za kompenzaciju uticaja okolne temperature i preklapanje kontakata


SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM UPRAVLJANJE SA DVA TIPKALA


SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM UPRAVLJANJE S GREBENASTOM SKLOPKOM


DIREKTAN POGON MOTORA 15 kW S ODABRANIMSKLOPNIKOM, BIMETALNIM RELEJEM I OSIGURAIMA

ZADATAK:

Izabrati sklopnik, bimetalni relej i osigurae za direktno uklapanje (pokretanje i isklapanje za vrijeme zaleta) i zatitu trofaznog kaveznog asinhronog motora snage 15kW, napona 400V, uz najvie 30 sklapanja na sat.


Nazivne snage, nazivne struje i odabir osiguraa za trofazne izmjenine motore 50Hz, 1500 o/min


Izbor (odabir) sklopnika i bimetalnih releja za trofazne izmjenine motore 50 Hz, 1500 o/min u kateaoriii upotrebe AC 3


Isklopna karakteristika bimetalnih releja TD-EV: a - iz hladog stanja, b - iz toplog stanja


DIREKTAN POGONMOTORA 15 kW S

ODABRANIMSKLOPNIKOM,

BIMETALNIM RELEJEM IOSIGURAIMA


SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUTema djelovanja automatske sklopke zvijezda-trougao


SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUTTropolna ema glavnog strujnog kruga


SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUTema pomonog (upravljakog) strujnog kruga

ELEKTRINE MAINE ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE

INDUKTIVNI OTPOR (REAKTANCA)

Potroaem (aruljom) na slici prolazi manja struja od one, koja bi odgovarala naponu izvora i radnom otporu potroaa (I=U/R). U stvarnosti se namotaju ne poveava radni otpor R, ali se na njegovim krajevima stvara napon koji djeluje suprotno naponu izvora, to se prema vani odraava kao da se namotaju povisio njegov radni otpor. Taj prirast rezultirajueg otpora namotaja pri izmjeninoj struji nazivamo induktivnim (jalovim) otporom. Moemo rei, da je induktivni otpor, odnosno reaktanca XL napon samoindukcije induciran od vlastitog magnetskog toka, tj. samoindukcijski napon koji djeluje suprotno naponu mree.

LfLXL 2

ELEKTRINE MAINE ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJEOGLED SA ZAVOJNICOM U KRUGU IZMJENINE STRUJE


IDEALNA ZAVOJNICA


BIFILARNO MOTANJEREALNA ZAVOJNICA


21 LLXL

Induktivne otpore wL ili induktivnost L namotaja spajamo kao radneotpore R, tj. serijski, paralelno i mjeovito.

SERIJSKO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)

......)(...

321

321321

LLLLLLLLLLXL


321

321

1111

1111

LLLL

LLLXL

PARALELNO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)

321

321

1111

1111

LLLL

LLLXL


dttiLte )()(

MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE

Koeficijent srazmjernosti izmeu magnetnog toka (fluksa) kroz konturu i struje kroz nju, odnosno ems samoindukcije i brzine promjene strujekroz konturu naziva se sopstvena induktivnost, ili samoinduktivnost, ili esto induktivnost i oznaava se sa L:

)()( tiLt


22 )( LRZ L


Nepoznata induktivnost se moe izraunati i iz izraza za impedancu realnog zavojnice u ustaljenom prostoperiodinom reimu:

odnosno ako se zanemari aktivna otpornost kalema RL, a impedanca odredi kao odnos efektivnih vrijdnosti napona na kalemu i struje kroz kalem, dobija se:

IU

fIUL LL

211


221LRZL

IUZ L


Ukoliko se ne zanemari otpornost kalema RL, induktivnost se moe izraunati relacijom:

gdje su

IUR LL

UL, I vrijednosti mjerene pri jednosmernoj struji,RL radni (termogeni) otpor zavojnice.



Povezati instrumente i pribor u elektri~no kolo prema slici 11.1. koriste}imatador plo~u. Zavojnicu spojiti izme|u prikqu~aka ozna~enih sa ,,1200,,. Nageneratoru funkcija odabrati sinusni talasni oblik. Proveriti da li suinstrumenti postavqeni da mere nazna~ene veli~ine.Kada nastavnik odnosno asistent pregleda ispravnost povezivawa {eme iodobri ukqu~ivawe, ukqu~iti izvor i podesiti napon na U = 4 V, i za frekvencijenazna~ene u tabeli 11.1. izvr{iti nazna~ena merewa. Zatim spojiti zavojnicu izme|upriku~aka ozna~enih sa ,,2400,, i ponoviti postupak. Isto to uraditi i sa zavojnicomspojenom izme|u krajwih prikqu~aka. Rezultate srediti u tabele 11.1., 11.2. i 11.3

