nova skripta za me i - usmeni dio ispita

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita UVOD U MEUNARODNU EKONOMIJU 1.Meunarodna ekonomija kao nauna disciplina? Meunarodna ekonomija kao nauna disciplina, moe se posmatrati sa dva gledita: teorijskog, tehnikog. Teorijsko gledite meunarodne ekonomije podrazumijeva skup o vanjskoj trgovini kao znanstvenoj disciplini. Tehniko gledite meunarodne ekonomije odnosi se na nain poslovanja u vanjskoj trgovini koji zapoinje od istraivanja inozemnog trita, inozemne ponude, zakljuivanja meunarodnog ugovora, isporuke robe, naplate potraivanja, pa sve do postprodajnog servisa. U pojam meunarodne ekonomije ne ukljuuju se tehnike vanjske trgovine. Predmet izuavanja meunarodne ekonomije Prema R. Bianiu predmet izuavanja ekonomike vanjske trgovine su ekonomski zakoni koji odreuje kretanje robe iz jedne drave u drugu. Mjesto meunarodne ekonomije kao znanstvene discipline u sistemu znanosti Pod sistemom znanosti podrazumijeva se skup znanstvenih disciplina i njihova meuzavisnost. Danas postoje brojna podruja znanosti i to: 1. prirodne znanosti, 2. tehnike znanosti, 3. biomedicinske znanosti, 4. drutvene znanosti. Nas zanimaju drutvene znanosti koje se dijele na ekonomske i neekonomske. Karakteristike meunarodne ekonomije kao naune discipline u sistemu drutvenih, odnosno ekonomskih znanosti su: Medjunarodna ekonomija kao opta nauka ne izucava medjunarodnu razmjenu neke zemlje. Ona kao naucna disciplina izuava opte zakonitosti razmjenjivanja robe medju dravama, odnosno rezidentima tih drava na svjetskom tritu. Njen predmet izuavanja nisu ni pojedinane robe koje se razmjenjuju na svejtskom tritu. Zanimaju je zakoni ponude i trenje na svjetskom tritu, vanjskotrgovinski inpulsi, tipovi i oblici svjetskog trita i njegova struktura. Medjunarodna ekonomija kao ekonomska nauka Kao nauna disciplina prouava ekonomske odnose medjunarodne razmjene roba (proizvoda, rada, kapitala, tehnologije i informacija). Ekonomski odnosi nastaju u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potronji. Oni se izraavanja na svjetskom trzitu, na kome dolaze u kontakt ponudjaci (izvoznici) i potraivai (uvoznici), brojni posrednici (banke, osiguravajue drutva) meunarodne ekonomije kao ekonomska nauka sae ne bavi istraivanjem postojeih ekonomskih odnosa u meunarodnoj razmjeni. Njena zadaa je i predvianje buduih ekonomskih odnosa u cilju da oni budu ravnoteni i dugoroni

Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Meunarodna ekonomija kao drutvena nauka U meunarodnoj razmjeni uestvuju brojni subjekti (drava i njeni organi, vlada,ministarstva itd,proizvoaka preduzea, trgovaka preduzea, banke). Meunarodna ekonomija kao nauka razotkriva suprotne (konfliktne) interese trinih subjekata i pokazuje naine njihovog usklaivanja. Meunarodna ekonomija kao historijska nauka Meunarodna razmjena se odvijala u prolosti, odvija se u sadanjosti i odvijat e se u budunosti. Svako vremensko razdoblje odlikuje razliit stepen razvitka sredstava, tehnologije, trita i oblika razmjene. Meunarodna ekonomija izuava meunarodnu razmjenu na pojedinim etapama drutveno-ekonomskog razvoja. Meunarodna ekonomija kao interdisciplinarna nauka Nauke koje istrauju isti predmet istraivanja nazivaju se interdisciplinarne nauke. Predmet istraivanja meunarodne ekonomije je meunarodna razmjena koja se odvija ne svjetskom tritu. Meunarodnu razmjenu istrauju i druge nauke u veoj ili manjoj mjeri, meu kojima istiemo: meunarodni marketing, ekonomiku vanjsko-trgovinskog poslovanja, meunarodno pravo, teorija trita, meunarodni transport, pedicija, teorija meunarodnih udruenja. Meunarodna ekonomija ko primijenjena nauka Cilj primjenjenog istraivanja je svjesno okrenut prema konkretnim ovjekovim potrebama. Znanje meunarodne ekonomije kao ekonomske nauke treba primijenjivati u praksi. Primjenom znanja meunarodne ekonomije, ekonomski rizici na svjetskom tritu nee se otkloniti,ali se u znatnoj mjeri mogu ublaiti. 2. Vanjska trgovina kao ekonomska djelatnost? Ako su partneri u razmjeni drave, onda govorimo o meunarodnoj razmjeni, meunarodnoj trovini ili vanjskoj trgovini neke zemlje. Rije trgovina dolazi od latinske rijei commercium koja je sloenica od rijei cum to znai sa i rijei merxo, mercis to znai roba. Dakle rije commercium znai trgovina, razmjena. Postojee definicije trgovine mogu se uglavnom razvrstati u dvije skupine: 1. utilitaristike - naglasak je na ostvarivanju profita, kao cilja prodaje robe koja je kupljna zato da bi bila skuplje prodana. Jo su merkantilisti osmislili devizu:jeftino kupi, skupo prodaj . Dakle , u trgovini se novac stvara pomou novca, takoer. Aristotel je nazvao bebermatilistikom. 2. Funkcijske - naglasak je na ulozi trgovine u drutvenoj podjeli rada, kao posredniku izmeu proizvoaa i potroaa tj.tzv intermedijarna uloga trgovine. Poimanje vanjske trgovine Ohlin smatra da je vanjska trgovina jedinstvena djelatnost, tj.vanjska trgovina je proirenje unutarnje trgovine. Sa makro stajalita meunarodna trgovina je razmjena roba izmeu zemalja izvoznica i zemalja uvoznica. Dakle, vanjska trgovina je razmjena roba izmeu ekonomskih subjekata razliitih zemalja.

Uvjeti nastanka trgovine


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Razmjenom, kao stepen dutvene reprodukcije, obavlja trgovina. Za nastanak razmjene, odnosno trgovine, nuno su tri uslova: 1. drutvena podjela rada 2. privatno vlasnitvo 3. viak proizvoda Da bi se razmjena mogla izvriti, moraju postojati najmanje dva partnera, barem dva dobra, te svi partneri moraju oekivati da e imati korist od razmjene. U tehnikom pogledu, razmjena uvijek poinje ponudom jednog od partnera, a kad drugi partner prihvati ponudu razmjena se moe izvriti. I Drutvena podjela rada tj.podjela rada meu lanovima drutva moe biti: 1. OPA (razdvajanje drutvene proizvodnje na njene velike rodove, kao poljoprivredu, industriju) 2. POSEBNA (dioba ovih radova proizvodnje na vrste i podvrste) 3. POJEDINANA (podjela rada u okviru radionice) Osim navedenih Karl Marks razlikuje: a) FIZIOLOKU (izmeu mukarca i ene) b) TERITORIJALNU II Privatno vlasnitvo oznaava odnos izmeu vlasnika kapitala i kapitala. Marks kae da robe ne mogu ii same na trite niti se same razmjenjivati. Zato se moraju potraiti njihovi vlasnici. III Viak proizvoda, kao uslov nastanka trgovine, podrazumjeva prije svega razlikovanje sistema privreivanja. Sistem privreivanja moe biti: 1. NATURALNE (vlasnik proizvoda 'razmjenjuje' proizvode sam sa sobom, dakle ne postoji viak) 2. ROBNI (u robnom, odnosno mjeovitom, vlasnik robe X koji ima jednu upotrebnu vrijednost razmjenjuje je sa drugim vlasnikom, koji proizvodi robu Y a koja ima drugu uptrebnu vrijednost. Robe X i Y viak su proizvoda za njihove vlasnike) 3. MJEOVITI isiti princip kao i kod robnog Zajednika obiljeja unutranje i vanjske trgovine Unutranja i vanjska trgovina imaju ista obiljeja kada je rije o podruju: a) uluga trgovine b) ekonomskih nauka c) tehnike trgovanja d) organizacijskih oblika trita Posebnost meunarodne trgovine 1. roba koja se razmjenjuje izmeu zemalja prelazi dravnu granicu, odnosno carinsko poduje, 2. izvoznik je rezident jedne zemlje, a uvoznik i rezident druge zelje 3. kao svjetski novac moe biti: druga roba tzv.trampa, devize, zlato 4. zemlja izvoznica i zemlja uvoznica imaju razliita drutveno ekonomska obiljeja (razliit nivo proizvodnih snaga, razliit nivo dohotka per kapita, razliiti obiaji...) 5. pokretljivost faktora proizvodnje je manja zbog protekcionistikih mjera 6. otean nain priopavanja zbog razlika u jeziku


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 7. neekonomski faktori (tzv.hladni rat, ratno stanje...) usporavajue djeluje na vanjsko trgovinsku razmjenu PREDAVANJA neekonomski odnosi utiu na spoljno trgovinske aktivnosti (bojkot na neku robu npr.90-tih u Beogradu na slovenaku robu jer se htjela odcijepiti od SFRJ-a) postoje razlike u propisima, svaka zemlja ima razliite propise, ali se ti propisi nastoje univerzalizirati. Inco terms je u prevodu klauzula. Klimatske razlike se osjea ju u spoljnjoj trgovini (voe npr.snadbjevamo itavu godinu ali se proizvodi na razliitim prostorima, zbog klimatskih faktora) Statistika spoljnje trgovine je posebno znaajna i pridaje joj se vei znaaj nego statistici unutranje trgovine Jaa kontrola spoljno trgovinskih odnosa, jer oni utiu na platni bilans, nego u unutranjim odbosima Uloga trgovine Pod ulogama trgovine se podrazumjevaju one njene zadae koje obavlja izmeu proizvodnje i potronje. Tri bitne uloge trgovine: 1. meusobno (interpersonalno) posredovanje razmjena roba je izmeu rezidenata razliitih zemalja. 2. meumjesno (interlokalno) posredovanje razmjena roba izmeu razliitih zemalja 3. meuvremensko (inertemporalno) posredovanje - vremensko je usklaivanje ponude iz jedne zemlje i potranje u drugoj zemlji Tipologija vanjske trgovine 1. s obzirom na odnos opeg i posebnog: OPA I POSEBNA VANJSKA TRGOVINA 2. s obzirom na zemlje: VT SAD-a, VT JAPANA Itd... 3. s obzirom na vrste robe: VT NAFTE, VT PENICE itd... 4. s obzirom na stepen razvijenosti zemalja: a) VT razvijenih b) VT novoindusrijaliziranih c) VT zemalja u razvoju d) VT nerazvijenih zemalja 5. s obzirom na stepen liberalizacije: VT u uslovima liberalizacije i VT u uslovima intervencionizma 6. s obzirom na broj zemalja koje meusobno razmjenjuju robu: a) bilateralna (2), b) triangularna (3), c) multilateralna (vie) 7. s obzirom na nain plaanja: VT s konvertibilnim nainom plaanja i VT sa klirinkim 8. s obzirom na smijer kretanja robe: a) VT koja se bavi izvozom b) VT koja se bavi uvozom c) VT koja se bavi i uvozom i izvozom d) VT koja se bavi tranzitom 9. s obzirom na irinu obuhvata: a)VT u uem smislu obuhvata razmjenu roba izmeu zemalja. Razmjena ima tri oblika: uvoz, izvoz i tranzit Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita b) u irem smislu obuhvata cjelokupni promet izmeu zemalja: promet robe, promet usluga, promet novca, promet ljudi (turistiki), promet radne snage, promet informacija 10. s obzirom na oblik vanjsko trgoviskog poslovanja: VT za malogranini promet i VT za iznajmljivanje opreme (lizing) 11. s obzirom na oblik odnosa sa inostranstvom: a) ekonomika vanjsko trgovinskih odnosa i ekonomika VT s robom b) ekonomika privatnih transfera kapitala c) ekonomika javne pomoi d) ekonomika teritorijalnih udruivanja Analiza nekih vrsta 1. OPA obuhvata sve materijalne produkte koji se prenose iz jedne drave u drugu 2. POSEBNA robne transakcije, kojima roba prelazi iz inozemstva u unutranji robni promet drave ili iz unutranjeg robnog prometa odlazi u inozemstvo. Roba mora biti ukljuena u unutranji robni promet da bi postala predmet posebne vanjske trgovine. Posebna VT obuhvata: 1. poseban uvoz 2. poseban izvoz 3. reeksport roba koja se uvozi zbog prerade, dorade ili popravke, pa se nakon toga opet izvozi u inozemstvo 4. reinport roba koja se izvozi iz zemlje na preradu u inozemstvo, pa se opet uvozi nazad u zemlju Tranzit oznaava prevoz robe ili putnika iz jedne zemlje u drugu kroz zelju koja lei izmeu njih. Kod tranzita je rije najmanje o tri zemlje: a) zemlja izvoznik b) zemlja uvoznik c) tranzitna zemlja samo naplauje usluge ( takse) za uptrebu njenog prostora Razlikuju se tri vrste tranzitnih poslova: 1. direktini tranzit tranzitna roba se ne zadrava u tranzitnoj zemlji 2. lomljeni tranzit tranzitna roba se zadrava u tranzitnoj zemlji 3. tranzitno posredovanje osim tranzitnih usluga, pruaju se i druge kao npr.vanjsko trgovinske usluge 3. Nacionalna ekonomija u svjetskoj privredi? (to je ustvari pitanje br.1) 4.. Otvorena i zatvorena ekonomija? Pod zatvorenom privredom se podrazumjeva ona privreda koja je odvojena od meunarodne okoline, odnosno svjetskog trita. Zatvorenost privrede moe biti: 1) MONOLATERALNA ZATVORENOST - ogranien uvoz, a liberaliziran izvoz - neogranien uvoz, a ogranien izvoz 2) BILATERALNA ZATVORENOST - ogranien uvoz i izvoz


