POVIJEST DIZAJNA MODERNIZACIJA-teorija stalnog usavršavanja medija kako bi čovjek ostao u prirodi-mislimo na proces promjene. (Naš povijesničar-I.Karaman ¨¨Prijelaz ili modernizacija¨ 1986.g.)

6.PROCESA MODERNIZACIJE: (po Karmanu)

TRANZICIJA STANOVNIŠTVA

INDUSTRIJALIZACIJA GOSPODARSTVA

URBANIZACIJA NASELJA

DISPERZIJA KULTURE – ŠIRENJE KULTURE

DEMOKRATIZACIJA POLITIKE - (Demokratsko društvo)

INTEGRACIJA NARODA – (zastave, identiteti)(To vrijeme po Igoru Karamanu je vrijeme dizajna)DIZAJN-uvijek usmeren prema budućnosti, uvijek će se materijalizirati /još nema stav, ali dogodit će se modernizacija/ MODERNIZACIJA-neprestani razvoj promjene, a dizajn u toj modernizaciji aktivno sudjeluje.

PERIODIZACIJA DIZAJNA PO FEĐI : /FEĐIN PRIJEDLOG/: kroz 4 faze modernizacije

18. I 19.st.

1900-1945

1945-1990

1990- DO DANAS-Osnovne karakteristike i pojave koje možemo vezati za sve 4.faze modernizacije.

I.FAZA MODERNIZACIJE /18. i 19.st./

- INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

MEHANIZACIJA SVIJETA

PODJELA RADA, MASOVNA PROIZVODNJA

GOSPODARSKE IZLOŽBE

SLOBODNA TRŽIŠNA KONKURENCIJA

UVOĐENJE POJMA DESIGN U ANGLOSAKSONSKIM ZEMLJAMA

UMJETNIČKI OBRT I PRIMJENJENE UMJETNOSTI

NACIONALNA DRUŠTVA ZA PROMICANJE OBRTA

- KRITIKA MEHANIZACIJE MATERIJSKE PROIZVODNJE I PODJELE RADA: J.RUSKIN I W.MORRIS

- MATERIJALNA PROIZVODNJA IZVAN ZAKONA TRŽIŠTA : SHAKERS, UMJETNIČKE KOLONIJE

II.FAZA MODERNIZACIJA /1900-1945/

¨PROIZVODNA VRPCA¨ /Assembly line/ FORD, TAYLOR

NOVA ESTETIKA ZA GRAĐANSKO DRUŠTVO; SECESIJA, ADOLF LOOS

UMJETNOST I INDUSTRIJA

- DEUTSCHER WERKBUND /NJEMAČKI SAVEZ RADA/

- PETER BEHRENS /A.E.G.-firma, ELECTROLUX/

RASPRAVA O STANDARDIZACIJI-INDIVIDUALNO

- AVANGARDNI UMJ.POKRETI: MODERNIZAM I DIZAJN

EDUKACIJA I INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA : BAUHAUS

- MASOVNA PROIZVODNJA I STANOVANJE : LE CORBUSIER, BUCKMINSTER FULLER

- TEORIJA I POVIJEST DIZAJNA : HERBERT READ I N.PEVSNER

- KONSTITUIRANJE PROFESIJE U SAD-U : STYLING, STREAMLINING I KULTURNE INSTITUCIJE (počinju

se baviti promocijom dizajna)

NOVI ARTIFICIJELNI MATERIJALI

TOTALITARNI POLITIČKI SUSTAVI I DIZAJN

- THE NEW BAUHAUS /osnovan krajem 1930 u SAD-u/

III.FAZA MODERNIZACIJE /1945-1990/

- POSLIJE RATNA OBNOVA I BLOKOVSKA PODIJELA SVIJETA

- POJAM ¨GOOD DESIGN¨, NACIONALNI INSTITUTI, DIZAJN I KULTURA

KORPORACIJSKI IDENTITET-MULTI-NACIONALNE KOORPORACIJE, KOMERCIJALNE TVRTKE I AUTORSKI

DIZAJN

POP DESIGN – POTROŠAČKO DRUŠTVO

OTPORI MODERNIZACIJI – POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO

ULMSKA ŠKOLA, ZNANSTVENOST I TEORIJA DIZAJNA (Njem.)

PROFESIONALNE UDRUGE

TEMELJENJE I PROMOCIJA DIZAJNA U OKOLNOSTIMA NEPOSTOJANJA PRIVATNOG VLASNIŠTVA (U

Socijalizmu)

KRITIKA POTROŠAČKOG DRUŠTVA

TEORIJA OKOLINE, ZNANOST, DIZAJN I DRUŠTVO-ULM I B.FULLER

TEORIJA I POVIJEST DIZAJNA: AUTOREFLEKSIJA KAPITALIZMA

OTPORI MODERNIZACIJI: ¨POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO¨, ¨DRUGA MODERNOST¨, ¨POST MODERNA¨

IV.FAZA MODERNIZACIJE /1990-DO DANAS/

- RASPAD BLOKOVSKE PODJELE ZAPADNOG SVIJETA

¨DEZORGANIZACIJA KAPITALIZMA¨, ¨POSTFORDISTIČKA EKONOMIJA¨

- GLOBALIZACIJA : NOVA RASPODJELA TEHNOLOGIJA I RADA

- DIGITALIZACIJA /MINIJATURIZACIJA/

- NOVI TIP STROJEVA /¨CRNE KUTIJE¨- NORBERT BOTZ ih tako naziva/

POVIJEST I TEORIJA DIZAJNA

¨HYBRIS¨ DONNA HARRAWAY

- ¨INTERFACE¨ GUI BONSIEPE

- DIZAJN KAO ¨BRAND¨-KAO TRŽIŠNA MARKA

- DIZAJN I BUSINESS

(INTERFACE-posrednik tumači smisao dizajna danas)

DIZAJN porculan –wedjewood –prvi koji je došao na ideju da se razdvoji one koji rabe oblik (CRAFTSMAN) predmeta za pečenje od onih koji oslikuju taj predmet po predlošku (DESGINER, ARTIST), a taj predložak se zvao DIZAJN.

1.Tada počinje industrijska proizvodnja (kada se počinju otvrarti prve škole)-obrt odvojeno od umjetnosti.

Počeci teorije dizajna :-Engleska – usred socijalističkog pokreta u 18.st. (parni stroj, James Watt) –pobjeda stroja nad čovjekom = INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA 1764-zanatima je zavladao tehnički sistem – drugčija podjela rada,

-MASOVNA PROIZVODANJA, PRIJEVOZNIČKI SISTEMI, NASELJAVANJE GRADOVA

19.st. = revolucija u komunikaciji početak mehanizacije, eliminacija kompliciranog ručnog rada

do pojave parnog stroja, onaj tko je zamišljao predmet on ga je i proizvodio

1764. PARNI STROJ (James Watt)1785. Primjena za pogon1791. PROKLAMACIJA O SLOBODI RADA-nakon toga, Francuska revolucija=SVE SOCIJALNE REVOLUCIJE NASTALE SU NAKON ZNANSTVENO-TEHNIČKIH REVOLUCIJA

SPINNING JENNY strojevi su prvu namjenu našli u tekstilnoj industriji između proizvodnje i potrošnje trebala je postojati veza : promocija masovne proizvodnje ¨Journal of Design¨ 1849.g. časopis izdao HENRY COLE.-slika koja se pokazivala zvala se DESIGN, a odnosila se na set vrijednosti, materijala i duhovne ....

Engleska bogatija nego ikada, svjetska radionica, zbog toga su postale svjetske izložbeVELIKE SVJETSKE IZLOŽBE :1851. LONDON :-organizator HENRY COLE-organizirane kako bi se pokazivali novi materijali i tehnike

KRISTALNA PALAČA 1851, by JOSEPH PAXTON-London Times ju je nazvao ¨zločinom protiv dobrog ukusa¨ . . .-konstrukcije nabranog krova, standardizirano stakleno oklno, lijevano željezo, sve spojeno vijcima po kutevima,

-kritizirana zbog prenapadnih elemenata, ornamenata, uzorka i osvrta na historijske stilove iako je trebala biti prva koja će pokazati nove materijale i ugodnosti (London Times; ¨ogriješili se o dobar ukus¨...)

Ostale svjetske izložbe:1855 PARIZ1862 LONDON1867 PARIZ1873 BEČ1876 PHILADELPHIA1878 PARIZ

1882 MOSKVA1883 AMSTERDAM1888 BARCELONA1889 PARIZ –HALA STROJEVAEIFFELOV TORANJ simbol industrijskog i tehnološkog razvoja, 28 miliona posjetitelja,-veći od Notre Dame-a (srca srednjovjekovnog svijeta)

INDUSTRIJSKA EXPANIZIJA I HISTORICIZAM-1870-1885 = drugi val industrijalizacije širi se diljem Europe, unatoč velikoj ekonomskoj krizi,-u Njem., Franc, i Engl. = vraćaju se srednjovjekovni stilovi – elementi romantizma, gotike, renesanse i baroka-izmješani zajedno. rezultat : jeftini djelovi za tehničku pripremu dekorirani ornamentima u namjeni da imitiraju tradicionalne oblike ručno oblikovanih stvari. posljedica naglog razvoja = PORAST STANOVNIŠTVA, POTREBA ZA RADNOM SNAGOM, ZAGAĐENJE, PODJELA RADA.Velike svjetske izložbe bile su za PROMICANJE, POTICANJE POTROŠNJE ŠTO JE INDIREKTNO POTICALO PROIZVODNJU = KAPITALIZAMtemeljni smisao neprekidnog okretaja kotača napredska, progrea = PROFIT !

1886. KIP SLOBODE (Bartoloni?) Eiffel-unutrašnjost i konstrukcija ideja Amerike, DIZAJNIRANE DRŽAVE, od ustava pa do novca, prava moderna industrijska država koja je osmišljena kao sustav modernog dizajna.

