A-1 DEFINICIJA I POJAM MEĐUNARODNOG PRAVAŠto je međ pravo?Međunarodno pravo je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose u međunarodnoj zajednici priznatih subjekata.1.Naziv.

Jednak naziv na svim jezicima-international law.Prije se upotrebljavalo: jus gentium iako u rimskom pravu označavao dio domaćeg privatnog prava između rimskih građana x

stranaca. jus inter gentes jus inter civitates (Grotius)

Razlika međ javno i međ privatno pravo?Međ javno i međ privatno pravo -međ privatno pravo je unutrašnje pravo (koje će se pravo primjeniti u slučaju kada se na neki odnos dade primjeniti pravo više država).

2.Međunarodno pravo je pravo Puki običaj i pravila učtivosti -običaji ophođenja nastali u želji za prijateljskim susretanjem -ceremonijali,diplomatske povlastice.Iako se vrše vrlo strogo a može doći i do političkih zapleta, njihovo nepoštivanje ne povlači međ.odgovornost i ne može se odgovoriti represalijama (dopušteno je opozivanje dipl predstavnika ali ne i otvaranje dipl pošte).

3.Međunarodno pravo je sustav pravnih pravilaAko su pravne norme dio cjelovitog sustava moguće je riješiti i slučaj koji nije unaprijed predviđen-primjeniti

će se viša,općenitija norma.4.Subjekti međ prava prije su bile samo države no osim država postoje i drugi subjekti međ prava.5.Da bi postojalo međ pravo mora postojati više država s vezom saobraćaja i sličnost kultura

Što je međunarodna zajednica?Je li uvjek bila jedinstvena kao danas?Međ pravo se nije moglo snažnije razvijati u doba Rimskog Carstva koje je obuhvaćalo dio svijeta.Međunarodna zajednica=krug država između kojih je moguća izgradnja pravnih pravila (sličnost kultura,mogućnost saobraćaja) Međ pravo uređuje odnose među subjektima koji su u toj zajednici priznati kao subjekti (nosioci prava i dužnosti).Danas postoji samo jedna međ zajednica koja obuhvaća cijeli svijet- jedinstveni sustav međ prava s mnogo partikularizama ali čitava zajednica je povezana glavnim načelima i temeljnim pravnim shvaćanjima.

B-7 ODNOS MEĐUNARODNOG I UNUTRAŠNJEG PRAVAMONISTIČKA TEORIJA -tvrde da je čitavo pravo jedinstven sustav -unutrašnje pravo se temelji na međunarodnom ili obratno

teorija o primatu unutrašnjeg prava-Hegel,bonnska škola prof.Zorna- pretjerano uvjerenje u apsolutnu suverenost- obrana ratnih zločinaca nakon drugog svjetskog rata.

teorija o primatu međ. prava - ne može se prihvatiti zbog unutrašnjih proturječja (npr. temeljna norma međ prava pacta sunt servanda pretpostavlja pakt i njegove subjekte, dakle države koje su unutrašnji pravni poredak) ali i ne odgovara praksi država.

Teorija o primatu unutrašnjeg prava dovodi do negacije međunarodnog prava a teorija o primatu međunarodnog prava može biti postulat ali zasada nije stvarnost.

DUALISTIČKA TEORIJA -tvrde da su međunarodno i unutrašnje pravo odjeljeni,usporedni i nezavisni sustavi.

Pravila međ prava ne vrijede neposredno unutar država.Države su obvezne uskladiti unutrašnje pravo s međ obvezama (običajno pravo/ugovori kojih su stranke) ali organi i pojedinci vezani su unutrašnjim propisima.Međutim- ratni zločinci u Nunbergu osuđeni zbog kršenja međ prava;sud nije kazao da su prekršili i odredbe unutrašnjeg prava a do toga bi došlo kada bi međ pravo bilo nad unutrašnjim.

U SAD je međ ugovor izjednačen zakonu- sudovi primjenjuju kasniji zakon/ugovor.Predsjednik SADa izrekao je o slučaju Tinico da ugovor može mijenjati ili ukinuti zakon a zakon opet ugovor. Nije potrebno da pravilo međ prava bude pretvoreno u unutrašnje pravo (teorija transformacije) nego je dovoljno da bude prihvaćeno (teorija adopcije).Zato je kod ugovora dovoljno da budu sklopljeni (po potrebi ratificirani) a ne i uzakonjeni da bi mogli degradirati zakon.Međ ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni,čine dio unutarnjeg pravnog poretka a po pravnoj su snazi iznad zakona. Ustav ne daje prednost cijelom međ pravu već jedino međ ugovorima koje HR izričito prihvati.

1

Može se zaključiti da dualističko shvaćanje jedino odgovara praksi država!

A-3 PODJELE MEĐUNARODNOG PRAVARazlika prirodnog i pozitivnog prava?PRIRODNO -sustav od prirode danih pravila,ljudi mogu ugraditi samo pojedinosti- može se spoznati umovanjem.Danas se priznaje samo pozitivno pravo.POZITIVNO -pravo stvoreno uz privolu država.

OBIČAJNO POSTAVLJENO-UGOVORNO

OPĆE –vrijedi među svim državama PARTIKULARNO -vrijedi među državama određenog kruga

Primjer dispozitivne norme?DISPOZITIVNO –subjekti mogu drugačije dogovoriti a ako nema dogovora primjenjuju se pravila koja su određena npr. mogu dogovoriti da ugovor djeluje retroaktivno dok po općem međ pravu ne može.

APSOLUTNO OBVEZNO -imperativne norme,ius cogensStranke ne mogu između sebe izmjeniti-pravni posao protivan kongentnom pravilu ne vrijedi.

temeljna prava i slobode čovjeka temeljna prava i obveze država (zabrana agresije i zabrana mijenjanja državnih granica upotrebom sile)

Da li postoji način da se kongentna norma izmjeni?Što ako nastane novi jus cogens suprotan ugovoru?Što s ugovorom koji je suprotan jus cogensu?Da li postoji službeni popis apsolutno obveznog prava? Na to ukazuju sudske rješidbe i pravna znanost.

PRAVO MIRA PRAVO RATA

B-1 PRAVNA PRIRODA MEĐUNARODNOG PRAVAIma mnogo pisaca koji međunarodnom pravu odriču značaj prava:

1.Iskustveni dokaz -nema međ prava jer se pravila toga prava često krše u doba mira norma nije ni potrebna u vrijeme rata se ionako krši

*Mnoge su zaraćene države veći dio pravila uvažavale,davale izjave da je njihovo držanje u skladu s međ pravom i druge optuživale da ga krše.Te izjave dokaz su općeg uvjerenja da međ pravo postoji.*Nakon drugog svjetskog rata međ.pravo dobilo je na ugledu-kažnjavalo je zločince *Treba uzeti u obzir svakodnevno postupanje subjekata u skladu s međ pravom (poštivanje ugovora,diplomatski odnosi,korištenje mora i zračnog prostora....).

2. Nemoguća pravno-filozofska konstrukcija Iznad država ne postoji viša organizacija vlasti jer bi države izgubile suverenost. *Suverenost treba shvati kao pravni pojam.Međ pravo i suverenost postoje paralelno.

3. Oskudnost normi Međ pravom se prikazuju i ona pravila koja vrijede samo x dve države i prestaju vrijediti s prestankom ugovora,velik dio uopće nisu norme nego želje,savjeti.*Pravo je sustavna cjelina -u nedostatku specijalnog pravila primjenjuju se općenitija pravna načela.Uz kodifikaciju i progresivni razvoj sustavno se razvijaju nova područja međ prava (zaštita okoliša,svemirsko pravo...).

4. Nema ni zakonodavca,ni suca ni prisilnog izvršenja (ovrhe)*Umjesto zakonom međ pravo se stvara običajem i ugovorima *Postojanje suca nije preduvjet-on ne stvara pravo on ga primjenjuje. Ni u unutrašnjem poretku nema suca za ocjenjivanje ustavnosti u postupanju najviših državnih tijela.

2

*Ni prema najvišim organima u državi nema sankcija prisilnog izvršenja.Zbog zabrane rata rat može se ne smatrati sredstvom sankcije-no ima drugih sredstava:

o samopomoćo prosvjedi, nepriznavanjeo kolektivna akcija ako kršenje međ prava dosegne razinu „prijetnje miru,narušenja mira i čina agresije“

bez upotrebe oružane sile ( prekidanje ekonomskih i diplomatskih odnosa, prometnih veza) uz upotrebu oružja (demonstracije,blokada, operacije kopnenih,zračnih ili pomorskih snaga)

A-2 IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA-OPĆI PREGLEDB-2 OBIČAJNO PRAVO Razlika običaj i običajno pravo?Što je pravno uvjerenje?Običajno pravo nastaje ponavljanim vršenjem/propustom kojeg prati pravna svijest da je takvo ponašanje u skladu s pravilom međ prava.

objektivni element -ponovljeno i neprekinuto vršenje ili propuštanje subjektivni element -pravno uvjerenje(opinio juris) -međ pravo razlikuje se od pukog običaja

Statut Međunarodnog suda: „Međ običaj je dokaz opće prakse prihvaćene kao pravo“. Kao dokaz pravnog uvjerenja /opće prakse uzimaju se različite mjere državnih organa, državni zakoni,arbitražne presude. Pararelno zakonodavstvo države može dovesti do zaključka da postoji neko pravilo međ običajnog prava ali ako nema pravnog uvjerenja o tome onda je to samo unutrašnje pravo koje se slučajno poklapa.

Voluntarističko shvaćanje-Grotius prikazuje običajno pravo kao rezultat šutke danog pristanka država ali tada pravilo običajnog prava ne bi vrijedilo za državu koja nije šutke dala svoj pristanak ni za novonastalu državu. Statut Međunarodnog suda govori o općoj praksi pa ne treba dokazivati da li je neka država prihvatila pravila običajnog prava (to vrijedi i za nove države koje nisu ni imale mogućnost ponovljenog vršenja i za one koje npr.nemaju more pa moraju prihvatiti običaj).

Kakvo može biti običajno pravo s obzirom na geografsku rasprostranjenost? opće regionalno -pr.pravo diplomatskog azila u zemljama Latinske Amerike lokalno -između dve države

Običajno pravo može dovesti do ukidanja neke norme (desuetudo) i to ne samo običajne nego i ugovorne.

B-3 UGOVORNO PRAVOUGOVORI POGODBE (PRAVNI POSLOVI)

uređuju konkretne činidbe i izvršenjem te činidbe se konzumiraju dvije strane očitovanja su različitog sadržaja iste svrhe (zadovoljenje neusklađenih interesa) obveza na djelovanje jedne ili obiju stranaka

UGOVORI ZAKONI (UGLAVE) uvode trajna pravila ponašanja više subjekata volja stranaka imaja isti sadržaj i ista svrha (zadovoljenje zajedničkih interesa)

Ugovorom stvoreno pravilo veže samo ugovorne stranke ali može postati općim ako uđe u običajno pravo (kad su ugovorom vezani svi članovi međ zajednice za novu državu vrijedi tek ako su njegova pravila postala sastavni dio običajnog prava).

Vijeće sigurnosti (osnivajući Međunarodni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije) ustvrdilo da su najvažnije odredbe ugovornoga humanitarnog prava postale dijelom običajnog međ prava.

Kumulativno djelovanje -nekad pravilo običajnog prava nastaje po činjenici da mnogi međ ugovori uređuju isto pitanje na isti način.

3

Nekad i jedan jedini ugovor x dviju država može dostajati da njegova pravila prijeđu u običajno pravo npr.Washingtonska pravila stvorila norme za arbitražu u Alabamskom sporu a kasnije su opće priznata.

Da li ugovorno pravo može postati općim?

B-4 IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA PREMA STATUTU MEĐUNARODNOG SUDAugovorno pravo vrijedi samo za stranke + običajno je teško dokazati + dolaze u praksi uvijek nova pitanjaStatut Međ suda čl.38.navodi:

ugovorno pravo običajno pravo opća načela prava priznata od civiliziranih naroda

načelo o neopravdanom bogaćenju aditur et altera pars

sudske rješidbe i naučavanja pomoćno ne suspsidijarno sredstvo

Opća načela prava?Gdje su nastala?Kad se primjenjuju?Primjer?U čl.38. misli se na primjenu načela koja nisu nastala u međ praksi (inače bi bila sastavni dio običajnog prava) ali su zbog svoje primjenjivosti dobro svog pravnog života- riječ je o načelima koja postoje u svim glavnim pravnim sustavima svijeta.

Hijerarhija među izvorima?Sva tri izvora među sobom su jednaka pa u slučaju nepodudarnosti odlučuju opća načela:

mlađe pravo ukida starije (lex posterior derogat legi priori) posebno pravilo prevladava nad općenitijim (lex specialis derogat legi generali) jedino apsolutno obvezatna norma (jus cogens) priječi stvaranje protivnog pravila

Sudske rješidbe i naučavanja?Sud stvara pravo samo za slučaj koji je rješio i za stranke tog spora ali niz jednakih rješidbi pridonosi stvaranju običajnog prava.

B-5 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVAU okviru svake međ organizacije stvara se poseban pravni sustav primjenjiv za zemlje članice-posredno znatno utječu na razvoj međ prava. Rezolucije Opće skupštine?Izraz su već postojećeg međ prava ili se na temelju njih formira novo običajno pravo. Institut za međunarodno pravo istaknuo je u svojoj Rezoluciji o rezolucijama Opće skupštine da one doprinose boljem poznavanju međ prava,potiču njegov razvitak,povećavaju njegov autoritet.Soft law i primjer?Kvazipravo,meko,fleksibilno pravo- ne postoji jasna volja država da budu izvorom njihovih prava i obveza npr.deklaracije,smjernice,rezolucije Opće skupštine, gentelman's agreements.

Obvezujuće odluke: odluke o primanju i isključivanju iz članstva,o financijskim pitanjima, o osnivanju pomoćnih organa u Povelji je predviđeno da će članovi UNa izvršavati odluke Vijeća sigurnosti u slučajevima prijetnje

miru,narušenja mira i čina agresije -glava VII Povelje Međunarodna vlast za morsko dno donosi pravila o ispitivanju,istraživanju i iskorištavanju podmorja izvan

granica nac jurisdikcije koja usvojena 2/3 većinom u Skupštini postaju obvezatna za sve članice Međunarodne vlasti

B-6 PRAVIČNOST KAO IZVOR MEĐUNARODNOG PRAVAKoje su vrste pravičnosti?AKCESORNA PRAVIČNOST-Pravičnost je uključena u ispravnu primjenu prava i na nju suca ne treba posebno upućivati.

Može li akcesorna pravičnost biti uključena u pravnu normu?

4

POSEBNA VRSTA AKCESORNE PRAVIČNOSTIPravičnost se ponekad javlja i kao dio sadržaja samih pravila međ prava npr. Konvencija o pravu mora:

razgraničenje isključivog gospodarskog pojasa uređuje se sporazumom na temelju međ prava radi postizanja pravičnog rješenja

države se upućuju da međ pravo moraju primjeniti tako da se postigne pravično rješenje primjena postojećih pravila

doprinosi za iskorištavanje epikontinentalnog pojasa izvan 200 milja daju se preko Međunarodne vlasti za morsko dno koja ih djeli državama na temelju kriterija o pravičnoj raspodjeli

Međunarodna vlast za morsklo dno se pri izradi pravila o plaćanju doprinosa mora voditi kriterijima koji će omogućiti pravičnu raspodjelu

izrada novih pravila

PRAVIČNOST NEVEZANA UZ PRAVO-PRAVIČNOST CONTRA LEGEZa razliku od akcesorne pravičnosti i pravičnosti kao sastavnog elementa pravnih pravila,pravičnost se često navodi kao izvor normi nevezanih uz međ pravo.Primjena te pravičnosti dopuštena je samo ako o tomu postoji sporazum stranaka.Statut Međunarodnog suda određuje da sud može suditi ex aequo et bono ako o tome postoji sporazum stranaka. Pravičnost je u tom slučaju zamjena ili dopuna prava,ona sama po sebi nije izvor prava.

PRAVIČNOST INFRA LEGEMogućnost sporazuma stranaka o suđenju ex aequo et bono predviđa i Konvencija o pravu mora za sporove o tumačenju ili primjeni Konvencije. Međutim,tu odluka o suđenju ex aequo et bono ima mnogo ograničenije djelovanje .Ovdje se ne može nikako odstupiti od pravične primjene pravila Konvencije o pravu mora.Riječ je o pravičnoj primjeni prava –o pravičnosti infra legem tj.o akcesornoj pravičnosti a ne o pravičnosti contra legem tj.o pravičnosti koja smije biti protivna pravnim pravilima.

A-4 KODIFIKACIJA MEĐUNARODNOG PRAVAŠto je kodifikacija?A legislacija?Kodifikacija je sabiranje postojećih pravnih propisa u jedan jedinstveni zbornik (obično se spaja s većom ili manjom izmjenom postojećeg prava legislacijom).

Kodifikacija može obuhvatiti pravila različitog stupnja pravne moći i izjednačiti ih npr.Justinijan.Pravila se izjednačuju i s obzirom na vremenski slijed njihova stupanja na snagu –lex posterior derogat legi priori.

Kodifikacijom običajnog prava pismeno se utvrđuje ono što već vrijedi (običajno pravilo lakše se prilagođuje promjenjenim prilikama i shvaćanjima,izmjena se ni ne primjećuje i teško dokazuje).Kodifikacija pisanog prava i neznatno mijenjanje je otežano.

Pristaše kodifikacije -usavršavanje postojećeg prava + veća sigurnost.Protivnici -pravilo u kojem tekst nije utvrđen riječima prilagodljiviji+ neke države neće pristati na pojedina pravila pa bi se moralo od nekih odstupiti.

Vrste kodifikacija? općenita (pokušaj Liga naroda,Opća skupština-za sada neuspješno)

djelomična (more,o diplomatski odnosi,sukcesija) planska (do prvog svj rata nije se ni pokušavala izvesti -prvo je to pokušala Liga naroda a sada UN)

prigodna (Westfalski mir 1648.) privatna (ako je djelo znanstvenika)

službena (djelo država putem međunarodnih ugovora)

Do danas se još nisu okupile sve države na općoj kodifikaciji pa su dosadašnje kodifikacije stvorile partikularno pravo-za ostale običaj.

DJELOMIČNE KODIFIKACIJE -19.st. Pariška pomorska deklaracija 1856.

5

Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika 1864. Petrogradska deklaracija o zabranjenim projektilima 1868.

DJELOMIČNE KODIFIKACIJE -UN međ.pravo mora u četiri ženevske konvencije- 1958.

o Konvencija o ter moru i vanjskom pojasuo Konvencija o otvorenom moruo Konvencija o ribolovu i o očuvanju bioloških bogatstava otvorenog morao Konvencija o epikontinentalnom pojasu

pravila o smanjenju slučajeva bez državljanstva o Konvencija o smanjenju slučajeva bez državljanstva 1961.

pravo o sukcesiji država o Bečka konvencija o sukcesiji država glede međ ugovora 1978.o Bečka konvencija o sukcesiji država glede državne imovine,arhiva i dugova 1983.

pravo diplomatskih i konzularnih odnosao Bečka konvencija o diplomatskim odnosima 1961.o Bečka konvencija o konzularnim odnosima 1963.

pravo međ ugovorao Bečka konvencija o pravu međ ugovora 1969.o Bečka konvencija o pravu međ ugovora između država i međ organizacija ili između međ organizacija

1986.

Organ u UN za kodifikaciju?Operativni organ?Postupak kodifikacije u UN?OPĆA SKUPŠTINAOpća skupština potiče proučavanje i daje preporuke kako bi se poticao progresivni razvoj međ prava i njegova kodifikacija-da bi odgovaralo izmjenjenim prilikama međ života.

Progresivni razvoj znači pripremanje nacrta konvencije o predmetima koji još nisu bili uređeni međ pravom Kodifikacija znači točniju formulaciju i sitematizaciju pravila međ prava na područjima gdje su već postojali

opsežna državna praksa,presedani i doktrina.

KOMISIJA ZA MEĐUNARODNO PRAVOOpća skupština osnovala je pomoćni organ za rad na kodifikaciji-Komisija za međ pravo –34 stručnjaka koje Skupština bira iz svih glavnih pravnih sustava.Komisija šalje svake godine izvještaj Općoj skupštini i o njemu se raspravlja u šestom odboru.Kad Komisija završi svoj rad šalje nacrt Skupštini.Ako zaključi da je predmet potpuno pripremljen odlučuje o načinu kako da se provede kodifikacija inače ga vraća Komisiji (može značiti i obustavu).Obično se za okončanje kodifikacijskog rada saziva diplomatska konferencija država članica i posebno pozvanih nečlanica i kodifikacija se provodi putem konvencije koja se usvaja na konferenciji i izlaže potpisivanju, ratifikaciji i pristupu država.Konferencija može mijenjati postojeći nacrt.

Odnos kodifikacije ugovorom i dotadašnjeg običajnog prava:Stranke su između sebe vezane pravilima u onom obliku kako je ustanovljen u ugovoru a prema ostalim državama dotadašnjim običajnim pravom.Ako ugovor prestane važiti one su opet vezane običajnim pravom.

B-8 POVIJEST MEĐUNARODNOG PRAVASTARI VIJEKKod starih Grka nalazimo preduvjete za razvijanje međ odnosa- nezavisne političke zajednice (državama) sa jednakom kulturom i vjerom. Često su se sklapali savezi

o sakralni (amfiktonije) o politički-obrambeni (hegemonije)

Bilo je razvijeno pravo poslanstva.Arbitraža je bila unaprijed ugovorena-primjenjivao se pravorijek nekog proročišta (Delfi),saveza (amfiktonije) ili treće države.

Rimska država se rijetko susretala s državom koja bi joj bila ravna po moći i snazi- sklapani neravnopravni ugovori u obliku amicitia,foedusa i sl.

SREDNJI VIJEK

6

Jak utjecaj kršćanstva ,papa u središtu-imperium christianum-svojevrsna naddržava koja je nastojala zaustaviti srednjovjekovne sukobe feudalnih vladara pa je u tu svrhu održan i koncil u Clermontu 1095. kako bi se feudalni ratovi proglasili protupravnim.Razvija se učenje o pravednom ratu,zabrana borbe u određene dane,rat se smatra pravednim ako postoji pravedni uzrok (justa causa) i namjera (justa intentio) tj.da nije osvajački.Pod utjecajem viteštva razvijaju se pravila o vođenju rata.Često se upotrebljava arbitraža.

NOVI VIJEK Važna etapa u razvoju međ. prava je Westfalski mir 1648.-Europa se konstituira kao skup formalno jednakih i nezavisnih država. Javljaju se prva stalna poslanstva.Razvoj pomorstva dovodi do usavršavanja prava mora.Upotrebu arbitraže koči nedostatak idejnog temelja i pojam suverenosti kako ga je shvaćala teorija onog vremena.Tako arbitraža u ovom razdoblju miruje.

NOVIJE DOBAOd francuske revolucije do Prvog svjetskog rata Silan napredak tehnike i prometnih srdstava približavaju svijet.Javlja se teorija o međunarodnopravnom subjektu i načelo samoodređenja.

Najvažnije etape: Bečki kongres 1815. –robovi, slobodna plovidba rijekama Pariški kongres 1856.- pravila pomorskog prava Ženevska konvencija 1864.-humanitarni interesi Berlinski kongres 1878.-zaštita vjerskih manjina Haške mirovne konferencije 1899. i 1907.

Od I. svjetskog rata do danasRazrađuje se načelo slobode prometa i prometnih putova (međ rijeke,tjesnaci).Uvodi se međ zaštita manjina.Sustav mandata odražava osjećaj da je kolonijalizam suprotan suvremenim težnjama i shvaćanjima.Glavna nastojanja idu za razoružanjem i mirno rješavanje sukoba.Povelja znači novu etapu u razvoju međ prava:

suđenja za teške prekršaje međ.prava pomoć zaostalim zemljama novo uređenje gospodarskih odnosa pravno uređenje Svemira,podmorja,Antarktika

Tek prestankom hladnog rata omogućena međunarodna suradnja u UNu i regionalnim organizacijama.

B-9 RAZVOJ ZNANOSTI I NJEZINA ULOGA U IZGRAĐIVANJU MEĐUNARODNOG PRAVADemetrije Feleronski+Aurelije Augustin De Civitate Dei+Toma Akvinski Summa theologica.Gentilis „De legationibus“ i „De jure belli“ prvi znatan teoretičar međ prava

Djela Grotiusa?Zašto je značajan?Grotius“De jure belli ac pacis“ „Mare liberum“ 1625. smatra se osnivačem znanosti međ.prava. Razlikuje dva izvora međ prava:

jus naturale- prirodno pravo koje se može spoznati umovanjem jus voluntarium- pravo osnovano na privoli država

19.i 20.st. u znaku pozitivizma Rousseau ne smije se prikazivati kao pravilo međ prava ono što bi trebalo vrijediti nego samo ono što se u praksi doista primjenjuje.

Pillet i Le Fur -zastupnici naturalizma smatraju da je prirodno pravo temelj pozitivnomu.

Pitamic nalazi da su opća pravna načela (tzv.primarno prirodno pravo) sadržana već u samoj prirodi prava.

7

Solidaristička škola uči da je pravo prije države i iznad države (objektivizam).

Alvarez razvija učenje o „novom međ pravu“- novo pravo treba se neprestano prilagođavati razvoju prilika i zato valja odbaciti sve što nije suvremeno s tim prilikama.U tom svjetlu treba tumačiti čak i tekstove ugovora pa i Povelju i u krajnjem slučaju prijeći preko teksta ako ne odgovara prilikama.

International Law Association i Institut za međ.pravo nacrte i prijedloge za daljni razvoj međ.prava (predsjednik je bio Juraj Andrassy prof.pravnog fakulteta).

ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRADNJI MEĐ.PRAVASvojim konstrukcijama služila njegovom izgrađivanju npr.

Patrimonijalna teorija-omogućila da se izgradi pojam kondominija i servituta Škola prirodnog prava dala je teoretsku potporu da se suverenost sapne predožbom o nekom višem pravu

koje je apsolutno obvezuje i najvišu vlast Učenje o temeljnim pravima država

Ima više primjera kako je izgradnji međ prava koristila i neka konstrukcija koja je poslje zabačena: Učenje da običajno pravo ima svoj temelj u prešutnom pristanku država pridonjelo tome da se učvrsti

uvjerenje o obvezatnosti normi običajnog prava Učenje o razlikovanju pravnih i nepravnih sporova poslužilo kada je trebalo pridobiti vlade da međ sporove

podvrgavaju obvezatnoj arbitraži

A-5 SUBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVA-OPĆI PREGLED

Što je subjekt međ prava?Subjekt međunarodnog prava ili međunarodna osoba je svatko tko je po odredbama međ. prava nositelj prava i dužnosti, djeluje izravno po pravilima tog prava i izravno je podvrgnut međunarodnom pravnom poretku.

Elementi?Koji je potreban za svojstvo subjekta? Pravna sposobnost- nositelja prava i dužnosti Djelatna sposobnost-sposobnost subjekta da svojim djelovanjem proizvodi pravne učinke Deliktna sposobnost-sposobnost da povrijedi normu i da za to odgovara

Svojstvo subjekta međ prava stječe se ostvarenjem pravne sposobnosti (postoje subjekti bez djelatne sposobnosti).

Tvrdi se da su samo države aktivni subjekti međ.prava jer stvaraju međ.pravo a svi ostali pasivni, izvedeni, fiktivni. Jordan dugo nije mogao postati članom UN jer se prigovoralo da nema dovoljan stupanj samostalnosti.Indija je iako pod britanskom upravom bila član UN prije stjecanja samostalnosti.Filipini su sudjelovali na konferenciji u San Francisku i postali iskonski član iako je formalna samostalnost proglašena kasnije.

područja pod starateljstvom i nesamoup područja- odnosi ovisnosti ali postoji individualitet u međ životuustanici priznati od zaraćenih strana i oslobodilački pokreti -nisu države a sudjeluje u međ odnosima međ organizacije -imaju određen položaj u međ odnosima pa su podvrgnute pravilima međ prava.pojedinac -danas je općenito usvojeno uvjerenje da je subjekt međ prava.

Po kojim kriterijima djelimo dubjekte međ prava i primjeri?