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita

Zatvorenost privrede se postie na razliite naine: 1. robni reimi reim dozvola, kontigenata, zabrana 2. carine posebno prohibitivne 3. dvostruki devizni kursevi visok za uvoz, a nizak za izvoz 4. polaganje depozita u vlastitoj valuti, bez prava na obraun kamata unapred, u visini uvezene robe ili u visini carine, takse i slinih optereenja Neka zemlja se moe zatvoriti prema drugim zemljama vlastitom i tuom odlukom. Vlastita odluka moe biti njenih privremenih unutranjih ekonomskih ili politikih promjena. Tua odluka je sankcija ( embargo) jedne ili vie zemalja prema zemlji koja se eli izdvojiti. Strategija zatvorene privrede moe biti kratkorone prirode, jer niti jedna zemlja nema u cjelosti sve uslove da bi mogla samostalno opstajati na dui rok. Otvorenost privrede omoguava se na nivou: preduzea drave Fiziokratizam je uenje koje zastupa otvorenu privredu. U institucijskom smislu rijei, otvorena privreda predstavlja podruje slobodne trgovine, carinskih unija i dr.oblika meunarodnih integracija. Otvorenost privrede se omoguava na nivou preduzea i drave. U otvorenoj privredi preduzee na svjetskom tritu mora biti konkurentno i efikasno. Ako drava eli da njena privreda bude otvorena prema svjetskom tritu, ona primjeljuje mjere ekonomske politike protiv protekcionizma. Isitna je da u svijetu nema privrede koja je u potpunosti otvorena. 5. Vrste specijalizacije i koristi? Proces razmjene nastaje zato to partneri posjeduju robe koje za njih imaju razliitu korisnost. To znai da su partneri proizvoai razliitih roba. Oni su se, dakle, specijalizirali u proizvodnji razliitih roba. Zbog toga razmjena ne moe nastati bez specijalizacije, jer se ne bi imalo ta razmjenjivati. Meutim, specijalizacija bez razmjene ne bi imala smisla. Zbog toga se one meusobno uslovljavaju. Opi princip po kome se ravna razmjena i specijalizacija moe se nazvati principom najbolje alternative. Naime, u svom nastojanju da dobije robu X koju eli, pojedinac ima dvije alternative. On tu robu moe proizvesti direktno, ili proizvesti neku drugu robu i zamijeniti je za dobro X. Koju e alternativu izabrati zavisi naravno od toga koji mu je put laki. Da bi postojala specijalizacija, mora postojati podjela rada. Podjela rada je uvjetovala spacijalizaciju i razmjenu. Specijalizacija moe poprimiti dva oblika: 1. SPECIJALIZACIJA U PROIZVODIMA 2. SPECIJALIZACIJA U PROIZVODNIM OPERACIJAMA Pojedinac se moe specijalizovati u proizvodnji nekog proizvoda radei sve operacije potrebne za njegovu proizvodnju (npr.seljak u proizvodnji ita, voa). S druge strane pojedinac se moe specijalizovati u pojedinim ili pojedinoj operaciji u proizvodnji nekog proizvoda (npr.u automobilskoj industiriji pojedinac se specijalizira u pojedinoj proizvodnoj operaciji, time on postaje vjetiji u izvoenju te operacije, pa je moe izvriti u kraem vremenu ili to je isto, moe


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita u odrenom vremenu izvriti vie takvih operacija, zato kaemo da se produktivnost njegovog rada poveava.) Specijalizacija, dakle, poveava produktivnost rada. Poveanje produktivnosti rada sniava trokove proizvodnje, to omoguava nie cijene proizvoda. Uz nie cijene proizvoda, mogue je sa istim dohotkom nabaviti vie proizvoda i tako u veem stepenu zadovoljiti potrebe. Specijalizacija promie i usavrtavanja, poboljavanja proizvoda i proizvodnih procesa. To uvoenje novih proizvodnih postupaka ili novih proizvoda naziva se inovacija. Inovacije se mogu dogaati u proizvodima, uvoenjem novih proivoda ili u proizvodnim postupcima, uvoenjem novih ili usavravanjem postojeih postupaka. Inovacije i u proizvodima i u proizvodnim postupcima utiu na porast: produktivnosi, proizvodnje, materijalnog standarda. to je vei stepen specijalizacije, moe se oekivati da e i stepen razmjene i matererijalnog blagostanja biti vei. Postoje razliita ogranienja poveanju stepena specijalizacije: 1. najvanije ogranienje poveanju stepena specijalizacije i razmjene je veliina trita. Stepen specijalizacije i razmjene srazmjeran je veliini trita. Zato su male zemlje vie upuene na meunarodnu razmjenu nego velike, kod kojih je unutranje trite veliko 2. prirodni uslovi izraeni u veliini i strukturi proizvodnih resursa 3. demografski uslovi tj.broj i struktura stanovnitva, gustoa naseljenosti, stepen obrazovanja 4. tehniki uslovi razvijenost saobraajnog sistema 5. barijere ekonomske politike (carine, kvote) su ogranienje poveanju VT I DIO - TEORIJA VANJSKE TRGOVINE 1. Specijalizacija i razmjena Razmjena ne moe nastati bez specijalizacije, jer se ne bi imalo to razmjenjivati. Opi princip po kojem se ravna razmjena i specijalizacija moe se nazvati principom najbolje alternative. Naime, u svom nastojanju da dobije robu X koju eli, pojedinac ima dvije alternative. On tu robu moe proizvesti direktno, ili proizvesti neku drugu robu i zamijeniti je za dobro X. Koju e alternativu izabrati ovisi o tome koji mu je put laki i ta mu je jednostavnije. Da bi postojala specijalizacija, mora postojati podjela rada. Prema tome podjela rada je uvjetovala specijalizaciju i razmjenu. Specijalizacija moe poprimiti dva oblika : 1. specijalizacija u proizvodima, 2. specijalizacija u proizvodnim operacijama. OSTATAK JE ISTI KAO U PRETODNOM PITANJU!! 2. Unutranja i vanjska trgovina (razlike i pralele) str. 7 Babi Partneri u razmjeni mogu biti pojedinci ili skupovi pojedina. Tako partneri u ramjeni mogu biti regije unutar jedne drave, ili pak partneri mogu biti drave. Ako su partnerii u razmjeni regije unutar iste drave govorimo o unutarnjoj trgovini, meuregionalnoj razmjeni ili meuregionalnoj trgovini. Ako su pak partneri u razmjeni drave, onda govorimo o meunarodnjoj razmjeni, meunarodnoj trgovini ili vanjskoj trgovini neke zemlje.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Klasini su ekonomisti smatrali meunarodnu nemobilnost proizvodnih faktora najvanijim razlogom razlikovanja teorije vanjske trgovine od teorije unutarnje trgovine. Klasiari (J.S. Mill i Bastable) su zakljuili da je u situacija meuregionalne nemobilnosti proizvodnih fakora, teorija vanjske trgovine primjenjiva u analizi meuregionalne trgovine, a da bi u sluaju potpune mobilnosti proizvodnih faktora rada i kapitala na meunarodnoj razini posebna teorija vanjske trgovine bila suvinaa. Druga karakterisika koja razlikuje vanjsku trgovinu od unutranje jeste postojanje razliitih monetarnih sistema u razliitim zemljama. Trea injenica jeste postojanje politikih granica pojedinih drava partnera u vanjskoj trgovini. etvrti razlog je to se vanjska trgovina odvija meu partnerima na veim geografskim udaljenostima koje uvjetuju i vee transportne trokove. U tom se smislu teorija vanjske trgovine ponekad mijea sa lokacijskom teorijom. Sva ova etiri faktora zajedno ine vanjsku trgovinu specifinom i razlikuju je od unutranje trgovine, te zbog toga uvjetuju postojanje teorije vanjske trgovine kao posebne discipline. 3. Merkantilizam U razvoju teorije i politike VT merkantilizam zauzima veoma vano mjesto (Mercato- trgovati, trgovina ). Prema ovome uenju trgovina je najvanija privredna djelatnost, a bogatstvo jednog drutva mjeri se samo novcem, i to zlatom. Merkantilizam je u Evropi trajao od polovine 15-og do druge polovine 17-og stoljea, dakle oko 200 god. PREDAVANJA - Merkantilizam nije teorija nego politiki koncept. - Merkantilisti su bili ljudi koji su ivjeli na dvorovima, bankari, tgovci, savjetovali su vladare, koju ekonomsku politiku trebaju primjenjivati. - Proteirao kolonijalana osvajanja, to su mu bili najvei grijesi, ako nema dovoljno zlata onda se moe ostvariti kolonijalnim ratovima - Zasluge merkantilizma: udario temelje carinama kao zatitnim instrumentima, treba da tite zemlju od jeftine strane robe sistem premija odnosno subvencija svako treba da kupuje domau robu kupujmo britansko da se domaa roba to vie plasira - Protairali su natalitet jer su vjerovali jer su tako vjerovali da e biti vie ljudi koji e raditi. - Podsticali migracije u njihove zemlje jer e vie ljudi obavljati, odreenu ekonomsku aktivnost, posebno visoko obrazovani - Kupujmo domae - Nailazi na otpore i stavlja u drugi plan moda bolju i kvalitetniju robu - Francuska, Engleska, Holandija - Neomerkantilizam se pojavljuje od 1970 1980 Doprinosi merkantilistikih pisaca nisu se ograniili samo na politiku vanjske tgovine, nego su ukljuivali ekonomsku politiku prema poljoprivredi, industriji, politiku cijena i kamata, Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita demografsku politiku, politiku prema pomorstvu i brodogradnji, poreznu politiku. Vanjska trgovina je bila najvanije sredstvo za postizanje ciljeva merkantilistike politike . Ciljevi te politike bili su poveanje nacionalnog bogatstva i moi. Te ciljeve je vrlo koncizno izrazio merkantilistiki pisac Josiah Child: Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo mo a mo uva nau trgovinu ireligiju. U ovoj formuli obuhvaene su najvanije karakteristike merkantilizma: 1. naglasak na Vanjsku trgovinu 2. elja za bogatstvom i moi kao i povratna veza koja se ogleda u potrebi za moi radi zatite trgovine i religije. I mo i bogatstvo predstavljaju ciljeve ekonomske politike. Bogatstvo je nui uslov mo, a mo je nuni oblik akumulacije bogatstva i njegove zatite. Bogatstvo i mo predstavljaju dragocjenosti a oni se mogu dobitio samo izvozom ako zemlja nema prirodna nalazita. Zato je svaka zemlja nastojala to vie izvoziti , kako bio izvozom dobila to vie zlata ,a time i moi i bogatstva. Budui da je veliina zlata smatrana konstantnom, jedna je drava mogla poveati svoje bogatstvo, dakle, rasti i razvijeti se, samo na nain osiromaenja i nazadovanja drugih. U terminima teorije strategijskih igara, to se zove igra sa sumom nula. To znai da merkantilisti nisu jo doli do spoznaje da trgovina meu narodima moe biti obostrano korisna. Oni jo nisu shvatili da je VT igra sa pozitivnom sumom. Najbolji nain ostvarenja svrhe ekonomske politike, dakle, poveanja moi i bogatstva bio je akumulacija zlata i drugih dragocijenosti, jer su zlato i dragocijenosti, bili identificirani sa bogatstvom moi. Jedini nain za zemlje koje nisu imale rudnike zlata i srebra da dou doovih plemenitih metala bio je vei izvoz od uvoza. Da bi se osigurao povoljan bilans vanjske trgovine koji je rezultirao neto uvozom zlata, drave su poele intervenirati u podruju VT nastojei ograniiti uvoz i poticati izvoz. Dananju iroku lepezu mjera ekonomske politike kojima se to postie: carine, kvantitativna ogranienja, uvozne zabrane, kontrola plaanja i subvencioniranje izvoza, veinom su naslijeene iz doba merkantilizma. Meu najvanije mjere VT politike, merkantilisti su ubrajali carine. Njihova je funkcija bila ,ne samo da smanjuju uvoz, nego i fiskala tj. da poveaju prihod. Merkantilisti su zagovarali i ogranienja izvoza roba niske vrijednosti radi poboljanja bilansa VT. Zbaranom izvoza sirovina utie se na poveanje nihove ponude na domaem tritu, to utie na smanjenje njihove cijene. To utie na smanjivanje trokova proizvodnje proizvoda vie faza obrade, smanjivanje njihovih cijena, poveanje njihove konkurentnosti, pa samim time i poveanje njihova izvoza. Zabrana izvoza sirovina dopunjavana je i zbaranom izvoza kapita, radne snage, posebno kvalificirane. Time se elio sprijeiti razvoj konkurentske industrije u drugim zemljama. U skladu sa ovom politikom izvoza i uvoza bila i kolonijalna politika. Svaka je tadanja drava nastojala osvojiti to vie i to bogatije kolonije radi razvoja proizvodnje sirovina potrebnih za razvoj industrije u metropoli. Da bi se kolonija to vie vezala za koloniju u nju je uvoen valutni monetarni sistem metropole. Drave su u to doba stimulirale izvoznu ekspanziju i davanjem povlastica trgovinskim i brodarskim preduzeima, osiguravanjem njihovog monopola u trgovini i prevozu, plaanjem izvoznih premija. Merkantilizam se dijeli na dva stepena: rani