1851. KRISTALNA PALAČA, LONDON-sagrađena od 400 tona stakla i željeza, 1/3 ukupne godišnje proizvodnje stakla u Britaniji. Izložba je bila podjeljena : primarni (sirovi) materijali, strojevi, textil, industrijsko proizvedeni predmeti, primjenjena umjetnost. Čitava izložba napravljena pod patronatom princa Alberta (Victoria i Albert museum-koji je ime dobio po nj.)

Ostali na istoj izložbi:SAMUEL COLT – REVOLVER-mehanizacija oružja (svijeta) = STANDARDIZACIJa-označava prvu fazu modernizacije i standardizacije, masovno tržište,-revolver je čitav funkcionalan, a značenje su mu dali kauboji, Doc Holiday, Jessy JamesSINGER-šivaći stroj (Bartolomej Timone-stroj iz Franc.je zakasnio)-zamišljen za žene koje također rade i u tvornici-Singerica je nula točka za emancipaciju žena FEMINIZAM-mehanizacija svijeta u domaćinstvu

1876. REMINGTON 1-pisaći stroj-pisaći stroj (125 $), izmjenio rad pisanja, razvoj novog segmenta društva = ADMINISTRATIVNI POSLOVI svaki novi proizvod pokrenuo čitav niz novih sustava proizvodnjeREMINGTON PROIZVODNJA PAPIRA PROIZVODNJA INDIGA ZA KOPIRANJE

SHAKERS – 1840100 godina prije Sullivana i ¨FFF¨ koja je bila srž funkcionalizma, Shakersi su vjerovali i držali se teorije : ¨beauty comes from practicity¨ pol 18.st. u Engleskoj –Ann Lee poč. 19.st. osnovali društva u SAD-u, najviše u Novoj Engleskoj 6 000 ¨braće i sestara¨, život u komunama sekta zasnovana na religiji, vjeruju u drugi dolazak Krista, najveća i najpoznatija sekta u 19.st. za razliku od Amiša, bili su otvoreni za tehničke inovacijePRINCIPI :-hands to work and hearts to god-pravilnost je lijepa-najveća ljepota je u skladu-rad je osnova ljepote-ono što je najpraktičnije, to je i najljepše

DIZAJN: SHAKERSA orijentirani su sami na sebe i u proizvodnom smislu proizvodi su rađeni unikatno ili maloserijski za znanog korisnika predmeti su max.jednostavni i bez ornamenata POČETAK MODERNOG FUNKCIONALNOG DIAZJNA FUNKCIJA, KONSTRUKCIJA proizvode namještaj, strojeve, odjeću za prodaju perilica rublja, cirkularna pila, mašina za pletenje košara, raja s utezima, pribadače. . . proizvodili neovisno o tržištu

ARTS & CRAFTS MOVEMENT-prvi koji su se suprotstavili problemu = MORRIS I RUSKIN-krajem 19.st. = industrijska proizvodnja proizvoda koji imitiraju ručno rađenu, bogato dekorativne predmete-kritike od strane Ruskina i MorrisaJOHN RUSKIN: estetičar, slikar, kritičar, sociolog pod ujtecajem socijallizma, društvene ravnopravnosti¨Stroj je donio najviše probleme u ljudskoj vrsti jer je odvojio čovjeka od cijelog procesa rada i pretvorio ga u biološki stroj. . . ¨WILLIAM MORRIS-Morris je prvi primjetio probleme industrijalizacije, zajednice ?otuđenost u radu i zajednici zbog podjele rada. Smatrao je da kada čovjek radi na predmetu, radi i na sebi,-smatrao je da umjetnosti i produkcija trebaju biti povezani teolog, slikar, pisac predrafaeliti – grupa prijatelja kao grupa umjetnika koji su željeli promjeniti engl.umjetnost -povratak prirodi, srednjovjekovna tema, prije Raffaela. uzor za Morrisa i Art Nouveau Oxford, Arts & crafts, glavni predstavnik pokreta,-POVRATAK UMJETNIČKIH RUKOTVORINA (obrta) protivio se industrijskoj masovnoj proizvodnji, jer je vidio rezultate : zagađenje okoliša, otuđivanje čovjeka, loša kvaliteta proizvoda estetski i socijalni problemi su neodvojivi od umjentosti, zato je htio komercijonalnu umjentost vratiti u duh srednjeg vijeka kada su umjetnost i proizvodnja bili u izravnoj vezi, i kada su umjetnici stvarali predmete koji su istodobno lijepi i korisni. umjesto dekorativnog uvođenja historicizma, želio je prirodne ornamente i materijale te jasno strukturiranje forme. jedan od prvih ozbiljnih zaštitnika okoliša 1890 – KELMSCOTT PRESS –umj.i socijalni tekstovi i ideje Pokret Arts & Crafts htjeli su reformirati dizajn i društvo povratkom ručne obrade proizvoda utemeljitelj NOVOG STILA

I.FAZA (1861) pod utjecajem predrafaelita (DANTE GABRIEL ROSSETTI i EDWARD BURNE-JONES)RED HOUSE –stara ladanjska kuća (Phillip Webb)1861. MORRIS & CO-nezadovoljan viktorijanskim namještajem otvara firmu, namještaj, tapiserije, bojane tkanine, tapete, keramičke pločice, dekor interijera = ORGANSKI OBLICI IZ PRIRODE najveći utjecaj vršile su reformističke ideje AUGUSTA PUGINA I JOHNA RUSKINA Morris je bio socijalist i vjerovao je da ručni rad pruža moralno zadovoljstvo radniku i potršaču, paradoks je bio u tome što su predmeti bili preskupi i samo su ih bogataši mogli priuštiti

II.FAZA (1982) ARTHUR MACKMUNDO I CHARLES ASHBEE osnovali su cehove koji su provodili ¨¨reformistički¨ oblikovane predmete u to vrijeme se iskovalo ime Arts & Crafts neki poput CHARLESA VOYSEA I ASHBEEA shvatili su da je nemoguće ponuditi dobro dizajnirane predmete širokim masama bez mehanizacije ARTS & CRAFTS ekvivalent kontinentalnog ART NOUVEAU stila popularan do 1914

THONET nije želio industrijski kopirati prije ručno rađene predmete, već iskoristiti industrijalizaciju za neke nove načine izrade istražuje savijanje drvenih djelova pod pritiskom pare tehnologija kuhanja i savijanja drva1858.g. STOLICA NO.14 : prvi moderni produkt u komercijalne svrhe u povijesti koji se prodaje po modernom marketinga?? transport u djelovima ne skupo, praktično početak modnog funkcionalnog dizajna do 1930 prodano 50 milijuna stolica do 1900 imao je nekoliko tvornica po Europi od 1920 sa savijenog drva prelazi na čeličnu tubu proizvodi BREVEROV stolicu, HOFFMANA, LOOSA I sl.

Frederick Wiinslow TAYLOR kraj 19.st., razbio je rad na njegove sastavne djelove i dokumentirao to u ¨principless of scinetific managment¨ 1911.g. proučavanje pokreta u prostoru i vremenu

život je posvetio organizaciji rada, proizvodnji tj.optimizaciji radnog procesa TVORNICA KAO ORGANIZAM teorija je primjenjena u nekoliko ljudskih djelatnosti

Henry FORD 1914 DETROIT =assembly line / pokretna traka –osmišljava za model FORD T tako je smanjio vrijeme proizvodnje i trošak 1920 –svaki drugi auto FORD T standardizacija u proizvodnji mjera i materijala omogućila je da strojevi i proizvodi imaju izmjenjive djelove tijekom 2.sv.rata FORDIZAM je promjenio ostale sektore poput HRANE, NAMJEŠTAJA, ODJEĆE I BRODOGRADNJE PRODUKCIJA STANDARDIZIRANIH ZAMJENJIVIH DJELOVA + TEKUĆA VRPCA MINHENSKE RADIONICE 1897 : OLBRICH, RIEMERSCHMID, BEHRENS

1901. DARMSTADT umjetnička kolonija –sami sebi dovoljni imali su savršene uvjete za stvaranje bio je to mali umjetnički grad, utopija razvijanje posebnoj socijalnog modela po uzoru na Shakere umjetnici su djelovali, projektirali, radili vlastite kuće

OLBRICH-kompletan projekt za izložbe i stanovanje,BEHRENS-svaka kuća je umjetničko djelo, kao dokaz je sebi izdizajnirao kuću i sve u njoj

WIENNER WERKSTATTE 1903 Josef HOFFMAN i Koloman MOSER uzor u ASHBEEU i MACKINTOSHU radili za bogatije predmeti ručno izrađeni, a nosili su inicijale dizajnera i obrtnika staklo, namještaj, metal, odjeća, nakit, tapete, keramika GESTAMKUNSTVERK –ideja o totalnom dizajnu1.KAZALLIŠTE, 2.POKERSDORF SANATORIJ, 3.PALAČA STOCKLET davanje umjetničkog karaktera funkcionalnom predmetu pokušaj stvaranja ¨NOVE ESTETIKE¨ pod utjecajem materijalne proizvodnje za podizanje FUNKCIONALNIH ESTETSKIH STANDARDA u svakodnevnim predmetima

SECESIJA /1890-1910/ Jugendstil /NjEM./, Floreale /ITAL/, Art Nouveau /FRAN./, Liberty /ENGL/ grupa akademskih umjetnika Austrije odvaja se od akademskog okruženja= novi suvremeni stil nezavisan od prošlosti, pokušaj stvaranja originalnog oblikovnog jezika u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti florealni i geometrijski oblici, zakrivljene linije, organske forme =ljiljan utjecaj japanske kulture ornamenti i uzorci su brzo preneseni u arhitekturu i dizajn, kovano željezo, namještaj, nakit, tapete, moda i tipografija trebala je postati popularna umjetnost, ali neki su proizvodi bili toliko skupi da su bili dostupni samo imućnima

DVA NAJPODSTILA:. MUCHA, GUIMARD, HORTA-organski. MACKINTOSH –geometrijski-upravo je ovaj drugi stil utjecao na HOFFMANA i OLBRICHA pri stvaranju WIENER WERKSTATTEA,te DEUTCHE WERKBUNDA.

krajem 19.st. nasuprot historicizmu koji je svijesno oponašao stilove iz prošlosti, ART NOVEAU se potpuno distancirao od toga i stvara nešto potpuno novo. u ornamentima ne slijedi predhodne stilove, već ih preuzima iz prirodnih, organskih oblika.