Djelatna sposobnost puna -države ograničena -međ organizacije,ustanici (ograničeno pravo sklapanja ugovora) bez djelatne sposobnosti -područja pod starateljastvom (za njih djeluju drugi subjekti međ prava)

Trajanje trajni (države, UN) prolazni (ustanici) u prijelaznoj fazi (starateljstvo bila jedna od etapa na putu kolonija i mandata prema nezavisnosti)

8

Pravna sposobnost ograničena-vazalne države,malteški viteški red

A-6 POJEDINAC U MEĐUNARODNOM PRAVUJe li pojedinac podvrgnut međ poretku?Pravila međ.prava izravno se obraćaju pojedincu,daju mu prava ili nameću dužnosti.

kažnjavanje pirata kršenje blokade pravo pojedinca da izađe sa svojim zahtjevima pred ograne međ.pravosuđa

Moguće je i drugačije tumačenje:npr.kod blokade štetna posljedica stiže pojedinca odlukom pljenovnog (domaćeg) suda na temelju unutrašnjeg propisa.

Ipak danas se tendencija razvija u tom pravcuZaštita prava i sloboda:

Opća deklaracija o pravima čovjeka Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima 1966. daje pojedincu pravo da

svoje žalbe izravno podnosi Odboru za prava čovjeka Europska konvencija o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda 1950.-pojedinci imaju pravo izlaziti pred

Europski sud za prava čovjekaPojedinci mogu biti stranke pred Međ sudom za pravo mora -pojedinci mogu obavljati istraživanje i iskorištavanje Zone- posebno Vijeće za sporove o morskom dnu.Međutim kada je u sporu pojedinac o tome se obavještava država čiji je državljanin pa i ona ima pravo sudjelovati u postupku.

A-7 MEĐUNARODNI ORGANIZMI KAO SUBJEKTI MEĐ.PRAVADefinicija međ organizacije po Fritzmauricu?Udruženje država osnovano na temelju međ ugovora koje ima svoj ustav i zajedničke organe, posjeduje osobnost odvojenu od država članica i subjekt je međ prava sa sposobnošću zaključivanja međ ugovora.

Specifičan primjer da se ne mora osnovati ugovorom KESS 1975.osnivački sastanak u Helsinkiju usvojen je Završni helsinški akt koji je sadržavao temeljna načela

suradnje ali nije bio međ ugovor. 1990.osnovani su neki stalni organi 1994. KESSu bez usvajanja ikakvog ustavnog akta dan naziv OSSE.

Međ organizacija ima vlastitu pravnu osobnost,odvojenu od država članica,međutim postavlja se pitanje jesu li i u kojoj mjeri organizacije subjekti međ prava.

Međ organizacije sklapaju ugovore kako s državama tako i s drugim međ organizacijama. UN smatrali potrebnim pristupiti kodifikaciji 1986. Bečka konvencija o pravu međ.ugovora između država i međ.organizacija ili između međ organizacija- svaka međ organizacija ima pravo zaključivanja međ ugovora.To pravo nemaju jedino one organizacije koje tako propisuju u svojim ustavima. Međ organizacije mogu primati i slati međ zastupnike.1975. Bečka konvencija o predstavljanju država u odnosima s univerzalinim međ organizacijama.

Oružane akcije i mirovne misije vodile se prema pravilima ratnog prava.Na sve te odnose izravno se primjenjuju norme međ prava.

U Ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i čelik 1951.izričito se priznaje međ sposobnost zajednice u onoj mjeri u kojoj je potrebna za izvršavanje funkcija.

Europska dunavska komisija (riječna država) i Komisija za tjesnace smatrale su se međ subjektom već stoga što je njihova nadležnost bila teritorijalno određena.

No to se nije moglo primjeniti na organizacije koje nisu vezane na neki prostor.Znanost je u početku takve organizacije (Svjetski poštanski savez) tretirala kao federacije ili konfederacije.

Kada je priznat subjektivitet međ organizaciji?Subjektivni ili objektivni kriterij?

9

Pitanje subjektiviteta UN bilo je raspravljeno pred Međ sudom povodom zahtjeva UN na naknadu štete slučaj Bernadotte.Međ.sud potvrdio je subjektivitet organizacija izrekavši da su UN međunarodna osoba što ne znači da su država ili nadržava, i da imaju ista prava i dužnosti.Nije potrebno da države priznaju svojstvo međ osobe nekoj organizaciji. Međ osoba postoji jednako kao i država pa za nju kao i za državu vrijedi načelo efektivnosti. Međ sud:“UN su subjekt međ.prava također u odnosu prema državama nečlanicama a da nije potrebno nikakvo priznanje s njihove strane“.

A-8 DRŽAVE KAO SUBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVAPostanak države?Država je zajednica koja na određenom području djeluje u obliku najviše organizacije pravnog poretka i pritom nije podložna nijednoj drugoj organizaciji.

određeno područje stanovništvo ogranizacija vlasti neovisna o drugoj državi-načelo efektivnosti

Postanak RH?RH je stekla samostalnost proglašenjem nezavisnosti 1991.kada su ustavni organi uspostavili vlast nad velikim dijelom stanovništva i područja. Želeći pridonjeti uspjehu EZ u sprečavanju razbuktavanja rata RH je pristala na tromjesečni moratorij do 8.10.1991.

Načelo efektivnosti?Što se smatra vladom? Odlučno je da vlast djeluje u zemlji i u međ.odnosima neovisno o bilo kojoj drugoj vlasti.Dovoljno je da vlast vrši neki privremeni organ.

Državna vlast može biti znatno smanjena ili ograničena a da to ne utječe na njezin opstanak: ratom - BIH ovlasti državnih organa može preuzeti UN - Kambođa okupacija-Njemačka i Japan 1945. dobrovoljno na drugu državu prenjeti dio svojih ovlasti-npr.Monaco,San Marino,Liechtenstain prenošenje ovlasti na organe međ.organizacija koje imaju elemente naddržavnosti -npr.EU

Trenutak nastanka?Država je nastala čim se ispune sva tri elementa bez obzira je u skladu s dotada postojećim pravnim poretkom. Tako se npr.može pravilno zaključiti raspad neke države ali ako se ti akti ne provedu stvarno u životu nije nastala nova država. Međ.pravo može to zabraniti-sankcija je nepriznavanje npr. Turska republika Sjeverni CiparZa postanak nove države nije potrebno da joj granice budu potpuno utvrđene.

Razlikuje se originarni i derivatni postanak države:Razlikovanje ima važnost s obzirom na prava i obveze države kojih je područje pripalo novoj državi.

Prestanak države? Po nestanku jednog od elementa.Propast područja ili izginuće stanovništva mogući ali rijetki.Preostaje još da vlast prestane djelovati-osvajanje od strane druge države (debellatio). Izmjena oblika vladanja makar i revolucijom ne dovodi do propasti države.U Sovjetskom Savezu tvrdilo se da je to nova država a ne nastavak carske Rusije i odbijalo se otplatiti državne dugove.

Prestanak SFRJ? BEDINTEROVA KOMISIJAEuropska arbitražna komisija pod presjedanjem Bedintera ustvrdila je 1992. da je postupak raspadanja okončan jer su cjelokupno područje i stanovništvo obuhvćeni novonastalim državama a zajednička federalna tijela više ne postoje.B-10 PRIZNANJE DRŽAVE I PRIZNANJE VLADE

Definicija priznanja države?Priznanje nove države kao slobodan akt kojim jedna ili više država konstantiraju postojanje na jednom određenom području politički organizirane ljudske zajednice,neovisne o bilo kojoj drugoj postojećoj državi a koja je sposobna poštovati pravila međ prava i koja izražava želju da bude prihvaćena kao član međ zajednice.

Tvrdnja da je priznanje slobodan akt konstantira stvarnu praksu jer kada bi postojala obveza priznavanja,sve države koje ne bi dale priznanje počinile bi međ delikt. Svakako pri toj odluci države ne mogu dugo ignorirati stvarnost.

10

Vrste priznanja? Priznanje de jure-stalno i potpuno;neopozivo; retroaktivno Priznanje de facto-priveremeno ili ograničeno na neke odnose

Individualno priznanje-priznanje od strane jedne države Kolektivno priznanje-na međunarodnoj konferenciji

Priznanje izrijekom - ugovorom Priznanje šutke-konkludentnim činom iz kojeg se vidi namjera priznanja

Što se smatra priznanjem?Prešutno priznanje:uspostava dipl odnosa + davanje egzekvature + sklapanje formalnog ugovora Ne:imenovanje kozula (ako šalje nije ako prima je)+sudjelovanje na konferencijama i potpisivanje mnogostranog ugovora + ako se glavni tajnik UNa obrati novoj vladi +ulazak u međ organizaciju (ali se smatra da je davanje glasa u prilog primanja ujedno priznanje)

Kako vremenski djeluje priznanje države?Priznanje ima deklarativni učinak nova država postoji bez obzira na priznanje, u skladu s načelom efektivnosti.Na nju se odmah primjenjuju pravila međ.prava i ona je dužna držati se tih pravila.

Međutim pojedine države ili međ.organizacije mogu utvrditi vlastite kriterije za priznanje pojedine države Europske zajednice „Smjernice za priznanje novih država u Istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu“:

da poštuje Povelju i Završni akt iz Helsinkija da jamči prava manjina da poštuje nepovredivost granica koje se mogu mjenjati samo sporazumno da prihvaća obveze o razoružanju i neširenju nuklearnog oružja da pristaje na sporazumno rješavanje regionalnih sporova arbitražom

Kako djeluje priznanje vlade?Ako se promjena vlade dogodi ustavnim putem,nova vlada je nesumnjivo legitimna ali kad dođe do prekida ustavnog kontinuiteta javlja se neizvjesnost je li nova vlada ovlaštena da predstavlja svoju državu i hoće li se održati.Zato je stari običaj da druge države posebnim aktom priznaju novu vladu.Priznanje znači da se nadovezuju diplomatski odnosi i pripravnost da se međ skti te vlade smatraju pravno relevantni.

Priznanje nove vlade je slobodan akt i nema obveze na priznanje.Redovito se daje priznanje novoj vladi ako se dovoljno ustalila i voljna je ispunjavati svoje dužnosti po pravilima međ prava.

Priznanje se može učiniti formalno ili konkludentnim činom;pojedinačno ili kolektivno.Priznanje je retroaktivno-prizanju se akti od kad je preuzela vlast.Deklarativno je.

Koje vlade međ pravo ne priznaje , koje načelo?Koja je doktrina suprotna Wilsonovoj?Sa stajališta međ prava nije važno je li vlada došla na vlast propisanim ustavnim putem.Ali povijest poznaje dva primjera za postavljanje načela po kome se nisu priznavale nasilne promjene vlada:

Sveta alijansa intervencijom suzbila pokušaje revolucije u Napulju i Španjolskoj

Ministar Ekvadora Tobar i predsjednik SAD Wilson proglasili načelo da se ne priznaju vlade koje su proizašle iz državnog udara (tome nasuprot meksički ministar vanjskih poslova Estrada postavio je načelo da priznanje vlade znači uvredljivo miješanje stranih država u unutrašnje prilike).

Kad je u Argentini predsjednik Illia zbačen vojnim udarom vlada Venecuele prekinula je diplomatske odnose pozivajući se na načelo BETANCOURT da se ne prizanju vlade koje su udarom došle na vlast.

B-11 USTANCI I OSLOBODILAČKI POKRETI KAO SUBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVAŠto je građanski rat?Razlika građ rat x oslobodilačna borba?građanski rat- borba između dviju stranaka od kojih jedna želi steći a druga održati vlast u cijeloj ili dijelu zemlje (unutar granica države -ustanici ) državni udar-nagli čin preuzimanja vlasti

11

oslobodilačka borba-kolonije,oslobodilački pokreti

Koji su učinci priznanja ustanika?Zašto su ustanici privremeni subjekt?Kada ojačaju može doći do toga da ih prizna vlada protiv koje se bore a i pojedine države što daje ustanicima ograničeni međ pravni subjektivitet:

pravila međ.prava vrijede x ustanika i države koja je dala priznanje odgovorni za djela koja se zbivaju na području što se nalazi u njihovoj vlasti obveza da poštuju pravila međ ratnog prava imaju se prema trećim državama koje su ih priznale držati propisa neutralnosti

Priznanje ustanika ima konstitutivan i relativan učinak -ustanici i oslobodilački pokreti priznanjem stječu međ sposobnost u odnosu na onoga tko ih je priznao.

Koja dva instituta povlače ustanici priznati kao zaraćene stranke?Kad ustanici potpuno istisnu prijašnju vladu postavlja se pitanje o priznaju vlade,a ako su izvojevali samostalnost jednog dijela područja nastala je nova država i postavlja se pitanje priznanja države.

Martensova klauzula u uvodu u Hašku konvenciju o zakonima i običajima rata na kopnu 1907. kaže da u slučajevima koji nisu uređeni ugovornim pravom stanovništvo i ratnici ostaju pod zaštitom načela međ.prava.

Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata 1949. određuju da se u oružanom sukobu koji nema značenje međ sukoba svaka strana treba držati temeljnih pravila tih konvencija.Primjena tih pravila ne ovisi o priznanju.Izričito se od primjene odredaba Protokola izuzimaju situacije unutrašnjih nemira i napetosti npr.pobune,izolirani i sporadični čini nasilja-ne smatraju se oružanim sukobom.

HRVATSKARepublika srpska Krajina-nad većinom tog područja srpski ustanici imali su kontrolu. Želeći dovršiti sukobe mirnim putem i uspostaviti vlast hrvatski su organi s ustanicima potpisali Sporazum o mirnoj reintegraciji Istočne Slavonije,Baranje i Zapadnog Srijema uz jamstvo predstavnika UNa.Time su nestali ustanici u RH.

OSLOBODILAČKI POKRETIUN su priznali legitimnost takvih pokreta kao krajnje sredstvo za osamostaljenje od kolonijalne uprave,strane okupacije i rasisitičkih režima.Oslobodilački pokreti mogu zaključivati i neke međ ugovore u svrhu stjecanja državnosti,biti član međ organizacija....A-9 TEMELJNA PRAVA DRŽAVA

Koja prava pripadaju državi činjenicom njezina postojanja?Temeljna ili apsolutna prava su ona koja pripadaju državi samom činjenicom njezina postojanja bez posebnog ugovora ili drugog izvora nastanka (stečena ili izvedena).

Teoriju o temeljnim pravima postavila je škola prirodnog prava.Znamenita je Alvarezova deklaracija:1. poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti2. nenapadanje3. nemiješanje u unutarnje poslove4. ravnopravnost5. miroljubiva koegzistencija

PRAVA I DUŽNOSTI:UN 1970. Deklaracija o načelima međ.prava o prijateljskim odnosima i suradnji Deklaracija sedam načela pretočena u Povelju o ekonomskim pravima i dužnostima država:

1. suzdržavanje od sile 2. rješavanje međ sporova mirnim sredstvima3. nemješanje u unutarnje poslove4. surađivanje 5. ravnopravnost 6. suverenost nad prirodnim bogatstvima7. pravo na uključivanje u međ.trgovinu

12

Značajke temeljnih prava: nema stupnjevanja (ne postoje polusuverene države kako naučavaju sovjeti) u sumnji predmnjeva u prilog tumačenja koje se slaže s načelima ne mogu se neopozivo i konačno otuđiti

Pet temeljnih prava?I.Pravo na opstanak Svaka država ima pravo postojanja te braniti opstanak i teritorijalnu cjelovitost (čini koji su inače zabranjeni -obrambeni rat,represalije).Pravo samoobrane ograničeno je do časa kad obranu mira i sigurnosti preuzme UN.O uporabi samoobrane treba odmah obavijestiti Vijeće sigurnosti..

II.Pravo na nezavisnost (suverenost)Obuhvaća pravo da određuje i mijenja svoje ustavno uređenje,da sklapa ugovore s drugim državama,da na svome području vrši isključivu vlast i sudbenost nad osobama i stvarima (izuzetak eksteritorijalnosti i služnosti).

Iz načela suverenosti i prava na samoodređenje izvodi se i: pravo svake države da raspolaže svojim prirodnim bogatstvima domaine reserve-isključiva unutrašnja nadležnost i nitko se ne smije miješati država ne može bitit podvrgnuta stranim sudovima bez pristanka načelo neintervencije (nemiješanja)

kao odgovor na politiku Svete Alijanse (silovito i samovoljno uplitanje u tuđe prilike) Opća skupština Deklaracija o nedopustivosti miješanja u unutarnje poslove država i zaštita njihove

nezavisnosti i suverenosti ali dopušta intervenciju UN radi osiguranja mira MONROEVA DOKTIRNA-predsjednik Monroe u poslanici Kongresu zabrana intervencije europskih

država u borbi južnoameričkih država za svoje oslobođenje.

III.Pravo na jednakost.Države imaju jednaka prava i dužnosti i ravnopravni su članovi međ.zajednice bez obzira na ekonomske,socijalne,političke i druge prilike-Deklaracija sedam načela.

Pri potpisivanju dvostranih ugovora ona se ogleda u jednakosti jezika i u altrniranju (svaka se država spominje u svom primjerku na prvom mjestu i potpisuje ga na prvom mjestu).U višestranim ugovorima navode se abecednim redom.U Općoj skupštini vuče se kocka koja će država prva glasovati a zatim se nastavlja abecedom.Ima i primjera gdje se neke države stavljaju ispred drugih:Povelju prvo potpisale velesile, Bugarska akte Haške konvencije potpisala posljednja jer nije bila suverena.Načelo jednakosti očituje se u jednakoj vrijednosti svakog glasa.Diferencijacija je dopuštena ako se temelji na ugovornoj privoli svih država.

IV.Pravo na međ.saobraćaj.Sloboda prometa i tranzita na kopnu,rijekama i u zraku.Države i bez morske obale imaju pravo da se služe morem.Tjesnaci koji spajaju otvorena mora ne mogu biti zatvoreni prometu makr pripadali teritorijalnom moru.

V.Pravo na štovanje.Međ.pravo štiti omalovažavanje države,njenih organa i znakova. Kazneni zakon RH štiti ugled stranih država i međ organizacija, državnih glavara i diplomatskih predstavnika.

B-12 SLOŽENE DRŽAVE

Tko je subjekt međunarodnog prava?PERSONALNA UNIJA-zajednica vladara dviju država do koje dolazi kad se poklapaju nasljedni redovi ili kad se vladar neke države izabere za vladara druge.Svaka država zadržava samostalnost u unutrašnjim poslovima i međ.subjektivitet.Ne mijenja se ni unutrašnje ustavno uređenje država (zato i postoje npr.apsolutna i parlamentarna monarhija).

Danas oblikom personalne unije neki smatraju Commonwealth (britanska kraljica poglavar Kanade i Australije).

13

REALNA UNIJA-veza više država koje imaju zajedničkog vladara.Može nastati međ.ugovorom ili ustavnom transformacijom. Redovito nastupaju prema van kao jedan pravni subjekt.Razlika je prema personalnoj uniji u stalnosti veze po osobi vladara.

Austo-Ugarska;Hrvatsko-Ugarska unija.

KONFEDERACIJA Na međ.ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi. Državni savez nije jedna država-ne postoji jedno državno područje ni državljani -postoje zajednički organi ali nemaju neposredne vlasti u pojedinim državama-pojedina država zadržava suverenost pa je i dalje subjekt međ.prava.

Sjedinjene države 1770.I kolektivne organizacije kao Liga naroda i UN neka su vrsta drž.saveza ali + nema neposredne primjenjivosti obvezatnih odluka organa prema državama članicama (osim supranacionalnih).

FEDERACIJA-na državnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica koje se nazivaju državama, republikama, pokrajinama. Savezna država je subjekt međ.prava i nastupa prema van za sve jedinice premda postoje i primjeri da pojedine jedinice nastupaju same-to ovisi o ustavnom uređenju svake pojedine savezne države te prihvaćaju li druge države da s tim jedinicama stupe u međ.odnose.Uglavnom ne priznaju a ako i da onda s ograničenom djelatnom sposobnošću (Švicarska) i pod jakom ustavom kontrolom njenih organa (Njemačka).

Za većinu saveznih država vrijedi pravilo da je „savezna država samo jedan subjekt međ prava“.

Teškoće ako jedinice neće provesti ono na što se savezna država obvezala a savezna država je odgovorna.Zato se često unose federalne klauzule.

Sjedinjene Države,Jugoslavija,Čehoslovačka,NjemačkaA-10 ODNOSI OVISNOSTI-OPĆI PREGLED

Razlozi ovisnosti mogu biti : ekonomski + vojno obrambeni + politički

Najslabiji odnos ovisnosti: ovisnost se izražava u ekonomskim i političkim ugovorima.

Jači odnos ovisnosti:ugovori o savezu ili zaštiti-jača država pruža slabijoj zaštitu a ne dira u njeno pravo da održava diplomatske i ugovorne odnose.

Najjači odnos ovisnosti: ako slabija država prepusti jačoj diplomatsko zastupanje i sklapanje međ.ugovora.No i uz to ona ostaje poseban subjekt međ prava.

Koja su 4 tipa ovisnosti?

B-13 VAZALITET I PROTEKTORATRazlika vazalitet x protektorat?Države osvajaju nova područja i pripajaju ih matičnom području -vazalitet Jača država ostavi slabiju da i dalje postoji ali ih veže vezama podređenosti- protektorat

Što su kolonije?Osvajanje može dovesti do potpune podređenosti neke zemlje a da ona ipak ne postane sastavni dio osvajačeve zemelje nego je u njegovoj vlasti kao odjeljeno područje.Nad tom zemljom vlada strana vlast u kojoj domaće pučanstvo nema nikakva udjela.

Zajednička crta protektorata i vazaliteta?Odnos ovisnosti koji nastaje najčešće ugovorom.Jača država pruža drugoj zaštitu i pomoć prema trećim državama a zato ima pravo utjecati na vođenje vanjskih poslova zavisne države.Zavisna i dalje ostaje poseban međ.pravni subjekt ali je umanjena ili pak sasvim isključena njena djelatna sposobnost.

VAZALITET

14

Ustanova srednjovjekovnog prava (x vazala i sizirena) - privremeni odnos ovisnosti ,vazal postupno stjecao samostalnost.Taj se naziv upotrebljavao i u 19.st za prijelazni oblik odnosa balkanskih država na putu prema samostalnosti (Bugarska).Te su zemlje bile ograničeno pravno i djelatno sposobne-nisu mogle slati ni primati poslanike a ako su sudjelovale na nekoj konferenciji dolazile su na posljednje mjesto. Označavale se kao polusuverene.PROTEKTORAT- 20.st postoji i danasOdnos dviju država u kojemu jedna ima utjecaj na vanjsku politiku druge,katkad i na njene unutrašnje poslove a preuzima zaštitu te države prema drugima.

Kako nastaje protektorat?Osniva se ugovorom ali može nastati i putem činjenica-Egipat x VB

Kakav može biti utjecaj na vanjske poslove? izravan -zaštitnica sama vodi vanjske poslove štićene države neizravan –štićenici djelomično vodi vanjske poslove a zaštitnica vrši nadzor ili daje odobrenje za pojedine

akte

Da li je subjekt međ prava?Ugovori?Ratna stranka?Protektorat i treće države?Štićenica ostaje subjektom međ.prava -može stupiti u ugovorni odnos s drugim državama (izravno ili posredovanjem zaštitnice).

Ugovor o protektoratu ne dira u ranije ugovore štićenice a ako bi oni bili protivni stvorenom odnosu protektorata valja nastojati da se izmjene ili ukinu putem sporazuma s drugim ugovornim stranama.

Ne prestaje ni sposobnost zaštićene države da bude ratnom strankom (jedino odluka o stupanju u rat može pripadati zaštitinici).

Za treće države ugovor o osnivanju protektorata je res inter alios acta.Zato se one obaviješćuju o novostvorenom odnosu pa to novo stanje djeluje prema njima pošto su primile to priopćenje ili priznale to stanje ili mu po priopćenju nisu prigovorile.

Primjeri? Kvaziprotektorat?

VB x Egipat Maroko x Francuska ugovor o carinskoj uniji pa većina pisaca u tom odnosu nije vidjela protektorat koji je stvarno postojao.Kuba zbog financijskih teškoća dospjela u ovisnost SADa.Odnosi koji se i danas uspostavljaju (Pacifički otoci) sadržavaju komponente protektorata.Protektorat je moguć između UNa i područja kojima ne može upravljati isključivo domaće stanovništvo STT.

B-14 MANDATI I STARATELJSTVOMANDATI- 1.svjetski rat Liga naroda

Pobjednice u Prvom svjetskom ratu nisu se usudile podjeliti posjede pobijeđenih država na dotadašnji način nego su preuzele mandate.Država koja je preuzela mandat slala je izvješća Ligi naroda koje je ispitivao Odbor za mandate a vrhovni nadzor vršilo je samo Vijeće.

Koja su područja nakon 1.svj rata ušla u sustav mandata?

Zemlje Otomanskog carstva i njem kolonije.Prema stupnju razvoja podjeljene su na 3 kategorije: A-najrazvijenije; primaju savjete postavljenog im mandatara;kad dosegnu stupanj razvoja da mogu same

sobom upravljati mandat prestaje. B-zemlje koje nemaju domaće nezavisne organe;mandatar upravlja ali uz ograničenja C- najviše zaostajale;mandatar upravlja po svojim zakonima kao sastavnim djelom svog područja

Dužnosti mandateljice,što je morala a što nije smjela?

15

Glede područja B i C istaknute su sljedeće obveze: suzbijanje trgovine robljem, oružjem i alkoholom osiguranje slobode vjeroispovjesti zabrana podizanja vojnih baza poštovanje načela otvorenih vrata za trgovinu

Kako su prestali mandati? Nakon 2.svj rata na temelju Povelje A-samostalnost B i C-starateljstvo

STARATELJSTVO- 2.svjetski rat Ujedinjeni narodi

Deklaracija o nesamoupravnim područjima?Koje su zemlje mogle ući u sustav starateljstva?

Deklaracija o nesamoupravnim područjima (Povelja) „kojih pučanstvo još nije postiglo punu mjeru samouprave i obuhvaća odnose gdje područje stoji pod utjecajem neke države,nije ravnopravno uklopljeno u matično područje i nema punu mjeru samouprave“. Uvodi se sustav upravljanja i nadzora za :

područja koja su do tada bila pod mandatom područja koja bi se nakon drugog svjetskog rata oduzela pobijeđenim državama druga područja dobrovoljnom odlukom država koje njima upravljaju (nije se nitko poslužio)

Odredba Povelje o pretvaranju mandatnih područja u starateljska provedena je za sva područja B i C osim Jugozapadne Afrike.Dotadašnje mandatske upraviteljice postale su upravnim vlastima.

Ukupno je 11 područja stavljeno pod starateljstvo: Togo,Ruanda,Somalija,Pacifički otoci....Stavljanje nekog područja pod starateljstvo određuje se ugovorom između države koja će vršiti upravu i organa UNa koji je nadležen za brigu i nadzor nad starateljstvom.

Starateljsko vijeće?Strategijske zone?Za poslove starateljstva predviđen je poseban organ -Starateljsko vijeće radi pod vodstvom Opće skupštine osim strategijskih zona -Vijeće sigurnosti (jedino strategijsko područje proglašeni Pacifički otoci i stavljeni pod starateljstvo SADa).Starateljsko vijeće prima peticije,nadzire upravu putem upitnika,godišnjih izvještaja,nadzornih posjeta.

Temeljni zadaci sustava starateljstva?

jačanje mira i sigurnosti poštivanje prava čovjeka i temeljnih sloboda načelo otvorenih vrata konačni cilj: razvoj prema samoupravi ili neovisnosti

Da li su subjekt međ prava?Tko je imao bolji položaj nesamoupravna područja ili starateljska?

Da ali bez djelatne sposobnosti-u ime njih djeluje država kojoj je neko područje povjereno.Starateljska područja u boljem su položaju od ostalih nesamoupravni područja zbog jakog nadzora UNa i obveza upraviteljica kao i zbog konačnog cilja (samouprava).

Da li danas ima starateljskih područja?Nema no i dalje postoji Starateljsko vijeće iako bi stvaranje novih starateljskih područja bilo protivno međ pravu.

Položaj Jugozapadne Afrike?Jedino područje koje nije došlo pod starateljstvo je područje njemačke kolonije Jugozap Afrike- Namibija.To područje je bilo pod mandatnom upravom Južne Afrike koja je nastojala prisvojiti to područje.UN zaključili da se uprava oduzme Južnoj Africi.Imenovan je povjerenik UNa koji je imao preuzeti upravu.