TROFAZNI SPOJEVI SPOJ U ZVIJEZDU

SPOJ TROILA U SIMETRINU ZVIJEZDU

2112 ff uuu 3223 ff uuu 1331 ff iuu 3 fl UU

TROFAZNI SPOJEVI SPOJ U TROKUT

311 ff iii 122 ff iii

SPOJ TROILA U TROKUT

233 ff iii 3 fl II

SPOJ U ZVIJEZDU SA DODATNIM, NULTIM VODIEM

TROFAZNI SPOJEVI SPOJ GENERATORA U ZVIJEZDU SA NULTIM

VODIEM

3210 iiii

BOJLER VRSTE

BOJLERI SU GRUPA ELEKTROTEHNIKIH APARATA ZA ZAGRIJAVJANJE VODE

1. BOJLERI ZA ZAGRIJAVANJE I UVANJE ZAGRIJANE VODE

2. BOJLERI ZA ZAGRIJAVANJE VODE KOJA SE ODMAH TROI3. PROTONI BOJLERI

BOJLER PODJELA PREMA KOLIINI VODE KOJU

ZAGRIJAVAJU

BOJLERI SE IZRAUJU U RAZLIITIM VELIINAMA:- GRUPA MANJIH BOJLERA (5, 8, 10, 15 L)

- GRUPA VEIH BOJLERA (20, 30, 50, 80, 90 I 120 L)

BOJLER SNAGE GRIJAA I VRSTE EL. PRIKLJUKA

SNAGA GRIJAA BOJLERA OVISI O NAMJENI I OBINO IZNOSI:

1200, 2000, 3000 i 4000W

- GRIJAI MANJIH BOJLERA (DO 10 L) SU SNAGE DO 2000W

- GRIJAI VEIH BOJLERA (50 DO 120 l) SU SNAGE 3000, 4500, 6000 i 7500W

- ZA GRIJAE VEE SNAGE OD 4500W MORA SE KORISTITI TROFAZNI PRIKLJUAK

BOJLER PODJELA PREMA NAINU POSTAVLJANJA, RADA I

KORITENJA- BOJLERI SA NISKIM PRITISKOM

- BOJLERI SA VISOKIM PRITISKOM

BOJLER BOJLERI NISKOG PRITISKA

KOD BOJLERA SA NISKIM PRITISKOM UNUTRANJOST BOJLERA JE PREKO PRELIVNe CIJEVI U DIREKTNOM KONTAKTU SA ATMOSFEROM

OVAKO SU SAGRAENI KUHINJSKI BOJLERI KAPACITETA 5, 8 I 10 L

KUHINJSKI BOJLERI DO 5 L SE KORISTE U DOMAINSTVIMA DO 6 OSOBA A 8 I 10 L ZA DOMAINSTVA SA VIE OD 6 LANOVABOJLERI OD 5 L ZAGRIJAVAJU VODU 5C/1MIN A 10 L-TARSKI 2,5C/1MIN

IZRAUJU SE ZA UGRADNJU IZNAD I ISPOD SUDOPERA

BOJLER BOJLERI VISOKOG PRITISKA

KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA CIJEV JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU VODU KOJIH MOE BITI JEDNA ILI VIERADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA POTREBAN JE ODREENI BROJ OSIGURAVAJUIH ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U INSTALACIJI DOVODNIH CIJEVI

- ZAPRENA SLAVINA- POVRATNI VENTIL

- VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE AKO JE VODOVODNA INSTALACIJA POD PRITISKOM VEIM OD 5 bar-a- SIGURNOSNI VENTIL (IJA J MEMBRANA PODEENA OBINO NA PRITISAK 6 bar-a)- MANOMETAR ZA OITAVANJE PRITISKA- SLAVINA ZA ISPUTANJE VODE IZ BOJLERA

BOJLER PRIKLJUENJE BOJLERA VISOKOG PRITISKA NA

VODOVODNU INSTALACIJUKOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA CIJEV JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU VODU KOJIH MOE BITI JEDNA ILI VIERADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA POTREBAN JE ODREENI BROJ OSIGURAVAJUIH ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U INSTALACIJI DOVODNIH CIJEVI

1. IZLAZNA INSTALACIJA TOPLE VODE

2. MANOMETAR ZA OITAVANJE PRITISKA3. SLAVINA ZA ISPUTANJE VODE IZ BOJLERA4. STRUJNI KRUG GRIJAA SA SONDOM TERMOSTATA5. SIGURNOSNI VENTIL (IJA J MEMBRANA PODEENA OBINO NA PRITISAK 6 bar-a)6. POVRATNI VENTIL

7. VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE AKO JE VODOVODNA INSTALACIJA POD PRITISKOM VEIM OD 5 bar-a

8. ZAPRENA SLAVINA

BOJLER PRIKLJUENJE NA ELEKTRINU MREU

PRIJE PRIKLJUENJA NA ELEKTRINU MREU ELEJKTRINI BOJLERI MORAJU BITI PROPISNO UZEMLJENI PREKO ZA TO PREDVIENIH SPOJNIH MIJESTA

BOJLER IZVEDBE GRIJAA

STROJ ZA PRANJE RUBLJA SASTAVNI DIJEKLOVI

MEHANIKI HIDRAULINIELEKTRINI


MEHANIKI DIJELOVI STROJA1. Kuite2. Stranji dio kazana3. Bubanj

4. Vrata bubnja

5. Remenica bubnja

6. Remenica elektromotora

7. Klinasti remen

8. Tijelo filtra

9. Kuglini leaji10.Prednji dio kazana


HIDRAULINI DIJELOVI STROJAA. Dovodna cijev

B. Cijev elektroventil-dozirna posuda

C. Cijev dozirna posuda kazan

D. Cijev kazan-filter

E. Cijev filter-motorpumpa

F. Odvodna gumena cijev

G. Mijeh - guma vrata

H. Cijev presostata


ELEKTRINI DIJELOVI STROJAa. Mikrosklopka vrata

b. Elektroventil

c. Presostat

d. Motorpumpa

e. Pogonski elektromotor

f. Zatita pogonskog elektromotora

g. Kondenzatori za pokretanje motora

h. Grija vodei. Termostat

j. Programator

k. Tastatura

l. Prikljuni vod

STROJ ZA PRANJE RUBLJA MEHANIKI SASTAVNI DIJELOVI

KUITE STROJAKuita strojeva za pranje izraena su od elinog lima i zatiena od korozije na dva naina, ovisno o proizvoau:- Elajliranje (velika otpornost na koroziju slaba otpornost na udarce)

- Lakiranje (znatno otpornije na blae udarce pojaana povrinska elastinost)Kuite stroja nosi aktivne i pomone dijelove stroja.


KAZAN

Jedan od osnovnih mehanikih dijelova stroja. Sastoji se od:

- Stranjeg-osnovnog dijela- Prednjeg dijela-poklopca

Ova dva dijela su povezani metalnim prstenom po cijelom obodu kazana i zaptiveni gumenim prstenom.

Kazan je izraen od elinog lima koji je emajliran ili od pocinanog lima.Za kazan su varenjem privreni svi potrebni nosai za pogonski motor, amortizere, vjeenje i sl.


Specifina izvedba kazana izraenog od nehrajueg materijala sa samonosivim elinim obodom u nekim modelima strja CANDY

Prednji dio kazana je poklopac i mjesto koje se ispunjava betonom radi stabiliziranja sistema.


BUBANJ

Pravilnog je krunog oblika i obino izraen od specijalnog nehrajueg lima rostfrajUnutar bubnja oblikovana su tri prebacivaa rublja smjeteni na razmaku 120 koji osim to prevru rublje, izazivaju i vrtloenje vode. To poboljava pranje rublja.


PRINCIPIJELNI PRIKAZ KAZANA I BUBNJA STROJA

a) Oblik kazana tzv. CANDY-jaje, omoguava utedu vode i elektrine energije uz nepromjenjen uinak pranja

b) Klasini oblik kazana i bubnja


AMORTIZERI

Zadatak amortizera je ublaavanje vibracija koje nastaju uslijed centrifugalne sile bublja i ostalih vibracija u toku rada stroja

Spiralne opruge za vjeanje kazana


AMORTIZERI

Zadatak amortizera je ublaavanje vibracija koje nastaju uslijed centrifugalne sile bublja i ostalih vibracija u toku rada stroja

Jedna od izvedbi amortizera kazana


VRATA STROJA

Izraena su od metalnog okvira sa bravom. Unutar okvira je smjeteno i zaptiveno vatrostano staklo ili pleksiglas.

Kod nekih strojeva su vrata izraena iz jednog komada stakla kojemu je obot metaliziran ili plastificiran. U tom sluaju eliminiran gumeni prsten koji zaptiva unutranje staklo. U stroj se ugrauje mehaniko-elektrina blokada brave kako bi se onemoguilo otvaranje vrata u toku i neposredno po zavretku rada stroja.