/FRANC./ ART NOVEAU=SECESIJAPARIZ, NANCY prirodni i simbolički pravac imitacija cvijeća/NANCY/ Emille Galle-staklo-posude,vaze,čaše-osim unikata, proizvodio je industrijski, imao je svoje showroomove u svojoj tvornici-jedino su Tiffani lampe i vaze bili ljepši

/PARIZ/ceh ¨Belle Epoque¨-ujedinio je umjetnike te je biljni ornament doživio vrhunac GUIMARD-ulaz u METRO –najznačajniji primjer objedinjavanjanovih tehnologija i dizajna-konstrukcije se više nisu skrivale fasadom-HOTCE GUIMARD

/BELGIJA/ Henry Van de Velde-grupa ks wingts –Briselex-centralna figura Art Nouveau

VICTOR HORTA-željezni stupovi koji su bili formirani kao da cvjetoci ljiljana izrastaju-konstrukcija i dekoracija savršeno se stapaju-HOTEL TASSEL, SOLVAY-¨Horta line¨-prepoznatljiva organska linija

NJEM /JUGENDSTIL/-bio je manje moderan i elegantan od Art Noveau.-nešto između konstrukcije i obrta pod utjecajem radionica osnovanih po engleskom modelu-CILJ =povećati konkurentnost Njemačkih proizvoda na tržištu-RICHARD RIEMERSHMIDT –vodeća figura-umjetnici Jugenstila bili su prepoznatljivi po svojim karikaturama i posterima, dizajniranjem interijera za cabaree i kazališta

ŠPANJ. ANTONIO GAUDI-Art Noveau smjer potpuno drugčiji i organskiji od svih ostalijSAGRADA FAMILLIA (iliti Sveta Obitelj-Barcelona)-primjer umjetničke individualnosti i revolucije oblika-zgrade prepoznatljive, dinamične CASSA MILLA, BATTLO, PARK u Barceloni

BEČ NA GRANICI STOLJEĆA-druga vrsta secesije koja se odvojila i razlikovala od težnja i ideja Art Noveau, sa vlastitim principima i teorijama razvile su se u Beču,-NOVA BEČKA SECESIJA također se odricala historicizma i tradiocionalne akademije, a bila je posebna zbog utjecaja MACKINTOSHA.

GLASGOW SCHOOL OF ART & MACKINTOSHpod utjecajem japanske umjetnosti razvijaju novi stilupotreba ornamenata bitno smanjena, sa iznimkom nekoliko pastelnih tonova, preferiraju crno-bijeli boju koja im postaje zaštitni znaksredišnja figura MACKINTOSH-čije su geometrijske forme plitko savijanog drva sa horizontalno i vertikalno postavile I utvrdili smjer za ostale sljedbenike moderneu Beču je izuzetno cjenjen kao uzor modernog dizajna u izložbi secesije 1900

vodeća uloga u formiranju modernog dizajna The FOVR –žena, sestra i muž + C.R.Mackintosh

.GLASGOW SCHOOL OF ART.WINDYHILL.HILL HOUSE-svijetli prozračni interijeri-njegov doprinos najviše se vidi u dizajnu namještaja, stakla, textila i metala-STILIZIRANE PRIRODNE FORME utjecaj–keltske kulture(oblici i motivi forme) japanske kulture(linearno) estetika Arts & Crafts= Novi stil

UTEMELJITELJI BEČKE SECESIJE-Otto Wagner, Gustav Klimt, Hoffman, Moser

Prvi arhitekti koji su se divili mašini i shvatili njenu pravu bit.OTTO WAGNER, ADOLF LOOS, LOUIS SULLIVAN, F.L.WRIGHT, HENRY VAN DE VELDE

OTTO WAGNER-zagovarač modernog života, upotreba tehnologije i zadovoljava zahtjeva od strane rastuće utbanizacije,

-od 1900, njegovi arh.projekti i namještaj počeli su biti funkcionalniji-staklo, metal POST OFFICE SAVINGS BANK, BEČ 1904 (Gradska štedionica?) studenti Hoffman, Moser

ADOLF LOOS (kuća Steiner)-arhitekt i teoretičar,-zagovaratelj funkcionalne forme i žestoki protivnik dekorativnog Art Nouveau-1908 ¨Ornament i zločin¨ : ¨čim je veći razvoj kulture, ornamenata je manje¨-umjesto ukrasa koji oponašaju oblike iz prirode zagovara upotrebu DRVA I MRAMORA.-1921 nije dobio natječaj za hotel Esplanade u Zagrebu

HOFFMAN-utjecaj Mackintosha,-sa Moserom =osniva WIENNER WERKSTATE PALAIS STOCKLET

HENRY VAN DE VELDE-pod utjecajem Morrisa i Ruskina – iste ideje protiv industrijalizacije-GESTAMKUNSTWERK –total design-1907. co-osnivač DEUTCHER WERKBUNDA-1902.škola u Weimaru-preteća Bauhausa1914.debata s Muthesiusom

MUTHESIUS-samo strojno proizvedeni proizvodi mogu se uzeti u obzir kad je riječ o stvaranju novog stila koji njemačke proizvode izdići iz inferiornog položaja na tržištu-VISOKA KVALITETA INDUSTRIJSKOG RADA

DEUTSCHE WERKBUND-Njemačka je malo zaostajala za drugim zemljama zato što je ratovala,-Deutsche Werkbund je podizao svijest o dizajnu 3.njemačka izložba primijenjenih umj.u Dresdenu 1906, označila je promjenu u njem.reformi dizajna. Za razliku od prijašnje dvije izložbe, gdje su proizvođači i organizatori mogli zakupiti prostor i imati kontrolu nad onim što izlažu, treća izložba imala je odbor koji je osnovan da osigura da samo umjetnici i dizajneri s tendencijama prema suvremenom izlažu,-upravo ta izložba 1906 bila je poticaj da se osnuje DEUTCHE WERKBUND (radni savez)

Nuthesius je bio kulturni ataše u Londonu, često je pisao o Britanskoj arh.i dozajnu, težio je reformi u edukaciji kako bi što više povezao umjetnost i industriju-smatrao je da njem.proizvodi moraju biti cijenjeni,a ne siromašna imitacija ??novih proizvoda?'

1907-Munchen (jedno od glavnih središta secesije)BEHRENS I OLBRICH, MUTHESIUS, VELDE-osnovan je od strane dizajnera i proizvođača,-500 članova u prvoj godini dana-arhitekti, umjetnici, vlasnici velikih izdavačkih tvrtki DEUTCHE WERKBUND = ujediniti dizajnere i proizvođače kako bi se unaprijedila kvaliteta i dizajn njemačkog proizvoda kao poticaj za širu ekonomsko socijalnu i kulturnu reformu

DEBATA O STANDARDIZACIJI 1914-1914 potegnula se ideološka interna debata između MATHESIUSA i VEDEA O STANDARDIZACIJI I MASOVNOJ PROIZVODNJI VELDE smatra da masovna proizvodnja i njeni ekonomskim industrijski i politički interesi guše umjetničku kreativnost i slobodu stvaranja-smatra kako kvalitetna estetika u proizvodnji može jedino biti postignuta pod zaštitom umjetnosti=INDIVIDUALIZAM MUTHESIUS se zalaže da glavni pravac djelovanja razvoja njemačke industrije bude u pravcu STANDARDIZACIJE,-promjeniti moderni dizajn u njemačkoj industriji kako bi poboljšao ekonomski uspijeh na međunarodnom tržištu-samo bi proizvod koji bi bio stvaran kao koristan, a izveden masovnijom produkcijom imao dugačak životni vijek =STANDARDIZACIJA,-zauzima se za TIPIZIRANJE BEHRENS je bio na strani MUTHESIUSA GROPIUS je bio na strani VELDEA, međutim nakon devastacija u 1.sv.ratu, prihvatio je potrebu za standardizacijom i industrijalizacijom proizvoda

DEUTSCHE WERKBUND označava prijelaz iz Jugendstila prema modernom industrijskom dizajnu.-nastao prema modelu Arts & Crafts s bitnom razlikom : ¨Werkbund isključivo razvija model i uvjete za modernu industrijsku proizvodnju. Ne vraćaju se u prošlost niti joj teže¨ CILJ =omogućiti industrijski rad suradnjom umjetnosti-industrije-ručnog rada

1914 – COELN – Izložba-izložba je bila stilski raznolikaHOFFMAN, MUTHESIUS – NEOKLASICISTIČKI PAVILJONVELDE, GROPIUS-model FACTORYBRUNO TAUT-Stakleni paviljon s kupolom-u gotovo 100 zgrada bio je izložen opozvan broj zanatski i industrijski proizvedenih predmeta,-neobarok, secesija, neoklasicizam, ekspresionizam, a sve u strogom? Kontrastu s Gropiusovim modernim linijama administracijske zgrade i moderne tvornice = prvi primjeri potpuno ostakljenih pročelja !!!-interijer za spavaća kola

kako se sve više industrijski proizvodilo, završena je debata između VELDE-a i MATHESIUSA ZGRADE NA Coelnskoj izložbi uvjerljivo su dokazale da će budućnost pripasti Muthesiusovim idejama

1912 –ilustrirani godišnjaci sa interijerom tvornica Gropiusa i Behrensa te automobili Ernesta Naumana

nakon 1.sv.rata pažnja je posvećena socijalnim problemima, prostorima za stanovanje i kućnim potrebštinama za radničku klasu-DIE WOHNUNG1927-vrhunac-izložba u STUTTGARTU u organizaciji MIES VAN DE ROHE-aSTANOVANJE –the WEISSENHOF SIEDUNG-kuće, zgrade i predgrađa za ?-svi poznati arhitekti-60-tak kuća-Le Corbusier, Gropius, Rohe-konzervativci pokušali zabraniti prikazivanje avangardnog namještaja Marcela Breuera?-naselje su nazvali ¨arapsko selo¨ jer nije u duhu njemačkog morala

1925-1934-časopis DEI FORM Izložba u Stuttgartu bila je prezentacija moderne? i NEW BAUHAUS pokreta nakon 2.sv.rata Werkbund je ponovno uspostavljen, ali nikada nije dosegao vrhunac kao u svojoj prvoj fazi. 1929 ¨FILM & FOTO¨ izložba u Stuttgatu

GRAFIČKI DIZAJN-nova uloga typografije-PLAKATI kao novi medij pokreta-kompozicijska tipografija

RAZVOJ GRAFIČKOG DIZAJNA OD 1890-1900-sa razvojem Art Noveau, dolazi do razvoja postera-Alphonse Mucka -¨Job¨ cigarete kasnije-MACKINTOSH-posteri

RAZVOJ GRAFIČKOG DIZAJNA OD 1890-1914-MORRIS KELMSCOTT PRESS-woodart dekoracije i rubovi

BEČ –LONDONčasopis THE STUDIO sadržavao je textove, o Arts & Crafts, postere za Glasgow school of art, prezentacije MACKINTOSHA i sl.