A-11 NESAMOUPRAVNA PODRUČJAU početku se nastojalo primjenom kriterija same Povelje odrediti koja se područja smatraju nesamoupravnima.No kada se za pojedina područja pojavilo pitanje je su li ona obuhvaćena odredbama Povelje pristupilo se načelnom

16

određivanju što se ima smatrati nesamoupravnim područjem: država je dužna izvještavati o području koje je geografski odjeljeno i razlikuje se od upraviteljice etnički,kulturno gospodarski, politički....

Stvoren je posebni pomoćni organ Odbor za ispitivanje izvještaja o nesamoupravnim područjima (takav organ nije predviđen u samoj Povelji kao što je Starateljsko vijeće). U početku su izvještaji trebali sadržavati informacije tehničke prirode no Opća skupština traži i podatke o političkom razvoju te se otvoreno zahtjevalo postizanje pune samostalnosti.

Kad prestaje dužnost izvještavanja?

Države upraviteljice su nastojale izbjeći nadzor UNa tumačeći odredbe Povelje u smislu da ta područja nisu nesamoupravna odnosno da su prestala biti.Utvrđeno je da dužnost izvještavanja prestaje ako neko područje postigne punu mjeru samouprave.

Na koji način može prestati status starateljskog/nesamoupravnog područja? nastankom nezavisne države slobodnim pridruživanjem nekoj nezavisnoj državi integracijom u neku nezavisnu državu

za 2. i 3. Odluku skupština dala smjernice: pučanstvo dovoljno upućeno slobodnim izborom poštivanje kulturne osobine zadržavanje prava da izmjeni položaj ponovnom slobodnom odlukom pravo da odredi unutarnje ustorjstvo

1960. Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima traži da se odmah poduzmu mjere da se vlast prenese na pučanstvo nedostatak preduvjeta na pol,kult i gospodarskom polju ne smije biti izgovor za odugovlačenje

Odbor dvadesetčetvorice?Koja su mu ovlaštenja?Opća skupština stvara tijelo koje će ispitivati kako se deklaracija provodi-Odbor za dekolonizaciju (odbor dvadesetčetvorice-nije predviđen Poveljom)- prima peticije,saslušava podnositelje,šalje misije.Ako misija ne dobije dopuštenje da uđe u to područje obavlja rad u susjednoj zemlji.

Da li su nesamoupravna područja subjekt međ prava?Ona nisu imala vlastitu središnju vladu i prema van nisu uopće dolazila do izražaja.Tu je važna odredba Povelje da su interesi stanovnika tih područja pod zaštitom međ prava.Prema tome i najzaostalija zemlja bila je subjekt međ prava.

Dali danas postoje nesamoupravna područja?

Formalnim stjecanjem samostalnosti proces dekolonizacije nije potpuno završen.Nove države imaju teškoće kao posljedica kidanja veza sa bivšom vlasti-bilo da su veze potpuno prekinute bilo da su nastavljene pod plaštom formalno ravnopravnih odnosa.

Opća skupština usvojila je Rezoluciju kojom se desetljeće 1990.-2000. proglašava međ desetljećem za ukidanjem kolonijalizma-države upraviteljice ne žele glasovati za tu rezoluciju i smatraju da za preostala područja samostalnost nije najbolje rješenje.Ostalo još 16 nesamoupravnih područja.

Novom Rezolucijom desetljeće do 2010. proglašeno Drugim međ desetljećem za ukidanje kolonijalizma.

B-15 TRAJNA NEUTRALNOSTŠto je trajna neutralnost?Trajna neutralnost je položaj države koja je obvezana da u svakom ratu ostane neutralna a druge države su se prema njoj obvezale poštivati tu neutralnost.

Koji temelj?

17

Nije dovoljna jednostrana izjava status trajne neutralnosti stječe se ( iznimka je Švicarska): sporazum (Lateranski ugovor) izjava neutralne države koju su druge države prihvatile (Austrija)

Obveza neutralnosti postoji samo za obvezane države.Izuzetak je neutralnost Švicarske - putem običaja vrijedi za sve.Za ostale može se ustvrditi da su zajamčeni već time što je rat zabranjen.

Trajna neutralnost ugovara se u interesu same države ali obično zbog šireg interesa-služe kao tampon zona između jakih država na tom području.

Danas su trajno neutralne?

Švicarska-od 16.st.vodila politiku nemješanjaAustrija-Moskovskim memorandumom 1955. se obvezala da će dati deklaraciju o trajnoj neutralnosti- provedeno usvajanjem Ustavnog zakona.Austrija je sadržaj tog zakona priopćila drugim državama a one su uzvratile priznanjem neutralnosti.Vatikan- Lateranskim ugovorom Malta –razmjena nota s Italijom 1980.Turkmenistan-1995.Opća skupština prihvatila je inicijativu Turkmenistana

Dužnosti trajno neutralne države?

ne upuštati se ni u kakav rat ali joj je dopušteno braniti se od agresije čak joj je to obveza ne smije sklapati navalne saveze ili saveze prema kojima bi ona drugome uskočila u pomoć ne smije preuzimati jamstva za neutralnost neke druge države dužna braniti svoju neutralnost pa stoga smije držati vojsku,graditi utvrde...

Dužnosti trajno neutralne države odgovara obveza drugih stranaka sporazuma o neutralnosti da poštuju tu neutralnost i da se suzdržavaju od napada na nju.Prava i dužnosti ravnaju se u prvom redu prema sporazumu.

Smije li trajno neutralna država biti članom organizacije kao UN u kojoj postoji obveza sudjelovanja u kolektivnoj akciji?

Švicarska je pristupila Ligi naroda ali je izuzeta od dužnosti sudjelovanja u vojnim akcijama uključivši i prolazak vojnih snaga preko njena područja.

Austrija postala član UNa-presedan onda sve ostale...... Vatikan ostaje izvan članstva

Može li trajno neutralna država biti član regionalne organizacije?

Švicarska je u početku zauzimala negativno stajalište pa je odbila ući u Vijeće Europe a poslije promjenila gledište.Također Austrija ulazi u Vijeće Europe i u OSSE a kasnije i u EU.

B-16 PODRUČJA S POSEBNIM POLOŽAJEM I SVETA STOLICAKRAKOV -osnovan Bečkim kongresom 1815.Protektorat -prestao postojati kad ga je Austrija anektirala

SLOBODNI GRAD GDANJSK- Mirovni ugovor u Versaillesu 1919. Poljska x NjemačkaProtektorat stavljen pod zaštitu Lige naroda Poljskoj osigurana upotreba Gdanjska kao pomorske luke.Poljska je vodila vanjske poslove grada ali se morala sporazumjeti s predstavnicima grada prije nego sklopi kakav ugovor u njegovo ime.Ligu je u Gdnjasku zastupao visoki komesar.On je rješavao sporove između grada i Poljske a nezadovoljna stranka mogla se pozivati na Vijeće Lige.Za luku je postojalo zajedničko vijeće sastavljeno od jedankog broja predstavnika Poljske i grada.Prestao postojati izbijanjem Drugog svjetskog rata.

SAARSKO PODRUČJE-Mirovni ugovor u Versaillesu Francuska x Njemačka

18

Trebalo je trajati 15 dana a nakon toga pučanstvo je trebalo odrediti želi li pripasti Njemačkoj ili Francuskoj ili ostati u položaju što ga je stvorio mirovni ugovor.Rudnike ugljene iskorištavala je Francuska,vrhovnu vlast imala je Liga naroda.Saarsko područje nije bilo država već zato što je njegov opstanak bio privremen-zbog privremenosti nije bio subjekt međ.prava.1935.Saarsko je područje vraćeno Njemačkoj jer se 90% stanovništva tako izjasnilo.

Nakon Drugog svj.rata ponovno se stvara Saarsko područje po odluci saveznika.Područje je potpuno odjeljeno od Njemačke i bilo je gospodarski,carinski i novčano povezano s Francuskom.Primljeno je u Vijeće Europe 1950. kao izvanredni član.Ugovorom između Franc. i Njem. odlučeno je da se to područje pripoji Njemačkoj.Od 1946.-1956. Saarsko je područje bilo subjekt međ.prava s ograničenom djelatnom sposobnošću.

SLOBODNI TERITORIJ TRSTA Mirovni ugovor s Italijom 1947.

Odjeljen je od obe države s posebnim režimom pod nadzorom UNa.Režim nije proveden u potpunosti.

Organi: guverner + organi vlasti koje bi izabralo pučanstvo.

Vanjski odnosi- Stalni statut ograničavao je SSTu slobodu sklapanja ugovora i učlanjivanja u međ.organizacije (može samo one koji se tiču kulture,zdravstvenih pitanja i sl.).STT nije mogao postati članom UNa ili regionalnih sporazuma u smislu gl.VIII Povelje.S obzirom na trajnu neutralnost i demilitarizaciju zabranjeno je sklapanje vojnih ugovora.

Međunarodni položaj-posebna politička jedinica pa je mogao biti nositelj međ.prava i obveza -zato je subjekt međ.prava.STT je protektorat ali različit po tomu što zaštitu vrše UN a ne druga država.

Stvarni položaj STTa- temeljna komponenta trebao je biti guverner kojeg bi imenovalo Vijeće sigurnosti uz prethodno savjetovanja s vladom jug. i italije.No za ni jednog kandidata nisu vlade nisu dale privolu pa se primjenjivao privremeni režim pod upravom savezničkih snaga (pod britansko-američkom upravom zona A-grad Trst a pod jugoslavenskom zona B-današnja područja RH) STT je bio međ.subjekt-ugovore su zaključivale vojne vlasti svaka za svoju zonu. 6.Prestanak postojanja STTa- sporazum u Londonu x It,Jug,VB i SD-zona B i mali dio zone A pripao Jug a ostala zona A Italiji. Ugovorom u Osimu 1975. određena i morska granica u Tršćanskom zaljevu.

SVETA STOLICA I VATIKAN

1871. Italija zauzela Rim i uredila njegov položaj Garancijskim zakonom papa više nije bio teritorijalno suveren pitanja katoličke crkve i dalje su se uređivala konkordatima-međ.ugovori papina je osoba sveta i nepovrediva pa se napad na nju kažnjava kao i na tal.kralja ostaje u uživanju palača Vatikan i Lateran kod pape akreditirani diplomatski zastupnici uživaju u Italiji sve imunitete

Zakon nije papi priznao posebno drž.područje-to je učinjeno Lateranskim ugovorom 1929. papi je ustupljeno vrlo malo područje-država Vatikanskog Grada neutralizirano

Prije 1870.papinska država je prava država i subjekt međ.prava a nakon 1929. fiktivna,počasna suverenost suverenost sui generis

Danas Sveta Stolica održava redovite dipl.odnose sa državama,član je OSSE i promatrač je u UNu. Zbog svojih malih dimenzija ona dobrovoljno ne sudjeluje u mnogim međ.organizacijama i kolektivnim ugovorima.

MALTEŠKI RED

19

Malteški viteški red je s mnogim državama pa i s RH uspostavio diplomatske odnose a ima i svoje delegacije u nekim međ organizacijama.Malteški vitezovi su u 11.st. preuzimali brigu o bolesnicima i putnicima osnivanjem prihvatilišta.Sjedište je u Rimu.Simbol je bijeli osmokraki križ.Papa im nadređen.Riječ je o specifičnoj zajednici koja nipošto nije država ali koja na temelju stoljetnog kontinuiteta i djelovanja ima posebno mjesto u međ zajednici s međ subjektivitetom koji je znatno ograničen pravnom i djelatnom sposobnosti.A-12 DRŽAVNO PODRUČJE (TERITORIJ) - isključiva nadležnost

Ne potpadaju ni pod čiju vlast: otvoreno more terra nullis zračni prostor nad njima svemir podmorje izvan granica državne nadležnosti Antartik (države postavile zahtjeve ali zaustavljeno)

Prostor isključive državne nadležnosti: prostor unutar granica uključujući unutrašnje vode

o morski prostor pod suverenošću obalne države teritorijalno moreo zračni prostor nad njima arhipelaške vode

Morski i zračni prostor su pripadnosti područja jer ne mogu biti poseban predmet cesije nego dijele sudbinu kopnenog područja.

Na vlastitom području ima država svu vlast nad ljudima i stvarima koje se na njemu nalaze (teritorijalno vrhovništvo). Vrhovništvo države proteže se i na podzemlje ispod države.Prema moru država može protegnuti vlast nad podzemljem dokle god ga stvarno okupira-kopanjem tunela,rudokopa. Vrhovništvo se proteže i u zrak.Svaki je zahvat organa druge države zabranjen. Raspolaže svojim prirodnim bogatstvima.Da li države mogu činiti sve na svom području? Ne mogu.Kanada je osuđena na naknadu štete nanesene sumpornim plinovima SADu- međ pravo susjedstva.Deklaracija o čovjekovu okolišu: Države su dužne osigurati da djelatnosti na području pod njihovom jurisdikcijom ili nadzorom ne uzrokuju štetu okolišu izvan njihove jurisdikcije.Važnost ove materije dovela je do osnivanja nove grane međ prava-prava zaštite okoliša.

Što je enklava?Neprava enklava?Državno područje ne treba biti jedinstveno-isključak (eksklava) odnosno s gledišta druge države enklava (Aljaska-SADxKanada).Tzv.neprava enklava-s gl. dijelom područja veza moguća samo preko mora

Nesamoupravna područja da li pripadaju državnom području?Poveljom su te zemlje jasno odvojene od države upraviteljice. Međ politika služila se pojmom interesnih sfera (područje gdje je neka država željela imati politički ili gospodarski utjecaj,osigurati iskorištavanje prirodnih bogatstava). Interesna sfera nije pripadala državnom području.

Kondominij?Područje pod zajedničkom vlašću dvije ili više država-kondominij ili kako neki misle kiomperij.A-13 GRANICE Kako definiramo granicu?Granicu definiramo kao crtu domašaja državne nadležnosti.

Na moru -vanjska granica teritorijalnog mora 12 miljaEpikontinentalni pojas obuhvaća morsko dno i podzemlje ali ne i stup vode-ovo ni nije granica između države i međ.prostora jer u ovom području država nema punu suverenost kao u unutrašnjim morskim vodama nego samo veća prava od drugih.

Ima i primjera da x dvije države postoji područje čija pripadnost nije određena pa je podvrgnut posebnom režimu

Vrste granica? prirodne - prirodne okolnosti- gorski lanci,jezera,vodeni tokovi ali i željez.pruga

20

ugovorne (konvencionalne)-teče pravcima od točke do točkeo posebna vrsta ugovornih granica -granična crta slijedi meridijan ili paralelu (Kanada x SAD,Afrika)

Bez obzira jesu li prirodne ili ugovorne, granice su uvjek one crte koje su određene ugovorom ili su prihvaćene običajnim putem.Granica može postojati od starine a da nije određena ugovorom pa da i ne sljedi prirodni oblik tla npr.Mokrice-međe feudalnih posjeda.

Kada granica prolazi gorom ?Kao granična crta uzima se lanac najviših vrhova ili vodomeđa (područje slivova dviju rijeka da bi cijeli bio u jednoj državi) zato u ugovorima treba naglasiti koji od ta dva pravila.

Određivanje granica vodenim tokovima ? crta geometrijske sredine-crta jednako udaljena od jedne i od druge obale crta sredine matice-thalweg-sredina plovne matice rijeke

Često se primjenjuju uporedo-kod plovnih rijeka se uzima thalweg a kod ostalih geometrijska sredina.Uvijek je potrebno naglasiti u ugovoru koje pravilo će se primjenjivati (ne postoji pravilo običajnog prava).

Mijenja li se granica ako rijeka promjeni tok odronjavanjem i naplavljivanjem ili odjednom rijeka napusti korito i teče novim ili se glavni tok premjesti u sporedni?

Prema običajnom pravu državna granica slijedi izmjenu toka rijeke ako se ona zbiva postepeno djelovanjem prirodnih sila.No kako su moguće znatne promjene korisno je da ugovori to preciziraju.Kod nagle promjene granice ostaju u dotadašnjem koritu ako ugovorom nije drukčije određeno.

Ako se između više država nalazi jezero a u ugovorima nije ništa određeno?Neki smatraju da postoji koimperij a drugi da pojas uz obalu pripada svakoj državi napose a ostatak je slobodan.Najtočnije je treće mišljenje koje predlaže podjelu cijele površine jezera (Ohridsko,Skadarsko).Može doći i do posebnih odnosa (Rusija ugovorom stekla isključivu vlast nad Kaspijskim morem).

Uti possidetis?Gdje je poslje primjenjeno?Na temelju odluke kojeg tijela?U Latinskoj Americi i Africi–kao granica se uzima upravna granica bivših španjolskih i portugalskih upravnih jedinica u času kad je prestao kolonijalni odnos-upravne ili administrativne granice.

Granice RH na temelju pravila međ.prava o sukcesiji država jesu granice koje je SFRJ prije raspada imala sa Mađarskom i Italijom te granice koje je Hrvatska imala sa bivšim republikama na temelju načela uti possidetis-Bedinterova komisija.

Što ako nema ugovora o granici?Većina granica danas je određena ugovorom.Ako nema ugovora ili nedovoljno određuje granice smatra se kao granica ona crta koja stvarno postoji bez prigovora.Ako je stvarno utanačenje nejasno uzime se privremeno kiomperij.

Kad se granice određuju sporazumno koje faze postoje? temeljni ugovor koji određuje granicu u osnovnim crtama (npr.mirovni) pobliže određenje na terenu mješovita ili međ.komisija- uzima u obzir ugovor ,mjesne potrebe postavljanje znakova u obliku kamenova ili stupova

B-17 RIJEKE U MEĐUNARODNOM PRAVU nacionalne- tok je u cijelosti u području samo jedne države međunarodne (konvencionalne)

protječe kroz više država ili ih dijeli ili je s morem u plovnoj vezi

*u pravnom smislu konvencionalnom se smatra samo ona čiji je režim uređen međ.ugovorima zato se i zove konvencionalna!

Korištenje vodenih tokova?Harmonova doktrina?

21

Pravilo isključivoj vlasti države ne vrijedi za vodene tokove na granici i za one koji protječu kroz više država. Protivna shvaćanja su se pojavila ali nisu prevladala Harmonova doktrina- spora x SAD i Mexica s obzirom

na korištenje voda Rio Grande.Harmon:“Pravila međ prava ne nalažu SADu nikakvu dužnost da svojim stanovnicima zabrani upotrebu onog dijela rijeke koji se nalazi u SAD makar ta upotreba imala za posljedicu smanjenje količine vode izvan SADa“.

Neke vrste korištenja vodenih tokova vrlo su stare tako da su se za njih izgradila pravila običajnog prava a došlo je i do velikog broja međ ugovora.

Dokumenti o korištenju vodenih tokova?Institut za međunarodno pravo Zagađivanje rijeka i jezera i međ.pravo International Law Association Helsinška pravila o upotrebi voda međ rijeka

uglavnom odražavaju postojeće običajno pravo ali utječu i na razvoj međ prava u tom području

Praksa i ograničenja u korištenju voda na državnom području? vodotok se ne smije koristiti na način koji bi nanosi štetu jednakom korištenju susjedne države zabrana izmjene toka vode na štetu druge države (spor o prodiranju Dunava-industrija) u nedostatku ugovornog prava koriste se opća načela prava

Konvencije o korištenju vodenih tokova?UN- Konvencija o pravu o upotrebi vodenih tokova za druge svrhe osim plovidbe 1997.

obvezuje države da spriječe značajnu štetu drugim obalnim državama te da ju moraju ukloniti i pregovarati o naknadi

nizvodne države trebaju prihvatiti štetu koja je ispod razine značajne štete nije na snazi ali ima običajnopravni značaj jer kodificira postojeća pravila međ prava

Europa -Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međ jezeraKonvencija o suradnji za zaštitu i regionalnu upotrebu rijeke Dunav (kad stupi na snagu osnovati će se Komisija za zaštitu Dunava)

Konvencije glede plovidbe?Bečki kongres 1815.proglasio načelo slobode plovidbe ali trebali posebni sporazuma na svakoj pojedinoj rijeci.Barcelonska konvencija i Statut o režimu plovnih puteva međunarodnog interesa 1921.ugovorena su pravila o slobodi plovidbe svim rijekama ali samo između država stranaka.Do danas se nisu razvila opća pravila međ prava koja bi brodovima osiguravala slobodu plovidbe kao što je na otvorenom moru.Ipak postoji obveza svih obalnih država na plovnim međ rijekama koje utječu u more da ne ometaju slobodnu plovidbu do države koja nema morske obale.Ta obveza proistječe iz prava svih neobalnih država napristup moru.

Je li Dunav reguliran?Koja 2 dokumenta?Razlika?Definitivni statut Dunava 1921. proglasio da je plovidba Dunavom slobodna i otvorena svim zastavama.Briga za plovidbu povjerena je dvjema komisijama:Europskoj dunavskoj komisiji i Međunarodnoj dunavskoj komisiji.(zbog velikih ovlasti Europska komisija-riječna država)

Konferencija u Beogradu 1948.-provodi načelo slobodne plovidbe ali poništava prava neobalnih država iz 1921.-sada samo jedna Dunavska komisija sastavljena isključivo od predstavnika obalnih država.Gdje su potrebni veći radovi osnivaju se posebne riječne uprave.Radove izvode države odnosno riječne uprave (za više država).Ako neka država ne bi mogla sama izvesti radove mora dopustiti da ih izvede Dunavska komisija.Plovidbu uređuje svaka država za svoj odsjek.

Rajna?Konvencija iz Mannheima. Plovidba Rajnom nizvodno od Basela je slobodna za brodove svih zastava.Središnja komisija za Rajnu sastavljena je od obalnih država i Belgije.Svaka je obalna država dužna održavati svoj dio puta.

A-14 KODIFIKACIJA MEĐUNARODNOG PRAVA MORA

22

1.KONFERENCIJA O PRAVU MORA1958. u Ženevi prihvaćene 4 konvencije-nije prihvaćena konvencija o širini ter.mora:

1. Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu2. Konvencija o epikontinentalnom pojasu3. Konvencija o otvorenom moru4. Konvencija o ribolovu i o očuvanju bogatstva otvorenog mora

Za države koje nisu postale stranke neke ili nijedne konvencije vrijedilo je i dalje običajno pravo te međ ugovori (međutim kodifikacija uglavnom slijedila dotadašnje običajno pravo).

2.KONFERENCIJA O PRAVU MORA1960.pokušalo se doći do dogovora o širini teritorijalnog mora-bezuspješno.Zemlje u razvoju bojale su se da tehnološke mogućnosti iskorištavanja podmorja ne dovedu do podjele tih bogatstava isključivo među razvijenim zemljama.To je potaklo UN da osnuje Odbor za morsko dno.Usvojena Deklaracija o načelima kojima se uređuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije te ga proglasila općim dobrom čovječanstva. No bilo je potrebno izraditi i pravila:

3. KONFERENCIJA O PRAVU MORAZapočela rad bez nacrta pa je trajala od 1973.-1982. kada je u Montego Bayu potpisana Konvencija o pravu mora (stupila na snagu 1994.)

Koji pojasevi postoje?Koje mora država proglasiti? unutrašnje vode teritorijalno more u granicama drž područja- suverenost arhipelaške vode vanjski pojas isključivi gospodarski pojas izvan granica-određena vlast epikontinentalni pojas

Svaka država sama odlučuje hoće li proglasiti: vanjski pojas isključivi gospodarski pojas arhipelaške vode

Državi ipso facto pripadaju (svojim propisima jedino određuje širinu-Pomorski zakonik RH): unutrašnje morske vode teritorijalno more epikontinentalni pojas

A-15 UNUTRAŠNJE MORSKE VODEDefinicija?Oni djelovi mora koji su s kopnenim područjem u uskoj vezi tako da država ima najveći interes na njima i potpuno vlada tim prostorima (jednako pod suverenošću države kao i kopneno područje):

luke zaljevi unutrašnja mora mora unutar otočja ušća rijeka

SUVERENOSTStrani brodovi nemaju pravo neškodljivog prolaska kroz unutrašnje vode (prostor pod suverenošću jednako kao i kopno) osim u slučaju proširenja režima unutrašnjih voda primjenom metode ravnih crta.U svim drugim dijelovima unutrašnjih voda strani brodovi mogu ploviti jedino smjerovima,rutama ili plovidbenim putovima koje je država odredila za međ.promet.

Pri plovidbi unutrašnjim vodama strani brodovi potpadaju u svemu pod vlast i propise obalne države ali ona obično ne primjenjuje svoju vlast osim onda kad su u pitanju njezini interesi ili kad se njenim organima obrati zapovjednik stranog broda ili konzul.

23

Vrste polaznih crta od kojih se mjeri širina ter mora?Uvjeti za povlačenje ravnih crta? Vanjska granica unutrašnjih voda je polazna crta od koje se mjeri širina terit mora.

o normalna polazna crta-crta niske vode (oseke) duž obale kako je naznačena na pomorskim kartama koju obalna država službeno priznaje

o ravna polazna crta povlači se ako je obala razvedena i duboko usječena ili ako se uzduž obale u njezinoj neposrednoj blizini nalazi niz otoka-spajaju se prikladne točke na obali

ili na vanjskim obalama otoka ako se država služi ravnim crtama dužna ih je naznačiti na kartama i deponirati kod gl tajnika

LUKE?Kod luka određuje se vanjska granica crtom koja spaja najizbočenije lučke građevine (gatovi,valobrani).

ZALJEVI I UNUTRAŠNJA MORA?Razlika između zaljeva i unutrašnjih mora samo je u nazivu i nema pravnog značaja.

Definicija zaljeva?Uvjeti 3?Dio mora koje je u plovnoj vezi s ostalim morem,ali je toliko uvučen u kopneno područje obalne države da joj se priznaje isključiva vlast.

mora vladati ulazom u zaljev i čitavom njegovom obalom vodena površina mora biti jednaka ili veća od površine polukruga što spaja krajnje točke ulaza u zaljev dužina te crte ne smije biti veća od 24 milje

Historijski zaljevi?Postoje i tzv.historijski zaljevi čija širina je veća od 24 milje.Tako su historijskima priznati Velika Sirta i Tarantski zaljev.

MORA UNUTAR OTOČJA?Dijelovi mora između obale i otočja ako ono nije previše udaljeno od obale.

Kako se ovdje smiju povlačiti ravne polazne crte?1.Ako je obala razvedena i duboko usječena ili ako se uzduž obale nalazi niz otoka može se za povlačenje polazne crte primjeniti metoda ravnih polaznih crta-ali se ne smije znatno udaljiti od općeg smjera obale.

2.Ravne polazne crte ne smiju se povlačiti na uzvišice koje su suhe samo za niske vode osim ako su na njima podignuti svjetionici ili slični uređaji koji se stalno nalaze nad morskom razinom ili ako je povlačenja polaznih crta na takve uzvišice dobilo opće međ priznanje.

3.Pri povlačenju polaznih crta mora se voditi računa o posebnim gospodarskim interesima kraja čija važnost je posvjedočena dugotrajnom upotrebom.

4.Nije dopušteno da se povlačenjem ravnih crta odvoji ter.more druge države od otvorenog mora ili od isključivog gospodarskog pojasa.

5.Ako se novom ravnom polaznom crtom obuhvate prostori koji prije toga nisu pripadali režimu unutrašnjih morskih voda u tom prostoru će postojati pravo neškodljivog prolaska kao da je to terit more.

UŠĆA RIJEKA?Kod ušća rijeka valja razlikovati dva slučaja:

Ako se rijeka izravno ulijeva u more, crta povučena između krajnjih točaka ušća (inter fauces terrae) je granica između kopnenog dijela drž područja i teritorijalnog mora

Ako rijeka na ušću stvara estuarij (duboko lijevasto ušće prema moru) primjenjuju se pravila koja vrijede za zaljeve

24

A-16 TERITORIJALNO MOREDefinicija?Pojas mora koji se proteže uzduž cijele obale neke države,odnosno uzduž njenih unutrašnjih voda gdje ih ima.

Kolika je dopuštena širina?Dileme o najvećoj dopuštenoj širini ter.mora okončane su Konvencijom o pravu mora:svaka obalna država sama određuje širinu svojeg ter.mora ali ona ne smije prelaziti 12 morskih milja mjerenih od polaznih crta. Rasprave su se vodile oko 6 ili 12 milja iako su mnogi zagovarali 3 milje.