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita razvijeni Najznaajniji predstavnici: STAFFORD, MUN i SERRA Protivnici : QUESNAY, A. SMIT koji je gotovo cijelu etvrtu knjigu Bogatstvo naroda posvetio kritici merkantilistikog sistema. Temeljna obiljeja merkantilistikog uenja: 1. trgovina, a posebno Vanjska trgovina , najvanija je privredna djelatnost 2. novac, odnosno zlato predtavnike drutvenog bogatstva 3. potronju treba ograniavati da bi se moglo to vie izvoziti 4. izvoz treba biti vei od uvoza 5. protekcionistikim se mjerama uvoz ograniava a izvoz pospjeuje 4. Smithova teorija apsolutnih prednosti Period kraj 18-og do sredinog 19-og stoljea A.Smith jedan je od predstavnika klasine politike ekonomije. 1. 2. 3. Predpostavke klasine teorije vanjske trgovine: postoji radna teorija vrijednosti analizira se samo rad, rad stvara vrijednost, a ne zemlja i kapital postoji slobodno svjetsko trite 4. postoje razlike u proizvodnim trokovima od zemlje do zemlje, odnosno od proizvoda do proizvoda, npr.proizvodna f-ja za zemlju A je 9Y:7X, a za zemlju B je 7Y:12X PREDAVANJE - Otac ekonomije (1723-1790) u to vrijeme ekonomija se odvojila od filozofije. - Smith je kotski englez - Teorija apsolutne prednosti imala je u svojoj osnovi drutvenu podjelu rada izmeu zemalja i regiona - Podjela rada zasnovana na prirodnim uslovima (Portugal proizvodnja vina, Engleska proizvodnja platna) - Prirodne i steene prednosti - U meunarodne ekonomske odnose se ulazi na bazi tih prednosti, jer ako nema tih prednosti nema ni vanjske trgovin U svom djelu Bogatsvo naroda objavljenom 1776 godine, Smith je u ekonomsku nauku unio nove ideje kojima je isticana prirodna sloboda pojedinca. Taj liberalizam koji je Smith zagovarao bio je potpuna suprotnost dravnoj kontroli koju su zagovarali Merkantilisti. Najbolja politika drave je LAISSEZ FAIRE politika, dakle ne mijeanje drave u privredne poslove. Predpostavlja se da su interesi identini sa interesima drave. Svrha i ove ekonomske politike je poveanje bogatstva naroda, ali bogatstvo nije vie izraeno u zlatu, nego u robama. Poveanje bogatstva naroda najbolje e se ostvariti ako se pojedinom poduzetniku ostavi potpuna sloboda donoenja odluka ta, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi. U nastojanju da maksimizira svoj profit poduzetnik ulae svoj kapital tamo gdje e ostvariti najveu proizvodnju. Na taj nain on biva voen nevidljivom rukom da promie i one ciljeve koje nije namjeravao. Ako jedna zemlja moe proizvesti novu robu efikasnije nego neka druga kae se da ona ima apsolutnu prednost. Efikasnost proizvodnje se mjeri utorkom rada u proizvodnji jedinice


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita proizvoda, jer samo rad stvara vrijednost. Neka zemlja ima apsolutnu prenost u proizvodnji nekog dobra, ako za njegovu proizvodnju troi manje rada. Apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti: 1. PRIRODNE klima, prirodna bogatstva... 2. STEENE to su znanje, vjetine... Ako svaka od dviju zemalja A i B ima apsolutnu prednost u proizvonji jednog proizvoda ona e se specijalizirati u proizvodnji tog proizvoda i dio te proizvodnje razmjenjivati za proizvod druge zemlje u kojem ova ima apsolutnu prednost. Na taj nain ukupna proizvodnja i potronja e biti vea u obje zemlje. Proizvodnja po satu prije specijalizacije PROIZVOD A B X 10 2 Y 2 5 UKUPNO 12 7

Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvdnji dobra X, a zemlja B u proizvodnji dobra Y. Zato e se zemlja A specijalizirati u proizvodnji dobra X, a zemlja B u proizvodnji dobra Y. Ukupna proizvodnja za dva sata rada prije specijalizacije bilo je 12 jedinica proizvoda X i 7 jedinica proizvoda Y. Ako se meutim svaka zemlja specijalizira u proizvodnji onog proizvoda u kojem ima apsolutnost prednost, tada e proizvodnja za 2 sata biti PROIZVOD X Y A 20 0 B 0 10 UKUPNO 20 10

Nakon potpune specijalizacije na temelju apsolutnih prednosti proizvodnja X i Y bi bila vea nego prije. To bi omoguilo i veu potronju oba proizvoda, kao i stepen materijalnog bogatstva. Obje zemlje bi imale koristi od specijalizacije i razmjene. Posljedice razmjene prema Smithovoj teoriji: 1. nastaje drutvena podjela rada na svjetskom nivou (specijalizacija) 2. odvija se racionalna alokacija resursa. 5. Ricardova teorija komparativnih prednosti Rikardo ( 1772 1823) Polazne pretpostavke Rikardove teorije komparativnih prednosti: 1) razmatraju se dva proizvoda 2) razmjena se obavlja izmeu dvije zemlje 3) postoje stalni trokovi proizvodnje 4) jednolian je sastav kapitala 5) zanemaruju se transportni trokovi 6) apstrahira se novac kao sredstvo razmjene Poznato njegovo djelo Principi politike ekonomije. Polazna pretpostavka ove teorije je da je mobilnost faktora unutar zemlje apsolutna, a da su faktori van zemlje nemobilni.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita PREDAVANJA - ova teorija je korigovala teoriju apsolutnih prednosti - razmjena e se odvijati iako zemlja nema apsolutnu prednost, nego ima komparativnu prednost - primjer: ena najbolji advokat i daktilograf, ta je njoj osnovna djelatnost, advokat, neka nekom drugom prepusti da bude daktilograf - zemlja e se ukljuiti u razmjenu tamo gdje najmanje gubi, a najvie dobija Postavlja se pitanje ta bi se dogodilo u sluaju da neka zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji i dobra X i dobra Y. Bi li u tom sluaju razmjena meu zemljama A i B bila obostrano korisna ili do razmjene ne bi moglo doi? Odgovor na pitanje daje teorija komparativnih Davida Ricarda. PROIZVOD A B UKUPNO X 10 2 12 Y 5 4 9 Zemlja A ima prednost u proizvodnji X i Y, jer je produktivnost rada vea u zemlji A nego u zemlji B. Meutim, uporedimo li te prednosti (produktivnost rada) u proizvodnji X relativno vea 10 : 2 nego u proizvodnji Y 5 : 4. Zato kaemo da zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji doba X. Zemlja B nema apsolutnu prednost ni u proizvodnji X i Y. Meutim, odnos produktivnosti rada u zemljama B i A manje je nepovoljan u proizvodnji dobra Y (4 :5) , nego u proivodnji X (2 : 10). Zato zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y (5 : 4). Isplati li se specijalizacija i razmjena? za jedan sat 10X i 5Y AX/AY = 10/5 = 2 2X = 1Y AY/AX = 5/10 = 0,5 0,5Y = 1X To znai da jedinica dobra Y kota dvije jedinice dobra X, odnosno za jedinicu dobra X moe se dobiti 0,5 Y. Za zemlju A se isplati razmjena, ako bi 5 jedinica dobra Y kotalo manje od 10 jedinica dobra X. za jedan sat 4Y ili 2X BY/BX = 4/2 = 2 2Y = 1X BX/BY = 2/4 = 0,5 0,5X = 1Y To znai da jedinica dobra X u zemlji B kota dvije jedinice dobra Y, za jedinicu dobra Y moe dobiti 0,5 jedinica dobra X. Za zemlju B se isplati razmjena, kad bi mogla dobiti vie od 2 jedinice dobra X za 4 jedninice dobra Y. Ako bi se razmjenjivala jedna jedinica dobra X za jednu jedinicu Y, 1X : 1Y, tada bi zemlja A za jedan sat rada proizvodila 10X i razmjenjivala za 10Y koje bi proizvodila zemlja B. Zemlji B bi se takoe isplatilo, jer bi utrokom 2,5 sati rada dobila 10 jedinica dobra X u zamjenu za 10 jedinica Y. Da je proizvodila 10 jedinica dobra X sama zemlja B bi utroila 5 sati rada. Ovako je tih 10 jedinica dobra X dobila za u pola manje rada specijalizirajui se u proizvodnji dobra Y i razmjenjujui dobro Y za dobro X u omjeru 1:1. Kad bi omjer razmjene bio 2Y = 1X tada bi zemlja A za jedan sat rada proizvela 10 jedinica dobra X i razmjenom sa zemljom B dobila 20 jedinica dobra Y. Zemlja B bi za proizvodnju proizvoda Y utroila 5 sati rada. Za tih 20 jedinica Y dobila bi razmjenu sa zemljom A 10 jedinica dobra X. Meutim, za 5 sati rada zemlja B je mogla i sama proizvesti 10 jedinica X. Zato zemlja B nema nikakve koristi od razmjene iako je omjer 2Y = 1X. Da bi zemlja B imala koristi od razmjene, a to znai da bi bila voljna sudjelovati u razmjeni, omjer razmjene mora biti manji od 2Y za 1X.

2.