Gustav Klimt –naslovnica za prvi katalog o secesiji SECESIJSKI PLAKATI-cijeli niz raznolikosti, ilustracije + typografija, dekoracija i tekst

ALPHONSE MUCHA -¨JOB¨ -plakati za cigareteMILANO – PARIZ –natjecanjeLEONETTO CAPPIELLO-prvo karikature, pa plakatiCAPPIELO - ¨THERMOGENE¨Raymond Savignac ¨RED THAROAT¨Alberto ItohseinMarcello Dudovitch-3D muška i ženska tijela, gola nasuprot stilizirane pozadine

časopis ¨SIMLIASSIONS¨Willi It. Bradley -¨the poster¨

TYPOGRAFIJAnečitka slova bila su kritizirana od strane Rudolfa von Larisha u ¨Decorative type in the seince of Art¨ 1899OTTO WAGNER

architectural drawing lettersDIE ZEIT-upotreba kvadrata (Wienner Werkstate)

MACKINTOSHpredložio je logotip za Wienner WerkstateHOFFMANnapravio je vizualni indentitet za Wienner Werkstate, monograme, memorandume, posjetnicečasopis ¨VER SACRUM¨-prikazivao je ilustracije i sl.od dizajnera,-naslovnica = MOSER, HOFFMAN...ADOLF LOOS-das audere-tipografija za Ver SacrumMOSER-dizajnirao za bankuVAN DE VELDE-TROPON (hrana?)-odan ručnom radu i Morrisu, zahtjevao je da njegov dizajn oblikuje formu knjiga i sl.PETER BEHRENS-1901-plakat za DARMSTADT-u svojim počecima bio je podutjecajem Jugendstila i osnovao je minhensku secesiju, bio je jedan od osnivača ¨združenih radionica¨ u Minchenu,-aktivan član Darmstadta gdje je izradio svoj prvi GESTAMTKUNSTWERK –Behrens House-1907 sa J.M.Olbrichom osnovao je DEUTCHE WERKBUND,-1902-typo Behrens –schrift 1907 –EMIL RATHENAN imenuje Behrensa za kreativnog savjetnika (art direktora) za AEG (tvornicu turbina u Berlinu), u toj funkciji, oblikovao je AEG TURBINE FACTORY od betona, čelika i stakla = jedna od prvih modernih industrijskih građevina.-arhitektura, produkt dizajn, grafički dizajn-radio je kompletan produkt dizajn koji je bio popredl? grafičkim proizvodima, a kako predmeti nisu imali dizajnersku prošlost, imao je slobodu u oblikovanju.

CORPORATE IDENTITYprvi kompletan vizualni indentitet Behrens je izradio za AEG + svi popratni materijaliAEG je bio prva tvrtka na svijetu koja je imala cjelokupni vizualni identitet.Corporate ident.prvo se nazivao ¨house style¨ što je ustvari bila neka vrsta standarda i pravila kako tretirati određene elemente1916 – SANS SERIF NEUBABELSBERG –za AEG otvorio je studio u Berlinu i radio sa GROPIUSOM, MEYEROM, MIES VAN DER ROHEOM I LE CORBUSIEROM

nakon 1900, plakati su postali ¨object poster¨-prikazivali su objekt i tekstLucian Beruhard –STILLER SHOES / MANOLI cigareteERDT –OPELITOITLWEIN-SACHPLAKAT-komercijalni poster

AMERIKA-paralelno sa Ottom Wagnerom i Loosom, u Americi su se mašini divili i shvaćali njenu bit LOUIS SULLIVAN I F.L.WRIGHT

LOUIS SULLIVANChicago-grad teške industrije i proizvodnje metala, nakon požara 1871 = NOVE ZGRADE otac moderne arhitekture i teoretičar funkcionalizma ¨FORM FOLLOWS FUNCTION¨ -? kao model odnosno, kao glavni temelj Bauhausa i ULM-a1892-¨Ornament u arhitekturi¨-tvrdio je da je ukras luksuz, a ne potreba,-njegovi ukrasi motivi pripadaju Jugendstilu1902 – ARMIRANI BETON-zidane zgrade – opeka –CHRYSLER BUILDING-u prizemlju trgovine, a gore uredi.konstruktivni princip za neboder, čelične konstrukcije

FRANK LLOYD WRIGHT1888 –radi u uredu L.Sullivana1896- otvara svoj studio-utjecaj japanske arhitekture u kombinaciji sa Sullivanovim idejama= ORGANSKA ARHITEKTURA-stopljene s prirodom, prirodni materijali u kombinaciji s armiranim betonom i staklom, dizajnirao je namještaj za kuće njegov cjelokupni rad ostavio je utjecaj na europski modernizam? prije i poslije 1.sv.rata /Gropius, Rohe, Behrens/ LARKIN BUILDING – 1905 Buffalo-ROBIE HOUSE, Chicago 1909-FALLINGERWATER HOUSE – 1936-GUGGENHEIM –NY 1943-59-STOLICA NA KOTAČIMA KAO RADNI STOLAC

JOHN PEMBLETON (Coca Cola)-apotekat, piće se prodavalo u apoteci kao lijek za želudac i pritome da ostanu budni,1915.Alex Samuelson-nova boca-kampanja izgrađena PROMOCIJOM

MALOPRODAJA PRIJE 1914-od druge pol.19.st. (1860)u Americi dolazi do porasta ROBNIH KUĆA (NY, CHICAGO) te se to širi Europom (Pariz),-oglašivačke agencije-1872 u Americi je započella prodaja poštom-R.N.SEARS je izdao prvi katalog za naručivanje poštom – 1891-uz Bibliju, najčešća knjiga u kući ¨KNJIGA ŽELJA¨-predmeti prodavani bili su uglavnom historicistički, tek se početkom 20.st. situacija počela mjenjati te su predmeti bili oslikavani u duhu stoljeća,-za mogućnost kataloške prodaje treba zahvaliti velikom NAPRETKU ŽELJEZNICE i modernizaciji POŠTANSKOM SISTEMA.

AVANGARDNI POKRETI (Futurizam...)-avangardni pokreti razlikuju se od dosadašnjih po tome što su prva umjetnička manifestacija prihvaćanja elemenata industrijske kulture,-socijalno su angažirani, karakteristični po MULTIMEDIJALNOSTI I MANIFESTIMA

.TEMA STROJA.TEMA POLITIKA

onaj koji stoji ispred svih, naziv po političkim psima koji su trčali da bi što prije zgrabili ranjenu životinju FUTURIZAM-futuristi su avan-gardna dizajnerska grupa ranog 20.st. predvođena pjesnikom MARINETTI-jem,-osnovani su 1909 (20.2.1909. Prvi Manifesto)-slave i prihvaćaju mogućnost tehnoološke inovacije, multimedijalni (moda, namještaj, typo, interijeri, arh., kinematografija, fotka, glazba, izdavaštvo, kazalište)

FILIPPO TOMASO MARINETTI & CO-1909-manifest futurizma-1914-¨Panole in liberta¨ -Zang Tumb?-tipografska poezija-časopis LACERBA (dizajner Francesco Camglio) 1913-slova zamjenjuju image-blizak s Mussolinijem BIF&2F+18-soffici-assenblage od gotovih typo slova, aaaa

FORTUNATO DEPEKO-Monza – 20m visoke zgrade os slova-¨Depero Futurista¨-SELF –PROMO putem graf.dizajna-naslovnice za Vanity Fair, plakati advertising ¨Magnesium San Pellegrino¨mineralna voda

1933-izložba, 10 godina fašizmaLeandri-Futurists all come to love??Testi –plakat fašističke revolucije E. Persilo =časopis Casabella

Futurizam je važan u dizajnu (grafičkom) jer je razvio tradicionalni, simetrički prijelom

ANTONIO SANT ELIA1914 –Manifesto di arhitectura-izložba ¨Novi grad¨-Milano¨ljudi su akumulatori i generatori pokreta sa izmjenjivim mehaničkim djelovima¨ GRAD kao veliko BUČNO BRODOGRADILIŠTE,TVORNICA = FUTURISTIČKA KUĆA KAO GIGANTSKI STROJ, skica za ¨METROPOLIS¨ (F.LANG)

SOVJETSKA RUSIJA-poslije revolucije 1917, Rusija je razvijala grafički dizajn kroz film kao masovni medij,PROPAGANDNI PLAKATI-po uzoru na jaku vizualnu tradiciju –WBOK-narativni drvorezi SLOGANI, ILUSTRACIJE3. VRSTE PLAKATA :

1.Victor Deni, Dmitri S.Moore = Politička ilustracija1919-Dead to World inperialism –MOORE1920-HELP1921-the 3rd Counism International-Deni-RED/BLACK

2.ROSTA WINDOWS1919-1922-nešto typa stripa, par sličica, na prozorima dućana, stanicama-od 1-4 metra-CHEREMNYKIT-MAYAKOVSKY-STENAI KOPIJE-VLADIMIR LEBEDEV

3.FOTOMONTAŽA (KONSTRUKTIVISTI)-EL LISSITZKY, 1920¨Beat he whites with the kedwedge¨-tekst + znakovi¨the Constructor¨ -kolažknjige dizajn za Mayakovsky-¨to be Read on + ?)