Kako se računa širina teritorijalnog mora?Definicija otoka?Teritorijalno more oko umjetnog otoka?Polazna crta računa se od:

obale (crta niskih voda) od vanjske granice unutrašnjih voda od svakog otoka (prirodni dio kopna okružen vodom koji je suh za visoke vode) od kraja zamrznute površine

Dvije nasuprotne države?Ne smiju preći srdinu.Ako odredbe o širini nisu jednake (jedna odredi 12 druga manje) opet ne smiju prijeći sredinu pa iako je to otvoreno more.Navedena odredba je dispozitivno pravo pa mogu sporazumom dogovoriti i drukčije.Odredba se također ne primjenjuje ako postoje historijska prava ili neka posebna okolnost.

SUVERENOST?Ženevska konvencija i Konvencija o pravu mora potvrdile su da teritorijalno more potpada pod suverenost obalne države.Suverenost se proteže i na zračni prostor iznad terit mora i na dno i podzemlje tog mora.Ipak teritorijalno more nije potpuno izjednačeno s kopnenim područjem.Država je dužna trpjeti neškodljiv prolazak stranih brodova (kao služnost u korist svih ostalih država svijeta).

NEŠKODLJIV PROLAZAK?Plovidba teritorijalnim morem radi presjecanja tog mora:

zaustavljanje i sidrenje su dopušteni jedino ako ih nameće viša sila prolazak mora biti neprekinut i brz neškodljiv-ne dira u mir,red i sigurnost obalne države (zagađenje,ribolov..) obalna država može odrediti plovidbene putove (sheme odvojenog prometa). podmornice moraju ploviti površinom i viti svoju zastavu obalna država ne smije ometati neškodljiv prolazak mora obznaniti sve opasnosti za plovidbu koje su joj poznate za sam prolazak ne mogu se zahtjevati nikakve pristojbe ali se mogu ubiorati naknade za pružene usluge obalna država može tražiti da posada i oprema odgovaraju međ standardima

Kaznena djela na trg.brodu počinjenih dok se brod nalazi u ter.moru?

Konvencija dopušta uhićenje ili istragu samo: ako se posljedice djela protežu na obalnu državu ako djelo remeti mir zemlje ili red u ter.moru ako zapovijednik broda,diplomatski agent ili konzularni funkcioner zatraži pomoć mjesnih organa ako su takve mjere nužne radi suzbijanja nedopuštene trgovine drogama

Kaznena djela počinjena prije ulaska u ter.more a brod samo prolazi ne ulazeći u unutrašnje vode?

Konvencija dopušta uhićenje ili istragu samo: zbog kršenja određenih pravila Konvencije o zaštiti i očuvanju morskog okoliša ili zbog kršenja propisa obalne države o gospodarskom pojasu

NETRGOVAČKI I RATNI BRODOVI?

Ako se ratni brod ne drži propisa oblane države o prolasku kroz ter.more meže se pozvati da se pridržava pa ako se ne pridržava ni nakon poziva može oblna država zahtjevati da se udalji iz ter.mora.

25

GRAĐANSKA SUDBENOST?

Obalna država ne smije zaustavljati ili skretati brod koji plovi ter.morem radi građanske sudbenosti nad osobom koja se nalazi na brodu (ne vrijedi za brod koji je doplovio u ter.more iz unutrašnjih voda).

ARHIPELAŠKA DRŽAVA?Ona koja je u cijelosti sastavljena od jednog ili više arhipelaga a može obuhvaćati i druge otoke.Države koje osim arhipelaga imaju područje na kontinentu nemaju pravo na arhipelaške vode npr.Grčka.

DEFINICIJA ARHIPELAGA?Arhipelag je skupna otoka,uključujući i djelove otoka,vode koje ih spajaju i druga prirodna obilježja koja su tako tijesno međusobnon povezani da stvarno tvore geografsku,gospodarsku i političku cijelinu ili su povijesno smatrani takvima.

Nije presudna za postojanje arhip voda-one se smiju odrediti ako je oko arhipelaga moguće povući ravne polazne crte u skladu s mjerama određenim u Konvenciji:

Arhipelaške vode obuhvaćaju more unutar ravnih arhipelaških polaznih crta koje se određuju tako da spajaju krajnje točke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena.

Polazne crte moraju se povlačiti tako da su njima obuhvaćeni glavni otoci i područje u kojemu je omjer površine vode i kopna između 1:1 i 9:1 (sprječava se da se arhipelaške vode određuju u slučaju dominantne površine jednog otoka npr. Island kao i da se arhipelaške polazne crte povlače u slučaju vrlo udaljenih otoka).

Dužina ravnih polaznih crta ne smije prelaziti 100 morskih milja osim što do 3% ukupnog broja polaznih crta može prelaziti tu dužinu do 125 milja.

Ravne se crte ne smiju povlačiti tako da se znatno udalje od općeg oblika arhipelaga. Ne smiju se povlačiti na uzvišice suhe za niske vode osim ako su na njima svjetionici ili slični uređaji koji se

stalno nalaze nad morskom razinom. Arhipelaška država može se sastojati od više arhipelaga (Mauricijus) pa se može posebno obuhvatiti svaki

od tih arhipelaga.

SUVERENOST?Arhipelaška država ima suverenost nad svojim arhipelaškim vodama te se proteže i na zračni prostor,dno i podzemlje i bogatstva u njima sadržana.Ta je suverenost ograničena priznanjem tradicionalnih ribolovnih prava susjednih država.

Suverenost nad arhipelaškim vodama više je ograničena pravom trećih od suverenosti obalne države u unutrašnjim morskim vodama pa zato arhipelaška država može unutar arhipelaških voda povući crte unutrašnjih voda.

ARHIPELAŠKI PROLAZAK?Liberalniji režim od neškodljivog prolaska.

B-18 VANJSKI POJASPrava obalne države u vanjskom pojasu?Što je novo uvela Konvencija o pravu mora?Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu priznaje obalnoj državi pravo vršenja nadzora koji je poterban da se spriječe povrede njenih carinskih,fisklanih,zdravstvenih propisa kao i propisa o useljavanju i da se kazne povrede tih propisa.

Konvencija o pravu mora potvrdila je ta prava a njihovu primjenu izričito je protegla na morsko dno glede nadzora nad prometom arheološkim i povijesnim predmetima.

DEFINICIJA?Dio otvorenog mora uz ter more u kojem obalna država ima pravo zaštite svojih propisa.

Od kud se mjeri vanjski pojas?Vanjski pojas mjeri se od polazne crte terirtorijalnog mora -ne može protezati izvan 24 milje.

26

Kako se sada državi omogućuje da uz ter.more proglasi isključivi gospodarski pojas, kod nekih država djelomično će se preklapati. U RH nije uspostavljen vanjski pojas.

DVIJE DRŽAVE?Kada dvije države leže sučelice ili graniče nijedna nije ovlaštena ako među njima nema suprotnog sporazuma proširiti svoj vanjski pojas preko crte sredine kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora.

Može li u vanjskom pojasu početi progon?Da.Organi države mogu nastaviti progon broda na otvorenom moru ako je progon započeo u unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, arhipelaškim vodama ili vanjskom pojasu te države

B-18 ISKLJUČIVI GOSPODARSKI POJASKada i gdje je donesena Konvencija koja uređuje isključivi gospodarski pojas?Obalne države željele su zaštititi bogatstva od ribarskih flota razvijenih zemalja. Na Trećoj konvenciji o pravu mora postignut je sporazum da se teritorijalno more ograniči na 12 milja a da se obalnim državama u jednom pojasu priznaju suverena gospodarska prava

zadovoljen interes obalnih država a razvijene su zemlje očuvale slobodu plovidbe u tom pojasu

Koliko može sezati isključivi gospodarski pojas,od kuda se mjeri,što obuhvaća?Do udaljenosti 200 milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina ter.mora. Obuhvaća morsko dno i podzemlje i podzemlje,stup morske vode i površinu mora,te zračni prostor iznad tih prostora.

Susjedne države?Ako među njima nema dovoljne širine razgraničenje se uređuje sporazumom na temelju međ.prava radi postizanja pravičnog rješenja.

Pomorski zakonik RH?“Gospodarski pojas RH obuhvaća morske prostore od vanjske granice terit mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međ pravom“- još nije proglašen ali je 2003. uspostavljen tzv režim zaštićenog ekološko-gospodarskog pojasa.

Može li se odrediti uz otoke?Isključivi gosp.pojas može se odrediti i uz otoke.Međutim, Konvencija je željela izbjeći da vrlo mali otoci imaju svoj isključivi gospodarski pojas (i epikontinentski).

Suverenost?Ovlasti u isključivom gospodarskom pojasu?U gosp.pojasu obalna država ima suverena prava

radi istraživanja i iskorištavanja,očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima glede proizvodnje energije korištenjem struje,vjetrova i vode. jurisdikciju glede podizanja umjetnih otoka,uređaja,znanstvenog istraživanja i zaštite.

*nema ukupnost vlasti-suverenost već samo najvišu vlast u pogledu određenih djelatnosti kao i u epikontinentaklnom pojasu.

Prema kome ide dopustiv ulov?Obalna država određuje dopustivi ulov- ona ga može sama izloviti ako za to ima mogućnosti a ako ne može onda mora uz naknadu dati drugim državama pristup višku (ponajprije treba uzimati u obzir države bez obale i zemlje u razvoju).Glede neživih prirodnih bogatstava nema nikakvih ograničenja.

Umjetni otoci,uređaji i naprave?Treće države mogu izgrađivati uređaje i naprave koje ne služe u gosp.svrhe niti ometaju ostvarivanje prava obalne države u gosp.pojasu.Nemaju pravni položaj otoka ali obalna država može kada je to potrebno oko njih ustanoviti sigurnosne zone-500 m.Moraju se održavati stalna upozoravajuća sredstva o prisutnosti umjetnih otoka,uređaja i naprava. Ne smiju postavljati tamo gdje ometaju upotrebu priznatih plovidbenih putova. Zahtjeva se uklanjanje svakog uređaja i naprave (ne i otoka) koji je napušten ili se ne koristi.

27

JURISDIKCIJA? Pravo na donošenje vlastitih propisa?Država ima pravo uređivati znanstveno istraživanje u svom gosp.pojasu.Pojedini dijelovi gospodarskog pojasa mogu biti proglašeni posebno ugroženim područjima glede onečišćavanja s brodova pa se mogu primjenjivati stroži međ propisi.Obalna država ima pravo poduzimanja mjera za provedbu domaćih i međ normi-pregled broda i zaustavljanje.

Slobode drugih država?Sloboda plovidbe,preletanja i polaganja kabela i cjevovoda ali pod drugim režimom nego na otvorenom moru.

B-20 EPIKONTINENTALNI POJASZa razliku od drugih pojasa epikontinentalni se ne razgraničuje vertikalno- obuhvaća samo morsko dno i podzemlje a stup morske vode ostaje otvoreno more ili isključivi gosp.pojas.

Obalna država suverena prava radi njegova istraživanja i iskorištavanja prirodnih bogatstava.

CONTINENTAL SHELF?Pojava da se morsko dno na nekoj udaljenosti mnogo strmije spušta u još veće dubine. Epikontinentalni pojas danas obuhvaća kontinentalnu ravninu ali i kontinentalnu strminu tj.sve djelove kontinentalne orubine do njezina prijelaza u dno dubokog mora tzv.abisalno dno.

Razlika obuhvata prema dve konvencije?Prema Konvenciji o epikontinentalnom pojasu obuhvaća morsko dno i podzemlje do crte koja spaja točke na kojima dubina iznosi 200 metara ili i preko te crte do onog mjesta gdje dubina vode još dopušta iskorištavanje bogatstava.Prema Konvenciji o pravu mora obuhvaća podmorje,morsko dno i podzemlje do udaljenosti od 200 milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina terit.mora bez obzira na dubinu mora.Ako se prirodni podmorski produžetak kopnenog područja obalne države proteže i dalje od 200 milja i to će se podmorje smatrati epikontinentalnim pojasom (tada mora plaćati doprinose ostalim državama jer se širenjem pojasa smanjena zona koja pripada cijelom čovječanstvu).SUVERENOST?Obalna država vrši suverena prava radi njegova iskorištavanja i istraživanja ali ne smije ometati plovidbu,ne može zabraniti polaganje podvodnih kabela i cjevovoda (može odrediti pravac).

Razgraničenje epikontinentalnog pojasa dviju država ?Određuje se sporazumom na temelju međ prava radi postizanja pravičnog rješenja a ako ga nema granica se povlači sredinom. Jugoslavija je s Italijom sklopila sporazum o razgraničenju koji se danas na temelju međ prava o sukcesiji primjenjuju na RH.

ODNOS S ISKLJUČIVIM GOSPODARSKIM POJASOM?Vrste od dna?Za živa bogatstva epik pojasa (vrste od dna) primjenjuje se režim epik pojasa i nakon što država proglasi isključivi gospodarski pojas te se na njega neće primjenjivati odredbe o višku dopustivog ulova.

Vrste od dna =bića koja su u stadiju u kojem se mogu loviti bilo nepomična na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati se ako nisu u stalnom fizičkom dodiru s morskim dnom i podzemljem).

A-17 OTVORENO MOREOtvoreno more je sve more koje nije uključeno u isključivi gospodarski pojas,teritorijalno more,unutrašnje vode ili arhipelaške vode.Otvorenom moru pripada i zračni prostor iznad njega ali ne i njegovo morsko dno i podzemlje ( epik.pojas neke obalne države ili pripada Zoni -cijelom čovječanstvu).

Slobode otvorenog mora 6 kom?

Danas vlada načelo slobode mora - potvrđeno i na Trećoj konferenciji o pravu mora.Neki tvrde da je sadržaj ovog načela isključivo negativan no postoje i pozitivni i negativni elemente:Jedna zabrana: nijedna država nema pravo zahtjevati da dio otvorenog mora podvrgne svojoj suverenosti Šest sloboda:

plovidbe ribolova

28

polaganja podmorskih kabela i cjevovoda prijeletanja izgradnje umjetnih otoka i uređaja znanstvenog istraživanja

Otvoreno more nije res nullis jer ničija stvar bi se mogla uzeti u posjed jednostranim činom-zato govorimo o res communis omnium.Nepostojanje vlasti ne znači anarhiju nego znači da vlada poredak stvoren običajima i ugovorima.

Načela otovrenog mora?1.Nijedna država ne može zaposjesti dijelove otvorenog mora

Međutim,Konvencija je proglasila slobodu svih država da izgrađuju umjetne otoke (npr.meteorološke stanice) i druge uređaje na otvorenom moru.Pri njihovom izgrađivanju moraju se poštovati prava koja obalne države imaju u svom epikontinentalnom ili isključivom gospodarskom pojasu.

2.Nijedna država ne može vršiti vlast na otvorenom moru osim nad brodovima vlastite zastave i slučajevima utvrđenim međ. običajnim pravom ili ugovorom

ZASTAVA?Svaki brod mora viti zastavu neke države. Fiskalni režim je povoljniji u nekim zemljama- brodovi pod fiktivnom zastavom flag of convenience teže se primoravaju na održavanje reda.Zato Konvencija o pravu mora zahtjeva da mora postojati bitna veza genuine link između države u kojoj se brod upisuje i samog broda:

da država nadzire kompanije koje imaju vlasništvo nad brodom da njeni državljani budu zastupljeni u posadi da država djelotvorno vrši jurisdikciju i nadzor nad brodovima koji viju njenu zastavu

ZAUSTAVLJANJE?Bordovi ne smiju zaustaviti na otvorenom moru brod koji ne vije njihovu zastavu.Međutim Konvencija o pravu mora predviđa izuzetke - ratni brod smije zaustaviti trgovački brod za koji sumnja:

da se bavi piratstvom ili trgovinom robljem da je brod bez državne pripadnosti da je brod koji vije stranu zastavu ili odbija istaknuti zastavu zapravo brod iste pripadnosti kao i ratni da se bavi neovlaštenim emitiranjem radijskih programa za širu javnost

samo od strane broda koji pripada istoj državi državi u kojoj je registriran uređaj ometa toj državi radio vezu svaka država u kojoj se emisije mogu primati

Ali ni u navedenim slučajevima ne mogu se zaustaviti brodovi koji uživaju imunitet: ratni brodovi brodovi koji se upotrebljavaju samo za javnu netrgovačku službu

Ako postoji jedan od navedenih ozbiljnih razloga sumnji ratni brod najprije pristupa pregledu isprava pa za tu svrhu ima pravo poslati na brod svog časnika s pratnjom.Ako ostane sumnja može se pristupiti daljnjem pregledu broda.Ako sumnja nije potvrđena treba mu nadoknaditi svu štetu i gubitak.

PIRATSTVO?Piratstvo je svaki nezakoniti čin nasilja ili zadržavanja ili bilo kakva pljačka što ih u osobne svrhe izvrše posada ili putnici privatnog broda ili zrakoplova usmjeren protiv drugog broda, zrakoplova ,osoba ili dobara na njima

Pravila o piratstvu iznimka su od pravila o podjeli nadležnosti na otvorenom moru,prema kojemu svaka država vrši vlast samo nad brodovima svoje zastave.Način kažnjavanja prepušten je propisima svake pojedine države (naravno ne vješanje na jarbol).

Kada se na otvorenom moru sudare brodovi različitih zastava?Konvencija o pravu mora određuje da se kazneni ili disciplinski postupak protiv zapovijednika broda ili koje druge osobe u službi broda može povesti samo pred sudskim ili upravnim organima bilo države zastave ili države koje su te osobe državljani.

29

PRAVO PROGONA?Izuzetak od pravila o isključivoj sudbenosti države zastave broda.Organi države mogu nastaviti progon broda na otvorenom moru ako je progon započeo u unutrašnjim morskim vodama,arh.vodama ili ter.moru ili vanjskom pojasu te države. Progon se može započeti i u gospod. ili epikont pojasu. Ali samo zbog povrede propisa koji po međ.pravu spadaju u nadležnost te države.Progon se mora neprekinuto nastaviti a pravo progona prestaje tek kad brod uplovi u teritorijalno more vlastite ili treće države.3.Nijedna država ne smije drugima priječiti upotrebu otvorenog mora za plovidbu, prijeljetanje, ribolov, polaganje podmorskih kabela i cjevovoda,izgradnju umjetnih otoka i drugih uređaja,znanst.istraživanje

Mjere sigurnosti?Svaka država za brodove koji viju njenu zastavu dužna poduzeti mjere za sigurnost osobito što se tiče:

konstrukcije,opreme osposobljavanja posade upotrebe signala, sprečavanja sudara obveza da se daje pomoć osobama koje se nalaze u opasnosti na moru

Sprečavanje zagađivanja?Ženevska konvencija o otvorenom moru- obvezivala je države da donesu propise o sprečavanju zagađivanja mora naftom,radioaktivnim otpadom.Konferencija o čovjekovu okolišu + Akcijski program -preporuke iako nisu obvezne potaknule usvajanje niz međ ugovora.Konvencija o pravu mora -sadrži poseban dio koji se odnosi na zaštitu i očuvanje morskog okoliša Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja -bitna za HRDeklaracija o okolišu i razvoju + Agenda 21 -novi problemi,kisele kiše,klimatske promjene,prijetnje održanju bioloških raznolikostiUgovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi,u svemiru i pod vodom Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa

4.Pripadnici svih država imaju pravo služiti se otvorenim morem i iskorištavati njegova prirodna bogatstva.

Neobalne države?Barcelonska izjava?Načelo da se svi mogu služiti morem i iskorištavati bogatstva prihvaćeno je nakon Prvog svjetskog rata Barcelonskom izjavom o priznanju prava na zastavu državama koje nemaju morsku obalu.

Konvencija o pravu mora ponavlja načelo Ženevske konvencije o otvorenom moru da sve države bez obzira na to posjeduju li morsku obalu ili ne imaju pravo da brodovi pod njihovom zastavom plove otvorenim morem.B-22 MORSKI TJESNACIU običajnom međ pravu bilo je razvijeno pravilo neškodljivog prolaska kroz tjesnace.To je pravilo kodificirano Konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu a Međunarodni sud je potvrdio da pravo neškodljivog prolaska vrijedi i za ratne brodove.

Proširenjem ter mora na 12 milja,vode mnogih tjesnaca potpale su u cjelini pod suverenost oblanih država.Zato su velesile uvjetovale svoj pristanak na proširivanje uvođenjem tranzitni prolazak za tjesnace koji služe međ plovidbi između jednog dijela otvorenog mora ili isključivog gosp pojasa i drugog dijela otvorenog mora ili isključivog gosp pojasa.

Razlike između režima neškodljivog i trenzitnog prolaska? tranzitni se odnosi i na zrakoplove od podmornica se ne traži da plove po površini i viju zastavu ne predviđa se kaznena i građanska sudbenost obalne države na stranom brodu kraća lista zabranjenih djelatnosti

U kojim tjesnacima će se primjenjivati neškodljiv prolazak?Za dvije vrste tjesnaca koji nisu od veće važnosti za međ.plovidbu:

za tjesnace između kopna i otoka jedne države u slučajevima u kojima je uz iste uvjete moguće ploviti kroz otvoreno more ili isključivi gosp.pojas

30

za tjesnace koji povezuju ter.more jedne države s dijelom otovrenog mora ili isključivim gosp.pojasom druge države

Za koje tjesnace postoje posebne situacije? širi tjesnaci u kojima postoji put otvorenim morem ili kroz gosp.pojas koji je jednako pogodan -važno za RH

jer se u Jadransko more ulazi jedino kroz Otrantska vrata -Italija i Albanija ne smiju ograničavati pomorsku i zračnu plovidbu prema HR

pravila Konvencije na diraju u pravni režim koji je odavno postojao za pojedine tjesnace-izaziva nejasnoće jer se ne spominje ni jedan tjesnac na koji se odnosi

BOSPOR I DARDANELI?Mirovni ugovor u Lausanni 1923. određuje da su tjesnaci Bospor i Dardaneli otvoreni za prolazak trgovačkih i ratnih brodova svih zastava .Ako je Turska u ratu može zabraniti prolazak neprijateljskih trg.brodova.Ugovor je odredio demilitarizaciju .Za nadzor nad provedbom tih odredbi ustanovljena je Komisija za tjesnace.Takvo uređenje nije zadovoljavalo Sovjetski Savez i Tursku pa je došlo do novog uređenja na konferenciji u Montreuxu 1936. ograničava prolazak stranih brodova i daje Turskoj veće prava.Prava Komisije za tjesnace prenesena su na Tursku.Ako je Turska u ratu,brodovi pod zastavom s njom zaraćenim državama nemaju pravo na prolazak a ostali smiju prolaziti samo danju i to putem koji će naznačiti Turska.

A-17 ZONA MEĐUNARODNOG PODMORJA-ZONA1970. Deklaracija o načelima kojima se uređuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije.Temeljna načela:

Zona se na može prisvojiti Istraživanje i iskorištavanje u interesu čitavog čovječanstva vodeći brigu o interesima zemalja u razvoju u miroljubive svrhe surađivanje radi zaštite morskog okoliša

PARALELNI SUSTAV ISTRAŽIVANJA?Je li funkcionirao?Zašto ne?Dugotrajnim se pregovorima uspjelo doći do kompromisnog tzv.paralelnog sustava istraživanja i iskorištavanja Zone koji je detaljno razrađen i unesen u Konvenciju o pravu mora.Postignut je i sporazum o osnivanju međ.organizacije-Međunarodne vlasti za morsko dno koja će nadzirati djelatnosti u Zoni u ime cijelog čovječanstva preko svog organa-Poduzeća.

Države,državna poduzeća,fizičke i pravne osobe mogu podnjeti zahtjev za određenu površinu Zone koju su već istražili a koja je dovoljno velika i vrijedna da omogućava dva rudarska radilišta.Vlast odobrava podnositelju zahtjeva koji mora ispunjavati određene financijske i tehničke uvjete iskorištavanje polovine te istražene površine i o tome s njim zaključuje ugovor.Drugu polovicu Vlast zadržava da bi je kasnije ona iskorištavala zajedno sa zemljama u razvoju.Osnove obveze ugovaratelja su financijska davanja Vlasti i dužnost prijenosa Poduzeću tehnologije upotrebljavane za iskorištavanje podmorskih minerala.

Sjedinjene Države izrazile protivljenje ovakvom sustavu istraživanja i iskorištavanja.Kako bi ih privolile da ipak prihvate Konvenciju,zemlje u razvoju pristale da se državama i kompanijama koje su već uložile određena financijska sredstva zajamči pravo nastavka istraživanja i pravo na iskorištavanje istraženih područja kada Konvencija stupi na snagu.

No razvijene zemljame više nisu bile zainteresirane za početak bilo kakvog istraživanja i iskorištavanja kao početkom 60tih kada se mislilo da će međ.tržište trebati rude koje se nalaze u morskom dnu i da je iskorištavanje na morskom dnu jeftinije nego kopanje u rudnicima na kopnu.

Zemlje u razvoju dugo su nastojale da se prikupi dovoljan broj ratifikacija kako bi Konvencija stupila na snagu.Odrebe Konvencije naime uspostavljaju režim Zone kojemu se ne smiju suprostavljati djelatnosti niti jedne države pa ni država koje nisu stranke Konvencije.

Usvojen je Sporazum o primjeni XI.dijela Konvencije o pravu mora koji će biti tumačen i primjenjivan zajedno s pravilima o Zoni (s XI dijelom Konvencije) kao jedan jedinstveni dokument.Zato će svaki budući pristup Konvenciji

31

obuhvaćati i prihvat novog Sporazuma.Usvajanjem Sporazuma omogućeno je da Konvencija o pravu mora stupi na snagu 1994. dvanaest godina nakon njena prihvaćanja.B-23 MEĐUNARODNI PROKOPI -KANALI Države su slobodne da na svojem području grade umjetne vodene putove pa i takve koji spajaju dva mora.Takve prokope izgradile su Grčka (Korintski) i Njemačka (Kielski) i oni su potpadali pod isključivu vlast.To stanje danas vrijedi za Korintski prokop dok je status Kielskog prokopa dvojben.

Stalni sud međ.pravde izrekao je da je umjetni vodeni put koji spaja dva mora izjednačen sa prirodnim tjesnacima.Takvo mišljenje ne može se prihvatiti.Nema općeg pravila međ.prava koje bi nametalo takvu dužnost.Sloboda prolaska nekim prokopom temelji se na ugovornim obvezama kao i kod rijeka.Međutim nije isključeno da će se razviti pravilo u navedeniom smislu.

SUESKI PROKOP?Čime je uređen?Kako je danas?Što znači da je demilitariziran?

Francusko poduzeće izgradilo je prokop i dobilo je koncesiju na 99 godina a kasnije bi prokop zajedno s uređajima pripao Egiptu.Konvencija o slobodnoj upotrebi Sueskog kanala Carigrad 1888.

internacionaliziran i neutraliziran otvoren je plovidbi u doba mira i u doba rata za trg i ratne brodove ratni brodovi ne smiju se zadržavati u prokopu a u prilaznim lukama najviše 24h između prolaska ratnih brodova dviju zaraćenih strana mora proći najmanje 24 sata. demilitariziran-u vrijeme rata ne smiju se u prokopu i prilaznim lukama ukrcavati čete,streljivo ni ratni

materijal

U sporu koji su Franc,SAD i VB iznijele pred Vijeće sigurnosti donesen je zaključak kojim se uređuju načela o režimu prokopa:

Sloboda plovidbe Poštivanje egipatske suverenosti Odvajanje uprave od politike Utvrđivanje taksa za plovidbu Odvajanje dijela prihoda za održavanje prokopa

Egipat je 1957.dao izjavu u duhu tih načela: da će se pridržavati odredbi Carigradske konvencije osigurati će neprekinutu mogućnost slobodnog prolaska paziti će da prokop bude održavan i modreniziran takse će održavati na određenoj razini ako bi došlo do neslaganja spor će se riješiti arbitražom prije arbitraže spor će se iznijeti pred nadležni organ za prokop

Egipat je priječio prolazak brodovima za koje se sumnjalo da prevoze robu u Izrael.Rezolucijom Vijeća sigurnosti Egipat je pozvan da prestane od uplitanja u plovidbu.Egipat je nastavio priječiti prolazak pozivajući se na svoja prava iz Carigradske konvencije i pravila ratnog prava.Dilema o slobodi prolaska trebala bi biti okončana Ugovorom o miru zaključenim između Egipta i Izraela na temelju kojeg svi brodovi što plove u Izrael uživaju pravo slobodnog prolaza.

PANAMSKI PROKOP?Prema ugovoru iz 1903.SAD su stekle zauvijek pravo da upravljaju pojasom uz prokop u širini od 10 milja.