Ako bi omjer razmjene bio 2X = 1Y tada bi zemlja A zamjenom 10 jedinica dobra X (koje proizvodi za jedan sat) dobila 5 jedinica dobra Y. Meutim, ona tih 5 jedinica moe i sama proizvesti za jedan sat rada, pa nema nikakve koristi od razmjene. Zbog toga ona nema interesa za razmjenu, ako omjer razmjene nije vei od 1Y = 2X. Da bi se razmjena mogla odvijati, mora omjera razmjene dobra X za dobro Y biti vei od 0,5, a manji od 2. 1/2 < PX/PY < 2 to god je omjer razmjene dobra X za Y blii omjeru razmjene koji je postojao u zemlji B u situaciji autarkije (zatvorena privreda), blizu 2Y = 1X, to zemlja A ima veu korist od razmjene. Za zemlju B vrijedi obrnuto. Ona e imati vee koristi od razmjene, to god je omjer razmjene dobara X i Y u VT blie omjeru razmjene koji je postojao u zemlji A prije trgovine (2X = 1Y). O pregovarakoj moi zemalja A i B ovisi da li e odnos cijena dobara X i Y biti blii odnosu razmjene tih zemalja u zemljama A ili B u situaciji autarkije. 6. Teorija meunarodne vrijednosti ili reciprone potranje ? Ova teorija je dopuna klasine teorije komparativnih prednosti, jer je J.S.Mill (1823.-1883.) pokazao da nije dovoljno samo utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda s gledita odnosa trokova proizvodnje unutar zemlje, nego je potrebno u analizu ukljuiti i stepen intenziteta potranje zemlje A za proizvodima zemlje B, i obrnuto. Drugim rijeima, on kao impuls meunarodne razmjene smatra meusobnu potranju zemlje A i zemlje B, odnosno recipronu potranju. Mill definira ovako svoj impuls meunarodne razmjene: Vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi od koliine domaih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju. Vrijednost strane robe ovisi o omjeru meunarodne razmjene. PREDAVANJA Mill je Holandski jevrej, otac mu je doao u Englesku i obogatio se na berzi. Mill je 1848 god. postavio svoj koncept reciprone tranje, korigovao je Rikardovo miljenje. Oslonio se na teoriju tranje. Engleska: 160 vina 150 svile Francuska: 100 vina 140 svile

Millova teorija meunarodnih vrijednosti ili reciprone potranje je dopuna klasine teorije komparativne prednosti, jer je J.S.Mill ukazao da nije dovoljno samo utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda sa aspekta odnosa trokova proizvodnje unutar zemlje, nego je potrebno u analizu ukljuiti i stepen intenziteta potranje zemlje A za proizvodom zemlje B i obratno. J.S.Mille kao impuls meunarodne razmjene smatra meusobnu potranje zemlje A i potranju zemlje B, odnosno recipronu potranju. Millova definicija impulsa meunarodne razmjene: Vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi o koliini domaih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zemjenz za nj. Vrijednost strane robe ovisi o omjeru meunarodne razmjene. Primjer: Ista koliina rada moe proizvesti: - u Engleskoj 10 jedinica tkanine i 15 jedinica platna


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita - u Njemakoj 10 jedinica tkanine i 20 platna Omjer proizvodnje: Engleska / Njemaka = 10/10 i 15/20 Njemaka / Engleska = 10/10 i 20/15 => => 1 > 15/20 1 < 20/15

Engleska e izvesti 10 jedinica tkanine i uvesti izmeu 15 i 20 jedinica platna (vie od min 15 i max 20) Njemaka e uvesti 10 jedinica tkanine i izvesti izmeu 15 i 20 jedinica platna. Trite e se cijenama oblikovati izmeu dvije krajnosti (15 i 20 jedinica platna) na koju utie ponuda, odnosno potranja. Npr. Ako Njemaka (uvoznik) trai vie tkanine, morat e dati i vie jedinica platna. Kad je Mill uzeo u obzir i trokove prometa, razmjenu vie proizvoda i razmjenu izmeu vie zemalja, te mijenjanje produktivnosti rada, formulisao je opi zakon meunarodne razmjene: Vrijednosti, po kojima jedna zemlja razmjenjuje svoje proizvode sa stranim zemljama, ovisi od veliine i mogunosti proirenja njihove,tj.strane potranje, njene tj.domae robe, uporeene njenom potranjom za njihovom stranom robom to vie strana potranja za njenom robom premauje njenu potranju za stranom robom to e povoljniji biti omjer razmene, tj.vie e strane robe dobiti u zamjenu za odreenu koliinu vlastite robe. 7. Komparacija Smitha, Ricarda i Mill-a (moe se zakljuiti iz prethodnog pitanja) Dodatak: A.Smith smatra da nee doi do razmjene, jer Engleska ima u oba dobra apsolutnu prednost. D.Ricardo smatra da e doi do razmjene, i to Englesko vino, a Francuska svilu (to izvoze) i gdje najmanje gubi,a najvie dobija. Kritike klasine teorije vanjske trgovine: 1. postoji vea ili manja pokretljivost svih roba, a ne nepokretljivost kako to predpostavlja klasina teorija vanjske trgovine 2. nerazmjenjuju se robe samo na osnovu materijalizovanog rada u robama, nego i na osnovu dr.faktora (zemlja, kapital, znanje, tehnologija, know how) 3. neoblikuje se cijena samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od te robe (teorija subjektivne vrijednosti) 4. ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite nego protekcionizam, tzv.monopoloidna trita) 5. klasina teorija vanjske trgovine uzima u obzir trokove proizvodnje dvije robe koje se razmjenjuju, a ne uzima u obzir uticaj trokova, odnosno cijene dr.roba S tim u vezi novo je gledite u teoriju VT-a unio Graham, koji istie: a) kad bogate zemlje imaju prednost u VT dajui manje rada za vie rada b) da male zemlje ne mogu imati koristi od VT, osim ako specijaliziraju proizvodnju za izvoz jedne ili dviju roba u zamjenu za uvoz robe koju bi bilo preskupo proizvoditi kod kue c) da komparativni trokovi predstavljaju nestalne i promjenjive odnose, i da u meunarodnoj razmjeni ne odluuju samo komparativni trokovi, nego i opa trgovinska situacija zemlje.



8. Klasina teorija u dananjim uslovima Pojam klasine politike ekonomije Pojavila se krajem 18 stoljea i trajala do sredine 19 stoljea. Nastala kada se kapitalizam poeo razvijati u vrijeme Francuske revolucije. Ova teorija treba da brani slobodnu trgovinu. Pod klasinom ekonomijom podrazumijeva se uenje W. Pettya, A. Smitha, D. Ricarda i J.S. Mill-a. Pretpostavke klasine teorije vanjske trgovine Najbitnije su pretpostavke klasine teorije vanjske trgovine: 1. postoji radna teorija vrijednosti 2. analizira se samo rad (rad stvara vrijednost), a ne zemlja i kapital 3. postoji slobodno svjetsko trite 4. postoje razlike u proizvodnim trokovima od zemlje do zemlje, odnosno od proizvoda do proizvoda. Drugim rijeima, postoje razliite proizvodne funkcije, npr. proizvodna funkcija za zemlju A je 9Y : 7X, a za zemlju B je 7Y : 12X za isti fond rada. Slika sa str. 49 Baban

Proizvodna funkcija zemlje A i zemlje B Ako su proizvodne funkcije dviju zemalja iste (npr. proizvodna funkcija zemlje A je 5Y:3X, a zemlje B 5Y:3X, meu njima nema razmjene) Vrste klasine teorije vanjske trgovine U klasine teorije vanjske trgovine ubrajamo : 1. Smithovu teoriju apsolutne prednosti 2. Ricardova teorija komparativnih prednosti 3. Mill-ova teorija meunarodne vrijednosti i reciprone potranje 9. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine PREDAVANJA - Dva veana - Teorija opte ravnotee


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita - 1919 godine Heckscher je objavio lanak u novinama o ovoj tematici, Olin je njegov student, doktorirao na ovoj oblasti. - 1977 godine Olin dobio nobelovu nagradu - Heker Olinova teorija polazi od toga da se trgovina zasniva na relativnoj razlici u faktorskoj opremljenosti, odnosno zemlja koja raspolaen nekim faktorom treba ga koristiti u proizvodnji i plasira proizvode na svjetsko trite. Obilje faktora predodreuje zemlju za izlazak u meunarodnu trgovinu. - Sutina ove teorije je da faktori treba da uu u razmjenu sa niim cjenama. Proizvodi koji idu na svjetko trite su sa niim cjenama konkurenti - Ogranienja - (2, 2, 2) - 2 faktora, 2 zemlje, 2 proizvoda - obje zemlje istu tehnologiju da koriste - X radno intenzivan, Y kapitalno intenzivan - nema transportnih trokova - meunarodna razmjena je uravnoteena - mobilnost faktora je idealna - ukus identian Da li e doi do izjednaavanja faktora koji su obimi i oskudni? I Kapital u obilju Radna snaga u oskudici kapitalno intenzivni proizvodi iz I u II, radno intenzivne iz II uI Do toga nikada nee doi, to je samo tendencija. Cijene se samo jedna drugoj pribliavaju. Meunarodni ekonomski impuls se javlja u meunarodnoj razmjeni kao rezultat veeg ili manjeg obima odreenog faktora. Razlika u odnosima cijena proizvoda u pojedinim zemljama potie iz razlika u uvjetima ponude i/ili potranje. Razlike u uvjetima potranje potjeu od razlika u ukusima i dohotku potroaa u pojedinim zemljama. Razlike u uvjetima ponude potjeu od razlika u uvjetima proizvodnje. Razlike u uvjetima proizvodnje posljedica su razlike u: Koliini i kvaliteti proizvodnih faktora s kojima zemlje raspolau, Tehnologiji proizvodnje. Predpostavimo li jednake: Ukuse u zemlji A i B, tj. jednake njihove krivulje indiferencije, Dohotke i Tehnologiju proizvodnje, tada e razlog za meunarodnu razmjenu leati na razlici veliine i kvaliteta proizvodnih faktora kojima svaka od tih zemalja raspolae. Ako predpostavimo jednaku kvalitetu proizvodnih faktora u zemljama A i B, tada razlika u odnosima cijena dobara X i Y u tim zemljama potie iz razlike u odnosima cijena proizvodnih faktora. to god neka zemlja raspolae sa veom koliinom nekog proizvodnog faktora, to je cijena tog faktora relativno nia, pa je i proizvodnja onog dobra koje se temelji na intenzivnoj upotrebi relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, relativno jeftinija. Zbog toga zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji onog dobra koje se temelji na intenzivnoj upotrebi njezinog obilnijeg proizvodnog faktora. To je bit H-O teorije meunarodne razmjene. Autor : Selma Bajramovi II Kapital u oskudici Radna snaga u obilju

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Struktura vanjske trgovine meu zemljama odreena je strukturom homogenih proizvodnih faktora kojima svaka od njih raspolae. Svaka e zemlja izvoziti robu koja sadri vie njezinog relativnog obilnog proizvzvodnog faktora, a uvozit e ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi relativno oskudni, skupi proizvodni faktor te zemlje. TO JE BIT HEKER OLINOVE TEORIJE MEUNARODNE RAZMJENE Prema toj teoriji svaka zemlja e izvoziti ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi onaj proizvodni faktor kojeg ta zemlja ima u veoj koliini. Svaka e zemlja izvoziti robu koja sadri vie njenog relativno obilnijeg, jeftijeg proizvodnog faktora, a uvoziti e ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivn koristi relativno oskudni, odnosno skuplji proizvodni faktor te zemlje. Heker Olinova teorija temelji se na teoriji komparativnih trokova, ali ide korak dalje, objanjavajui da komparativne prednosti potiu razlika u koliini proizvodnih faktora kojim pojedini partneri u meunarnoj razmjeni raspolau. Postavlja se pitanje koja je minimalna razlika izmeu partnera dovoljna da objasni postojanje meunarodne ekonomske razmjene? Odgovor na to pitanje daje Heker Olinova teorija tvrdnjom da je minimalan razlika potrebna za nastajanje menarodne ekonomske razmjene razlika u relativnoj obdarenosti proizvodnim faktorima meu zemljama partnerima. Heker Olinov model meunarodne ekonomske razmjene temelji se na sljedeim pretpostavkama: 1. sve zemlje proizvode iste dvije robe upotebom istih dvaju faktora i proizvodnih procesa definisanih identinim proizvodnim funkcijama 2. proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije obaju proizvodnih faktora, homogene su, konvekske prema ishoditu i imaju konstantne prinose (srazmjerno) 3. proizvodne funkcije su takve da su relativne intenzivnosti, upotrebe proizvodnih faktora (proporciju ulaganja proizvodnih faktora KIL)jednake za sve cijene proizvodnih faktora koje su inee jednake u objema industrijama. To znai da radno intenzivno dobro uvijek ostaje radno intenzivno, a kapitalno intenzivna ostaje kapitalno intenzivna.Ova pretpostavka osigurava da nema obratnog faktorskog intenziteta tj.da se dobro koje radnointenzivno u zemlji A moe proizvoditi kapitalnointenzivnim tehnikama u zemlji B. 4. na svim tritima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskoriteni (puna zaposlenost) 5. nema transportnih trokova, niti bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini 6. relativne koliine proizvodnih faktora kojima zemlje raspolau, tj.proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliite. 7. ukusi potroaa identini su u dvjema zemljama Pretpostavka o identinosti proizvodnih funkcija eliminie mogunost postojanja razlika u znanju i tehnici, a pretpostavka o srazmjerno konstantim prinosima eliminie mogunost nastanka razlika u odnosima cijena zbog koliine proizvodnje. Na taj nain preostaje samo mogunost da razlike u odnosima cijena meu zemljama potiu iskljuivo od razlika u proporcijama, inae kvalitativno identinih, proizvodnih faktora kojima partneri u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni raspolau. Heker Olinova teorija meunarodne ekonomske razmjene objanjava da nema opasnosti za budunost meunarodne ekonomske razmjene, ak i u sluaju perfektnog prenoenja znanja i tehnike i apsolutne (i besplatne) migracije proizvodnih faktora, jer se taj model temelji na