RODCHENKO –reklama-konstruktor-Gum department store –Moskva 1923

MONTAŽA-telingater (po uzoru na filmove 1920-tih-Einstein, Dzijavertov...)posteri za filmfilmski plakat za kino olo (Vertov)-Rodchenko

DE STIJL-Nizozemska je, uz Rusiju i Njemačku bila preteća AvangardePiet Zweit (crno) P LAUWERIK ¨Der Rinj¨ časopis-pioniri u lorišt.? Sans-serif body textosnivač THEO VAN DOESBURG-apsolutna apstrakcijaDE STIJL-magazin-VAN DOESBURG, MONDRIAN, Vilnos Huszar-magazin je pratio nizozemske i ruske avangardiste, konstruktiviste, dadaiste i futuriste-časopis se izdavao do 1931 THEO VAN DOESBURG-Hegermeier & Co, Leayne of RSI memorandum, typo

PRAKSA + TEORIJA, INDIVIDUALAN PRISTUP, RAZVIJANJE KREATIVNIH POTENCIJALA, ideja je došla iz Waldorfa i Monterori (STEINEK)-u 19 .st. u Europi se stvara novi pristup obrazovanja : DUHOVNO + MATERIJALNO (Žena od Meyera je to proučavala)GERRIT RIETVELD-kuća SCHROEDER 1924-crveno-plavi stolac

BAUHAUS-Njemačka, između dve velike avantgarde-Ruske i Nizozemske, bila je otvorena za njihove utjecaje,-KOMUNIZAM I KONSTRUKTIVIZAM + DE STIJL1902 –Henry van de Velde je pozvan da stvori školu za primijenjene i lijepe umjetnosti u Weimaru.1914-Velde napušta Njemačku zbog rata i između ostalog, predlaže Gropiusa za ravnatelja

BAUHAUS je nastao spajanjem Weimarske umjetničke akademije i Van de Veldeove škole industrijske umjetnosti (primijenjene umjetnosti)

STAATLICHES BAUHAUS WEIMAR-nakon rata, Njemačka se trebala izgraditi i trebala je dizajnere,

-grad Weimar prihvatio je Gropiusovu ideju o ponovnom otvaranju škole u kojoj je Van de Velde bio direktor prije 1.sv.rataBAUHAUS HAUSBAU –KUĆA GRADNJE (ne samo i predmeta, nego i osobe)

-stara Morrisova ideja da kada čovjek radi na predmetu radi i na sebi-metafora za zamišljenu građevinu u kojoj svi umjetnici, obrtnici, inžinjeri djeluju zajedno u SINTEZI.

1915-Pisma o suradnji Gropiusa i grada Weimara1919-BAUHAUS /WEIMAR/-Gropius traži slobodu u radu i provođenju programa-izdaje manifesto-Bauhaus je nastao u teškim vremenima, prva godina nije u školi bilo stolova, stolica, nikakve oporeme osnovna teorija Bauhausa bila je povezati TEORIJU i PRAKSU-svaki segment nastave = 2 mentora-školu je polovično financirao grad Weimar, a ostalo se financiralo od prihoda škole

Program škole : 3 i pol godine.BASIC CORSE –ITTEN (6.mjeseci).OPREDJELJENJE -SKULPTURA -LINDIG / MARCKS

-METAL -WAGENFIELD / BRANDT-NAMJEŠTAJ -BREUER-TEXTIL -ALBERS-KAZALIŠTE I KOSTIMOGRAFIJA-SCHLEMMER

1.ZNAK BAUHAUSA-Weimar-vezano uz njem.Ekspresionizam-senteza umjetnosti, obrta i arh.-individualnost2.ZNAK BAUHAUSA 1922.Schlemmer-umjetnost + industrija-standardizacija

Prvih godina Bauhaus djeluje kao obrtnička umjetnička radionica, no nakon višegodišnjeg (1921-23) predavanja Van Doesburya o DE STIJL-u, škola se napokon prebacila s ekspresionizma na put koji je Gropius originalno zamislio = spajanje umjetnosti s industrijom-kao rezultat toga, 1923 Itten je napustio Bauhaus, a zamjenio ga je Moholy-Nagy koji je uveo novu estetiku u grafički i produkt dizajn.

DIREKTORI :1919-1928 – GROPIUS –zbog napada na školu,1928-1930 – MAYER – dobio otkaz od grada1930-1933 – MIES VAN DER ROHE

PROFESORI :ITTEN, KLEE, KANDINSKY, MOHOLY-NAGY, SCHLEMMER.

-lokalne vlasti su kao uvijet za nastavak rada škole tražile da se organizira izložba1923-izložba kako bi se obranili od napada vladajuće desnice Iizložba petogodišnjeg radaI-katalog-Herbert Bayer-sans serif1925-zaprijetio je egzistenciji lokalnih umj.

-prozvan ¨katedralom Socijalizma¨-3.plamteće zvijezde-odlazi iz Weimara zbog nesuglasica s nacionalistima

DESSAU grad je školi dao zemlju za izgradnju nove škole zgradu projektirao Gropius-ravne plohe, staklo1927-odjel Arhitekture koji je preuzeo švicarski arhitekt Itanes Mayer (lijevo orijentiran)1928-Gropius, Moholy-Nagy i Bayer odlaze (Breuer)Direktor Hannes Mayer:-smatrao je da kuće nisu mašine za življenje,-Socijalni aspekti, jeftini materijalireorganizacija škole : arhitektura, oglašavanje, fotografija, interijer, tekstil,komercijalni uspijeh-u tom periodu škola je dobila naziv –visoka škola za oblikovanje1930-grad Dessau daje Mayeru otkaz jer je navodno propagirao komunističku ideologiju i partiju u školiDirektor Mies van de Rohe-depolitizacija,-branio političke aktivnosti,1932-pritisci na Bauhaus od strane Nacisionalnih socijalista, ideologija i estetika Bauhausa nazivani su SOCIJALISTIČKI, INTERNACIONALISTIČKI, ŽIDOVSKI. škola se seli u BERLIN, a zgrada u DESSAU je promjenjena i zatvorena zidovima, te restaurirana 1984.g.

-April 1933 = ZATVOREN BAUHAUS (Nacisti)

sinteza umjetnosti i industrije u društvenom smislu nije uspijela zbog političkih razloga međutim, Bauhaus kao kombinacija ideje Arts & Crafts pokreta (individualnost) i mašinske produkcije (standardizacija) + FFF = SNAŽAN UTJECAJ DIZAJNA NA MODERNU UMJ. + INTERNACIONALNI STIL (arh)

nakon zatvaranja škole većina ljudi iz Bauhausa otišla je u AmerikuGropius-HarvardMIES VAN DER ROHE-(ILLINOIS INST. OF TECH)MOHOLY-NAGY –Chicago-THE NEW BAUHAUS (Institut of Design)Gropius Mayer Breuer BayerAlbers Itten Rohe Moholy-NagySchlemmer WALTER GROPIUS1908-1910-radi u uredu Petera Behrensa1910-Deutche Werkbund / bio je na strani Veldea1919 –Bauhaus1928-daje otkaz, umoran od borbe za Bauhaus1929-podpredsjednik CIAM1934-seli u London zbog svojih uvjerenja o moderni i internacionalnom stilu (Nacisti)1937-USA-HARDVAR1938-1941-sa Breuerom-The Arch. Collaborative

Fagns shoe factory + Adolf Mayer 1911-armirano betonska skeletna konstrukcija 1914 –Mayer + Gropius = izložba u Coelnu (Deutche Werkbund)-spiralno ostakljeno stubište-interijer vagona za spavanje zgrada Bauhausa u Dessau+ još 2 kuće za profesore i sebe radničko naselje Totren u Dessau, 135 kuća, 1926 –ČELIČNA KUĆA (kuća kao stroj za stanovanje)(kuće su se sastavljale na toj lokaciji, max.stand.komponente)

JOHANNES ITTEN1921-Bauhaus Weimar –Basic Course-vodiointerakcija s materijalimanakon konflikta s Gropiusom odlazi

HERBERT BAYER-student u Bauhausu-1925 prof.vizual.komuniakcija i typonaslovnica 1919-1923UNIVERSAL TYPO1928-Dorland –oglašavačka agencija1938- izložba Bauhaus-MOMA,NY

MARCEL BREUERstudirao na Bauhausunamještaj po uzoru na KONSTRUKTIVIZAM I DE STIJL1925 –Dessau-profesorTUBULAR STEEL –metalne cijevi, zbog bicikla1925 WASSILLY chair1932 –Aluminij1935 seli se u EngleskuISOICON –Pritchard1937-USA-Hardvar

JOSEF ALBERS-asistent Moholy-Nagy-a-1928 head of furniture workshop 1933-USA –Hardvar,Yael-ULM jednostavnost forme i minimalizam u materijalu-1926 STENCIL LETTERING –od kruga, kvadrata i trokuta

MIES VAN DE ROHE1908-1911-radi s Behrensom gdje upoznaje Groppiusa1921-Deutche Werkbund1922-November Group

-1930-33-Bauhaus direktor¨LESS IS MORE¨

LASZLO MOHOLY-NAGYkonstruktivist, fotograf1923 na poziv Gropiusa dolazi u Bauhaus na mjesto ITTENA1937.USA-škola u Chicagu ¨the New Bauhaus¨1944-Signied Gideon +M.N-Institut of designGRAFIČKI DIZAJN IZMEĐU 2.SVJETSKA RATA

NJEMAČKA-između 2 snažne avangarde –Nizozemske i RusijeEKSPRESIONIZAM, DADA-MONTAŽA, ASSEMBLAGE, READY-MADEutjecaj futurista pri upotrebi tipografije i konstrukc.