Novo uređenja temelji se na dva ugovora između Paname i Sjedinjenih Država 1977.: Ugovor o panamskom prokopu Ugovor o trajnoj neutralizaciji i o upravljanju Panamskim prokopom

Izričito je priznata suverenost Paname a SAD je zadržao pravo upravljanja do 1999. Za prolazak svi brodovi plaćaju naknadu od čega do kraja stoljeća Panama dobiva samo dio.Panama će jamčiti neutralizaciju prokopa u vrijeme mira i rata.Prokop neće biti otvoren jedino za brodove država s kojima bi SAD ili Panama bile u ratu.

32

KIELSKI PROKOP?Kad je internacionaliziran?Je li danas internacionaliziran?Nakon što je pušten u promet 1895. kanal je bio unutrašnji plovidbeni put.Prema Mirovnom ugovoru iz Versaillesa Njemačka je bila obvezna držati taj prokop otvorenim za brodove koji su s njom u miru.Ubirati je smjela samo pristojbe za održavanje plovnosti.Kad je Njemačka zaustavila brod „Wimbledon“ koji je prevozio streljivo u Poljsku došlo je do parnice pred Stalnim međ.sudom pravde –presudio da je Njemačka obvezna propuštati brodove čak i onda kad voze ratni materijal.Njemačka je svoje obveze jednostrano otkazala 1936.

Plovidba stranih brodova Kielskim prokopom regulirana unutrašnjim propisima Njemačke odvija se nesmetano.

Razlika tjesnaci/prokop?Šta bi se primjenjivalo kad ne bi bilo ništa ugovoreno?

tjesnaci prokopiprirodni umjetnikonvencija o pravu mora svaki svoj ugovorobičajno pravo unutarnji propisi

A-18 ZRAČNI PROSTOR

Pitanje zračnog prostora postavilo se kad se čovjek mogao dići u zrak i kad se zračni prostor počeo upotrebljavati kao prometni put i za bežične veze.Do tada je vrijedilo načelo da se državna vlast proteže usque ad coelum-nije moglo ni štetiti ni koristiti.

PARIŠKA KONVENCIJA 1919.Konvencija o uređenju zračne plovidbe-prihvaćeno načelo suverenosti.

ČIKAŠKA KONVENCIJA 1944.Konvencija o međ civilnom zrakoplovstvu kao i Pariška priznaje punu suverenost za obavljanje međ.prometa potrebno je odobrenje države odnosno odgovarajući međ.ugovor svakoj je državi ostavljeno isključivo pravo zračne kabotaže (prijevoz između mjesta iste države) država može odrediti koridore,zabranjene zone ima pravo zahtjevati slijetanje stranog zrakoplova u izvjesnim prilikama može zabraniti preljetanje ali bez diskriminacije osnovana Međ.organizacija za civilno zrakoplovstvo

Čikaška konvencija dijeli zrakoplove na civilne na koje se Konvencija primjenjuje i državne koji služe u vojne,carinske ili policijske svrhe (potrebno posebno odobrenje za slijetanje u drugu državu).

Zrakoplov je svaka naprava koja se može održavati u atmosferi zahvaljujući zračnom otporu različitom od zračnog potiska na Zemljinoj površini-avion,helikopter,balon,cepelin,zračna jedrilica.Prema tome lebdjelica koja se kreće uzdignuta na zračnom jastuku nije zrakoplov i nije podvrgnuta tim pravilima.

Avion je zrakoplov na motorni pogon koji je teži od zraka i koji se u letu održava zahvaljujući aerodinamičnom potisku.

Koje su tehničke a koje komercijalne slobode?Kako bi se ublažila Čikaška konvencija sklopljena su još dva ugovora:Sporazum o tranzitu ili Sporazum o dvije slobode Sporazum o međ.zračnom prijevozu ili Sporazum o pet sloboda (ostao mrtvo slovo na papiru zbog malog broja stranaka otkazale ga i SAD koji je svoje interese uspio osigurati dvostranim ugovorima).

pravo neškodljivog preleta bez slijetanja-tranzitna prava pravo slijetanja iz tehničkih razloga (nevreme,kvar,gorivo)-tranzitna prava pravo da se iskrcaju putnici,pošta i teret za državu pripadnosti zrakoplova-komercijalna prava

33

pravo da se ukrcaju putnici,pošta i teret za državu pripadnosti zrakoplova-komercijalna prava pravo da se ukrcaju putnici pošta i teret za bilo koju državu koja nije država pripadnosti zrakoplova

REŽIMI U ODNOSU NA MORSKE POJASEVE?Do sklapanja Konvencije o pravu mora na zračni prostor primjenjivana dva oprečna režima:

zračni prostor iznad kopnenog i morskog dijela državnog područja- suverenost prostor iznad otovrenog mora i polarnih područja -režim slobode

Bitne su promjene nastupile u režimu zračnog prostora iznad tjesnaca i arhipelaških voda.Na temelju Konvencije i zrakoplovi kao i brodovi uživaju pravo tranzitnog odnosno arhipelaškog prolaska (suverenost države ograničena).

TOKIJSKA KONVENCIJA?1963. Konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim činima počinjenima u zrakoplovima -odnosi se na zrakoplove dok su u letu ili na području otvorenog mora.U načelu nadležna je država u kojoj je zrakoplov registriran.Rješenja su se pokazala nedostatna za terorističke čine (otmica,sabotaža).

Otmicom tj.nasilnim preuzimanjem vlasti nad zrakoplovom i zadržavanjem putnika kao talaca željelo se uglavnom iznuditi npr.puštanje na slobodu počinitelja političkih kd.Redovito počinitelji nisu bili kažnjeni jer se zrakoplov spuštao u zemlju gdje vlada simpatija za takve motive.

Da bi se popunile praznine sklopljene su nakon Tokijske?1. Konvencija o suzbijanju protupravne zapljene zrakoplova2. Konvencija o suzbijanju protupravnih čina protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva-Montreal 3. Konvencija o obilježavanju plastičnih eksploziva u svrhu otkrivanja-Montreal

Ove konvencije smanjuju mogućnost počinitelja da izbjegne kaznu jer obvezuje države da primjenjuju načelo aut dedere aut punire.

ZAGAĐIVANJE?Opće je pravilo međ.prava da država ne smije na svojem području vršiti ili dopustiti vršenje čina koji znače povredu prava druge države (Trail Smeler spor x SAD i Kanade)

Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostimaBečka konvencija o zaštiti ozonskog omotačaOkvirna konvencija o promjeni klime

B-24 SVEMIR

Doseg drž vlasti ograničen na prostor gdje lete zrakoplovi- prilikom preleta umjetnih satelita nijedna država nije prosvjedovala. Prihvaćen je tzv.funkcionalni pristup -za sada zadovoljavajuće jer je lako razlikovati svemirske aktivnosti od onih u zračnom prostoru.Pojavili su se prijedlozi kojima kao osnova služi visina najniže moguće orbitalne putanje umjetnih satelita-100km iznad zemljine površine.

Geostacionarna orbita nalazi se iznad ekvadora na 36.ooo km iznad zemlje i ako se njom umjetni satelit kreće u istom smjeru i istom brzinom kao što se zemlja okreće on prividno miruje.

ODBOR ZA MIROLJUBIVU UPOTREBU SVEMIRA dva pododbora-tehnički + pravni izradio dokumente koji su prihvaćeni u Općoj skupštini:

1.Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država na istraživanju i upotrebi svemira,uključujući Mjesec i druga nebeska tijela 1967. ili Ugovor o svemiru-temeljni akt a ostali ga nadopunjuju:

Zabranjuju se vojne aktivnosti na nebeskim tijelima a u ostalom dijelu svemira vojni pokusi,izuzev nuklearnih koji su dopušteni za miroljubive svrhe-demilitarizacija nebeskih tijela a samo djelomična ostalog dijela svemira

Astronauti podpadaju pod jurisdikciju države čiji je objekt-poslanici čovječanstva u svemiru2.Sporazum o spašavanju astornauta i vraćanju objekata lansiranih u svemir 1968.

34

Svemirski objekti su sve naprave u svemiru-umjetni satelit,svemirski brod,svemirska stanica,svemirska letjelica sa posadom ili bez. Imaju pripadnost države u kojoj su upisani u registar.3.Konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir 1975.Nisu dani nikakvi rokovi a što se tiče podataka treba naznančiti samo osnovnu namjenu i putanju pa nije ni čudo da ni jedan objekt nema vojnu namjenu.4.Konvencija o međ.odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti 1972.Registar koristan jer služi pri idetifikaciji svemirskog objekta koji bi prouzročio štetu.Odgovorna je država koja lansira ili omogućuje lansiranje.Za štetu prouzročenu na Zemlji ili na zrakoplovu u letu odgovara se po načelu objektivne odgovornosti a za štetu počinjenu u svemiru na temelju krivnje države ili osoba za koje ona odgovara.Ako spor nije moguće rješiti pregovorima predviđena je posebna komisija čije su odluke obvezatne.5.Sporazum koji uređuje aktivnosti država na Mjesecu i drugim nebeskim tjelima 1979.Nagovještava bitne promjene u režimu-Mjesec i druga nebeska tijela,orbite oko njih i njihova prirodna bogatstva proglašena su općim dobrom čovječanstva (do sada res communis omnium).No sam Sporazum odgađa uspostavu takvog poretka.

U novije doba mogu se uočiti dvije osnovne značajke svemirskih aktivnosti: komercijalizacija sve veća uloga privatnog sektora

A-19 ORIGINARNO (IZVORNO) STJECANJE PODRUČJA

originarno -znači da područje u času stjecanja nije bilo ni pod čijom drugom suverenošću derivatno-stjecanje područja koje je u času stjecanja pripadalo drugoj državi

Zbog čega je važno je li stjecanje originarno ili derivatno?Pravno značenje:kod derivatnog stjecanja stjecateljica prima novo područje onako kako je bilo u dotadašnjeg držaoca sa svim eventualnim ograničenjima-nemo plus transfere potest quam ipse habet.

PRIRODNA AKCESIJA nema većeg značenja: aluvija (nanos uz obale rijeke koja čini granicu) stvaranje otoka kao posljedica vulkanskih erupcija

UMJETNA AKCESIJA npr.nasipavanje područje se stječe okupacijom.

Što ako otok izroni u teritorijalnom moru/epikontinentalnom pojasu/otvorenom moru?teritorijalno more-pripada državiepikontin pojas-neki smatraju da pripada državi jer se suverena prava iskorištavanja pretvaraju u suverenostotvoreno more- mogao bi se smatrati predmetom stjecanja okupacijom.

OKUPACIJA?Trajno zaposjedanje ničijeg područja s namjerom da se stekne.Premda je danas sav dostupan prostor zaposjednut (izuzimajući prostore na kojima je uspostava državne suverenosti izrijekom zabranjena-otvoreno more,svemir) nastoji se primjeniti na otoke u otvorenom moru.

UVJETI ZA PRAVOVALJANOST OKUPACIJE?U sporu oko otoka Palmas -arbitražni sudac izrekao da otkriće nije dovoljno za stjecanje; samo daje prednost.

1.Terra nulliusMoguće je da je područje bilo pod vlašću neke države pa je kasnije napušteno (derelikcija) pa može doći i do spora je li se napuštanje zaista i zbilo.U povijesti nije smetala ni domorodačka vlast.

2.EfektivnostPotrebno je da je područje zaposjednuto na vidljiv i djelotvoran način (da država na njemu stalno vrši vlast)U slabo naseljenim krajevima dovoljno je da budu zaposjednute pojedine točke a kod otočja da je zaposjednut jedan otok. U načelu se efektivnost zahtjeva na samo za čas stjecanja nego i poslije jer bi se prestanak efektivnosti moglo smatrati napuštanjem (derelikcijom).Naravno stupanj efektivnosti ovisi o prilikama.Tako se u arbitraži o otoku

35

Clippertonu kaže da se na nenastanjenim otocima iznimno ne traži vršenje vlasti nego samo jednokratno simbolično zaposjedanje.TEORIJETeorija geografskoj jedinstva ili susjedstva i teorija zaleđa- država bi mogla pukim očitovanjem bez efektivnog zaposjedanja steći krajeve koji su sa zaposjednutim krajem u prirodnoj vezi Teorija sektora -države koje leže uz polarna područja htjele podjeliti ta područja osobito Arktik.Svakoj bi državi pripao dio omeđen meridijanima.

ANTARTIKOvdje su za razliku od Artika i najbliže zemlje znatno udaljene pa teorija sektora nije primjenjiva a također ovdje se radi o kontinentu a Artik su otoci.Neke države postavile su svoje zahtjeve–kao titulus prisvajanja poslužila im je:

teorija sektora historijska prava i načelo uti possidetis geografsko jedinstvo odnosno susjedstvo (Argentina i Čile) istraživanje (Francuska,Norveška) otkriće (Australija,Novi Zeland) okupacija

1959. Konferencija o Antartiku Washington potpisan Ugovor o Antartiku.Postavljena su osnovna načela: upotreba Antartika isključivo u miroljubive svrhe uz mogućnost korištenja i vojnog osoblja sloboda znanstvenog istraživanja očuvanje okoliša,zabrana odlaganja nuklearnog otpada određuje da zahtjevi miruju temelj Anartičkog sustava

3.NotifikacijaOpći akt Kongo-konferencije određuje da svaka država koja na obalama Afrike zaposjedne neko područje nad kojim do tada nije imala vlast mora to notificirati ostalim potpisnicama kako bi one mogle iznijeti svoje eventualne prigovore.Iako se radi o normi partikularnog međ. prava većina smatra da je riječ o općeprimjenjivom pravilu.

A-20 DERIVATNO (IZVEDENO) STJECANJE PODRUČJAŠto je ustup ili cesija?To je stjecanje na temelju međ.ugovora dvostranog (cendent x cesionar) ili mnogostranog (mirovni ugovori).

Vrste cesije? kao posljedica rata dobrovoljna iznuđena (ništav je svaki ugovor sklopljen kao posljedica sile) bez protučinidbe ili uz protučinidbu

Ladislav napuljski prodao Dalmaciju Mlečanima za 100 tisuća dukata Rusija Aljasku

zamjena područja zbog gospodarskih ili prometnih potreba posredovanjem treće države

Austrija ustupila Lombardiju Francuskoj koja ju je odmah prenjela Sardiniji)

Koji je čas pravnog učinka i zašto je to važno?Važno pri utvrđivanju odgovornosti prema državljanima trećih država.

neki smatraju da nije dovoljan ugovor nego je potrebno da se ustupljeno područje efektivno preuzme po drugima cesija je izvršena u času stupanja ugovora na snagu (STT) rješenje ipak ovisi o odredbama u ugovoru te o okolnostima u kojima ga treba primjeniti.

STJECANJE SILOM ORUŽJA?Debelacija i zašto je sporna?Ako se osvojenje odnosilo samo na dio područja (država i dalje postoji) redovito je dolazilo do formalnog priznanja stjecanja sporazumom (x pobijeđenoga i pobjednika ili x zaraćenih snaga koje su željele dovršiti rat -na taj se način ovo stjecanje svodilo nas oblik cesije.

36

Ako se dotadašnji držalac potpuno uništi- nema mogućnosti stjecanja ugovorm.To je stjecanje podjarmljenjem (debelacija): pretpostavka je prestanak svake oružane borbe.I Međ sud u Nunbergu odbacio je tzv.doktrinu okupacije dok god postoji ma kakva vojska koja pokušava okupirane krajeve vratiti (zato su aneksije pojedinih krajeva Jugoslavije od strane Italije i Njemačke bile suprotne pravilima međ prava). Neki smatraju da debelacija nije uopće ni bila način stjecanja nego da do njega dolazi aneksijom područja koje je postalo ničije.

ZABRANA STJECANJA SILOM ORUŽJA?Pakt Lige naroda.Akt Chapultepec konstantira da su zabrana svakog osvajanja i nepriznavanje nasilnih stjecanja ušli među načela međ.prava američkih država.Povelja UNa izrijekom štiti teritorijalnu cjelovitost i političku nezavisnost svake države ne samo članice DOSJELOST ili PRESKRIPCIJA?Statut Međ.suda:dosjelost se temelji na jednom od općih načela prava što su ih priznavali civilizirani narodi.Teškoća je u tome što se nije izgradilo pravilo o tome koliko vremena treba proteći pa se to pitanje rješava od slučaja do slučaja.

ne traži se dobra vjera posjednika uz miran i nesmetan posjed potraban je i animus- namjerim da ga trajno zadrži kao svoje.

U slučaju derivatnog stjecanja koji institut se javlja?Sukcesija.

A-21 SUKCESIJA DRŽAVASvaka sukcesija je u specifična pa se nije moglo razviti običajno pravo-uređuje se ugovorima.

Bečka konvencija o sukcesiji država glede međ.ugovora 1978. Bečka konvencija o sukcesiji država glede državne imovine,arhiva i dugova 1983.

Što je sukcesija?Ulaženje neke države u pravne odnose druge države koje je posljedica osnivanja ili proširenja vlasti te države na području koje je do tada pripadalo drugoj državi i preuzimanje njenih prava i obveza.Bečka konvencija:zamjena jedne države drugom što se tiče odgovornosti za međ.odnose.

Osnovne kategorije,mogućnosti?a. oba subjekta već su otprije postojala i dalje postojeb. držalac ne propada kao subjekt ali se na dijelu njegova područja stvorio novi npr.Sjedinjene Države,Kanadac. držalac propada a njegovo područje stječe jedna ili više država koje su otprije postojale npr. Njemačka koja

je dobrovoljno pristupila Zapadnoj Njemačkoj te prestala postojati kao međ subjektd. raspadom višenacionalnih saveznih država-SFRJ nastanaju nove- s područja se povlači vlast jedne države

(ili ta država nestaje) a druga država zasniva svoju vlast

Koje su dve doktrine glede sukcesije i jesu li prihvaćene?Postoje dva različita rješenja-obadva neprihvatljiva:

sljednica ne treba priznati ikoje obveze prednice-doktrina tabulae rasae suprotno rješenje je opća apsolutna sukcesija s težištem na kontinuitetu

Četiri opća pravila?1. sama promjena državne vlasti makar i protuustavna (revolucionarna) ne dovodi do sukcesije2. nema mjesta sukcesiji u slučaju ratne okupacije3. sljednica preuzima područje kakvo je bilo i s ograničenjima4. ako nije drugačije ugovoreno vrijede međ.ugovori sljednice a ne prednice

PODRUČJE?Država stječe područje onako kako ga je posjedovao bivši držalac –s dotadašnjim granicama,pravima i obvezama. OSOBE?Kada nova država proteže vlast pod nju potpadaju svi ljudi na tom području (državljani ili stranci). Nova država može svojim zakonima odrediti koje će od tih osoba smatrati svojim državljanima.

37

Ako država prednica i dalje postoji tada pitanje takvih osoba treba urediti međ.ugovorom.Nema općeg pravila prema kojem bi nova država morala preuzeti sve dotadašnje državljane.Treće države međutim nisu dužne dopustiti prebacivanje preko granica osoba koje bi na taj način ostale bez državljanstva.

Konvencija o izbjegavanju bezdržavljanstva. Opcija je izbor x dva državljanstva koji se provodi očitovanjem.Pretpostavka je da i nadalje postoji država

koja je to područje izgubila. Zaštita manjina ugovara se radi zaštite osoba koje imaju drukčiju narodnost,vjeru ili materinji jezik od

većinskog stanovništva države.Njima se daje mogućnost izbora državljanstva i države u kojoj će živjeti.

UGOVORI?Sljednicu automatski ne vežu ugovori prednice (osim radiciranih) a ugovori sljednice protežu se i na stečeno područje,temelji se na načelu da ugovor veže samo ugovorne strane.Međutim u praksi države nastavljaju primjenu ugovora prednice - da se izbjegne vakuum i što potpunije uključi u međ zajednicu.

Radicirani ugovori?Oni koji su povezani sa samim područjem -odnose se na ugovorom ustanovljenu granicu, služnosti (osim uspostava vojnih baza).

Novonastala nezavisna država u kontekstu sukcesije?Države u odnosu ovisnosti posebno kolonije u procesu dekolonizacije- nije dužna zadržati ugovor.Međutim nova država nije mogla započeti život u potpuno izvanugovornom stanju obično notifikacijom o sukcesiji odabiru ugovore koje će i dalje smatrati valjanima.

Dvostrani i mnogostrani ugovor razlika?Dvostrani ugovor ostaje na snazi samo ako se sljednica i druga stranka o tome izrijekom sporazumiju ili ako na temelju njihova ponašanja treba smatrati da su se tako sporazumjele.Praksa je glede mnogostranih ugovora mnogo jednostavnija za sljednice-pružena im je mogućnost da jednostranim očitovanjem volje u obliku piosmene notifikacije depozitaru postanu stranke takvoga ugovora.Što se tiče dana od kojega se sljednica smatra strankom ugovora to je dan sukcesije a ne dan notifikacije -notifikacija ima retroaktivni učinak.

DRŽAVNA IMOVINA,ARHIVI I DUGOVI?DRŽAVNA IMOVINA znači svu imovinu,prava i interese koji su na dan sukcesije pripadali prednici na temelju njezina unutrašnjeg prava.U slučajevima raspada države ili odvajanja dijelova nepokretna imovina i pokretna koja je vezana za djelovanje glede dotičnog područja trebala prijeći sljednici a ostala se treba dijeliti u pravičnim razmjerima. Za razliku od ujedinjenja gdje je rješenje jednostavnije zato što sva državna imovina prednica prelazi na sljednicu, za slučaj novonastalih nezavisnih država Bečka konvencija unosi dodatne elemente:

pokretna imovina i nepokretna izvan područja prelazi na sljednicu razmjerno doprinosu sporazumi između prednice i novonastale nezavisne države ne smiju povrijediti načelo suverenosti svakog

naroda nad svojim bogatstvima

DRŽAVNI ARHIVI znače sve dokumente što ih je prednica izdala ili primila u obavljanju svojih funkcija a koji su na dan sukcesije pripadali prednici na temelju njezina unutrašnjeg prava i koje je ona sačuvala.Prednicu je dužna poduzete mjere radi očuvanja a sporazumi između prednice i sljednice ne smiju povrijediti pravo naroda na informiranje o svojoj povijesti i na svoju kulturnu baštinu.

DRŽAVNI DUG znači svaku financijsku transakcijsku obvezu države prednice koja u skladu s međ.pravom nastane prema drugoj državi,međ.organizaciji ili drugom subjektu međ.prava Nedvojbeno je da bi dug trebao prijeći na sljednicu u pravičnim razmjerima.Što se tiče novonastalih nezavisnih država to ne smije ugroziti temeljnu ekonomsku ravnotežu takve države.

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJEU slučaju ujedinjenja pitanje sukcesije članstva u međ.organizacijama zapravo i ne postavlja problem je kod raspada države- prednica nestaje kao subjekt međ.prava pa se ni svojstvo člana ne stječe na temelju sukcesije no može biti i

38

drugačije-primjer MMF i Svjetska banka-problem sukcesije članstva svodi se u biti na sukcesiju potraživanja ili dugova-primjenjeno i u slučaju SFRJ odnosno učlanjenja HR.

Sukcesija s obzirom na deliktne obveze i stečena prava fizičkih i pravnih osoba?Nema sukcesije s obzirom na deliktne obveze nestale države -strogo osobne naravi tako da s njom i nestaju.Pitanje stečenih prava fizičkih i pravnih osoba (mirovina, koncesije) ako nije utanačeno međ.ugovorom odgovora nema.

REPUBLIKA HRVATSKA?Danom sukcesije smatra se 8.listopada zbog tromjesečnog roka o suspenziji primjene određen brijunskom deklaracijom.

B-25 MEĐUDRŽAVNE SLUŽNOSTI Što su služnosti?Odnosi gdje jedna država ima prema drugoj neko pravo koje je lokalizirano na određenom dijelu te druge države.

pozitivne –nameću obvezanoj državi dužnost da nešto trpi (servitus in patiendo-pati) negativne–nameću joj dužnost da nešto propušta (servitus in non faciendo-non facere- -dobava vode).

Glavna značajke? djeluje erga omnes ne može prenjeti na drugu državu prelazi na treću državu kad stječe područje gdje postoji služnost i kod privremenog zaposjednuća (zakup,

okupacija)

Vojne služnosti? demilitiziranje–otok Palagruža zabrana utvrđivanja postaje za opskrbu gorivom pomorske i zračne baze pravo prolaska za vojsku prostor za vježbanje bombardiranja

Gospodarske služnosti? iskorištavanje prirodnih bogatstava-ribolov,vađenje ugljena i ruda,sječa drveća,paša uklapanje područja u gospodarsko područje druge države-carinska zona prometne služnosti-željezničke veze,pristup moru ili luci,upotreba luka,naftovod,plovidba rijekom

Posebne služnosti? prilaz trgu Sv.Petra pristup posjetiteljima do umjetnina u Vatikanu zabrana gradnje viših građevina u okolici Vatikanskog grada

POSTANAK I PRESTANAK SLUŽNOSTI? međ ugovorom istekom vremena konsolidacijom (ovlašteni i obvezani subjekti nađu se pod istim suverenitetom) nestankom interesa ovlaštene države običajem jednostranom izjavom obvezane države

B-26 DRŽAVLJANI I STRANCIDržava može djelovati samo u granicama prostorne nadležnosti.Ali države nastoje zahvatiti i ljude izvan njihova područja ako za njih imaju neki određeni interes osobna nadležnost-nadovezuje se na dvije okolnosti:

na vezu pripadnosti određenoj državi-državljanstvo na činjenicu da neka osoba boravi na području izvjesne države

39

Štićenici?Osobe koje su pod zaštitom neke države a nisu njeni državljani-država preuzima zaštitu državljana druge države u trećoj državi na temelju zamolbe ili ugovora- protektorat,država nema diplomatskog zastupstva ili izbije rat.

Personalno vrhovništvo?Ukupnost vlasti što ih neka država vrši nad svojim državljanima.Ta se vlast proteže i na državljane koji borave u inozemstvu.Državljanstvo je uređeno zakonodavstvom svake pojedine države.

Državljanin? Onaj tko je po zakonima neke države stekao njezino državljanstvo a nije ga po tim zakonima kasnije izgubio.

Slučajevi bezdržavljanstva i dvostrukog državljanstva nastaju zato što se zakoni pojedinih država ne temelje na istim načelima o stjecanju i gubitku državljanstva:

Osoba bez državljanstva (apatrid)?Ona koju ne priznaje nijedna država po svojim zakonima- rodi se u takvim okolnostima da ne stekne ni po jednom zakonu državljanstvo ili izgubi svoje državljanstvo a ne stekne drugo. Osoba bez državljanstva može smatrati kao prednost da nije nigdje obvezana na vojnu vježbu ali neprilike su znatno veće-kretanje svijetom je otežano,nema diplomatske zaštite,prijeti joj opasnost da bude izgnana.

Dvojno državljanstvo (bipartridija) i višestruko državljanstvo (polipatridija)?Stanje osobe koju dvije ili više država po svojim zakonima smatraju svojim državljanom-nastaje kad neka osoba rođenjem stekne više državljanstava (npr.rodi se u državi koja primjenjuje načelo jus soli a od roditelja iz države koja mu priznaje državljanstvo jure sanguinis) ili kad stekne novo državljanstvo a da nije izgubila dotadšnje.

RJEŠAVANJE U RH?Zakon o hrvatskom državljanstvu iako se temelji na načelu ius sanguinis u namjeri da izbjegne slučajeve bezdržavljanstva propisuje da hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno na području RH ako su mu oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva.Izbjegavanju dvostrukog državljanstva služe pravila po kojima se iz hrvatskog državljanstva mogu otpustiti ili se državljanstva mogu odreći osobe koje imaju strano državljanstvo.

RJEŠAVANJE PO OPĆEM MEĐ PRAVU?Svaka od dviju država može takvu osobu smatrati svojim državljaninomako je neka osoba državljanin država A i B,država A može odbiti intervenciju države B u korist te osobe a isto tako može primorati tu osobu na vojnu dužnost premda ju je ona već odslužila u državi B.

RJEŠAVANJE U UN?Konvencija o smanjenju slučajeva bezdržavljanstva 1975.Država stranka Konvencije obvezuje se priznati državljanstvo osobe koja bi inače ostala bez državljanstva ako je ta osoba rođena na njezinu području ili ako je rođena u inozemstvu a otac i majka državljani su te države (država može postaviti određene uvjete npr.prijava u određenom vremenu)

STRANCI?Osobe koje nisu u državljanskoj vezi sa zemljom u kojoj se trajno ili privremeno nalaze - podvrgnuti su vlasti države u kojoj borave na temelju načela teritorijalnosti ali država kojoj on pripada ima pravo da ga štiti.