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita jednakom tehnolokom znanju (identine proizvodne funkcije), ali razliitim proporcijama proizvodnih faktora kojima zemlja raspolae. Slika sa str.49. Babi

Uz uobiajen ostale pretpostavke prema Heker Olinovoj teoriji, zemlja A ima komparativnu prednost u prizvodnji X (jer se u njegovoj proizvodnji intenzivnije koristi njen relativno obilniji proizvodni faktor rad), dok zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y. Zbog toga e zemlja A izvoziti dobro X, a zemlja B dobro Y. U taki unutranje ravnotee u situaciji autarkije (situacija prije meunarodne razmjene) odos cijena dobara X i Y u zemlji A nii je nego u zemlji B, tj. (PX / PY) A < (PX / PY) B zbog relativno obilnog faktora rad u zemlji A i zbog toga to je proizvodnja dobra X radno intenzivna. Ova razlika u odnosima cijena u zemljama A i B predstvlja razlog za obostrano korisnu razmjenu. Zbog toga se zemlja A specijalizira u proizvodnji radno intenzivonog dobra X kreu i se uzdu svoje KPM iz take EA u FA. Zemlja B specijalizira u proizvodnji kapitalnointenzivog dobra Y i krae se iz EB u FB du KPM. U takama FA i FB odnos cijena PX / PY jednak je u objema zemljama ( pretpostavljama potpuno slobodnu trgovinu, tj. bez ikakvih ogranienja i zanemarujeme transportne trokove). Zemlja A izvozi FAG doba X u zamjenu za CG dobra Y koga uvozi od zemlje B. Zemlja B izvozi FBH dobra Y u zamjenu za HC dobra X koje uvozi iz zemlje A. Trokuti razmjene FAGC i FBHC su identini, pa su njihove stranice jednake tj. HC = GF A i FBH = CG. To znai da je izvoz dobra X iz zemlje A jednak uvozu dobra X u zemlju B, tj da je FAG=CH, isto tako Y. Ta jednakost izvoza dobra X iz zemlje A, uvozu istog proizvoda zemlje B se ostvaruje samo uz odnos cijena PX / PY koji je dat. Da je odnos cijena bio npr.vei tj. PX / PY < FACFB tad bi zemlja A zeljela izvoziti dobra X, nego to bi B eljela uvoziti proizvoda X, to bi dovelo do opadanja cijene dobra X i opadanja odnosa cijena PX / PY sve dok se ne uspostavi odnos cijena koji e uravnoteiti tokove trgovine meu zemljama A i B. 10. Komparacija Heheckscher-Ohlinove i Ricardove teorije Za razliku od Ricardove teorije komparativnih prednosti koja se temelji na proizvodnoj funkciji sa samo jednim proizvodnim faktorom (radom) , H-O teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji s dva faktora ( radom i kapitalom). Osim toga Ricardova Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita teorija pretpostavlja razliitu kvalitetu proizvodnog faktora ( razliita produktivnost), dok HO teorija pretpostavlja istu kvalitetu proizvodnih faktora. Osim toga Rikardova teorija pretpostavlja razliit kvalitet proizvodnog faktora (razliita produktivnost), dok H-O pretpostavlja isti kvalitet proizvodnih faktora. Pretpostavimo da zemlja raspolae odreenom koliinom rada L i kapitala K za proizvodnju dobara xi y . Ako je utroak rada i kapitala po jedinici proizvodnje dobra x , aLX i aKX , a za jedinicu proizvodnje dobra y, aLY i aKY,moemo definisati ogranienja proizvodnje dobara x i y neke zemlje u obliku ovih nejednaina: aLX * X +aLY * yL aKX * x +aKY * yk (1) (2)

U Ricardovom modelu postoji samo prva nejednaina, koja pokazuje sve kombinacije proizvodnje dobara x i y koje omoguuje raspoloiva koliina rada L. Analogno tome, druga nejednaina definie prostor mogue proizvodnje dobara x i y s obzirom na raspoloivu koliinu kapitala K. Prikaemo li gornje nejednaine grafiki, dobit emo prostor moguih rjeenja, moguih koliina proizvodnje dobara x i y s obzirom na raspoloive koliine proizvodnih faktora L i K Slika sa str. 51 Babi

rafirani prostor predstavlja prostor moguih rjeenja. Nagib svakog ogranienja predstavlja oportunitene trokove proizvodnje dodatne jedinice dobra X izraene u terminima dobra Y s obzirom na ogranienje datog faktora. U Rikardovom modelu jedino ogranienje je rad, pa je KPM krivulja L / aLX E L / aLY, vidimo da je dobro X radno intenzivno, jer je aLX / aKX > aLY / aKY. (krivulja ogranienja rada ima manji odrezak na apcisi, nego krivulja ogranienja kapitala). Nagib te krivulje, oportunitetni troak jedinice dobra X bio je L / aLY = aLY / aLY L / aLX Kombinacija proizvodnje u trokutu K / aKY E L / a LY i kad bi bila mogua ostavljala bi jedan dio faktora rada neiskoritenim. Isto tako kombinacija E L / a LX K / aKX ostavljala bi jedan dio kapitala nezaposlen. Zbog toga je puna zaposlenost oba proizvodna faktora postoji jedino pri kombinaciji odreenoj takom E.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 11. Teorem Rybczynski (grafiki prikaz i objanjenje) Ova teorija glasi: Porast relativne raspoloivosti jednog proizvodnog faktora dovodi do porasta intenzivnosti njegove upotrebe u svim sektorima, i do pada relativne cijene dobra za iju se proizvodnju on koristi u relativno veem intenzitetu/obimu. Ako fiksiramo veliinu kapitala na ordinati takom E i dozvolimo poveanje samo rada za EE,, dobit emo sliku koja pokazuje promjenu strukture proizvodnje uvjetovanu porastom samo jednog proizvodnog faktora (u naem sluaju rada ). Tako se dobija teorem Ribinskog. Slika sa str.55. Babi

Porast radne snage za EE*, uvjetuje porast proizvodnje dobra x za CF radi ouvanja pune zaposlenosti. Da bi se ouvala ista opremljenost rada kapitalom, potrebno je iz proizvodnje dobra y relocirati odreenu koliinu kapitala u proizvodnju dobra x. To uvjetuje opadanje proizvodnje dobra y za DG. Poveanje radne snage EE*=IF; a u trokutu ICF hipotenuza CF vea je od katete IF, pa je dakle, poveanje proizvodnje dobra x vee od poveanja rada. Poveanjem proizvodnje onog dobra u kojem se intenzivnije koristi relativno obilni proizvodni faktor, zbog domae potronje i izvozam raste potranja za tim obilnijim proizvodnim faktorom, pa raste i njegova cijena. To rezultira smanjivanjem (ili ak eliminiranjem) razlika u cijenama inae homogenih proizvodnih faktora meu zemljama. Pretpostavke ove teoreme su: 1. posmatra se sluaj zatvorene privrede 2. samo dva proizvodna faktora 3. dva proizvoda 4. jedan proizvod je uvijek kapitalno intenzivniji u odnosu na drugi. Porast radne snage za EE' uslovljava porast prizvodnje dobra X za CF radi ouvanja pune zaposlenosti. Da bi se osigurala ista opramljenost rada kapitalom, potrebno je iz proizvodnje dobra Y relocirati odreenu koliinu kapitala u proizvonju dobra X. To uslovljava opadanje prizvodnje dobra Y za DG. Relativno poveanje proizvodnje dobra X vee je od relativnog poveanja radne snage tj. CF / OC > EE' / HE jer je OC < OE i CF > EE' Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Poveanje radne snage EE' = IF u ICF hipotenuza CF je vea od katete IF, pa je poveanje dobra X vee od poveanja rada. Smanjenje proizvodnje Y manje je od poveanja X, jer je smanjenje dobra Y manje od poveanja radne snage EE', a ono je manje od poveanja proizvodnje X, CF. 12. Stopler-Samuelsonov teorem Nastao 1950, 1960-ih kao odgovor na ameriki sindikalni proces. Poraste li cijena nekog dobra, poveat e se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra. Ako je dobro x radno intenzivno, tada e porast relativne cijene dobra x uticati na porast potranje za radom, to e uticati na porast realnih plaa i to proporcionalno vei od porasta cijena dobra x. Slika sa str.59 Babi

Ako je odnos cijena promjenjen sa P = PX / PY = 1 na P 1 = PX / PY > 1 tj.ako je dolo do relativnog porasta cijena X doi e do porasta plaa od OE na OG, dakle za EG ali i do opadanja dohotka na kapital za FH. Vidimo da je relativni porast plaa EG naspram OE vee od relatvinog porasta cijena dobra X, PP1 / KP jer je KP > OE i EG > PP1. IG = PP1, a hipotenuza trokuta IG vea od njegove katete GI. Porast proizvodnje dobra X uvjetovao je relociranje rada iz proizvodnje dobra Y u proizvodnju X, pa je smanjena proizvodnja Y. Budui da je dobro Y kapitalno intenzivo opala je potranja za K, pa je smanjena cijena kapitala za FH, ali opadanje cijene kapitala manje je od poveanja cijene rada. FH < EG. ( Znaaj ove teoreme otvaranjem trgovine poveava se cijena proizvoda izvoznog sektora i cijena proizvodnog faktora koji je intenzivno koristan u izvoznom sektoru. Kod uvoza je suprotno.) 13. Leontijevljev paradoks (1950.) PREDAVANJA -Leonijev Vasilije, Ruski naunik, za vrijeme revolucije doao u Be, doktorirao sa 22 godine, pa otiao u Ameriku. - Proslavio se input-output analizom - 1973 godine dobio Nobelovu nagradu, umro je 1999. godine Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita - Pokuao je da empirijski dokae H-O teoriju - Poao je od pretpostavke da je SAD-e bogat kapitalom i da to treba izvoziti. - Doao je do neloginog zakljuaka u odnosu na HO teoriju - Iz statistikog izvoda izvadio vanjsko trgovinski bilans SAD-a. - SAD oskudjevao je kapitalom - Bogata radom i radnom snagom - Pojavio se veliki broj ekonomista koji su nastojali da pokau da to nije tano Neosnovane tvrdnje: - Zato je uzeo vanjsko trgovinski bialns za itavu privredu, zato nije za sam jedan sektor - Radna snaga sadri ljudski kapital, znanje Leontijev je zatvorio raspravu sa tri tvrdnje: 1. SAD puno ulae u ljude, obrazovanje 2. radna snaga je motivisana, vee plae 3. efikasnija (logino > plae) Pionirski pokuaj empirijskog testiranja HO teorije izvrio je Leontijev poreenjem intenziteta koritenja proizvodnih faktora prosjeka ukupnog izvoza i konkurentnog uvoza u SAD. Njegova je studija utemeljena na bilateralnom poredjenju intenziteta koritenja i raspoloivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta. Doao je do zakljuka da SAD izvozi radno intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno intenzivna dobra, a to je suprotno zakljucima HO teorije VT, jer se smatra da je kapital obilni proizvodni faktor u SAD. Testiranje HO teorije Leontijev je izvrio tako to je izraunao koliko rada, a koliko kapitala direktno i indirektno uslovljava jedan milion dolara vrijenosti izvoza, a koliko rada i kapitala uslovljava domaa proizvodnja kojom bi se substituirao uvoz u iznosu od jednog miliona dolara. Rezultati do kojih je doao 1947. godine su: Kapital (dolari, cijene 1947) Rad ( radnici- godine) Izvoz 2 550 780 182 313 Supstitucija uvoza 3 091 339 170 004

Direktne i indirektne potrebe rada i kapitala uvjetovane izvozom, odnosno supstitucijom konkurentnog uvoza od 1 mil. dolara