REMENICA BUBNJA

Izraena je od specijalne legure silumina ili od presovanog elinog lima. Uvruje se na osnovu bubnja uz pomo vijka sa osiguraem koji onemoguava odvrtanje i li pomou inbus vijka.

Rijetka su oteenja remenice a ako do njih doe to se desi na privrsnom mjestu zbog habanja materijala o osovinu bubnja koja je izraena od elika.


REMENICA POGONSKOG EKEKTROMOTORA


KLINASTI REMEN

Presjek klinastog remena je trapezastog oblika i mora odgovarati profilu remenica. Zadatak remena je da prenosi vrtnju sa pogonskog elektromotora na remenicu bubnja. Za nesmetani rad, neophodan je podesiti progib remena ili njegovu zategnutost


TIJELO FILTERA

Izraeno je od specijalne plastine mase i privreno na prednju stranu kuita stroja. Unutar tijela je smjeten preista (uloak) filtera sa odgovarajuim zaptivnim prstenom i poklopcem. Na ulaznoj strani je opvezan sa cijevi koja vodi od kazana do kuita filtera.

Na izlazboj strani kuite filtera je povezano gumenom cijevi sa motorpumpom.

Kod nekih strojeva motorpumpa je povezana odmah uz tijelo filtera tako da je nepotrebna izlazna gumena cijev.

esto se na tijelu filtera nalazi i izdanak za prikljuenje cijevi presostata.


KUGLINI LEAJEVIU strojevima za pranje rublja se koriste kuglini jednoredni radijalni leajevi i to po dva na osovini pogonskog motora i osovini bubnja.Oznaka leaja se nalazi na boku vanjskog prstena. Ti podaci jednoznano oznaavaju o kakvom se leaju radi i kod zamjene istog trebaju se ti podaci poznavati (vrsta, i nazivna veliina). Mogu se na njima nalaziti i oznake za Z ili ZZ to znai da su leajevi zaptiveni samo sa jedne ili sa obje strane.

Podmazivanje tih leajeva nije predvieno, osim kad se vri njihova zamjena i ako su uz to otvorene izvedbe.

Leajevi za bubanj se smijetaju na dva naina: a) Na kazan i to sa obje strane po jedan

b) Na poseban nosa koji je uvren na kazan a izraen je od lijevanog eljeza ili silumina.

STROJ ZA PRANJE RUBLJA HIDRAULIKI SASTAVNI DIJELOVI

GUMENE CIJEVI ZA PROTOK VODE I OSTALE CIJEVI I GUME

Hidraulike dijelove ini sistem gumenih cijevi koje meusobno povezuju mehanike dijelove stroja sa elektrinim dijelovima.Tipini hidrauliki dijelovi stroja, bez obzira na proizvoaa su:Dovodna gumena cijev, cijev od elektroventila do dozirne posude, cijev od dozirne podude do kazana, cijev od kazana do kuita filtera, cijev od kuita filtera do motorpumpe i odvodna cijev.U ovu grupu spadaju jo guma na vratima bubnja (mijeh-guma) i cijev presostata.


DOVODNA CIJEV

Dovodna cijev slui za dovoenje vode od vodovodne slavine do grla elektroventil. Na krajevima cijevi nalaze se tzv. holenderske matice sa plinskim rarezom od a slue za privrivanje. Isporuuju se uz stroj u duini od 1,5m a mogu se nabaviti i u duinama od 2 i 3m.

a) Zaptivna gumica


CIJEV(I) ELEKTROVENTIL DOZIRNA POSUDA

Na strojevima za pranje rublja mogu biti ugraene jedna, dvije ili tri ovakve cijevi, ovisno o tome koji tip elektroventila je ugraen (jednostruki, dvostruki ili trostruki). One povezuju izlazne grane (mlaznice) elektroventila sa dozirnom posudom za deterdent. Privrene su elastinim obujmicama.


CIJEV DOZIRNA POSUDA - KAZAN

Ove cijevi su razliitog oblika ovisno proizvoau stroja ali su sve izvedene u rebrastoj formi zbog pomicanja kazana u toku rada stroja. U nekim od ovih cijevi se nalazi neka vrsta povratnog ventila sa gumenom membranom koji se zatvara po punjenju kazana vodom i deterdentom, kako bi se sprijeilo prodiranje pare iz kazana u dozirnu posudu i vani. U nekim izvedbama jec ovaj problem rijeen tzv sifonskim oblikom.


CIJEV KAZAN KUITE FILTERAZadatak ove cijevi je odvoenje vode iz kazana do kuita filtera. Rebraste je izvedbe zbog pomicanja kazana u toku rada stroja. Kod nek

skripta praksa za drugi razred iii stepen

Documents