IZRUČENJE?Od vremena Grotiusa traje rasprava postoji li obveza izručenja ili izvođenja pred vlastite sudove (načelo aut judicare aut dedere) ako nema ugovora između tih država.

Nacrt Kodeksa zločina protiv mira i sigurnosti čovječanstva Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih,nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kazni Model ugovora o izručenju-državama se nudi detaljan ali fleksibilan model - npr. u pogledu izuzetaka od dužnosti izručenja ponuđena su alternativna rješenja ili odstupanja na koja se države mogu odlučiti.Europska konvencija o izručenju -ne postoji obveza izručenja ako zamoljena država ima ozbiljnog razloga misliti da se izručenje zahtjeva zbog običnog kd ali s ciljem da bi se izručenoga moglo kazniti zbog vjerskih,rasnih,političkih razloga.

40

AZIL?Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi osim kad se mora izvršiti odluka u skladu s međ ugovorom ili zakonom.Deklaracija o pravima čovjeka osoba koje nisu državljani zemlje u kojoj žive

Funkcionalna zaštita?Država ne može intervenirati da zaštiti svog podanika prije nego što se on poslužio redovitim pravnim sredstvima u državi boravka.Najnoviji razvoj doveo je do funkcionalne zaštite-međ.organizacije imaju pravo nastupati radi zaštite svojih predstavnika i funkcionara- potvrđeno u savjetodavnom mišljenju Međ.suda (UN tražio naknadu za svoje službenike koji su poginuli u Palestini).

A-22 MEĐUNARODNA ZAŠTITA ČOVJEKA-OPĆI PREGLEDROBOVIBečki kongres 1815.Konvencija o ropstvu Liga naroda-određuje da prisilan rad ne smije dovesti do odnosa sličnih ropstvu.Dopunska konvencija o suzbijanju ropstva UN

IZBJEGLICEPoslije Prvog svjetskog rata uvedena tzv.Nansenova putovnica koja im daje određena socijalna,građanska i kulturna prava.

Definicija izbjeglice?Dodatni dokument?Konvencija o pravnom položaju izbjeglica kojoj je svrha da se svim političkim izbjeglicama zajamče neka temeljna prava i zaštita.Kako se Konvencija odnosila samo na izbjeglice koji su to postali prije 1951. potpisan je Protokol koji mijenja definiciju izbjeglice pa obuhvaća i žrtve kasnijih pa i budućih događaja.

Izbjeglica je svaka osoba koja se nalazi izvan zemlje čiji je državljanin,zbog opravdanog straha od progona zbog rase,vjeroispovjedi,državljanstva,pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja,i nemoguće joj je da se koristi ili se zbog straha ne želi koristiti zaštitom te zemlje.

Konvencija o pravnom položaju osoba bez državljanstva

Izručenje izbjeglica?načelo non-refoulement-izbjeglica se ne smije protjerati ni u koju zemlju u kojoj bi njegov život ili sloboda mogli biti ugroženi.Te zabrane ne vrijede za izbjeglicu koji je pravomoćno osuđen za teško kd.Izbjeglice kojima je dopušten boravak u jednoj državi imaju pravo izbora mjesta boravišta i slobode kretanja na području te države pod istim uvjetima kao i stranci. Tako nadzire zaštitu izbjeglica?Za međ.zaštitu izbjeglica (osim onih iz Palestine) danas se brine Visoki povjerenik UNa za izbjeglice -pruža izbjeglicama i materijalnu pomoć prikupljenu dobrovoljnim prilozima.

B-27 MEĐUNARODNA ZAŠTITA ČOVJEKA U OKVIRU UNaZaštita pojedinca na međ.razini zasnovana je u Povelji:

zaštitu čovjeka spominje u uvodu i u ciljevima UNa stavlja u nadležnost Opće skupštine ovlašćuje Ekonomsko i socijalno vijeće da daje preporuke

Da bi se te odredbe provele:Ekonomsko i socijalno vijeće osnovalo je Komisiju za prava čovjeka da izradi propise.Za neka podpitanja osnovana je Potkomisija za unaprijeđenje i zaštitu prava čovjeka.2006.Opća skupština je umjesto Komisije za prava čovjeka utemeljila Vijeće za prava čovjeka-to Vijeće više nije pomoćni organ Ekon i soc vijeća nego same Opće skupštine.Umjesto Potkomisije osnovan je Savjetodavni odbor.Uveden je i Visoki komesar za prava čovjeka-središnji organ koji će djelovati u zaštiti prava čovjeka neovisno o ugovorima.Najbitnija zadaća mu je da među državama uspostavi dijalog.

41

OPĆA DEKLARACIJA O PRVIMA ČOVJEKA 1948. načela: jednakost obzira na rasu,spol,jezik,vjeru,političko mišljenje pravo na pravično i javno suđenje pravo na pristup javnim informacijama pravo na rad i izbor zaposlenja pravo na besplatno školovanje

Nakon usvajanja pristupilo se izradi međ.ugovora koji bi opće odredbe pretvorio u obvezatne dužnosti.

Razlika između ta dva pakta?Obveze Pakta o građ.i pol.pravima bezuvjetne su i neograničene Pakt o ekon,soc i kul pravima obvezuje stranke da porade do najviše mogućnosti

MEĐ.PAKT O EKONOMSKIM,SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA 1966.MEĐ.PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA Države stranke mogu poduzeti mjere koje ukidaju njihove obveze jedino u doba izvanredne opasnosti koja ugrožava opstanak nacije i čije postojanje je službeno proglašeno.Te mjere moraju biti razmjerne potrebi i ne smiju biti diskriminirajuće.Ne smije se odstupiti ni u takvim situacijama:

Pravo na život Zabrana mučenja,okrutnog,nečovječnog i ponižavajućeg postupanja Zabrana ropstva Načelo nullum crimen sine lege

Država koja poduzme mjere ove mjere mora odmah preko gl.tajnika obavijestiti ostale stranke Pakta o odredbama koje su ukinute i o razlozima.Na isti način ih mora obavijestiti o danu kada su opozvaneODBOR ZA PRAVA ČOVJEKA -18 stručnjaka.Prvi izvještaj šalje se u roku 2g a sljedeće svakih 5g.Ako utvrdi da država ne izvršava neke od obveza Odbor će joj dati preporuke.O rezultatima razmatranja izvještaja Odbor u svom godišnjem izvještaju obavještava Gospodarsko i socijalno vijeće.

Odbor također razmatra i rješava priopćenja kojima neka država stranka upozorava na neprovođenje odredaba Pakta od druge države.Ta nadležnost Odbora vrijedi samo prema onim državama koje se je priznale posebnom izjavom a mogu je i opozvati.Primljeno priopćenje dostavlja odbor drugoj državi i stavlja tim državama svoje usluge da bi se došlo do prijateljskog rješenja.Odbor zaključuje svoj rad izvještajem.

I.FAKULTATIVNI PROTOKOL-predviđa i mogućnost pritužbe pojedinca zbog kršenja pakta od neke države stranke.Odbor će razmatrati samo priopćenja osoba koje su iscrpile sva raspoloživa unutrašnja pravna sredstva.Pripustivo saopćenje se dostavlja državi za koju se tvrdi da je povrijedila neku odredbu Pakta i od nje se traži da u roku od 6mj podnese pismeno objašnjenje.

II.FAKULTATIVNI PROTOKOL-1989. cilj ukidanje smrtne kazne.

Koje su sve konvencije protiv diskriminacije?KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA RASNE DISKRIMINACIJE 1965.Odbor za ukidanje rasne diskriminacije sastavljen od 18 stručnjaka tako da budu zastupljeni razni oblici civilizacije i glavni pravni sustavi.Svaka država stranka u roku 1g Odboru podnosi svoj prvi izvještaj o svom zakonodavstvu,sudskoj i upravnoj praksi i svim drugim mjerama za ukidanje diskriminacije a potom svake 4g.

Od 1993.na prijedlog delegacije RH Odbor je uveo i novinu -može posjetiti državu za koju je bio izvjestitelj. Stranke Konvencije mogu posebnom izjavom priznati nadležnost Odbora da razmatra priopćenja osoba –takvu izjavu dala je 21 država a podenseno je samo jedno priopćenje.

KONVENCIJA O UKLANJANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA APARTHEIDA 1973.KONVENCIJA O DISKRIMINACIJI U ZAPOSLENJU I ZVANJIMA 1960. Međunarodna organizacija radaKONVENCIJA O BORBI PROTIV DISKRIMINACIJE NA POLJU NASTAVE (UNESCO)KONVENCIJA O ZAŠTITI PRAVA SVIH MIGRACIJSKIH RADNIKA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI 1990.ŽENEVSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI GRAĐANSKIH OSOBA ZA VRIJEME RATA 1949.

42

KONVENCIJA PROTIV MUČENJA I DRUGIH OKRUTNIH,NEČOVJEČNIH ILI PONIŽAVAJUĆIH POSTUPAKA ILI KAZNI 1984. Mučenje je svako nanošenje teške fizičke ili duševna patnje koje počini službena osoba u izvršavanju svoje funkcije.Cilj takvog mučenja je dobivanje informacija,priznanja,zastrašivanje ili bilo koji oblik diskriminacije.Mučenje je zabranjeno i u bilo kakvim izvanrednim okolnostima,stanju rata ili javne opasnosti.Mučenje ne opravdava ni naredba pretpostavljenog.Države stranke su obvezne poduzeti djelotvorne zakonodavne,upravne i sudske mjere.Osnovan Odbor protiv mučenja.Države su dužne podnositi izvještaje.

A-22 MEĐUNARODNA ZAŠTITA ČOVJEKA U OKVIRU EUROPSKIH REGIONALNIH ORGANIZACIJA EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI PRAVA ČOVJEKA I TEMELJNIH SLOBODA 1950. RIM+ 11 dodatnih protokola Konvencija otvorena samo članicama Vijeća Europe a pristupanje Konvenciji uvjet za prijam u članstvo Vijeća.

pravo na život sloboda od mučenja i nečovječnih i ponižavajućih postupaka i kazni nullum crimen sine lege nullum poena sine lege ne bis ne idem –pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen zaštita vlasništva pravo na odgoj sloboda od zatvaranja od dugova ukidanje smrtne kazne pravo priziva na sudsku odluku

Konvencija dopušta ograničenja zajamčenih prava i sloboda koja su nužna radi: mira i sigurnosti gospodarskih interesa zemlje zaštite zdravlja i morala

Ograničenja moraju biti određena zakonom.U slučaju rata ili druge opasnosti koja ugrožava živote države mogu poduzeti najnužnije mjere i o njima obavjestiti glavnog tajnika Vijeća Europe.Ni u takvim situacijama ne smije se odstupati od odredbi:

pravo na život zabrana mučenja smrtna kazna zabrana ropstva

11.protokol?Zbog preopterećenosti Europske komisije za prava čovjeka odlučeno je da ona prestane postojati a Odbor ministara neće više odlučivati o žalbama.Sve će ovlasti nadzora preuzeti Europski sud za prava čovjeka + njemu će se neposredno moći obraćati kako države tako i pojedinci,nevladine organizacije i skupine pojedinaca.

Europski sud prihvaća razmatranje samo onih zahtjeva glede kojih su iscrpljena sva raspoloživa domaća pravna sredstva i to u roku od 6mj od konačne odluke državnih organa

Sud odlučuje u odborima od 3 suca,vijećima od 7 sudaca ili u velikom vijeću od 17 sudaca.Nakon što odluči da je zahtjev dopušten on će pomoći strankama da postignu prijateljsko rješenje a ako ne uspiju o predmetu presuđuje sudsko vijeće.Presuda je konačna i obvezuje državu na ukidanje presude ili preinaku propisa.

Nema mogućnosti žalbe ali stranke mogu zahtjevati tumačenje presude u roku 1g (sud može odbiti). Revizija presude može se zatražiti od suda samo na temelju otkrića neke nove činjenice koja bi odlučujuće

djelovala na ishod-u roku 6mj nakon saznanja za činjenicu.

Osim rješavanja sporova Europski sud ima i nadležnost davanja savjetodavnih mišljenja o tumačenju Konvencije na zahtjev Odbora ministara Vijeća Europe.

KESSOne se za razliku od Vijeća Europe ne temelje na ugovornim obvezama država i obuhvaća sve europske države za razliku od Vijeća pa je u tome posebna važnost.

43

Već u Završnom aktu Konferencije u Helsinkiju 1975.države sudionice izrazile su spremnost da poštuju prava i temeljne slobode čovjeka te su usvojile detaljne odredbe o budućoj suradnji na polju kulture i odgoja.Konferencija o ljudskoj dimenziji u Moskvi 1990.-središnje stručno tijelo OESSa za ljudsku dimenziju je Ured za demokratske institucije i prava čovjeka sa sjedištem u Varšavi.

ŽENEEkonomsko i socijalno vijeće osnovalo je Komisiju za pravni položaj žena.Komisija je izradila nacrte nekoliko konvencija:Konvencija o političkim pravima žena 1952.- jednako pravo glasa i kandidiranja u sve službe.Konvencija o državljanstvu udate žene 1957.-ugovornice se obvezuju da će u zakonodavstvu odrediti da ni udaja ni rastava braka ne povlači promjenu državljanstva žene.Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije prema ženama osnovan je Odbor za ukidanje diskriminacije prema ženama.Stranke podnose izvješatje svake 4g o mjerama što su poduzele.Odor svake godine izvještava Opću skupštinu a može davati prijedloge i preporuke ali nije ovlašten primati pritužbe o kršenju Konvencije ali se priprema protokol koji će mu dati i tu ovlast.

DJECAKonvencija o pravima djeteta.Djetetom se smatra svaka ljudska osoba ispod 18g osim ako se po pravu koje se primjenjuje punoljetnost stječe ranije.2000.dva protokola:

Fakultativni protokol glede uključivanja djece u oružane sukobe Fakultativni protokol o prodaji djece,prostituciji i dječijoj pornografiji

Radi nadzora nad izvršavanjem Konvencije osnovan je Odbor za prava djeteta.Stranke moraju prvi izvještaj podnjeti u roku 2g a zatim svakih 5g.

Planovi za buduće uređenje?20g nakon usvajanja Opće deklaracije o pravima čovjeka usvojena je Teheranska proklamacija.25g nakon Teherana usvojena je Bečka deklaracija i program akcijeOpća skupština osnovala je novi središnji organ za zaštitu prava čovjeka-Visokog komesara za prava čovjeka.Njegova glavna zadaća je da u stalnom dijalogu s vladama-diplomatskim sredstvima djeluje u prilog poštivanja prava čovjeka.

Svi sustavi međ.zaštite vrlo su često nedjelotvorni naročito kada se radi o masovnim kršenjima pa se razmišlja o dopustivosti humanitarne intervencije-ovlaštenje država da silom interveniraju u nekoj državi u slučaju da se jedino na taj način mže spriječiti patnja velikog broja ljudi.

A-23 MEĐUNARODNA ZAŠTITA MANJINA I DOMORODAČKOG STANOVNIŠTVAWestfalski mir +Berlinski kongres+Liga naroda+Ujedinjeni narodiDefinicija manjina?Komisija za prava čovjeka:Manjine su nedominantne grupe stanovnika koje imaju i žele očuvati svoje etničke,vjerske ili jezične tradicije ili karakteristike.Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima: u državama gdje postoje etničke,vjerske ili jezične manjine ne smije se osobama koje pripadaju takvim manjinama uskratiti pravo da zajedno s ostalim članovima svoje skupine imaju svoj vlastiti kulturni život da ispovjedaju svoju vjeru i da se služe vlastitim jezikom.Deklaracija o pravima osoba što pripadaju nacionalonim i etničkim,vjerskim i jezičnim manjinama.

Dužnosti država? štititi postojanje manjina i njihov etnički,kulturni,vjerski i jezični identitet usvajati odgovarajuće zakonodavne mjere mjere kako bi im omogućile da uče materinji jezik i da imaju nastavu na svom jeziku

EUROPA?Europska konvencija o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda zabranjuje se da pripadnost nekoj nacionalnoj manjini bude razlogom diskriminacije. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina-načela iz te konvencije države stranke će morati unjeti u svoja zakondavsta.Završni akt Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi izričito se jamče prava manjina.

44

Osnovan je Visoki komesar za nacionalne manjine-njegova zadaća nije da intervenira u pojedinačnim slučajevima već da svojim djelovanjem smanji napetost i spriječi da problemi manjina evoluiraju u prijetnju miru i stabilnosti.

Hrvati ?Iseljeni u velik broj država-SAD,Australija, Njemačka-ne smatraju se etničkom manjinom nego doseljenicima ili radnicima migrantima. Hrvatima je priznat status manjine u CG,Makedoniji i Srbiji ali ne i u Sloveniji.RH priznaje svim narodima bivše SFRJ status pripadnika manjina.

Domorodački narodi?Oni koji se smatraju domorodačkim na temelju njihova podrijekla od stanovništva koje je živjelo u toj zemlji ili zemljopisnoj regiji u vrijeme osvajanja ili kolonizacije ili određivanja sadašnjih granica i koji su neovisno o njihovom pravnom statusu zadržali neke vlastite ekonomske,kulturne ili političke institucije.Konvencija o zaštiti i integraciji domorodačkog i drugog plemenskog i poluplemenskog stanovništva neovisnih zemalja- Međ organizacija radaKonvencija o zaštiti domorodačkih naroda u neovisnim državamaDeklaracija o pravima domorodačkog stanovništva 2007.B-29 KAZNENA ODGOVORNOST POJEDINCA Međunarodni zločin?Takav čin koji međ.pravo izravno normira svojom zabranom usmjerenom prema pojedincu bilo da kažnjavanje prepusti pojedinoj državi kao njezinu obvezu bilo da se za tu svrhu uredi međ.sudstvo.

RAZVOJ MEĐ KAZNENOG SUDOVANJA?I.Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida 1948. definira zločin genocida ali se njezina zabrana ne usmjeruje izravno na pojedinca-kažnjavanje koje je provedeno pomoću unutarnjih sudova u Nunbergu i Tokiju. Prvi put provedeno je u stvarnost načelo individualne kaznene odgovornosti i osigurano njihovo suđenje pred međ vojnim sudovima.

II.Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osnovan 1993.bio je prvi ad hoc međ kazneni sud.Osnovan je rezolucijom Vijeća sigurnosti na temelju gl.VII.Povelje

III. Ad hoc međ sud za Ruandu.

IV.Presudan korak je osnivanje stalnog suda -Međunarodni kazneni sud osnovan Rimskim statutom 2002. -s obzirom na njegovu ugovornu osnovu neke značajne države ostale izvan njegove nadležnosti (SAD).

MEĐUNARODNI VOJNI SUD NUNBERG I TOKIOLondonskim sporazumom četriju sila 1945.određeno je kažnjavanje glavnih ratnih zločinaca i za njihovo suđenje osnovan poseban sud.Savezničko Nadzorno vijeće za Njemačku donjelo je Zakon br.10 Nadležnost:

1. zločin protiv mira –planiranje,pripremanje,poticanje ili poduzimanje agresivnog rata (mogu odgovarati i političari i osobe koje nisu bile na području vojnih operacija)

2. zločin protiv čovječnosti- zločini protiv civilnog pučanstva bez obzira je li riječ o osobama iste nacionalnosti-istrebljenje,progoni iz političkih,vjerskih razloga-za vrijeme rata ili u miru

1. ratni zločin-povrede ratnog prava-mogu biti počinjeni samo za vrijeme rata-kršenje zakona i običaja rata,ubojstvo, pljačkanje,objesno razaranje gradova

Sud se sastojao se od 4 člana i 4 zamjenika.Svaka potpisnica imenovala je po jednog. Sud je mogao izreći svaku kaznu pa i smrtnu.

Iako se postupak protiv počinitelja vodio godinama ipak su mnogi ostali nekažnjeni zbog instituta zastare ili nemara organa nadležnih za progon. 1968.prihvaćena Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

AD HOC SUD ZA ZLOČINE POČINJENE NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJEVijeće sigurnosti na temelju izvještaja posebne komisije ustvrdilo da situacija na području bivše Jug prijeti međ miru i sigurnosti te odlučilo o osnivanju Međ suda za suđenje osobama koje su odgovorne za teške povrede humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije počinjene od 1.1. 1991.pa do dana koji će utvrditi Vijeće sigurnosti nakon što se uspostavi mir.

45

Sud čije sjedište je u Haagu sastoji se od: 2 vijeća po 3 suca (prvi stupanj) prizivno vijeće od 5 sudaca tužitelj tajništvo

Nadležnost:o povrede Ženevskih konvencija 1949.o povrede ratnog prava ustanovljanog Konvencijom o zakonima i običajima rata na kopnu

upotreba otrovnog oružja uništavanje naselja bombardiranje nebranjenih naselja uništavanje institucija namjenjenih bogoslužju,obrazovanju,umjetnosti pljačkanje

o genocido zločin protiv čovječnosti

ubijanje deportirabnje mučenje silovanje progon zbog političkih,rasnih i vjerskih razloga

Za počinjena djela mogu odgovarati isključivo pojedinci.

AD HOC MEĐ SUD ZA RUANDU genocid teške povrede humanitarnog prava

MEĐUNARODNI KAZNENI SUD U HAAGU-RIMSKI STATUTOpća skupština potvrdila je načela prihvaćena Statutom Nunberškog suda te pozvala Komisiju za međ.pravo da pripremi Nacrt Kodeksa zločina protiv mira i sigurnosti čovječanstva.Statut Međunarodnog kaznenog suda stupio na snagu 2002.

Sud je nadležan suditi samo fizičkim osobama.Nadležnost: zločin genocida zločin protiv čovječnosti ratni zločin zločin agresije

Načelo komplementarnosti?Domaće pravosuđe ima prednost pred Međ sudom.Primarnu nadležnost ima država na području koje su zločini počinjeni ili čiji su državljani počinitelji.Ako ta država ne može ili ne želi suditi ili to radi na način da štiti počinitelja,onda tužitelj započinje postupak i vodi ga pred Međ kaznenim sudom. GENOCIDRezolucija Opće skupštine -genocid je odricanje prava na opstanak čitavim ljudskim grupama.Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida-genocid je svako djelo počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi jedna nacionalna,etnička,rasna ili vjerska skupina:

ubojstvo teške tjelesne ili duševne povrede podvrgavanje takvim uvjetima života koji bi trebali dovesti do potpunog ili djelomičnog uništenja nametanje takvih mjera kojima se želi spriječiti rađanje prisilno prijemeštanje djece iz jedne skupine u drugu

Kažnjava se svatko (državnik,funkcionar,pojedinac).Naborjena djela nisu politički zločin pa se počinitelji izručuju.Genocid se ralikuje od drugih međ zločina upravo po namjeri na uništenje takve skupine.To ne moraju biti masovna ubojstva već i protjerivanje,gladovanje,uskraćivanje lijekova.

46

ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTIDio opsežnog i sustavnog napada protiv civilnog pučanstva.Ne traži se namjera i može se za razliku od genocida počiniti i prema osobama iste nacionalnosti,vjere ili rase kao počinitelj.Isto je kod ovog zločina i kod genocida da mogu biti počinjeni u vrijeme rata i u miru za razliku od ostalih zločina.

Konvencija predviđa kaznenu odgovornost pojedinca i odgovornost država.

Međunarodni terorizam?Namjerno uzrokovanje nasilja ili prijetnja sa svrhom da se zastrašivanjem javnosti izvrši pritisak prema nekoj državi,međ organizaciji ili drugom međ subjektu radi ostvarenja nekog političkog cilja.

Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju kd počinjenih protiv osoba pod međ.zaštitom uključujući diplomatske agente.

Međunarodna konvencija protiv uzimanja talaca Konvencija o sigurnosti osoblja UNa i pridruženog osoblja Konvencija protiv novačenja,upotrebe,financiranja i obuke plaćenika Konvencija o označavanju plastičnog ekspolziva radi identifikacije 1991. Konvencija o suzbijanju financiranja terorizma Konvencija o suzbijanju djela nuklearnog terorizma 2005. Deklaracija o mjerama za eliminiranje terorizma Globalna strategija u borbi protiv terorizma 2006.

Europska konvencija o suzbijanju terorizma Konvencija o sprečavanju terorizma Konvencija o pranju,traganju,privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kd i o financiranju

terorizma

Jedno od bitnih načela je da od država zahtjevaju da počinitelje bilo same kazne bilo izruče.

A-24 ORGANI MEĐUNARODNIH ODNOSA-OPĆENITO osobe čija djela i očitovanja na kvalificirani način rađaju međpravne posljedice za njihovu državu osobe vanjske službe koje djeluju u inozemstvu- diplomatske i konzularne službe

Svaka država sama određuje organe za vanjske odnose a međ pravo postavlja:o općenite pretpostavke koje su potrebne da se neka osoba ili skupina osoba smatra vladom- načelo

efektiviteta (vlada de facto- stvarno vrši poslove).o svaka država mora imati organ čija očitovanja bez posebne punomoći rađaju međ posljedicama.o načelo da ovlašćenje organa na zastupanje mora biti poznato drugim državama (notifikacija-izuzetak su

izvanredni slučajevi zastupanja u ratu-tu se formalna notifikacija nadomješta stvarnim zapovjedničkim položajem).

o pravila o položaju organa dok se nalaze izvan svoje države

Organi se međusobom razlikuju? služe posebno tom zadatku vrše tu funciju uz ostale funkcijeo imaju vlast zastupanja po samom svom položaju (državni glavar,ministar vanjskih poslova,vojni zapovj.) o potreban poseban akt opunomoćivanja (poslanici) redoviti prigodni izvanredni organi (vojni zapovjednici u ratu,ratni brodovi i vojni odredi) prema sjedištu razlikuju se unutrašnji vanjski (diplomatski zastupnici)

Najviši organ vanjskog zastupanja?

47

Onaj koji u skladu s propisima međ prava i u propisima svoje države ima vlast i dužnost da zastupa državu u njenim vanjskim odnosima i da u ime države daje očitovanja i opunomoćuje druge organe na zastupanje (glavar države,chef de l'Etat-ne mora se poklapati s vrhovnim organom ustavnog poretka u državi.Ne treba punomoći.

Vlada i ministar vanjskih poslova?Vlada je skup osoba koje izvršavaju suverenu državnu vlast. Predsjednik vlade punopravno zastupa svoju državu u vanjskim poslovima i da svojim izjavama obvezuje državu (presumcija koja se može oboriti).Predsjednici vlada i ministri vanjskih poslova ne trebaju posebne punomoći.

A-25 DIPLOMATSKI ZASTUPNICIČime je regulirano?

Konvencija o diplomatskim odnosima 1961. Konvenciju o specijalnim misijama Običajno međ pravo

Diplomatski zastupnik?Osoba koja na temelju izdane punomoći zastupa državu prema drugoj državi ili državama.

redoviti (poslanici) prigodni

Redoviti diplomatski zastupnici prema Bečkom pravilniku 1815.dijele se na tri razreda: poklisare poslanike otpravnike poslova

Bečka konvencija uvodi za sve vrste poslanika naziv „šef misije“

Koji su razredi šefova misije i po čemu se razlikuje 3.razred?1. ambasadori (poklisari),nunciji akreditirani kod šefova država2. poslanici,ministri ili internunciji akreditirani kod šefova država3. otpravnici poslova akreditirani kod ministarstva vanjskih poslova

Otpravnik poslova?Šalje se kada dipl odnosi nisu takvi da dopuštaju slanje poslanika ili poklisara (npr. nema sporazuma o davanju agremana ili postoje teškoće u stilizaciji akreditiva) a kadkada pri prvom nadovezivanju diplomatskih odnosa.

Otpravnika poslova ad interim?Najstariji diplomatski službenik koji privremeno djeluje kao šef misije ako je šef misije spriječen da vrši svoje funkcije.Ime otpravnika saopćava šef misije a ako je ovaj spriječen ministarstvo vanjskih poslova.

Diplomatski zbor?Doayen?Šefovi misija akreditirani u istom mjestu-nastupa kao cjelina kod određenih svečanosti, predvodi ga najstariji šef misije kao doyen.

Rang šefova misija akreditiranih u istom mjestu ravna se prema?Razredu a unutar svakog razreda prema danu i satu kada je šef misije preuzeo svoje funkije.