Iz tablice se vidi da ameriki uvoz sadri vie kapitala (21%) nego izvoz. Prema tome SAD uvoze kapitalno intenzivna dobra. Takoe se vidi da je izvoz radne snage vei od uvoza (za 7%) , tako da SAD izvoze radno intenzivna dobra. iroko rasprostranjeno miljenje da privredu SAD, u usporedbi sa ostalim svijetom karakterizira relativno obilje kapitala i relativna oskudica rada, pokazalo se pogrenim. Leontijev: ...ova zemlja pribjegava VT da bi tedjela kapitala, a rijeila se vika rada... Jedna od kritika Leontivjeve analize bila je da je trebalo analizirati odnose proizvodnih faktora samo u sektoru dobara koja su predmet VT, a ne u cjelokupnoj privredi. Druga se kritika komentarisala u injenici da rad u sebi sadri i kapital ostvaren investicijama u obrazovanju, pa se ljudski kapital treba uzeti u obzir kod poreenja intenziteta koritenja proizvodnih faktora u VT.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Argumenti za to su sljedei: 1. ameriki izvozni sektori upoljavaju puno vie nepoljoprivrednog rada koji ima veu kvalifikacijsku razinu. 2. plae u izvoznim sektorima Amerike privrede vee su od nacionalnog prosjeka, to implicira i viu kvalifikacijsku strukturu u izvoznim sektorima. Zbog toga upotreba intenziteta koritenja proizvodnog faktora rada u izvoznim i uvoznim prizvodim treba biti korigovana s produktivnou rada, dakle efikasnou tog proizvodnog faktora. I Leontijev je bio svjestan injenice jer je tvrdio da faktor rada traba biti izraen u standardim jedinicama, to znai korigiran razliitim indeksima. On je smatrao da je Ameriki radnik prosjeno 3x efikasniji od prosjenog radnika u inostranstvu. Rezultati Leontivljeve analize inicirali su pokuaje objanjavanja vanjske trgovine razliite od H-O teorije vanjske trgovine, te Vernonovu teoriju ivotnog ciklusa proizvoda. 14. Marskizam i postmarksizam o vanjskoj trgovini Meu klasike marksizma se ubrajaju Mark, Engels, Lenjin. Klasici marksizma su izuavali robu, novac, kapital, vrijednost, cijenu profit, rentu, kamate i drutvenu podjelu rada, drutvenu reprodukciju. Prema klasicima marksizma svjetsko trite odnosno vanjska trgovina je uslov razvoja proizvodnih snaga. Marks je posebnu vanost pridavao svjetskom tritu i vanjskoj trgovini. K.Marks (1818. 1883.) njemaki filozof, ekonomist, politiki teoretiar i revolucionar, poznat kao zaetnik ideologije koja se po njemu naziva marksizam. On nije integrativno obradio dravu, vanjsku trgovinu i svjetsko trite, nego parcijalni i to u pojedinim svojim radovima. Autor je mnogih znaajnih djela, kao to su: Kapital, Prilog kritici politike ekonomije... Friedrich Engels (1820.-1895.) - njemaki sociolog i revolucionar poznat kao bliski saradnik Karl Marksa. Ova teorija je nastala u 19-om stoljeu. Marks je proveo sa Engelsom (1820 1895) vei dio ivota. Teorija slijedi klasine teorije, ali je novina: - neki autori smatraju da je rezultirala oktobarsku revoluciju - na istoku je izvrena vulgarizacija ove teorije, ali je na zapadu iskoritena - to se tie meunarodne ekonomije Marks je ostao nedoreen Sutina ove teorije je u nekoliko teza: 1. potencira eksplotaciju u meunarodnim ekonomskim odnosima, jedna zemlja eksploatie drugu i tako se bogati. Razvijene zemlje prodaju proizvode po viim cijenama, ali su ispod cijena konkurencije. Tehnoloki razvijene zemlje uz viu produktivnost rada ostvaruju produktivitet. Manje razvijene zemlje to ne mogu. 2. okomio se na slobodnu trgovinu. Bio je njen protivnik, po njemu ne postoji slobodna trgovina, nego samo eksploaticija. Marks jedino podrava slobodnu trgovinu sa aspekta da dovodi do tenzija i uzrokuje pobune. Prema njegovom miljnje slobodna trgovina se proteira od strane jaega. Razvijene zemlje prolaze kroz fazu estokog protekcionizma. 3. ova teorija analizira krize u ekonomiji, prenosi se iz jedne zemlje u drugu.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita 4. kritikovali su klasinu i merkantilistiku tezu. Marks posmatra problem kompleksnije od Rikarda. Smatra da nisu bitni odnosi razmjene, nego raspodjela bogatstva. Treba uzeti u obzir internacionalne tokove robnih cijena. Teoriju radne vrijednosti Davida Ricarda ne treba posmatrati u statikom kontekstu. Rad nije jedini koji stvara vrijednost 5. nacionalna ekonomija je nastala kao prirodna posljedica zavisti i lakomislenosti trgovaca 6. realni socijalizam je rastao na osnovama ove teorije. Podrazumjeva socijalnu nejednakost meu ljudima Poslije Marksa se nastavlja pisati o ovim temama: Rosa Luxemburg u Akumulaciji kapitala govori o svjetskom tritu. Lenjin je napisao Razvoj kapitalizma, takoer govori o ovim temama. Reenica koja donosi veliki minus marksizmu je : Religija je opijum za narod U djelu Bijeda filozofije istie se da apsolutne prednosti ne treba posmatrati onakvim kakve jesu, statistiki. Npr. drvo kafe e se prenijeti iz zapadne indije u istonu, ne zato to e ga vjetar odnijeti, nego ovjek zbog vlastitih interesa i profita. 15. Haberler (1936.) Predavanja: - Habreler je roen u Austriji 1901 - Haberler je bio jevrej - Bio lan uvene grupe Mises-Kreis - Najvaniji doprinos ekonomskoj teoriji je iz podruja meunarodne trgovine i poslovnih ciklusa - Haberler-ova dva najpoznatija djela su Teorija Meunarodne trgovine ( 1936 ) i Teorija prosperiteta i depresije ( 1937 ) Zemlja A e izvoziti proizvode u zemlju B jer su joj nii granini trokovi po jedinici proizvoda. Cijene na svjetskom tritu oblikovat e se na razini graninih trokova. Utemeljitelj ove teorije je G. Haberler, koji u svojoj analizi meunarodne razmjene polazi od dva bitna gledita: u proizvodnji roba koje se razmjenjuju, sudjeluju sva tri inioca: zemlja, rad i kapital. svjetske cijene oblikuju se na razini graninih trokova proizvodnje. Prvim stavom Haberler ne prihvata teoriju radne vrijednosti, nego teoriju trokova proiizvodnje. Drugi stav znai da e ona zemlja koja ima manje granine trokove proizvodnje po jedinici proizvoda, u odnosu na neku drugu zemlju, moi izvoziti svoje proizvode , a to moemo ilustrirati na sljedei nain:


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Slika sa str.71. Baban

Usporedba graninih trokova zemlje A i zemlje B Zemlja A e izvoziti proizvode u zemlju B jer su joj nii granini trokovi po jedinici proizvoda. Cijene na svjetskom tritu oblikovat e se na razini graninih trokova. Ova teorija nastala je 30-tih godina. U analizi se uvode tri faktora: kapital, rad i zemljite. Po ovoj teoriji cijena svakog proizvoda bie jednaka njegovim marginalnim trokovima, odnosno trokovima kojima se plaaju proizvodni faktori potrebni da se proizvede dodatna jedinica proizvoda. Kod konstantnih trokova odnos razmjene se formira iskljuivo na osnovu proizvodnih trokova. Pri rastuim ili opadajuim trokovima, cijena proizvoda na tritu se ne ravna prema stvarnim trokovima nego prema marginalnim trokovima potrebnim da bi se dobila dodatna koliina proizvoda. Cijena proizvoda se ravna prema marginalnim trokovima koji e biti ravni trokovima supstitucije drugog proizvoda prvim. Cijena jednog proizvoda e iznositi onoliko koliko se nekog drugog proizvoda mora rtvovati da bi se dobila dopunska koliina prvog. Problem se svodi na to koliko se proizvoda Y mora rtvovati da bi se dobilo vie proizvoda X. Ako se uzme da svaka jedinica proizvoda X zahtjeva utroak jedne, a svaka jedinica proizvoda Y zahtjeva dvije jedinice rada, ova dva proizvoda e se razmjenjivati u odnosu 2X:1Y. Trokovi supstitucije su jednaki marginalnim trokovima proizvodnje koja se supstituie u korist neke druge proizvodnje. Neki autori ovu teoriju nazivanju teorija oportunitetnih trokova. 16. Kravis (1960.) 1960-ih godina, naslanja se na H-O teoriju Kravis je iznio tvrdnju da se struktura VT odreuje raspoloivou dobara. To znai da se uvoze dobra koja nisu raspoloiva u zemlji. Dobra mogu ne biti raspoloiva u apsolutnom smislu (dijamanti, nafta, juno voe...) ili mogu biti raspoloiva u relativnom smislu, a to znai da je njihova domaa ponuda neelastina. Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Dva su razloga za neraspoloivost dobara: 1. prirodni resursi ( obnovljivi- uma, ribarstvo, i neobnovljivi- rudnici) 2. inovacije Razloge zato se VT ograniava na dobra koja nisu raspoloiva u zemlji, Kravis vidi u tome to politika carina, transportni trokovi, tee da eliminiu iz VT ona dobra koja su raspoloiva u domaoj proizvodnji, ali uz vie trokove. 1. 2. 3. Razloge za neraspolaganje dobrima Kravis vidi u: nedostatku prirodnih izvora u tehnikoj promjeni u diferencijaciji proizvoda koji jednoj zemlji daju privremeni monopol u proizvodnji, sve dok druge zemlje ne naue imitirati tu proizvodnju. Prema Kravisu: uvoz neke zemlje je posljedica elastinosti vanjske trgovine ponude i neelastinosti domae ponude. Kod izvoza je obruto. Zbog toga izvozni sektori svake zemlje pokazuju natprosjenu stopu tehnikog progresa. Da bi se izvoz nastavio izvoznici te zemlje moraju odravati svoju konkurentnost, a da bi to uspjeli stopa tehnkog progresa kod njih treba biti vea od stope tehnikog progresa u istim sektorima u inozemstvu. Ova teorija nije adekvatno empirijski verifikovana. 17. Linder Linder, vedski naunik, je autor teorije zasnovane na slinosti preferencije potroaa. Nastala je 60-ih godina. Teorija polazi od podjele proizvoda na primarne (visoko uee privrednih sirovina) i sekundarne (industrijski proizvodi). Linder formulie tezu o slinosti preferencija tranje privrednih zemalja. Bazira se na dva principa: 1. rastom per capita ND u zemlji, raste i kvalitet tranje u zemlji, struktura tranje u zemlji je u velikoj mjeri odreena nivom dohotka. 2. firme koje svojim proizvodima zadovoljavaju potrebe potroaa, mnogo bolje poznaju domae nego strano trite. Firma prvo ostvari uspjeh na domaem tritu i tek onda kree na strano trite. Prema tome zemlja e po pravilu izvoziti samo one proizvode za koje postoji obimno i veliko domae trite, na kome se ostvaruje ekonomija obima. Prema Linderu, meunarodna razmjena biti e pod uticajem slinosti tranje, odnosno slinosti u preferencijama potroaa. Linder je u istraivanjima nadoao da postoji veza izmeu intenziteta razmjene i dohotka. Trgovinski odnosi se odvijaju u okviru razmjene slinih ili neznatno razliitih proizvoda. Kod industrijskih proizvoda se treba ostvariti tehnoloka superiornost, vjetina rukovoenja i ekonomija obima. Linder je meu prvima utvrdio da uzrok vanjske trgovine odreuje potranja, a ne ponuda. Da bi objasnio strukturu vanjske trgovine Linder pravi razliku izmeu trgovine primarnih i industrijskih proizvoda. Trgovina primarnim proizvodima se moe objasniti njihovom prirodnom raspoloivou u skladu sa H-O teorijom.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Meutim, trgovina industijskim proizvodima ne moe. Struktura vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija mnogih faktora: 1. tehnoloka superiornost, 2. menaderska vjetina, 3. ekonomija obima. Linderova temeljna teza: Veliina trgovine industrijskim proizvodima zemlje A sa njenim vanjsko trgovinskim partnerima vea je to je vea slinost strukture potranje dotinog para zemalja. A slinost strukture potranje je uslovljena slinou perkapita nacionalnog dohotka tih zemalja. . to god je iznos perkapita ND dviju zemalja blii intenzitet njihove meusobne trgovine industijskim proizvodima je vei, zato se najvei dio vanjske trgovine industrijskim proizvodima odvija meu razvijenim zemljama. Iz toga slijedi nekoliko zakljuaka: 1) zemlja izvozi one proizvode za kojima postoji velika domaa potranja, a ne one u ijoj proizvodnji ima komparativnu prednost. Pred uslov za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domae potranje za tim proizvodima. Razloga za to vie: a) VT je samo proirenje domae trgovine b) inovacije se koncentriu na postojee industrije i daju joj mogunost izvoza c) postie se ekonomija obima zbog vee proizvodnje Zato se proizvodnja koncentrie u jednoj zemlji, a prodaje se u Svima na koje se odnosi 2) postojanje industrije kojom se zadovoljava domaa potranja implicira da vanjska potranja odreuje asortiman dobara koja ine potencijalni izvoz. To znai da su izvozni sektori samo oni koji su dovoljno veliki 3) to je vea slinost struktura privreda dviju zemalja vea je mogunost njihove meusobne razmjene 4) potencijalni volumen / obim VT dvije zemalja je vei to je nivo perkapita dohotka u njima blii 5) obim potencijalne VT odreuje i obim strukture VT ( mada carine, transportni trokovi, politiki razlozi i td..mogu otoevati tu meuzavisnost). Linder je pokuao objasniti zato tokovi vanjske trgovine u svijetu ne slijede zakljuke H-O teorije komparativne prednosti. Naime, u tradicionalnoj teoriji trgovine komparativna prednost se zasniva na razlikama u relativnim trokovima proizvodnje koje postoje zbog razloga u relativnim cijenama faktora. to je vea razlika u relativnim cijenama faktora vei e biti obim trgovine. To implicira da bi obim trgovine trebao biti vei izmeu zemalja koje imaju vee razlike u relativnim cijena faktora. Ako je to tano oekivali bi smo da postoji vei tok trgovine izmeu visokorazvijenih i manje razvijenih nego izmeu samih visokorazvijenih. Meutim, istina je sasvim suprotna, obim trgovine meu razvijenim zemljama znatno premauje obim trgovine izmeu razvijenih i manje razvijenih zemalja. Objanjenje koje je Linder ponudio sastoji se u tvrdnji da vanjska trgovina vie zavisi od slinosti u ukusima, nego od razlika u trokovima proizvodnje. 18. Prebish i F. Perrouxu - 1960 (79.str. Baban) F. Perroux definira rast ovako: Rast je poveanje veliine jedinice, najee nacije, izraen kroz ukupni drutveni proizvod (skup dobara i usluga ostvarenih tijekom jednog perioda, ukljuujui i amortizaciju) u odnosu na broj stanovnika.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Rast se smatra kvantitativnim pokazateljem, a razvoj kvalitativnim. Bitno je naglasiti da rast i razvoj nemaju isto znaenje. Naime, neka privreda moe poveavati drutveni proizvod po stanovniku, to znai da ima rast, ali moe imati i visoku stopu nezaposlenosti, ili moe imati neracionalnu proizvodnju, to znai da nema razvoja. Razvoj znai promjenu ka boljem. Postoje brojni faktori razvoja, koje moemo svrstati u dvije grupe: 1. tradicijski faktori razvoja a) zemlja b) rad c) kapital 2. savremeni faktori razvoja a) znanje b) tehnologija c) vanjska trgovina. Teorije meuovisnosti trgovine i razvoja su novijeg porijekla i najpoznatije su: 1. TEORIJA DOMINIRAJUE PRIVREDE, 2. TEORIJA PERIFERNE PRIVREDE. Teorija dominirajue privrede Utemeljitelj ove teorije je F. Perroux, i ova teorija se zasniva na moi. Ishodite je teorija dominirajue privrede mogue pronai u teoriji duopola ili oligopola koji su nejednake veliine, odnosno, kada je jedan od duopolista ili oligopolista dominantan, a drugi neprimjetan. Prema Mrkuiu teorija dominirajue privrede razlikuje tri sastavnike dominacije : 1. razlika u pregovarakoj snazi, 2. razlika u veliini zemalja, 3. razlika u vrstama privredne aktivnosti zemalja. Uzimajui u obzir ekonomsku snagu pojedinih privreda, mogua su dva oblika privrede : 1. simetrine privrede (sve su privrede iste ekonomske snage), 2. asimetrine privrede (privrede nisu iste ekonomske snage). Dakle, teorija dominirajue privrede je asimetrina privreda. Teorija periferne privrede Predavanja: - Prebish je bio latinoamerikanac - radio u institucijama UN-a (60-tih godina) Ova teorija polazi od bipolarnosti svijeta, tj. svijeta podijeljenog na: 1. sredite ( razvijeni dio svijeta), 2. periferiju ( nerazvijeni dio svijeta). Izmeu sredita i periferije razmjenjuju se robe i tehnologija. On je uoio da sredite izvozi u periferiju industrijske robe i know- how (tj. sekundarne proizvode), a iz periferije uvozi primarne proizvode. Takoe je uoio da elastinost ponude i potranje (dohodovna i cjenovna) nije ista za primarne i sekundarne proizvode.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Prema ovoj teoriji sredite pokazuje slabiju cjenovnu elastinost potranje za primarnim proizvodima periferije (ako su cijene primarnih proizvoda smanje, nee se bitno poveati potranja), a isto tako i manju dohodovnu elastinost potranje. S druge strane periferija pokazuje veu dohodovnu elastinost potranje za sekundarnim proizvodima sredita, i slabiju cjenovnu elastinost za esencijalni input u vezi sa svojim privrednim razvojem( tehnologijom) Zbog neelastinosti potranje primarnih proizvoda poremeaji na tritu izmmeu ponude i potranje tih proizvoda uzrokuju fluktuacije cijena. Rast ili pad cijena ovisi i o razvojnom stupnju ciklusa, to moemo vidjeti sa slike: Slika sa str.83. Baban