BAUHAUSBehrens-Mediaval typo –za memorandumeznak kao masoni1922-Oscar Schlemmer-novi znak koji se mogao lakše tiskati zbog geometrijskih oblikaSANS-SERIF-pojam radikalne reforme koja ispituje grafičke elemente

ITTEN-utopija Press almanac-1921-po uzoru na futuriste, kombinacija tipografije i graf.elemenata1925 – Herbert Bayer – UNIVERSAL1923 – Rudolf Koch –Neuland type1923 – Jacob Erbar –Erbar type1927 – Rudolf Koch – Kabel1927 – Paul Renner –FUTURA

nakon dolaska Moholy-Nagy par mjeseci prije otvaranja izložbe petogodišnjeg rada škole, došlo je do novog pristupa kako prema svemu, tako i prema tipografiji.¨NEW TYPOGRAPHY¨:

JAN TSCHICHOLDmladi caligraf, radio je na akademiji u Leipzigu – centru njemačke tiskarske industrije,pohodio je izložbu na Bauhausu 19231925 postao je šef propagande ¨NEW TYPOGRAPHY¨ukazivao je na upotrebu tipografije vertikalno i horizontalno, na DIN (Deutche Industrie Noveau) veličina papira (A4 i sl.)i na odbacivanje ornamenata osim kvadrata, trokuta i kruga1928-knjiga ¨DIE NEUE TYPOGRAPHIE¨predavao je na printing school u Minchenu pod vodstvom Paula Runnera (FINRA?)1929-surađuje sa Georg Trumpon (City type)radio je filmske plakate (Mens poprancity)1935 –Typographic layoutSABON typeface

KURT SCHWITTERSdadaist, the new typography, akzidendz?1923-MERZ –one-man movement-prelom po principima nove tipografije¨DO IT IN A WAY NO ONE HAS EVER DONE IT BEFORE¨reforma abecede-¨New Plasticist letter system¨sa Theom van Doesburgom formira malu grupu ¨Circle of New Advertising designers¨do 1930- imala je 12 članova (Piet Zwart, Paul Schmit)LADISLAV SUTNAR (cooperative work), direktor škole, za graf.dizajn u Pragu-KAREL TEIGE-Devetsil group-magazini-ZENIT –Beograd, TANK –Zagreb (časopisi)-LAJOS KASSAK –dizajner časopisa MA-1928-prva izložba KRUGA u CoelnuWALTER BEXTER –FRANKFUTER ALGEMEINE ZEITUNG-¨What is New Typography¨-članak koji objašnjava nove principe upotrebe tipografije (pisane u Frakturu!!!)-umjesto UPPER i LOW case, upotrebljava samo VERZALE ¨NORSHIP AND FORM¨ -1929-izložbaSIGNALIZACIJA (svijetleća prvi put) u JENI i FRANKFURTU

WILLLI BAUMEISTERnaslovnica ¨die ner Franfurt¨radovi za izložbu Werkbunda 1927-signalizacija u obliku kataloga i mapa, plakati i letci, vodiči,na plakatu je bio historicistički interijer prekrižen sa pitanjem ¨HOW TO LIVE?¨

MAX BURCHARTZ1924 –agencija, oglašavano je u Werkbund magazinu ¨FORM¨, gdje piše i tekstove o principima oglašavanja¨RAW MATERIAL¨-kolaži, montažeoglasi uvijek u DIN formatu-1931-pomaže u organizaciji ¨ART OF ADVERTISING¨ u Essenu, za koju je napravio katalog, plakat-TYPOPHOTO –kombincija TYPO i PHOTO

JOHN HEARTFIELDsudionik FILM & FTO izložbe, ROOM NO.5 gdje je napisao ¨use photography as a weapon¨1928-plakat za PARTIJU - ¨5¨ OD 1929 omoti za knjigeSinclair –how to coin dollars-naslovnicanaslovnica za časopis 1932 -¨The meaning of little greeting¨-smanjio je Hitlera da bi prikazao kako mali čovjek manipulira ekonomijomradovi pionira New Typography objavljivani su u časopisu ¨COMMERCIAL ART¨1932 –izložba ¨FOTOMONTAGE¨-Berlin-Klintsis,Heartfield, Hissitzky, Rodcenko, Moholy-Nagy, Bayer

MOHOLY-NAGY co-editor na print and publicity workshopu u Bauhausu (Dessau, direktor radioniceBayer)Bauhaus Books, magazin nova tipografija-bold, linije i sl.,prelom prati temu! 1924 –MA-magazin 1925 –PAINTING, PHOTOGRAPH, FILM /Bauhaus book/1926 – offset magazine 1927 –14 Bauhaus books-fotkao je tipografski metalni set 1930 –katalog za Gopiusovu izložbu

HERBERT BAYER 1921 –komercijalni umjetnik 1922 – dizajn ¨emergency money¨ za vladu u vrijeme inflacije (milion maraka) uveo DIN standard u Bauhaus reforma PRINT & PUBLICITY odjela dizajn (gr.) za FAGUS tvornicu 1926 – poster za 60 rođendan i izložbu KANDINSKOG Werkbund paviljon 1930-Pariz 1928 –Dorland agencija-Chloredont pasta za zube

kada je NAZY PARTY došla na vlast 1933.g., Bauhaus je zatvoren, Reinner, Tsehichold su izgubili posao, NOVA TIPOGRAFIJA okarakterizirana je kao BOLJŠEVIČKA, a FRAKTUR je postao nacionalna tipografija LUDWIG HOITLWEIN –radio za režim, kao i upotrebe montaže

ŠVICARSKA dosta dizajnera je iz Njemačke prebjeglo u Švicarsku. 1938 TSCHICHOLD -¨the profesional photographer¨-plakat

MAX BILL 1929 se vratio iz Dessaua DADA -manira 1931 –plakat za balet (sve moguće tipografije)

plakat za izložbu Afričke umjetnosti 1936 – MILANO /trienale/–paviljon Swiss design-swiss style

FRANCUSKACASSANDRE –furniture store poster, peignot typeface, i Bifur typefaceALEXEY BRODOVITCH-art director ¨Vu¨, citroen, odeo??

BRITANIJA Časopis ¨Comercial art¨ u kojem je Tschichold pisao iz Njemačke 1930-31 NEW TYPOGRAPHY je samo djelomično svedena u tradicionalnoj engleskoj, čiji su dizajneri kombinirali Njemački SAN-SERIF TYPO sa francuskim kubizmom. jedina avangradna reakcija je bila prije 1.sv.rata kada je Marinetti posjetio London i kada je grupa VORTICIST izdala časopis ¨BLAST¨ MONOTYPE

- in print 1912 – Garcomond 1922

Plantin 1913 – Baskewille 1923Caslon 1916

EDWARD JOHNSTONco-edito ¨the inprint¨ časopispisao gusjim perom i sl. 1915 –LONDON UNDERGROUN-tipografija koja je za 20.st.-prije Njemaca napravio tipografiju na bazi kruga i kvadrata-točka ma i j i dijamantnog oblikaERIC GILLstudent od Johnstona GILL SANS-uzeo LU typeface kao uzor-bez dijamantnog oblika, 20rezova GILLSANS-a-Perpetna type1931 –Essey on typograpfySPACING

STANLEY MORRISON-tihe times –GLAVA NOVINATIMES NEW ROMAN-omoti za knjige Victor GollanzEDWARD KAUFFERradio za London Underpend kao dizajnerFRANCK PICK-publicity dizajner za LUposteri koji dekoriraju stanice, mogli su se kupitiuzori-njemci-HOHLWEINLU posteri-North daris¨The early bird¨Daily Herald 1918 u Vorticist maniri

¨POWER¨ plakat za LU, 1930Actors prefer SHELL 1935

LONDON NORTH EASTERN RAILWAYS-slično kao LU (London Underground)TOM PURUS

HENRY BECK-inžinjer, napravio kartu za London Underground, tako da je označio povezanost stanica, a ne njihovu udaljenost,+Johnstons type –1933+boja kao identifikacija

ISOTYPEOTTO NEURATH-internacional system of typographic Picford education znakovi (piktogrami) u upotrebiveći broj treba se prikazati većim brojem znakova, a ne povećanjem jednog znakaprezentacija bez perspektive

MOHOLY-NAGY 2 godine dizajnirao za London Undergroundradio u SIMPSONS agenciji

ASHLEY HAVINDEN1922 dolazi u SIMPOSONS (Craford)napravio kampanju za Chrysler-¨Streamland¨?? Campagne-ASHLEY script¨drink wild dayly¨ 1935

IZMEĐU DVA RATA = LE CORBUSIERindustrijalizacija dovodi do masovne proizvodnje, pojave kapitalističkog društva i radničke klase

LE CORBUSIER –Švicarska-Charles-Edouard Jeanneret-graver kao i njegov otacnajveća utjecajna figura moderne arhitekture

od 1920—1960 1905-prva kuća vila FALLET1907 putuje europom i upoznaje Josefa Hoffmana1908-1909 radi u Parizu za Auguste Perreta-koji je među prvima koristio armirani beton1910-1911 –radi u Berlinu za Behrensa gdje usavršava modernu produkciju-u Berlinu dolazi u kontakt s vodećim ljudima Deutche Werkbunda i preko publikacija, upoznaje se s radom F.L.WRIGHTA1914 –VILLES PILOTIS –koncept grada

od Behrensa uči o industrijaliziranom procesu i proizvodnji, o konceptu standardizacije i korelaciji između geometrijskih oblika i mašine

1915-ne realizirana DOM-INO kuća-konstrukcija beton + željezo-način montaže kuće i proizvoda tipično industrijski1917 –odlazi u Pariz i od 1920 uzima ime Le Corbusier-u Parizu brzo ulazi u avant-gardne krugove i zajedno sa slikarom Ozenfantom osniva smjer PURIZAM /post-kubizam/urednik časopisa ¨Lespirit Nouveau¨ 1920-1925 u kojem je izdavao članke koji će kasnije postati knjiga 1923-¨Toward a New architecture¨-u knjizi donosi razne teorije o modernom dizajnu koje će imati internacionalni efekt-¨kuća je mašina za stanovanje¨ -kuću zamišlja kao objekt podjeljen prema grupama funkcionalnosti i iz toga zaključuje da i organizacija grada može jednako funkcionirati-KUĆA, ODMOR, POSAO, PROMETove teorije demonstrirane su npr.1922 na CITROHAN HOUSE :-čelična kuća, apsolutno dizajnirana, nAzvana u čast Citroenovog automobila,-htio ju je proizvoditi kao automobile na pokretnoj traci, kuća je trebala biti jeftina kao autoMETODOLOGIJA DIZAJNA PRIMJENJIVA NA ARHITEKTURI