Vrste osoblja?a. šef misije b. diplomatsko osoblje-članovi misije koji imaju diplomatsko svojstvo diplomatski agentic. administrativno i tehničko osoblje d. poslužno osoblje članovi misije

FUNKCIJE DIPLOMATSKE MISIJE?a. predstavljanje države b. zaštita interesa šiljateljice i njenih državljanja c. pregovori s vladom primateljiced. sakupljanje obavijesti i podnošenje izvještaja šiljateljici

48

e. unapređivanje prijateljskih odnosa

VIŠESTRUKO ZASTUPANJE?Država može istu osobu odrediti kao šefa misije kod više država ako se neka država primateljica tome protivi. Ako je jedan šef misije akreditiran kod više država može šiljateljica otvoriti misiju u svakoj toj državi i povjeriti vođenje otpravniku poslova ad interim. STUPANJE NA FUNKCIJU?Šiljateljica treba tražiti privolu (agremant) vlade države primateljice.Primateljica nije dužna iznjeti razloge za odbijanje privole.Šef misije predaje vjerodajnice (akreditiv)-poklisari i poslanici glavaru države a opravnik poslova ministru vanjskih poslova.

Kada već akreditirani šef misije predaje nove vjerodajnice? kod promjena na prijestolju u monarhijama kod promjene vladavine -režima ako je dobio viši rang (npr poslanik uzdignut na rang poklisara)

PRESTANAK FUNKCIJE?Redoviti je način (umirovljenje,ostavka,bolest,premještaj) vlada ga odazove i odredi njegova nasljednika Šef misije tada predaje tzv.odazivno pismo a prima rekreditiv (uživa dipl zaštitu sve dok ne napusti zemlju-jedino ako ne bi otputovao u razumnom roku povlastice bi utrnule).Često misija prestaje zbog napetosti između država ili zbog osobnih odnosa šefa misije zbog kojih je njegov dalji ostanak nepoželjan

privremeni odlaska na referat ili na dopust odazivanje traženje putnica

Kad osoba šefa misije postane nepoželjnja primateljica može izjaviti da je postao persona non grata ili staviti zahtjev šiljateljici da ga odazove.Razlog se ne mora navesti.Ako šiljateljica ne udovolji zahtjevu ili to ne učini u razumnom roku primateljica može odbiti da toj osobi prizna svojstvo člana misije.Prigodno zastupanje?

Delegacije za posebne dvostrane i mnogostrane pregovore.Predmet rada su visokopolitička pitanja,sklapanje međ ugovora,poslovi suradnje graničnih organa,suradnja na području saobraćaja,zdravstva.

a.Putujući i osobni poslanici glavara država i predsjednika vlada?Nose poruke (osobna pisma).upravljene glavi države

b.Promatrači?Šalju se na sastanka ali ne sudjeluju punopravno u radu sastanka i ne mogu obvezivati svoju vladu.Šalju se kad država želi imati izravna obavještenja ili neslužbeno obavještavati druge vlade o svojim stajalištima pa tako utjecati na rad sastanka.

B-30 DIPLOMATSKE POVLASTICETko je nositelj povlastica?Diplomatske povlastice nisu osobna prava nego je to pravo države da od druge države zahtjeva određeno ponašanje prema osoblju-zato se član misije ne može sam odreći neke povlastice a njegova se vlada može odreći i protiv njegove volje.

Članovi obitelji?Uživaju sve povlastice i izuzeća kao i on ako su članovi njegova kućanstva i ako nisu državljani primateljice.Da bi se sa sigurnošću znalo koje osobe imaju pravo na diplomatsku zaštitu praksa je uvela prijavljivanje imena tih osoba ministarstvu vanjskih poslova.

KADA POČINJU POVLSTICE?Povlastice počinju kada osoba prekorači granicu radi preuzimanja svoje službe a ako se već nalazi u zemlji časom kada imenovanje bude priopćeno ministarstvu.One prestaju kad osoba napusti primateljicu ili kad isteče razuman rok.Ipak,izuzeće ostaje za radnje učinjene u vrešenju službenih funkcija.

49

Nabroji povlastice prema Bečkoj konvenciji?1. Dužnost primateljice da olakša šiljateljici da stekne prostorije i stanove za svoje članove.2.Nepovredivost i nepristupnost prostorija -organi države primateljice ne smiju ući u prostorije i stan šefa misije bez pristanka šefa misije.Novost konvencije je da u zaštitu uključuje i prijevozna sredstva.U prijašnja vremena priznavala se pravo utočišta (azila) u zgradi diplomatskog zastupstva.Danas međ pravo to ne priznaje.Zločinac koji se skloni u zgradu poslanstva predaje se mjesnim vlastima 3.Arhivi i spisi misije nepovredivi su u svako doba ma gdje se nalazili.4.Sloboda općenja. Pošiljke,pisma i prtljaga izuzeti su od pregleda.Dakako te pošiljke i diplomatska valiza ne smiju sadržavati ništa osim službene pošte i predmeta.5.Osobna nepovredivost- ne može biti uhićen ni pritovren.Zaštita ne vrijedi za slučaj nužde ili nužne obrane. Primateljica može samo tražiti odaziv ili dostaviti putnice odnosno otpraviti ga preko granice.6.Izuzeće ispod sudbenosti (imunitet) Diplomatski agent izuzet je potpuno od kaznene sudbenosti primateljice.To izuzeće odnosi se na sva djela a ne samo na službena (immunite globale).Čak i ako je njegov čin uperen protiv sigurnosti države ili javne sigurnosti država primateljica može samo poduzeti preventivne mjere-aktivno spriječiti čin dok se on zbiva ali ne može naknadno počinitelja progoniti.Što se tiče građanske sudbenosti,izuzeće se priznaje osim u tri slučaja:

a. kod tužbe glede privatne nekretnine b. kod nasljednopravnih predmeta c. kada vrši izvan svojih službenih funkcija neko slobodno zvanje ili trgovačku djelatnost

Izuzeće od sudbenosti ne oslobađa diplomatskog agenta od sudbenosti šiljateljice.7.Nepovredivost i nepristupnost stana. 8.Sloboda kretanja. 9.Oslobođenje od podavanja. Diplomatski agenti oslobođeni su od svih poreza i taksa uz izuzetak posrednih poreza koji su već uključeni u cijenu robe ili usluga.10.Ceremonijalna prava da ističe grb i zastavu svoje države na zgradi,stanu i prijevoznim sredstvima. DUŽNOSTI?1. nemješanje u unutrašnje poslove države,štovanje organa primateljice,zakona i običaja.2.službeni poslovi s primateljicom obavljaju se s ministarstvom vanjskih poslova- ne smije se neposredno obraćati na druge sudske ili upravne organe primateljice4.ne smiju vršiti trgovačku djelatnost radi vlastite zarade

A-26 KONZULIKonzuli?Organi države koji u drugoj državi vrše određene funkcije za svoju državu i zastupaju interese državljana svoje domovine na svojem konzularnom području npr.vođenje matica.Razlika poslanik x konzul?Ne zastupa svoju vladu ,nema diplomatskog značaja, ima određene nepolitičke funkcije.

Konvencija o konzularnim odnosima 1963. za ona pitanja koja nije uredila i dalje vrijedi običajno pravo.

FUNKCIJE?1. pomoć državljanima svoje zemlje2. izvanparnična sudbenost,vođenje matice3. razvijanje trgovinskih i kulturnih prijateljskih odnosa4. upoznavanje gospodarskih i trgovačkih prilika zemlje u kojoj djeluju dopuštenim sredstvima5. slanje izvještaja svojoj vladi

Države osnivaju konzulate u mjestima gdje je to potrebno ali država u kojoj se želi imati konzulat mora dati pristanak. Ako nije drugačije određeno suglasnost za diplomatske odnose obuhvaća i suglasnost za konzularne.Razredi?Staro razlikovanje:

konzuli po zvanju počasni

Bečka konvencija 4 razreda šefova konzulata: generalni konzuli-u osobito važnim mjestima konzuli

50

vicekonzuli konzularni agenti

Stupanje na dužnost?Potreban sporazum između šiljateljice i primateljice.Šef konzulata dobiva od šiljateljice patentno pismo koje se dostavlja vladi primateljice. Može se dostaviti notifikacija ako država prihvaća takav način obavještavanja.Država primateljica izdaje šefu konzulata egzekvaturu kojom mu dopušta vršenje funkcija.Država može odbiti izdavanje egzekvature i nije dužna navesti razloge.Prestanak funkcije?

povlačenjem egzekvature saopćenjem primateljice da je prestala smatrati nekoga kao člana konzularnog osoblja ratom

*Prekid diplomatskih odnosa sam po sebi ne povlači i prekid konzularnih odnosa.Povlastice?

Prostorije konzulata su nepovredive. Konzularna arhiva i spisi nepovredivi su. Pravo da ističe zastavu i grb Sloboda kretanja i općenja Pravo da ubiru za konzularne akte predviđene takse Izuzeće od nadležnosti sudskih i upravnih organa primateljice odnosi se samo na djela izvršena u obavljanju

konzularnih funkcija.

B-31 MEĐUNARODNI SLUŽBENICIMeđunarodnopravni položaj službenika temelji na ugovornom pravu -međ službenici imaju u svakoj državi samo one povlastice na koje je ta država pristala pristupanjem odnosnom ugovoru.Polako se stvaraju i neki običaji koji mogu postati pravilima međ običajnog prava.

Prema Povelji predstavnici država članica i službenici UNa uživaju povlastice i izuzeća koji su potrebni za nezavisno obavljanje funkcija u vezi Organizacije.

Konvencija o povlasticama i izuzećima UNa Konvencija o povlasticama i izuzećima specijalnih ustanova

Obje propisuju da glavni tajnik UNa određuje krug službenika na koje se imaju primjeniti povlastice i saopćuju njihov popis vladama potpisnica.Takvi činovnici uživaju izuzeće od sudbenosti za čine što ih vrše po službenoj dužnosti,izuzeti su od ograničenja propisqa o useljavanju zajedno sa svojom obitelji a u doba međ kriza imaju pravo na diplomatske olakšice da se vrate u domovinu.Pri prvom nastupu službe imaju pravo uvesti svoje pokućstvo bez carine.

Glavni tajnik i glavni ravnatelj svake ustanove i njegov zamjenik dok ga zamjenjuje imaju sa svojom obitelji iste povlastice koje pripadaju poslaniku.U slučaju zlouporabe povlastica može zainteresirana država tražiti savjetovanje s dotičnom ustanovom kako bi se spriječilo ponavljanje.Ako to ne dovede do rješenja može se predmet iznijeti Međunarodnom sudu na savjetodavno mišljenje (jer se parnice mogu voditi samo među državama) pa ako sud nađe da je bilo zlouporaba može pogođena država obustaviti povlastice prema toj ustanovi.

A-27 MEĐUNARODNOPRAVNI POSLOVI UOPĆEPravni poslovi nastaju,mijenjaju se i prestaju povodom neke pravne činjenice. To mogu biti

prirodne pojave npr.teritorijalne promjene: aluvija,odronjavanje,promjena toka,izronjavanje otoka pravne činjenice voljnim djelovanjem ljudi bilo čini bilo propusti:

Djelo pojedinca npr.boravak stranca u tuđoj zemlji,bijeg zločinca u inozemstvo Djela koja se pripisuju državama (pravna djela u širem smislu)

o s namjerom –međ pravni poslovio bez namjere -pravna djela u užem smislu

Međunarodnopravni posao ?Očitovanje jednog subjekta međ prava ili više njih dana s namjerom da proizvede pravne posljedice.

51

jednostrani - dovoljno očitovanje jednog subjekta ili više subjekata ali njihova djeljanja moraju biti istosmjerna np.r kolektivno priznanje nove države

dvostrani –potrebno očitovanje barem dvaju subjekata čija djeljanja su konvergentna

Pravna djela u užem smislu? nedopuštena ili međunarodni delikti –pravo ih zabranjuje dopuštena djela –sva ostala

Preduvjeti da neko očitovanje može uroditi pravnim posljedicama? o sposoban subjekto sposoban objekt inače ugovor ništavano mane voljeo prikladnan oblik

Subjektom ili strankom međ pp može biti svaki subjekt međ prava dakle ne samo država.Pravni poslovi u kojima jedna stranka nije subjekt međ prava nisu međunarodni pravni poslovi.

Sadržaj pravnog posla ne smije biti pravno nedopustiv (nemoguće ili se protivi jus cogensu) Bludnja - pogršna predodžba o nekoj činjenici.

o Ispričiva o Bitna -npr.pogrešna zemljopisna karata pri određivanju granice

Prijevara- npr. krivotvorena isprava ili zemljopisna karta Korupcija Sila

Oblik međunarodnih pp nije propisan osim za pojedine slučajeve.Pravni posao može nastati neformalno ponekad i šutnjom ili konkludentnom radnjom.

B-32 JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVIJednostrani pravni posao je jednostrano očitovanje subjekta međ prava za koje je vezana neka međunarodnopravna posljedica.

Vrste jednostranih pravnih poslova? Akcesorna ili zavisna jednostrana očitovanja -sama za sebe nemaju pravnog učinka nego tek u zajednici s

prethodnim ili sljedećim očitovanjem nekog drugog subjekta npr. ponuda,prihvat,opoziv Samostalni jednostrani pravni poslovi Mješoviti jednostrani pravni poslovi-za pravni učinak potrebno da uz očitovanje bude vezan i neki stvarni čin

npr.okupacija,derelikcija

GLAVNI OBLICI JEDNOSTRANIH PRAVNIH POSLOVA?

1.Priopćenje ili notifikacija?Pravni učinak priopćenja?Kad nastupa?Službeno stavljanje do znanja nekog zahtjeva ili neke pravno relevantne činjenice koja se zbiva ili će se zbiti.Pravni učinak:država kojoj se upravilo ne može pozivati na to da joj priopćena činjenica ili zahtjev nisu bili poznati.Nastup:treba dospjeti do adresata ali nije potrebno da adresat potvrdi primitak i da se očituje.

Kada je priopćenje obvezno? Objava rata i priopćenje neutralnim državama Priopćenje ratne blokade Stjecanje ničijeg područja Promjene u osobi glavara Stupanje na snagu novog ministra vanjskih poslova

2.Priznanje?Jednostrano očitovanje da se neko postojeće stanje ili neki zahtjev smatraju pravovaljanima npr.priznanje nove države,vlade,ustanika kao zaraćene stranke.Priznanje se može dati: formalnim očitovanjem ili konkludentnom radnjom,šutnjom.

52

Pravna posljedica: država koja ga je dala ne može kasnije opozvati odnosnu činjenicu,stanje ili zahtjev.

3.Prosvjed?Čemu služi?Tko je ovlašten uputiti prosvjed?Jednostrano očitovanje kojim se radi očuvanja vlastitog prava osporava pravovaljanost nekog stanja,ponašanja ili zahtjeva.Sadržaj suprotan priznanju.Prosvjed služi da spriječi primjenu pravila „qui tacet consentire videtur“-budući da šutnja može značiti priznanje ili odreknuće.Prosvjed mora uputiti onaj organ koji je nadležan da zastupa državu.

4.Odreknuće?Jednostrano očitovanje kojim se napušta neko pravo.Napustiti se može svako pravo osim prava koje je dobiveno radi izvršavanja neke dužnosti.Poseban je slučaj odreknuća derelikcija-napuštanje nekog područja koje time postaje ničije.To je mješoviti pp jer uz očitovanje mora pristupiti materijalni čin napuštanja.

5.Obećanje?Da li je oduvjek priznato?Kojom presudom?Sporno jer se malo obećanja mogu shvatiti kao samostalni pp koji sam po sebi rađa posljedice npr. jednostrana izjava Egipta o Sueskom prokopu može se tumačiti kao priznanje obveza iz Carigradske konvencije.Presuda Međunarodnog suda u parnicama o francuskim nuklearnim pokusima -obećanje Francuske da neće vršiti nuklearne pokuse nad zemljom.

6.Okupacija-jednostrani ali istovremeno i mješoviti pp.

A-28 MEĐUNARODNI UGOVORI –POJAM I VRSTEMeđunarodni ugovor?Dvostrani pravni posao međunarodnog prava.Kodifikacija?Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora 1969.Kako se djele?Više ili manje svečani: ugovor,knovencija,akt,protpokol,pakt,povelja,deklaracija.Po sadržaju:ekonomski,politički,pravni-neprihvatljite.S obzirom na vrstu preuzetih obveza

koji nalažu pozitivnu činidbu (npr.cesija) koji nalažu propust (npr.obveza nenapadanja,služnost prolaska četa)

S formalnog gledišta nužno sudjelovanje najvišeg organa vanjskog zastupanja obično državnog glavara ugovori koje sklapaju podređeni organi u svom djelokrugu

Po broju učesnika: dvostrani višestrani-sudjeluju više od dvije stranke ali su stranke određene i njihov se krug ne može proširiti preko

njima određene granice mnogostrani-sudjeluje i može pristupiti velik broj država ili sve države svijeta,služe za određivanje propisa

međ prava (ugovorno pravo);Bečka konvencija postavlja za njih posebna pravila

Gentlemen's agreement -nije ugovor nego sporazum između bilo kojih organa koji ga ne smatraju obvezatnim po međ pravu ali ga namjeravaju izvršavati pa ga doista i izvršuju.

Pactum de contrahendo -pravi ugovor a sadržaj mu je da se stranke obvezuju da će o nekom pitanju sklopiti ugovor.Obveza je samo u tome da stranke pristupe pregovorima i da ih vode u dobroj vjeri.

A-29 POSTANAK MEĐUNARODNIH UGOVORAZa međ ugovor nije određen nikakav poseban oblik. Ugovor se može sklopiti usmeno čak i znakovima (npr.obustava vatre u ratu).Koja su dva postupka nastanka ugovora?sastavljani postupak

jedinstvena isprava tri faze (pregovori,potpisivanje i ratifikacija) najviši organi vanjskog zastupanja

53

jednostavniji postupak razmjena nota bez potrebe ratifikacije

Kad je potrebna punomoć?

predstavnik države mora iskazati punomoć i u fazi pregovaranja i u fazi prihvaćanja punomoć nije potrebna ako se iz prakse odnosnih država ili drugih okolnosti može vidjeti namjera stranaka

da smatraju neku osobu kao predstavnika nisu potrebne punomoći za glavara države,predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova,šefu diplomatske

misije za usvajanje teksta ugovora između šiljateljice i primateljice,akreditiranim predstavnicima na nakoj konferenciji da usvoje neki tekst izrađen na toj konferenciji.

*Ako neka osoba koja se ne može smatrati predstavnikom države izvrši neki čin u vezi s sklapanjem ugovora,taj čin nema pravnog učinka ali država možće naknadno to ispraviti tako da potvrdi taj čin.

Što se tiče jezika vlada sloboda stranaka.Nekada je služio latinski jezik.Kasnije je francuski jezik dobio prednost i često se naziva diplomatskim jezikom.Na konferenciji u San Francisku prihvaćeni su engleski, francuski, kineski,španjolski i ruski kao službeni jezici a engl i francu proglašeni su kao radni.FAZE SKLAPANJA UGOVORA?

pregovori potpisivanje-autentifikacija ratifikacija ili drugi način davanja pristanka države

Dva su glavna oblika pismeno sklopljenog ugovora: jedinstveni instrument koji potpisuju sve stranke ugovora razmjena nota gdje svaka stranka potpisuje pismo koje ona šalje

Kako se u sastavljanom postupku provodi autentifikacija?Autentifikacija služi da se vjerodostojno sačuva postignuti sporazum o sadržaju ugovora:

potpisivanjem potpisivanjem ad referendum parafiranjem teksta ugovora ili završnog akta konferencija u kojoj je unijet tekst ugovora.

Kako se izražava pristanak na ugovor?Potpisivanje - konvencija poznaje 3 načina na koja država daje svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom:

kad ugovor sam određuje da već samo potpisivanje obvezuje kad se na drugi način utvrdi da su se države koje su sudjelovale u pregovorima sporazumjele da će ugovor

potpisivanjem postati obvezatan kad se namjera države da bude obvezana vidi iz punomoći njezina predstavnika ili je bila izražena tijekom

pregovora

Ratifikacija je jednostrano očitovanje jedne ugovorne stranke upravljeno drugoj da sadržaj već potpisanog ugovora prihvaća kao obvezatan.Obvezna:

ako ugovor predviđa ratifikaciju ako se na drugi način utvrdi da su se države sporazumjele o ratifikaciji ako je predstavnik države potpisao ugovor o pridržaju ratifikacije ako namjera neke države da ugovor potpiše uz pridržaj ratifikacije proizlazi iz punomoći njezina predstavnika

ili je bila izražena tijekom pregovora

Prihvat i odobrenje -pojednostavnjuje se postupak obvezivanja kod mnogostranih konferencija bilo da dolazi uz potpisivanje ili kao jedini samostalni način obvezivanja.

Pristupanje (akcesija) je očitovanje kojim država izražava svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom koji je već potpisan (možda već i stupio na snagu) bilo da je ta država sudjelovala pri sastavljanju ali ga nije potpisala ili nije sudjelovala.Prakticira se kod tzv.otvorenih ugovora.

REGISTRIRANJE UGOVORASvaki ugovor koji neki član UN sklopi poslje stupanja na snagu Povelje registrirati će se što je prije moguće u Tajništvu i ono će ga objaviti.

54

Kao sankciju neregistriranja Povelja određuje da se nijedna država ne može pozvati pred organima UNa na neregistrirani ugovor.Rok za registriranje nije određen.

STUPANJE NA SNAGUAko nema drugog sporazuma da ugovor stupa na sbnagu čim su sve stranke koje su sudjelovale u pregovorima pristale da budu njime vezane.

Primjer kompromisnog rješenja Tlatelolco ugovor 1967. Koji određuje da će stupiti na snagu kada ga prihvate sve države ugovornice uz odredbu da svaka država može izjaviti da za nju ugovor stupa na snagu i prije tog postavljenog uvjeta.I doista je za 15 država koje su dale takvu izjavu ugovor stupio na snagu.

B-33 REZERVE UZ MEĐUNARODNI UGOVORŠto je rezerva?Očitovanje kojim država izjavljuje da od svojeg pristanka izuzima neke odredbe ugovora ili nekoj odredbi daje posebno tumačenje.

Rezerva može vrijediti samo ako na nju pristanu sve stranke ugovora.Taj se pristanak može dati i unaprijed tako da se u ugovoru navede da se rezerve dopuštaju.

Bečka konvencija prihvatila je liberalnije propise o rezervama zbog sve većeg broja mnogostranih ugovora: dopušta stavljanje rezerve u svakom stadiju davanja pristanka,prigodom potpisivanja,ratifikacije ne može se staviti rezerva na odredbe ugovora koji izrijekom zabranjuje stavljanje rezervi ako ugovor dopušta neke rezerve ne može se staviti rezerva koju ugovor ne spominje ako ugovor ne govori ništa o rezervama ne može se staviti rezerva koja bi bila nespojiva s svrhom ugovora rezerva se mora dati pismeno za neke vrste ugovora rezerva važi za one koji je prihvate a ne važi za one koji ju ne prihvate

FEDERALNA KLAUZULAVodi računa o tome da središnji organi koji odlučuju o potpisivanju ugovora nemaju vlast da ga provedu u pojedinim federalnim jedinicama pa se takvoj državi samo nameće dužnost da nastoji da nadležni organi sastavnih jedinica provedu potrebne mjere za ispunjenje ugovora.

KOLONIJALNA KLAUZULADaje ugovornici s kolonijama i ostalim ugovornicama mogućnost da uzmu u obzir posebne prilike kolonija bilo da treba izrijekom odrediti da se ugovor primjenjuje na koloniju ili da se kolonija isključi od primjene.

B-34 DJELOVANJE UGOVORA U ODNOSU NA STRANKE I NA TREĆE

Ugovori se ne mogu protezati na treće države bez njihova pristanka.Pristanak se može izvršiti na razne načine: formalnim pristupanjem samom ugovoru sklapanjem novog sporazuma s trećom državom

Ugovaranje u ime zavisnih država ili ratnih saveznika- svode na poseban odnos koji neku držđavu ovlašćuje da sklapa ugovor za treću državu.

DJELOVANJE PRIJE NEGO STUPI NA SNAGUDržava je obvezana da se uzdrži od čina koji bi onemogućili predmet i svrhu ugovora

ako je potpisala ugovor ili razmijenila instrumente koji sastavljaju ugovor uz pridržaj ratifikacije, prihvata ili odobrenja,dokle god nije jasno izrazila namjeru da neće postati strankom ugovora

ako je izrazila pristanak da bude vezana ugovorom za vrijeme dok ugovor ne stupi na snagu uz uvjet da se to ne odugovlači preko mjere

Zapravo se ne radi o obvezivanju ugovorom nego o primjeni načela dobre vjere.

Stranka ugovora ne može se pozvati na odredbe svojega unutrašnjeg prava kao opravdanje što nije izvršila ugovor.Država koja je ugovorila obveze dužna je izvršiti u svojem zakonodavstvu izmjene potrebne da se osigura izvršenje preuzetih obveza.

55

Odbijanje da se ispuni ugovorna obveza povlači međ odgovornost.To je međunarodni delikt i nasatje dužnost naknade štete.

TUMAČENJEZadatak je tumačenja da se pronađe pravi smisao ugovora.

OSIGURANJE ISPUNJENJAOd starine -prisega i davanje talaca i zalog a danas jamstvo trećih država.Jamstvo može biti pojedinačno ili kolektivno.Poznati su slučajevi jamstva neutralnosti Švicarske.

Kolektivno jamstvo (više država) predviđeno je mirovnim ugovorom s Italijom 1947. U korist teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti STTa.

A-30 PRESTANAK MEĐUNARODNIH UGOVORAUZROCI KOJI NASTUPAJU PO OPĆEM PRAVUa.Ponovni sporazum istih ugovornih strana.Ne mora biti ni u istom obliku npr.ugovor u svečanom obliku može se ukinuti izmjenom nota.Ukidanje se i ne mora izrijekom spomenuti;ono se može podrazumjevati.Dokidanju prijašnjih odredaba koje su nespojive s novijima ili se više ne želi njihova primjena služi derogatorna ili anulaciona klauzula- u slučaju sukoba između obveza prema Povelji i obveza prema bilo kojem drugom međ sporazumu,prevladavaju odredbe Povelje.

b.Kršenje ugovora-povrijeđena stranka ima pravo izbora: može tražiti ispunjenje obveze služeći se sredstvima samopomoći u dopuštenim granicama može povredu uzeti kao razlog da odustane od ugovora ili obustavi njegovu primjenu

c.Naknadna nemogućnost izvršenja- ako je ta nemogućnost nastala zbog nestanka ili uništenja predmeta koji je prijeko potreban za ispunjenje ugovora.Ako je nemogućnost prolazna ona izaziva samo suspenziju ugovora. Ne može se pozvati na nemogućnost ako je nemogućnost posljedica bilo kakve njezine povrede neke međ obveze.

d.Clausula rebus sic stantibus. Temeljita izmjena okolnosti koja se zbila naprama onima koje su postojale u času sklapanja ugovora i koju stranke nisu predvidjele ne može se prizivati kao razlog za okončanje ugovora ili za povlačenje stranke iz ugovora osim:

ako je postojanje tih okolnosti bilo bitan temeloj za pristanak stranaka da budu vezane ugovorom ako ta izmjena ima za posljedicu da temeljito mijenja domašaj obveza

Na bitnu izmjenu okolnosti ne može se pozivati: ako se ugovorom ustanovljuje granica ako je temeljita izmjena posljedica povrede izvršena od strane stranke koja se na tu izmjenu poziva,bilo

ugovora ili neke druge međ obveze naprema nekoj drugoj stranci ugovora

e.Novi jus cogens- važeći ugovor koji je suprotan nekoj novonastaloj imperativnoj normi općeg međ prava prestaje važiti.

f.Rat-bilateralni ugovori prestaju ratom

g.Propast jedne ugovorne strane-ako je neka država nestala kao subjekt dobrovoljnim ujedinjenjem ne može se smatrati da su svi njezini ugovorni odnosi prestali.

h.Zastara.Neprimjenjivanje ugovora kroz dovoljno dugo vrijeme utrnjuje ugovor ali samo ako obje stranke zanemare ugovor.U tom slučaju može se govoriti o šutke postignutom sporazumu.

UZROCI PRESTANKA PREDVIĐENI SAMIM UGOVOROMa.Protek vremena- ugovori sklopljeni na određeno vrijeme

b.Rezolutivni uvjet-nastupanje događaja koji je predviđen u ugovoru da ukida ugovor.Npr.kod kolektivnih ugovora rezolutivni uvjet može biti da broj država padne ispod nekog određenog boja.