Razvojni stupnjevi ciklusa U uzlaznom stupnju privrednog ciklusa cijene primarnih proizvoda rastu bre od cijena sekundarnih proizvoda, a u silaznom stupnju cijene primarnih proizvoda padaju bre nego cijene sekundarnih proizvoda. Gubitak je periferije u silaznom stupnju ciklusa, po pravilu, vei od dobitka u uzlaznom stupnju. Odnosi izmeu periferije i centra mogu se izraziti pomou: terms of trade Odnos cijene izvozne robe zemlje A prema cijeni uvozne robe zemlje A prema ravnotei tj. PX/PY zove se uvjeti razmjene (terms of trade). to god su uvjeti razmjene zemlje A povoljniji to ona ima vee koristi od vanjske trgovine. Za zemlju B uvjeti razmjene PY / PX reciprona su vrijednost uvjeta razmjene A. U sluaju da zemlja A izvozi vie vrsta roba X 1, X2...i uvozi takoe vie vrsta roba Y1,Y2... uvjete razmjene raunamo kao odnos indeksa cijena izvoza prema indeksu cijena uvoza. Pri tome se indeksi cijena raunaju kao ponderisani prosjek, gdje su za pondere uzeti udjeli pojedinih vrsta robe u izvozu odonoso uvozu. Uvjeti razmjene mogu se mjeriti na razliite naine: 1. odnos cijena izvoza i uvoza, 2. odnos koliina izvoza i uvoza. Poboljanje uvjeta razmjene znai da zemlja daje manje izvoznih dobara za jedinicu uvoza. Svrha je poveati materijalno blagostanje stanovnitva. To se moe ostavariti poveanom potronjom, poveanje potronje moe se ostavriti poveanjem ponude u zemlji, a poveanje ponude u zemlji, a poveanje ponude u zemlji ostvaruje se poveanjem proizvodnje ili/i uvoza. Zbog toga je svrha vanjske trgovine poveanje domae ponude poveanjem uvoza. Izvoz je samo sredstvo za ostavrenje tog cilja, jer se njime uvoz ostvaruje, plaa. Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Viak uvoza nad izvozom moe se finansirati tansfernim primanjima, izvozom zlata, smanjenjem rezervi, ili neto zaduenjem tj.izvozom mjenice. Ako je svrha uvjeta razmjene da mjere odnose cijene izvoza i uvoza roba i usluga tj.koliko se jedinica izvoza plaa po jedinici uvoza ili koliko se uvoza dobija po jedinici izvoza tada se uvjeti razmjene trebaju mjeriti odnosima cijena, a ne odnosima koliina. Protekcionizam zemalja u razvoju Prebish za zemlje u razvoju predlae tri strategije: 1. industralizacija zemalja u razvoju uz visoke uvozne carine 2. proizvodnja radi zamjene uvoza tj.strategija razvoja proizvodnje radi zadovoljavanja vlastitih potreba 3. razvoj proizvodnje radi poveanja izvoza 19. Teorija ivotnog ciklusa Vernon (1966) Tehnoloke promjene utie na svjetsku trgovinu: 1. stalnim uvoenjem novih proizvoda na trite, 2. unapreivanjem naina proizvodnje postojeih dobara. Meutim tehnoloko promjene ne utiu jednako na sve zemlje. Zbog toga to tehnologija nije podjednako dostupna svim zemljama nastaju tehnoloki jazovi u kojima je najnaprednija tehnologija koncentrisana u relativno malo zemalja i te zemlje obino nastoje razviti velike komparativne prednosti u proizvodima visoke tehnologije. Uoavanje znaenja tehnologije u odreivanju strukture svjetske trgovine dovelo je do razvoja teorije u kojoj se promjene u komparativnim prednostima zasnivaju eksplicitno na irenju tehnologije. To je teorija ivotnog ciklusa proizvoda koju je formulirao Reymond Vernon. Prema toj teoriji novo-razvijeni proizvod e proi kroz nekoliko faza, pri emu svaka faza ima razliit utjecaj na strukturu trgovine: 1. faza novog proizvoda 2. faza sazrijevanja proizvoda 3. faza standardizovanog proizvoda 1. Faza novog proizvoda Proizvod e u svojoj ranoj fazi biti nestandardizovan, a proizvoa e nastojati razviti karakteristike proizvoda koje najbolje zadovoljavaju preferencije potroaa. Proizvodnja novorazvijenog proizvoda e sasvim sigurno biti locirana u zemlji porijekla, jer se u poetku nastoji odrati bliska komunikacija s kupcima i dobavljaima. 2. Faza sazrijevanja proizvoda Kako se domae trite za tim proizvodom iri, domai proizvoai postaju upoznati s karakteristikama trita, dizajn proizvoda postaje sve standardizovaniji, a potranja za tim proizvodom e se proiriti i na strana trita. Glavna trita e biti ona koja imaju strukturu potranje slinu onoj u zemlji. Tako e npr. proizvod razvijen u SAD najvjerovatnije nai strana trita u zemljama zapadne Europe i Japanu. Ako prvi proizvoai ustanove da se roba moe proizvesti u inozemstvu s manjim trokovima nego u zemlji (uraunavajui trokove transporta) konkurentski poloaj domaih proizvoaa moe biti pojaan relokacijom proizvodnje, te na taj nain dolazi do smanjenja izvoza domae zemlje. Takoe je mogue da strano proizvoai uoe priliku za dobitak i takoe uu u proizvodnju tog dobra, pa ga mogu


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita izvoziti u tree zemlje ili ak i u samu zemlju porijekla. Na taj nain e se izvoz domae zemlje jo vie smanjiti. 3. Faza standardizovanog proizvoda Kako se proizvod pribliava naprednoj fazi standardizacije, trokovi proizvodnje postaju glavna odrednica lokacije proizvodnje, pa tada manje razvijene zemlje mogu predstavljati najatraktivnije lokacije. Ako doe do takvih ponuda u lokaciji, izvoz i manje razvijenih zemalja dalje e smanjiti proizvodnju tog dobra u zemlji porijekla. ivotni ciklus proizvoda moemo prikazati grafiki: Slika sa str.67 Babi

Slika pokazuje proizvodnju i potronju novog proizvoda u vremenu. Kao to se vidi koliina izvoza (proizvodnja minus potronja) je u svom vrhuncu za vrijeme sredine faze sazrijevanja proizvoda, kada se vanjska potranja pojavljuje prvi put. Kako faza sazrijevanja proizvoda napreduje, i neki domai proizvoai premjetaju proizvodnju u inozemstvo, domaa proizvodnja i izvoz se poinju smanjivati. Na kraju kad se dosegne faza standardizacije proizvoda, domaa proizvodnja znatno opada, sve dok zemlja ne postane neto uvoznik tog proizvoda. Dakle Vernon je mislio da vremenom do smanjenja izvoza dolazi zbog relokacije proizvodnje domaih proizvoaa. S druge strane, neki ekonomisti su naglaavali da se tehnologija esto direktno transferira stranim proizvoaima (prodajom tehnolokog know- how stranoj firmi, zajednikom proizvodnjom domaih i stranih proizvoaa, direktnom imitacijom, pa ak i industrijskom pijunaom). Vremenski interval od poetka proizvodnje zemlje inovatora do poetka proizvodnje imitatira zove se imitacijsko kanjenje, koje se sve vie smanjuje zbog irenja multinacionalnih kompanija i njihovih podrunica koje omoguuju meunarodni prijenos tehnologije. Zbog toga, zemlja koja eli da zadri neto izvoznu poziciju, mora imati trajan inovacijski proces, a to zahtjeva visok stupanj istraivanja i razvoja unutar svoje izvozne industrije. Bitno je zapaziti da je Vernon poao od dvije pretpostavke: 1. domaa potronja raste 2. domaa proizvodnja ima ciklino kretanje