1922-¨grad za 3.miliona stanovnika¨-moderan primjer urbanizma-vrlo važan koncept, služio je za izgradnju gradova od tada na daljeIDEJA-cijeli grad sastavljen od blokova, stambene kuće stoje u parkovima, u središtu radnog dijela grada su neboderi-auto važan segment toga grada, projektirao je auto bez ukrasa,Divio se objektima poput AUTA, AVIONA i KVAKAMA nazivajući ih ULTIMATIVNIM RJEŠENJEM PROBLEMA U PRAKTIČNOM DIZAJNU-redovito je fotografirao svaku svoju kuću s autom ispred!!!!!-bio je vlasnik Voisin auta

1925 – Pariz Exibition-međunarodna izložba dekorativne umjetnosti,-paviljoni tradiocionalno ¨orijentirani osim njegovoj ¨Lespirit Nouveau¨-dvo etažni stambeni prostor,-dobio je užasne kritike, te se odvaja od tradicionalnih mišljenika

1926-¨5 ?points of a New Arhitecture¨¨-kuća sa ¨slobodnim planom¨, krovom terasom, bez unutrašnjih zidova, velike staklene plohe, jednostavna fasada. . . 1929-villa STEIN1929-VILLA SAVOY-nova tipologija kuće,-dematerijalizirana, staklene stijele (utjecaj prekooceanskih brodova)= INŽINJERSKA ESTETIKA –vizualni jezik proizašao iz racionalnog i korisnog riješenja u dizajnu-

1928-CIAM-Congres Internationaln Of the modern arhitecture (Švicarska)urbanizam i modern.arh.19929 –UAM-osnovao je uniju modernih umjetnika

NAMJEŠTAJ –LE CORBUSIER-tretirao je namještaj kao funkcionalne djelove opremanja kuće ¨koje je prvo pokazao u ESPIRIT NOUVEAU Paviljonu¨ 1925

surađivao s Perrard i Jeannaretom-upotreba metalne tube za stolice (malo kasnije od Breuera na Bauhausu)¨Grand comfort chair¨ 1928-29iliti ¨B306¨ -LEŽALJKA-redizajn Thonetove?-flexibilna, za različite položaje + koža + metalni kostur

tada su to bili proizvodi maloserijske proizvodnje,a danas mass proizvodnje,1929-Salome d Artone-Corbusier i Perriard pokazali su proizvode ¨Equiping a living - space¨-proizvednja je odbacio Penjot, pa su stolice proizvodili THONET-MUNDUS companyPRAVO TRŽIŠTE INDUSTRIJE JE HOUSING

1930-te-Le Corbusier je više orijentiran na arhitekturu, a Perriard mu je dizajnirala interijereradio je projekte gradova u sjever.africi i južnoj americi po CIAM princpima-ATENSKA POVELJA-stanovanje, odmor, posao, prometmoralni i stručni kodeks modernog urbanizma-pravo stanovnika na sunce, zelenilo i prostorURBANIZAM = SAMO PO MJERI ČOVJEKA (1942)1936-redizajn auta Adler (preklopiva sjedala) + Gropiusposlije 2.sv.rata pomagao je u gradnji razrušene Europeu tom periodu, radovi postaju sve ekspresivniji 1947-1952 : UNITE D HABITATION –MarseillesPerriand.radi prototip kuhinjeZGRADA ZAJEDNIČKOG STANOVANJA-ideaj o masovnom stanovanju2 etažni stanovi, na polovini bloka kat sa trgovinama,-komunikativno-uslužni sadržaji na vrhu-BRUTALIZAM-neobrađena betonska fasada u principu zbog toga što nije bilo lako nači radnike koji su znali raditi ornamente s finim detaljima, a poslije rata nije bilo baš novca !ARMIRANI BETON-upotreba boja

1947-prilika da projktira cijeli grad u Indiji CHANDIGARIA-ured, tajništvo, skupština-gubi beton?-NEUSPIJEH-nije pogodno za Indiju, prostori? Su puni kiše zbog nepričastog zida, premale sudnice za indiju koji na sud dolaze sa cijelom širom obitelji, lokalne razlike u temperaturi

pri kraju karijere krenuo je prema ekspresivnom smjeru, zapostavlja funkcionalizam

1950-54 – NOTRE DAME-Rochamp-crkva-masivni, grubi zidovi, zakrivljeni krov, sitni otvori-JEDINSTVO S PRIRODOM

1957-Pariz-Studentski grad60-tih godina INTERNACIONALAN STIL je doša u pitanje kao ne racionalan-nakon pada nebodera za stanovanje u Londonu, stanogradnja prestaje, rade se SVEUČILIŠTA, INSTITUCIJE, MUZEJI

AMERIKA 1930-1950-u Americi su dizajn i potrošnja bili stil života-1.sv.rat imao je snažan utjecaj na industrijske kapacitete USA-a što je dovelo do udvostručavanja industrijske produkcije i povećane nabave energije, do velikog porasta kupovne snage,-kraj masovne imigracije, house boom doveli su do povećanjaraspona kućanskih potrepština koji postaju simboli potrošačkog društva-sredinom 20-tih tržište se zasitilo, povećanje broja dizajnera u industriji nije imalo utjecaj na opće ekonomsko stanje

1929-Krah burze na Wall Streetu (zbog bankrota barela?)-donosi razoran utjecaj na američku ekonomiju što za sobom dovlači i promjenu u profesiji industrijskog dizajnera koji se ne koncentrira toliko na vanjski izgled predmeta već se koncentriraju na RAZVIJANJE MATERIJALA, PROIZVODNIH PROCESA I MARKETINGŠKIH STRATEGIJA + POTROŠAČKIHELJA

STYLING -naziv za američku koncepciju industrijskog dizajna, radi se o zahvatu na vanjskom izgledu proizvoda, kozmetički zahvati na simboličkoj razini,*redizajn proizvoda pod estetskim i tržišno orijentiranim uvjetima, da bi bili PRIVLAČNIJI-KONZUMERIZAM 1928 General Motors – uspio je povećati ekonomski dobitak dizajnerskom politikom okrenutom potrošaču (veći izbor boja. . . ) SLOAN-na temelju standardiziranih elemenata umnožava moguće kombinacije odjevajući ih u različite karoserije-javljaju se pojmovi ¨zastara proizvoda¨, i ¨redizajn¨ 6M –razvili strategiju ¨KONZUMERSKOG INŽINJERSTVA¨ koja je vratila životni vijek proizvoda (1932), s naglaskom na modernost i kratkotrajnost proizvoda, ta metoda poznata je i pod nazivom ¨Planirana zastarjelost¨ i doprinjela je oporavku američke ekonomije STREAMLINING -pojam usko povezan uz STYLING, a znači dodavanje vanjskih elemenata-razlika je to što potječe od aerodinamičnih forma, a najviše se vidio na autima GENERAL MOTORSA (Harley j. Earl) i CHRYSLERA-a 1930 i 1950-organski oblici

-rezultat istraživanja AERODINAMIKE aviona i auta u 1.sv.ratu,-IDEALIZIRAN OBLIK KAPLJICE –smanjuje otpor vjetra

RAYMOND LOEWY-studio for industrial design (nastaje taj pojam)-amerikanac podrijetlom iz Pariza, studirao inžinjering-u potrazi za AMERIČKIM SNOM, 1919 odlazi za bratom u Ameriku radi kao dizajner izloga u Maycs, Saks 5th Avenue-saks na petoj ave. (uniforme) kao modni illustrator za Vogue, Harpers Bazar, Vanity Fair1929-art director za Westington Electric te otvara svoj studio R.L.Associates (slao je razglednice da ima studio) njegov prvi komercijalni uspijeh-fotokopirni stroj GESTETNER (žena koja se spotiče o nogu stola, a papiri joj lete uokolo)1930-te (1927-D.Werkbund-sudjelovao)-vodeći industrijski dizajner svog doba1933-šiljilo aerodinamičnog oblika DIZAJN KAO SASTAVNI DIO REKLAMNE STRATEGIJE ZA POVEĆANJE POTROŠNJE1935 – COLDSPOT frižider (pojam BIJELA TEHNIKA-emajlirao) DINAMIKA kao marketingško sredstvo 1934 –kako izgleda ured ind.diz? izložba u Metropolit. NY 1934 -Hupmobile 1936 – lokomotiva za Pensylvania Rails-kao metak, dinamika = brzin. Čak i kad stoji, kao da se krećeM.A.Y.A. –most advanced yet aceptablueunaprijeđenje proizvoda, ali do one mejre do koje se može prihvatiti !-dijalog između naručitelja i potrošača

1939 – New York Exhibition–(kraj epohe sylinga,kada Roosvelt zaključuje da je amerika velesila spremna za rat?) 7 zona : TRANSPORT, HRANA, VLADA, PRODUKCIJA, ZDRAVLJE I ZNANOSTtema = ¨zgrade za svijet sutrašnjice¨-vizija budućnosti predstavljena kroz nove tehnologije, na human način kroz industrijskog dizajnera ZVIJEZDE SAJMA = DIZAJNERI Trague, Bel Geddes, Dreyffus, Loewy TRAGUE – scenograf za frikove, 1936-zamislio sajam, FORD paviljon sa test stazom !! BEL GEDDES –scenograf,FUTURAMA –General Motors building-posjetioci su mogli panoramski vidjeti ¨novi grad¨ DREYFFUS –AT & T building?-Demontration Call Room – besplatni pozivi diljem SAD-a i u idealni grad –DEMOCRACITY –smješten u Perisphere zgradi (Harrison & Fouilloux) LOEWY-futuristička raketa NY-London-Lokomotiva za Pensylvania Railroad Company