Ovdje je rije o tehnolokom proizvodu; prehrambeni proizvodi imaju neto drugaiji linijski tok. 20. Porterova teorija konkurentnih prednosti (88.str. BABAN) Nastala je 1980-ih godina. Tvorac je Michael Porter, amerikanac sa Harvarda. Porterova teorija je u svojoj osnovi vezana za dinamicniji koncept Rikardove teorije, ona koriguje Smithova razmiljanja koja su nastala u vremenu kada su prirodni resursi postali osnova specijalizacije. Meutim, prirodni resursi nisu od tolikog znaaja, oni su samo preduslov za konkurentnost. Na svjetskom se tritu poveava broj ponuaa i potraivaa i njihova pojedinana ekonomska snaga. Ekonomski subjekti ele poveati svoj udio na svjetskom tritu. Konkurentnost je jako bitna za osvajanje sve veeg udjela na tritu. Konkurentnost je sposobnost jednog u odnosu na drugi ekonomski subjekt da svoju ponudu ili potranju prikae i dokae bolje. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda iako se odrala kao opte vaea sve do dananjih dana, moglo se s pravom rei da ustupa mjesto teoriji konkurentnih prednosti Majkla Portera. M. Porter je na osnovu empirijske analize razradio model konkurentih prednosti, na osnovu etiri faktora koji su u meusobnoj povezanosti poznati pod nazivom Dijamant. 1. 2. 3. 4. Determinante u dijamantu: strategija firme i stanje konkurencije uslovi faktora (proizvodnje) uslovi tranje (mora postojati tranja za naim proizvodom) uslov pratee industrije Na osnovu Porterovog modela konkurentskih prednosti nacionalnog bogatstva treba istai: 1) sva etiri faktora dijamanta su promjenjiva 2) sva etiri faktora su meuovisna, to znai da neko nacionalno bogatsvo moe imati zadovoljavajue ekonomske resurse, ali ako nema tri ostala faktora zadovoljavajua nee biti konkurentna na svjetskom tritu. Ponekad nedostatak sirovina, ali visok stepen tehnologije, kvalitet rada, poduzetniki duh...omoguavaju visoku konkurentnost (vajcarska, Japan i Juna Koreja). Vlada treba omoguiti veu konkurentnost. Radei na projektu konkurentnih prednosti Porter je klasificirao nacionalna bogatstva: ekonomije zasnovane na faktorima (prirodni uslovi) ekonomije zasnovane na investicijama (kapital) ekonomije zasnovane na inovacijama ekonomije zasnovane na bogatstvu Predavanja Porterova teorija je u svojoj osnovi vezana za dinamini koncept Rikardove teorije, ona koriguje Smithova razmiljanja koja su nastala u vremenu kad su prirodni resursi postali osnova specijalizacije. Meutim, prirodni resursi su samo preduslov za konkurentnost. Uslovi proizvodnje podrazumjevaju raspoloivost resursa kod Smitha, dok kod Portera oni nisu uslov konkurentnosti. Uslovi tranje podrazumjevaju intenzitet tranje u odreenom vremenu. Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Strategija podrazumjeva potpunu konkurenciju u zemlji (vlada stvara uslove konkurencije u zemlji). Pratee industrije (industrijski kapaciteti) koji ulaze na svjetska trita i preko kojih se ostvaruje konkurentnost. U to ubrajamo: zajeniko ulaganje, frenajzing, kooperacije. Ova teorija je zasnovana na tehnologiji. Da bi se ostvarila konkurentska prednost potrebno je stvoriti preduslove i potrebno je vrijeme. Ova teorija je vezana za globalizaciju. Poseno se naslanja na klaserizaciju (povezivanje komplementarnih proizvoda u cilju ostvarivanja konkuerntskih prednosti). 21. Krugman Paul Krugman ameriki ekonomista, kolumnista i autor roen je 28. februara 1953 godine u New Yorku. Smatra se da je Krugman meki Kenzijanac . to je tie politike opredjeljenosti, Krugman se smatra liberalom. Kako je to on definisao, liberal u S.A.D- u je isto to i socijaldemokrata u Europi. Mediji se slau sa ovim pozicioniranjem, uz opasku da je Krugman osloboen samog pozicioniranja. Ovo podrazumijeva da e otvoreno kritikovati predstavnike bilo koje od opcija (konzvervativce, liberale itd). Krugman ima dosta zanimljive stavove o slobodnom tritu, od kojih izdavajmo neke: protiv kontrole nadnica (treba ih prepustiti ponudi i potranji), propitivao zakone o minimalnim nadnicama i minimalnim trokovima ivota, povezivao protivnike slobodne trgovine sa onima koji se protive prirodnoj selekciji kao fakti, protivio se subvenciji poljoprivrede i poreskoj olakici ka proizvodaima etanola itd. Krugman je jedne prilike izjavio da ga opisuju dvije reenice. Razumijem princip komparativnih prednosti. Ja sam za slobodnu trgovinu! Upravo je Krugman krajem 1970-ih predloio novu teoriju koja je osigurala bolje objanjenje stvarnih kretanja. Ona je trebala objasniti zbog ega dolazi do intra-industrijske trgovine i temeljila se na pretpostavci o ekonomijama obujma putem koje masovna proizvodnja smanjuje troak po jedinici proizvodnje. Iako je ideja prilino jednostavna, a upravo je Krugman u svojem kratkom radu na 10 stranica objavljenom u Journal of International Economics 1979. uinio korak od pekulacije do uvjerljive i povezane teorije a ukljuuje 2 kljune pretpostavke: prva je da potroai preferiraju raznolikost proizvoda, a druga pretpostavka je da proizvodnja favorizuje ekonomske razmjere. U kasnijim istraivanjima Krugman je pokazao da se model koji je razvio za meunarodnu trgovinu moe iskoristiti za objanjavanje kljunih pitanja ekonomske geografije. U kontekstu meunarodne razmjene i ekonomske geografije cilj je objasniti koja se dobra proizvode gdje. Teorije ekonomske geografije takoer pokuavaju odrediti sile kojima rad i kapital budu locirani na odreenim mjestima, ne na drugima. Uz ekonomije obujma u proizvodnji Krugmanova nova teorija se temeljila na pretpostavci da potroai cijene raznolikost u potronji. U to vrijeme radilo se o novom konceptu u ekonomiji,


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita no inilo se da odgovara stvarnosti. Uistinu, nakon to su zadovoljene osnovne potrebe za hranom i stanovanjem potroai cijene raznolikost i varijabilnost u potronji. Krugman je utjecajan i u podruju meunarodnih finansija. Godine 1979 objavio je rad o valutnim krizama u novinama (Journal of Money, Credit and banskarstvo) koje pokazuju da fiksni teaji ne idu vjerovatno do kraja glatko: umjesto toga, oni zavravaju pekulativnim napadom. Krugman taj rad smatra jednim od glavnih doprinosa Prve generacije modela o valutnim krizama. Kao odgovor na globalnu krizu iz 2008 godine Krugman je predloio, u neformalnom stilu objavljivanja, Internationalni finansijski multipler koji bi pomogao da se objasni neoekivana brzina kojom se dogodila globalna kriza. On je tvrdio citiram. kad visoko pozicionirane finansijske institucije koje imaju mnogo investicija izvan granica teko izgube na jednom tritu zatei e se ispod kapitala, morati e prodavati imovinu po cijeloj granici. To e sniziti cijene stavljajui pritiska na bilans visoko pozicioniranih finasijskih institucija i tako u krug. Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju u 2008. je ameriki ekonomista Paul Krugman,profesor Prinston univerziteta i kolumnist The New York Times (od 2000). Nagrada mu je dodijeljena za njegove analize trendova u globalnoj trgovini i urbanizaciji, uz napomenu Tore Elingsena, lana Nobelovog komiteta, da Krugman nije samo naunik, ve istovremeno i ovjek koji kreira javno mnjenje. Reuters prenosi kratku izjavu Nobelovog odbora kojim objanjava nagradu Krugmanu: On je spojio ranije odvojena istraivaka podruja meunarodne trgovine i ekonomske geografije. 22. Krivulja indiferencije i koristi od razmjene (Pareto optimum) - 71.str. BABI Krivulja indiferencije pokazuje razliite kombinacije potronje dvaju dobara koje potroau donose jedna stepen zadovoljstva. Krivulje indiferencije nekog potroaa nikada se ne sijeku i konveksne su prema ishoditu. Slika sa str. 71 Babi

Uz odreene pretpostavke da svi pojedinci imaju iste ukuse i iste realne dohotke, mogue je dobiti krivulje indiferencije za skup pojedinih potroaa. Svaka krivulja indiferencije Autor : Selma Bajramovi

Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita pokazuje razliite kombinacije potronje dvaju dobara od kojih svaka pojedincu (drutu) donosi istu razinu zadovoljenja potreba. to god da je kombinacija potronje na vioj (udaljenijej od ishodita) krivulji indiferencije to su kombinacije potronje predstavljene takama na toj krivulju za pojedinca (drutvo) poeljnije. Na temelju krivulje indiferencije moemo definirati graninu stopu supstitucije dobra X za dobro Y. Slika sa str. 72 Babi

Granina stopa supstitucije pokazuje koliko je jedinica dobra X drutvo spremno zrtvovati za potronju dodatne jedinice dobra Y, a da mu razina zadovoljstva ostane ista, tj. da ostane na istoj krivulji indiferencije. Budui da krivulje indiferencije pokazuju ukuse potroaa (drutva), one imaju razliit oblik za razliite potroae ako ti potroai imaju razliite ukuse. Ako su granine stope supstitucije u zemljama A i B razliite, razmjena dobra X i Y meu tim zemljama bit e obostrano probitana sve dok se granine stope supstitucije ne izjednae. Slika sa str. 73 Babi

Kada zarotiramo krivulje indiferencije zemlje B i superponiramo ih na mapu krivulja indiferencije zemlje A, dobijamo Edgeworthov zatvoreni dijagram ije su dimenzije odreene koliinama dobara X i Y. Krivulje indiferencije zemlje A smo oznaili sa I1, I2 i I3, a


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita krivulje indiferencije zemlje B oznaili smo sa Z1, Z2 i Z3. Dimenzije dijagrama odreene su ukupnom koliinom dobara X i Y kojom raspolau oba partnera zajedno. Kada spojimo sve take dodira krivulja indiferencije zemalja A i B dobit emo krivulju ugovora FS. Take na toj krivulji pokazuju jednakosti graninih stopa susptitucije partnera, postignuta je ravnotea, a svako dalje nastavljanje razmjene ilo bi na tetu jednog od partnera. Zato take na krivulji ugovora predstavljaju Pareto optimum u razmjeni, koji nije postignut ako se poloaj bilo koje stranke moe poboljati, a da se time ne pogora poloaj druge stranke. Kad granine stope supstitucije partnera u razmjeni nisu jednake, kao to znamo, moe se poboljati poloaj barem jednog partnera u razmjeni, a da se poloaj drugog ne pogora. Izmeu taaka F i S na krivulji ugovora obje stranke imaju koristi od razmjene, a koja e od njih imati veu korist od razmjene zavisi od njihove relativne ekonomske snage. Ako partner A ima veu pregovaraku mo, vjerovatno je da e on u razmjeni vie poboljati svoj poloaj, izvui veu korist od razmjene nego zemlja B i da e se taka ravnotee nalaziti na krivulju ugovora blie taki S. 23. Odnosi cijena u meunarodnoj razmjeni Formiranje odnosa cijena u meunarodnoj razmjeni Ravnoteni odnos cijena dobara x i y u meunarodnoj razmjeni odreen je prosjekom krivulja ponude tih dobaraod strane zemalja A i B. To moemo prikazati na sljedei nain: Slika sa str.91. Babi

Krivulje ponude zemalja A i B sijeku se u taki CA1=CB1 odreujui tako ravnoteni odnos cijena Px/Py=1. Uz taj se odnos cijena odreuje ravnotea u meunarodnoj razmjeni, jer je ponuda svakog dobra jednaka njegovoj potranji. Meutim, uz odnos cijena Px/Py=1/2 zemlja A bi nudila OG proizvoda x dok bi zemlja B traila da se uveze OG2 proizvoda x, znai javlja se viak potranje GG2 to e uticati na porast cijena proizvoda x, a to e uticati na poveanje odnosa cijena Px/Py=1/2 prema ravnotenom odnosu Px/Py=1. Ako je pak odnos cijena Px/Py=2 zemlja B bi nudila OH proizvoda, a zemlja A bi potraivala OH2 proizvoda y i ovdje se javlja viak potranje HH1 to e uticati na porast cijena dobra y i smanjenje odnosa cijena Px/Py=2 prema ravnotenom odnosu cijena Px/Py=1.


Meunarodna ekonomija I usmeni dio ispita Elastinost krivulja reciprone potranje i stabilnost odnosa cijena Odgo

nova skripta za me i - usmeni dio ispita

Documents