1940 –GREYHOUND autobus redizajn FARMAL traktora, stroja za separaciju vrhnja

1940-42 LUCKY STRIKE-bijela kutija umjesto zelene, logo s obje strane (LOEWY)

1947 – Coca Cola aparat Dole-behix?-boca coka-cole, limenke-htio je da Coke bude novi naziv prihvaćen u-žargonu 1949 – na naslovnici Time magazina¨HE STREAMLINES THE SALES CURVE¨ -LOEWY 1950 –COMMANDER auto 1957 –Jukebox-do 60-tih radio aute za STUDEBAKER & COSHELL od ambalaže do odjeće prodavača –najopsežniji corporate identity u 20.st.1967 –72 –NASA-interijer SKYLABA dodao je prozor da bi austronauti mogli opisivati što vide 1970 – radi kao industrijski dizajner za SSSR-nasuprot Europskih dizajneriima (1930-1950) koji su pokretali reforme (socijalne 2.sv.srat i sl.), bio je fasciniran modernom tehnologijom, htio je pomiriti? 62 korisnika + teh = styling (kroz vanjski izgled?)-Prvi dizajner koji je svoje radove bazirao na modernim analizama tržišta, te je sve predstavljao sa oglašivačkom kampanjom

BUCKMINSTER FULLERjedan od najradikalnijih ind.dizajnera 20.st. u USA 1928 osniva 4-D, kampanju koja razvija njegove vizionarske inovacije, proizvode

-MAXIMUM HUMAN ADVANTAGE FROM THE MINIMUM USE ENERGY AND MATERIALS-taj koncept zvuči maximalno humano i iskorisno od što manje materijalaDYNAMIC PWS MAXIMUM (EFFICIANCY), DYMAXION DRUŠTVENO VIZIONARSTVODYMAXION HOUSE 1927-46-montažna kućaDYMAXION CAR 1933-streamlined auto inspiriran avionom-bio je pun dizajnerskih grešaka, prije projekt propao isto kao i kuća koju je 37 000 naručitelja propalo jer je Fuller nije htio isporučiti dok je kompletno ne usavrši.-DYMAXION je utopijski , vizionarski projekt, suprotan od Loewy-jeve MAYA-e-bavio se istraživanjem koja REALIZIRA-znanost + matematika (studirao je na Hardvardu)-1949-GEODEZIJSKA KUPOLAideja o stanovanju, zaštićenoj biosferi,-utjecao na ARCHIGRAM, PAPANEKA, kao i na ostale ekološki svjesne dizajnere i teoretičare

VICTOR PAPANEKjedan od najvatrenijih zagovornika socijalno i ekološki osvještenog dizajna proizvoda i alata 1949 diplomirao arh.u NY te nastavio školovanje u smjeru etnologije i biologije u 50-tima od 1964 –pionirske ideje ¨DESIGN FOR NEED¨ 1971 -¨DIZAJN ZA STVARAN SVIJET¨-kritika dizajna da je komercijaliziran i bez socijalne odgovornosti-pruža alternativni pristup dizajnu obraćajući pažnju na korištenje predmeta prije nego na njegovu formu-70-80-tih Papanek radi u zemljama trećeg svijeta, razvijajući rješenja za njihove lokalne probleme posvetio je radni vijek istraživanju i oblikovanju predmeta za siromašne, nepokretne i stare osobe

FORM FOLOWS FUNCTION (Sullivan) i FORM AND FUNCTION ARE ONE (Wright) = Papanek kaže da su ovakvi koncepti besmisleni jer ako nešto dobro izgleda, ne znači da dobro radi i obrnuti -tvrdi da je malo profesija štetnijih od industrijskog dizajna-knjiga je izazvala šok i revolt u prof.krugovima Papanek se zauzima za korisnika Pojam ENVIRONMENT (Okoliš) – poslije njegove knjige okoliš se počeo prikazivati kao važan aspekt dizajna.

VANCE PACKARD –The Hidden Tresuares, Waste Makers RALPH NADEN-Unsafe at any speed--te tri knjige predstavljaju početak kritike masovne proizvodnje i početak ekološke svjesti !!!

MOMA –Museum Of Modern Art NY 1934 –Machine art izložba, postav Phillipe Johnston,-predmeti kao umjetnički izložci, ali masovno proizvedeni-jednaka vrijednost kao i umj.predmeti

DIZAJN I NACIONALNI IDENTITET

1937.-na izložbi u Parizu, najistaknutiji su bili paviljoni NJEMAČKI, SOVJETSKI, TALIJANSKI sa svojim propagandističkim diz.i arh

Njemačka1933 –Adolf Hitler izabran je za kancelara i započela je anti-modernistička estetika

KDF WAGEN 1936-nastao kao dio programa Nacional-socijalističke partije (Nacista)-proizvodi se da bi ga svatko mogao imatiRADOST KROZ SNAGU-izgradnja autocesta kroz Njemačku, glavni komunikacijski sustav u ratu-nakon rata –1948 KDF = WV-društveni proizvod

1933-37 –prodaja NARODNOG RADIA (za slušati Hitlera), prodalo se 12 milijuna

Italija-Balilla – auto (Balilla Musolinijeva mladež)-SNOP i SRP

NAKON 1945-tvrtke su svatile proboj na globalno tržište kao važan zadatak-DIZAJN POSTAJE STALAN DIO KULTURE I GOSPODARSTVA dakle i EKONOMIJE i TRŽIŠTA-nakon 2.sv.rata = vrijeme obnove

1944 –COID-(Council Of Ibdustrial Design)-organizacija koja djeluje kako bi osvještavala što je to dizajn (prije nije - Werkbund)-promocija dizajna, spajanje industrijalaca i kreativaca1957-GOOD DESIGN-COID-ov program za dobro oblikovane predmete1963-ICOGRADA (International Council of Graphic design)

MULTINACIONALNE KOMPANIJE I GLOBALNI PROIZVODI-epoha u kojoj postoji veliki broj sličnih proizvoda te je vizualni identitet važan faktor u odluci između 2 slična proizvoda-Coca-cola, McDonalds, SonyAEGOLIVETTI-Marcelo Nizzoli (1936), Giovani Pintozi1974 – nagrada za corpora.ident.IBM :-uredska oprema, uzor Olivetti,-PAUL RAND, ELLIOT NOYES,-CHARLES EAM, NELSON, KAUFMAN-BREUER I SAARINEN-zgrade

KNOLL 1946-proizvodi predmete poznatih dizajneraBRAUN-Dieter Rams

HOCHSCULE FUR GESTALTUNG ULM 1951-1968

INGE SCHOLL –u ratu 1943, ubijeni su joj brat i sestra, iako njemaci, jer su bili protiv NAZI režima-poslije rata 1946 INGE stvara centar za edukaciju o demokraciji u ULMU,-htjela je osnovati centar / školu koja će učiti o demokraciji kako se više nikada nebi pojavio bilo kakav oblik NACIZMA i sl. U sjećanje na poginule brata i sestru-osnivali fondaciju SCHOLL, te je MAX BILL predlaže da umjesto škole o demokraciji osnuje školu za dizajn koja će poučavati ljude demokraciji i socijalnim problemima kroz dizajjnOTL AICHER, MAX BILL, HANS WEINER RICHTER

-Američki državnik koji je radio u zapadnoj njemačkoj, koja je bila u tom bloku nakon podjele na istočni i zapadni, obečao je INGE dati milion maraka ako ona uspije skupiti isto 1952 –poslovanje škole je odobreno 1953 – škola je otvorena pod vodstvom MAX BILL-a (bivši student Bauhausa) škola je u početku funkcionirala u duhu tradicije Bauhaus jer je Bill to zamislio kao nastavak Bauhausa-predavači : ITTEN, ALBERS, MIES VAN DE ROHE gosti predavači u periodu 1956-58 na Ulmu su se dešavali intimni konflikti između starijih predavača koji su bili okrenuti Bauhausu i novih, mladih snaga koji su se naklonili Tomasu MALDONADU koji je zagovarao znantveniji pristup problemima to je dovelo 1957 do ostavke Max Billa, a Maldonado je postao direktor !!!-u školi se proučavala METODOLOGIJA DIZAJNA i SOCIOLOGIJA KAO TEORIJA OKOLINEzaslužan je za osnivanje TEORIJE OKOLINE-izgrađena –arh.i urbanizm.-predmetna –produkt-komunikacijska –nedodirljiva Maldonado zastupa INTEDISCIPLINARNOST do 1967 škola je padala u financijske probleme-1968 –konzervativci na vlasti, škola se zatvara

osnovni smisao Ulmške škole je da se predmeti projektiraju na način koji je objektivan prema okolini, da taj dizajn bude usmjeren prema potrebama ljudi imali su ambiciju svijet učiniti boljim, da se proizvodi onoliko koliko treba, a ne u mark.?svrhe

OTL AICHERDIETER RAMS (Braun)INGE SCHOOLMAX BILLHANS GUGELOTHERBERT OHL

-tada su američki auti narasli i do metar i po-veličina kao doajm luksuza

-DREAM MACHINESTYLINGHarley Earl (direktor GM-STYLING SECTION-a)-ideja glamura i luksuza koji se može kupiti = AUTO (od mašine do poželjnog predmeta)-rađen uHollywoodu-radio custom-made aute za zvijezde-GM- Cadillac Division-FILOZOFIJA-auti trebaju biti posebni i vizualno prihvatljivi, te zamjenjeni s novim modelima čim vizualno postane malo neprihvatljivoArt & Color = STYLING SECTION (SLOAN direktor GM)TEAGUE-radio u agenciji (borederi za oglašavanje) (Baby Brown Kodak)HENRY DREYFFUS-theatre design, Bell telephone design ¨300¨¨1955-Designing for people¨Joe & Josephine (lutke na kojima je proučavao ljudske mjere, ergonomija, antropometrija)NORMAN BEL GEDDES-scenografija, izlozi

PAGE 1