56

c.Jednostrani otkaz-sam ugovor može predvidjeti pravo otkaza.Mnogo se raspravljalo o tome može li se ugovor otkazati ako otkaz nije predviđen a trajanje ugovora nije ograničeno.U takvom ugovoru može se tražiti je li bila namjera stranaka da on traje neograničeno.Bečka konvencija dopušta povlačenje iz ugovora čak i ako otkaz nije predviđen niti se može zaključiti iz namjere stranaka ali samo za države koje su vezane konvencijom i taj otkaz se mora dati 12 mj unaprijed.

d.Zaključak trećega- zaključkom nekog foruma- klauzula,neispunjenje...

USPOSTAVLJANJE UGOVORA KOJI JE PRESTAO VAŽITI ILI ISTIČE produženje-ugovor sklopljen na neko vrijeme se produžuje novim ugovorom prije isteka tog vremena obnovljanje-potpisivanje novog ugovora koji zamjenjuje dotadašnji uspostavljanje-sporazum stranaka kod ugovora koji je već prestao važiti

C-1 PRETEČE I OSNIVANJE UJEDINJENIH NARODASVETA ALIJANSA zadatak obrana Bečkim kongresom stvorenog sustava od revolucije.Zaključci su se stvarali na povremenim sastancima vladara i provodili se po potrebi silom (intervencije u Napulju,Španjolskloj).KONCERN EUROPSKIH VELEVLASTI odlučuju o važnim političkim pitanjima i nameću svoja rješenja drugima.LIGA NARODA -nakon prvog svjetskog rata za očuvanje mira državeOrgani: skupština delegata svih država i Vijeće u kome su bile zastupane samo neke države.Nekoliko većih država imalo je u Vijeću stalno mjesto a druge su se birale na 3g.Za stvaranje meritornih odluka u Vijeću bila je potrebna jednoglasnost prisutnih.Liga naroda djelovala je od 1920.-1939.

OSNIVANJE UJEDINJENIH NARODAZa vrijeme 2.svjetskog rata javlja se ideja o osnivanju nove organizacije sa sličnim zadatkom (očuvanje mira).

U Dumbarton Oaksu izrađen je opsežan tekst budućeg sustava koji je objavljen radi javnog razmatranja u Londonu,Moskvi i Washingtonu te je služio kao podloga za rad na konferenciji u San Francisku.Jedno važno pitanje nije bilo riješeno u Dumbarton Oaksu-kako se stvaraju odluke u Vijeću sigurnosti.Ono je riješeno na konferenciji između Churchila,Roosevelta i Staljina na Jalti 1945.

Na konferenciju u San Francisku pozvane su sve sve države koje su do 1945. navijestile rat Njemačkoj .Njih 50 potpisalo Povelju.Povelju najprije potpisali predstavnici velikih država.Povelja je stupila na snagu 24.10.1945 kada je skupljen dovoljan broj potpisa i taj se dan slavi kao dan UNa.

C-2 PRAVO UJEDINJENIH NARODASvi propisi koji se odnose na:

ustrojstvo i djelovanje UN i njihovih organa na pravne odnose prema drugim subjektima međ prava na položaj same organizacije,njenih organa i službenika

Temeljne odredbe o ustrojstvu i djelovanju nalaze se u Povelji a njoj je dodan Statut Međunarodnog suda kao sastavni dio Povelje (donekle samostalan jer u izmjeni Statuta sudjeluju i one države nečlanice koje su stranke Statuta).

Povelja je temeljni propis UN ne samo po sadržaju nego i po pravnoj snazi pa tako Povelja ukida postojeće ugovore koji bi joj bili protivni.

IZMJENA POVELJE?Postupak izmjene Povelje ima tri stadija:

inicijativa zaključak o tekstu izmjene postupak stavljanja na snagu

Za zaključivanje o tekstu izmjene predviđena su dva organa: Opća skupština posebna reviziona konferencija u kojoj sudjeluju sve države članice

57

Povelja predviđa tri načina postupka izmjene.Za pokretanje postupka izmjene u Općoj skupštini dovoljno je obično stavljanje prijedloga za izmjenu na dnevni red.Da bi se pitanje izmjene iznjelo pred revizionu konferenciju potrebno je stvoriti zaključak o sazivanju takve konferencije u Općoj skupštini (potrebna 2/3 većina svih članica) i u Vijeću sigurnosti (obična većina od 9 glasova dakle nije potreban pristanak stalnih članica).Za utvrđivanje teksta izmjene u Općoj skupštini potrebna je 2/3 većina svih članica a u revizionoj konferenciji 2/3 većina predanih glasova.U stadiju stavljanja na snagu potrebno je da izmjenu ratificiraju 2/3 svih članica a među njima moraju biti sve stalne članice Vijeća sigurnosti-tako stalna članica može spriječiti.Osim ova dva načina Povelja propisuje i treći način: obvezatnim stavljanjem pitanja o reviziji na dnevni red ako se reviziona konferencija ne održi do 10tog zasjedanja Opće skupštine za sazivanje konferencije dovoljan zaključak obične većine.Pošto zaključene izmjene stupe na snagu izmjenjena Povelja vrijedi za sve članice a nezadovoljna članica ima mogućnost istupanja.Iako se Povelja može formalno mijenjati samo na gore navedena tri načina,ona je u praksi doživjela mnoge „živa Povelja“.CILJEVI UNa:

Održavati međunarodni mir i sigurnost Razvijati prijateljske odnose međunarodna suradnja pri rješavanju gospodarskih,socijalnih,kulturnih međunarodnih problema Razvijanje poštivanja prava čovjeka i temeljnih sloboda

Povelja je napustila jedno od pravila općeg međ prava a to je jednoglasnost pri stvaranju odluka.UN su subjekt međunarodnog prava.Oni imaju svoju zastavu.Na području svake države uživaju pravnu sposobnost potrebnu za vršenje svojih djelatnosti kao i povlastice i izuzeća-Konvencija o povlasticama i izuzećima UNa.Sjedište UNa je New York.

A-31 ČLANOVI UJEDINJENIH NARODAIskonski članovi?Države koje su sudjelovale na konferenciji u San Francisku ili su prije toga potpisale deklaraciju UN .To je 50 država + Poljska koja nije sudjelovala u San Francisku ali je za nju ostavljeno mjesto za potpis.

UVJETI ZA STUPANJE U ČLANSTVO? država miroljubivost izjava države da prihvaća obveze iz Povelje da novi član može i želi ispunjavati te obveze

PRIMANJE NOVOG ČLANA?O primanju novog člana odlučuje Opća skupština 2/3 većinom a na prijedlog Vijeća sigurnosti.Najprije je u Vijeću sigurnosti potrebna većina od 9 glasova uključivši sve stalne članove Vijeća.Prema tome neka država neće biti primljena u članstvo ako je samo jedna od pet velevlasti dala glas protiv. ISTUPANJE IZ ČLANSTVA?Jedini primjer istupanja do sada je Indonezija koja se međutim i vratila.

KAZNE?o Isključenje o Suspenzija o Mala suspenzija

PRAVA ČLANICA?o samoobrana dok god Vijeće sigurnosti ne bi preuzelo potrebne mjere za održanje mira.o unutrašnja nadležnosto sudjelovanje u Općoj skupštini- stavljanje prijedloga, pravo glasa o pravo da budu birane u organe UNo pravo iznjeti svoj spor pred Vijeće sigurnosti ako druga sredstva rješavanja nisu uspjela

58

DUŽNOSTI ČLANICA? održavanje mira rješavanje sporova mirnim putem. uzdržavanje od prijetnje silom ili upotrebe sile dužnost sudjelovanja u zajedničkim mjerama UN izvoditi odluke Vijeća sigurnosti u skladu s Poveljom. iznijeti spor pred Vijeće sigurnosti ako nije uspjelo drugo rješenje. obveza registracije međ ugovora. obveze prema organizaciji:plaćanje prinosa,poštivanje povlastica službenicima

A-32 POSEBAN POLOŽAJ STALNIH ČLANOVA VIJEĆA SIGURNOSTIŠto je potrbno za zamjenu stalnog člana Vijeća sigurnosti?Velike države imaju najveće mogućnosti oružanja i da svjetski mir zapravo ovisi o njihovoj volji i zajedničkoj akciji.One su stalni članovi (druge ulaze na temelju izbora) i ne mogu se svrgnuti s tog položaja bez izmjene Povelje a za to je potrebna njihova izričita privola.

Ni jedna meritorna odluka u Vijeću ne može biti stvorena bez njihova pristanka.Ne mogu se provoditi nikakve odluke za održanje mira i sigurnosti osim u slučaju kad je sama velevlast stranka spora o kojem se raspravlja.Neki važni zaključci drugih tijela ne mogu donjeti bez prethodnog prijedloga Vijeća sigurnosti kome svaka velesila ima mogućnost spriječiti pozitivnu odluku (izmjena Povelje primanje novih članova,isključenje, suspenzija,imenovanje gl tajnika).

Ulaze po svom položaju i u Starateljsko vijeće.U specijaliziranim ustanovama zauzele su poseban položaj:neki propisi o stvaranju odluka u njima podešeni su tako da bez privole velesila ne može doći do zaključka npr. kod Monetarnog fonda.

Najvažniji položaj je u sustavu prinudnih mjera.Izrada osnova za te mjere povjerena je odboru što ga sastavljaju samo pročelnici vojnih štabova pet velikih sila.One same raspravljaju i utvrđuju raspored oružanih snaga.

C-3 POLOŽAJ DRŽAVA NEČLANICA UNaKako bi da bi ispunila glavni zadatak a to je mir cijelom svijetu, Povelja predviđa mjere za zaštitu mira i u pogledu država nečlanica bilo da se dragovoljno ponašaju u skladu s Poveljom bilo da UN u tu svrhu upotrijebi primudna sredstva.

S obzirom na nečlanice Povelja prihvaća načelo formalnog izjednačenja.

Nečlanica može iznjeti Vijeću sigurnosti ili Općoj skupštini svaki spor u kome je stranka.Jedini uvjet je da s obzirom na rješavanje tog spora,prethodno prihvati obveze članice.Kao stranka spora nečlanica ima isto pravo da bude pozvana na rasprave u Vijeću sigurnosti ali nema pravo glasa.U istom duhu Povelja otvara nečlanicama i pristup Međunarodnom sudu.

A-33 ORGANI UJEDINJENIH NARODA –OPĆENITOPovelja je odmah predvidjela:

Kao glavne: Opću skupštinu,Vijeće sigurnosti,Gospodarsko i sovcijalno vijeće,Starateljsko vijeće,Tajništvo i Međunarodni sud

Kao pomoćni organ od velike važnosti: Odbor vojnog štaba Kao izvanredni organ za izmjenu Povelje: opća konferencija svih drđava članica

RAZLIKOVANJE: Redoviti i izvanredni npr.konferencija za reviziju Povelje Stalni i privremeni Glavni i sporedni Organi u kojima sudjeluju svi članovi ili manji broj članova.Samo Opća skupština je sastanak svih država.Za

određenje sastava drugih organa vrijedi načelo da budu zastupljeni svi djelovi svijeta neki su organi izborni (Gospodarsko i socijalno vijeće,međunarodni sud) ili samo dijelom izborni (Vijeće

sigurnosti,Starateljsko vijeće)

59

pobočni organizmi:a)specijalizirane ustanove-njihova veza s UN određuje se posebnim sporazumima koje odobrava Opća skupština i nadležni organ ustanove b)organizmi koje su osnovali UN npr.Fond za pomoć djeci

Prema vlasti odlučivanja i stvaranja obnvezatnih zaključaka na najvišem stupnju Međunarodni sud jer je svaka njegova presuda obvezatna za stranke i konačno rješava predmet.Pravo izdavanja obvezatnih odluka ima i Vijeće sigurnosti u granicama svoje nadležnosti dok Opća skupština uglavnom izdaje preporuke

politički Opća skupština i Vijeće sigurnosti tehnički Starateljsko vijeće i Gospodarsko i socijalno vijeće,Tajništvo pravosudni Međunarodni sud

Odnos političkih organa-Opće skupštine i Vijeća sigurnosti?U prilog Opće skupštine:

kreativni organ svi drugi organi proizlaze iz nje drugi organi joj imaju podnositi izvješća pa čak i samo Vijeće sigurnosti nadležnost Opće skupštine proteže se na sve grane djelatnosti UNa

U prilog Vijeća sigurnosti: njemu su povjerene glavne funkcije UNa donosi obvezatne odluke u slučaju potrebe može staviti u kretanje prinudnu armaturu preko Odbora vojnog štaba bez njega ne može doći do niza najvažnijih odluka

A-34 OPĆA SKUPŠTINAOpća skupština je diplomatska konferencija na kojoj svaka delegacija zastupa interese svoje države i radi po uputama svoje vlade.Iznimno na sjednice dolaze i nečlanice ako se raspravlja o sporu u kojemu je zainteresirana.Svaka članica ima jednako pravo predlaganja i raspravljanja i svaka ima samo jedan glas.Države zastupaju 5 opunomoćenih delegata i dopušteno je još pet savjetnika.

DJELOKRUG-NADLEŽNOST?Može raspravljati o svakom pitanju koje ulazi u okvir Povelje i svakom drugom predmetu koji bi bio dodjeljen ma kojem organu. Ona jedino ne može davati preporuke o nekom sporu ili situaciji dok Vijeće vrši svoje funkcije s obzirom na njih.

Generalna klauzula o nadležnosti skupštine?Opća- obuhvaća sve što ulazi u djelatnost UNa.Supsidijarna - nadležna za sva pitanja za koja nije ustanovljena nadležnost nijednog drugog organa.Dok Vijeće sigurnosti u pogledu nekog spora vrši funkcije koje su mu dodjeljene Opća skupština ne može davati nikakve preporuke glede tog spora ako to Vijeće ne traži.Konkurirajuća - često teče paralelno s nadležnošću drugih organa.S obzirom na druge organe Opća skupština ima pravnu mogućnost da se bez ograničenja pozabavi predmetima iz njihove nadležnosti i tako utječe na njihovo djelovanje.

UNITING FOR PEACEKad se pokazalo da Vijeće sigurnosti ne može djelotvorno ispunjavati svoj zadatak zbog razdora između velikih sila i česte uporabe veta,Opća je skupština 1950.prihvatila rezoluciju Uniting for peace- uređuje način kako će Opća skupština djelovati u slučaju prijetnje miru ili čina napada ako Vijeće sigurnosti propusti udovoljiti svojoj odgovornosti.Može sazvati na hitno izvanredno zasjedanje i uputiti preporuke čak preporučiti i upotrebu oružane sile.No to može biti samo preporuka i nema obvezatnu snagu.

Kada opća skupština ipak donosi obvezne odluke? Pitanje članstva-primanje,suspenzija i isključenje.Ovdje spada i odluka o uvjetima pod kojima može i nečlan

postati strankom Međunrodnog suda.Sve te odluke donosi na preporuku Vijeća.Kad Vijeće stvori odluku potrebna je još istoglasna odluka skupštine.Opća skupština rješava samo o pravu glasa za državu koja je zaostala sa članskim prinosima više od 2g.

Kreativni organ- u cjelosti izabire Gospodarsko i socijalno vijeće a djelomično Vijeće sigurnosti i Starateljsko vijeće.zajedno s Vijećem ona bira suce Međunarodnog suda i glavnog tajnika.Ona izdaje propise o imenovanju i službenom odnosu činovnika Tajništva.

60

Vrhovni organ za financijska i proračunska pitanja UNa i specijaliziranih ustanova. Daje ovlaštenja drugim organima UNa i specijaliziranim ustanovama da mogu tražiti savjetodavno mišljenje

Međunarodnog suda.

ODBORISvaki prijedlog mora proći raspravu u jednom od glavnih odbora i tek s izvještajem odbora dolazi pred plenum.

glavni odbori postupovni stalni posebni (ad hoc) odbori

Sedam odbora: politički i sigurnosni ekonomski i financijski socijalni,humanitarni i kulturni za pitanja starateljstva i nesamoupravna područja za pravna pitanja specijalni politički odbor uveden jer je opseg političkih predmeta velik

A-35 VIJEĆE SIGURNOSTISASTAV ? 15 (5+10)Izvorno je Vijeće imalo 11 članova-5 stalnih (Francuska,Kina,SAD,SSSR i VB) i 6 izabranih.Novo mjesto moglo bi se uvesti samo izmjenom Povelje a to nije moguće bez pristanka svih članica.Nestalne članice bira Opća skupština na 2g i to tako da se svake godine bira polovica.Država kojoj je istekao mandat ne može se odmah ponovo birati.

Povelja određuje da se pri izboru vodi računa ponajprije o prinosu članova,održavanju mira i sigurnosti a i o pravičnoj geografskoj podjeli:

5 zemljama Azije i Afrike 2 zemljama Latinske Amerike 1 zemljama Istočne Europe 2 zemljama Zapadne Europe i ostalima

POZIVANJE ZAINTERESIRANIH DRŽAVA U VIJEĆE SIGURNOSTISve države ne sudjeluju u zaključivanju a njegove odluke u nekim slučajevima vežu sve države članice.Zato je Pakt Lige naroda odredio da se država o čijim je interesima riječ ima pozvati u Vijeće

kad se raspravlja predmet od interesa neke članice UN koja nije članica Vijeća -nema pravo glasa kad se raspravlja spor u kome sudjeluje jedna država ili više njih članica UNa koje nisu članice Vijeća

U nekim slučajevima poziva se i država nečlanica.Preduvjet je da je ta država stranka spora koji se raspravlja u Vijeću. Napokon svaka se članica poziva kad se odlučuje o upotrebi njezinih oružanih snaga.

DJELOKRUGGlavni zadatak :da se osigura brza i djelotvorna akcija pa članovi priznaju da Vijeće radi u njihovo ime.Vijeće sigurnosti izrađuje uz suradnju odbora vojnog štaba nacrte o uvođenju sustava za reguliranje oružanja.

Posebni zadaci:poslovi u kojima djeluje zajedno sa Općom skupštinom- tako se odluka ne može stvoriti bez zaključka oba organa.

Poslovi posebne nadlažnosti: odluka o održavanju sjednica izvan sjedišta UNa uspostavljanje vršenja članskih prava za članice kojima su privremeno obustavljena odluka radi li se pri raspravi o interesu neke članice tako da bi ona trebala sudjelovati odlučuje da li je neko područje starateljsko ili ne određivanje uvjeta pod kojima može pred Međ sud pristupiti nečlanica osiguranje izvršenja presuda Međunarodnog suda

61

Vijeće mora biti sposobno da radi brzo kada se pojavi opasnost za mir zato je stalno na okupu odnosno postoji mogućnost sastanka u svakom času pa svaki član Vijeća mora imati u svako doba predstavnika u sjedištu UNa.Sjednice Vijeća saziva predsjednik koji se mijenja svakog mjeseca prema alfabetskom redu imena država članica.Predsjednik mora sazvati sjednicu

na zahtjev bilo koje članice Vijeća kad je pred Vijeće iznesen neki spor kad Opća skupština iznese pred Vijeće neki predmet.

Pravo veta?Povelja razlikuje odluke Vijeća o postupku (proceduralne odluke) i odluke o samoj stvari (meritorne odnosno neproceduralne odluke).Za pravovaljanost zaključka u pitanjima o postupku potrebni su glasovi 9 članica Vijeća bez obzira jesu li to glasovi stalnih ili nestalnih članica . Za pravovaljanost meritornog zaključka potrebno je 9 glasova uključujući glasove svih stalnih članica.To znači da Vijeće ne može stvoriti odluku o meritornom zaključku bez pristanka svih velesila.Prema tome svaka stalna članica može spriječiti donošenje odluke.

Prema tome već samo ustezanje od glasa ili neprisutnost neke stalne članice priječilo bi stvaranje meritorne odluke.Praksa je zato pošla drugim putem pa ako bi se velesile ustezale od glasovanja takav zaključak bio bi pravovaljani.Tako je u biti Povelja izmjenjena iako bez propisanog postupka pa je u biti stvoreno običajno pravo.

Dvostruki veto?Odluke o proceduralnim pitanjima stvaraju se većinom od 9 glasova.Što se ima smatrati proceduralim pitanjem rješava se od zgode do zgode a u sumnji smatra se meritornim.Tu može nastati dvostruki veto:stalna članica mođže svojim negativnim glasom spriječiti stvaranje odluke da se neko pitanje smatra proceduralnim pa ono postaje meritorno,a zatim pri odlučivanju o njemu opet uskratiti svoj glas. POMOĆNI ORGANI VIJEĆA SIGURNOSTIStalni odbori su:

Odbor stručnjaka za pitanja postupka Odbor za primanje novih članica

Vijeće se može služiti i Komisijama koje je odredila Opća skupština.To su: Komisija promatrača mira (tzv.Patrola mira) Komisija za kolektivne mjere (osnovana rezolucijom Uniting for peace)

Sama Povelja određuje kao pomoćni organ Vijeća sigurnosti Odbor vojnog štaba.On je sastavljen od poglavara glavnih štabova pet država a može pozvati na suradnju i druge članice UNa.On može osnovati regionalne pododbore.

C-4 EKONOMSKO (GOSPODARSKO) I SOCIJALNO VIJEĆEDok je Vijeće sigurnosti negativni organ suradnje država (ide za otklanjanjem ratne opasnosti),Gospodarsko i socijalno vijeće služi pozitivnoj suradnji.

podizanje životnog standarda,punog zaposlenja i uvjeta gospodarskog i socijalnog napretka rješavanje međ gospodarskih,socijalnih,zdravstvenih problema i suradnja na polju kulture i odgoja opće poštivanje prava čovjeka i temeljnih sloboda bez razlike u rasi,spolu,vjeri ili jeziku

SASTAVVijeće čine predstavnici članica UNa,njih 54 regionalno određenih koje bira Opća skupština na 3 g ali tako da se svake godine bira po 1/3.

DJELOKRUG1.Studij2.Obaviještavanje3.Raspravljanje4.Davanje preporuka5.Nadzor nad radom specijaliziranih ustanova

62

Vijeće se sastaje po potrebi najmanje 2 puta godišnje u Ženevi u proljeće i jesen.Odluke se donose većinom predanih glasova.

Povelja ovlašćuje Vijeće da osniva komisije potrebne za vršenje njegovih funkcija: tzv.funkcionalne ili tehničke komisije regionalne gospodarske komisije stalni odbori za pregovore sa specijaliziranim ustanovama,za planiranje razvoja,za primjenu zananosti ad hoc odbori za razna posebna pitanja

C-5 STARATELJSKO VIJEĆESASTAV –pol polStarateljsko vijeće sastavljeno je tako da u njemu bude jednak broj država koje upravljaju starateljskim područjima i onih koje nemaju nikakve starateljske uprave.Prve ulaze u vijeće po svom svojstvu starateljskog upravljanja i ostaju sve dok vrše upravu.Među drugima moraju biti sveih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti ako same nemaju starateljsku upravu a preostale bira Opća skupština na 3g i taj se mandat može obnavljati bez ograničenja.

DJERLOKRUGStarateljsko vijeće je jedan od glavnih organa UNa ali djeluje pod rukovodstvom Opće skupštine:

ispituje izvještaje upravne vlasti prima peticije određuje povremene preglede starateljskih područja u sporazumu s upravom stvara odluke u vezi starateljskih ugovora

Sve te poslove može poduzimati i Opća skupština izravno..Može se reći da je uloga Vijeća je zapravo pomoćno tehnička.

C-6 TAJNIŠTVO Tajništvo je činovnički aparat koji služi svim ostalim organima za obavljanje pripremne i tehničke službe kao i izvršenje mnogih odluka (pomoćni i izvršni organ).

Povelja niz zadaća povjerava glavnom tajniku a ne Tajništvu.Zato se može reći da je sam gl tajnik organ UNa.

Glavnog tajnika imenuje Opća skupština na prijedlog Vijeća sigurnosti na 5g.Zapravo se izor tajnika dogovara izvan sjednica pa kad se takvim dogovaranjem postigne većina glasova i u vijeću i u skupštini pristupa se formalnom izboru.Pri tome je važno da se osigura pristanak ili barem uzdržavanje od glasa svih velesila.Sve osobe tajništva imenuje glavni tajnik.Činovništvo je sastavljeno od pripadnika raznih naroda i država.Glavni tajnik i osoblje nemaju tražiti ni primati nikakvih uputa od bilo koje vlade ili vlasti izvan UNa.Države članice izrijekom su obvezane da ne nastoje utjecati na osoblje tajništva.

Posebni zadaci glavnog tajnika odnosno Tajništva su: godišnji izvještaj Općoj skupštini o cjelokupnoj djelatnosti Una skreće pažnju Vijeću sigurnosti na svaki predmet koji bi mogao ugroziti održanje mira i sigurnosti obavještava članice ako skupština ne zasjeda registrira i objavljuje međ ugovore prima informativne izvještaje o nesamoupravnim područjima

C-15 MEĐUNARODNI SUD -SASTAVUstrojstveni propisi sadržani su u Statutu koji je sastavni dio Povelje.Ostale propise izdaje sam sud.

15 članova koje biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti svaki posebno.Izabran je onaj koji je dobio većinu u oba zbora.Kandidiranje u svakoj državi vrše kandidaciona tijela.Ako neka država nije potpisnica Haške konvencije po kojoj djeluje Stalni arbitražni sud ona imenuje ad hoc kandidacioni odbor.Država koja nije član UN može postati strankom Statuta.

63

Sud se obnavlja svake treće godine u 1/3.Suci se biraju na 9 g i uvijek se mogu ponovno izabrati.Preduvjet je da kandidat preduvjete koji se traže za imenovanje na najviše sudačke službe u njegovoj zemlji ili da uživa glas kao pravnik na polju međ prava.Kod izbora treba paziti da su zastupljeni glavni oblici civilizacije i glavni pravni sustavi.

Nezavisnost sudaca zajamčena je Statutom.Oni se mogu maknuti sa položaja samo jednoglasnim zaključkom sudačkog zbora.Suci uživaju diplomatske povlastice i primaju plaću UNa.Zabranjeno im je vršiti bilo kakvu političku ili upravnu funkciju i ne smiju ni u kakvoj parnici raditi kao savjetnici ili odvjetnici a ako je djelovao kao savjetnik ili odvjetnik ili kao član istražnog povjerenstva ne smije sudjelovati u radu Suda pri raspravljanju tog predmeta.

SUDAC AD HOCAko u raspravi pred sudom sudjeluje država koja u tom času nema pripadnika u sastavu Suda ona ima pravo imenovati suca ad hoc-nacionalni sudac koji ulazi u sudački zbor i ima jednaka prava.

C-8 SPECIJALIZIRANE USTANOVE UJEDINJENIH NARODAObično postoje tri organa:opća konferencija

sastaje se u redovnim razmacima sudjeluju svi članovi stvara i mijenja temelje organizacije određuje glavne smjernice obično u obliku konvencija izborni je (kreativni) organ za druge organe odlučuje o financijama-odobrava proračun

izvršni odbor sastavljen od delegata,stručnjaka tako da bi se mogao češće sastajati

stalni ured birokratski poslovi katkada poslove ureda obavlja jedna od vlada država učesnica (tzv.zavisne upravne zajednice)

Za stvaranje zaključaka u organima uvedeno je načelo kvalificirane većine jer inače organizacije ne bi mogle djelovati.Jednoglasnost se traži samo kod osnovnih propisa.

Suradnja i povezivanje uglavljuje se sporazumima koje zaključuje Gospodarsko i socijalno vijeće a odobrava Opća skupština.

Radi usklađenja djelatnosti postoji u krilu Gospodarskog i socijalnog vijeća poseban koordinacioni odbor sastavljen od glavnog tajnika UN i ravnatelja svake od specijaliziranih ustanova.

Specijalizirane ustanove se i dalje samostalni organizmi i članstvo u njima nije vezano članstvom u UN.

A-36 SREDSTVA ZA MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA –OPĆI PREGLED Međunarodni spor je svako neslaganje tvrdnji ili zahtjeva između međunarodnih osoba:

pravni nepravni (politički,interesni)

Pravni sporovi prema objektivnom kriteriju -oni koji se mogu rješiti primjenom pravila međ prava Prema subjektivnom kriteriju-takvi sporovi za koje stranke žele da se rješe primjenom pravnih pravila

Ako se prihvati objektivni kriterij pravo tu daje odgovor na svako pitanje jer sudac mora odbiti zahtjev tužitelja kada se on ne može pozvati ni na kakvo pravno pravilo.No praksa se ravna prema subjektivnom kriteriju pa svaka država može spriječiti iznošenje nekog spora pred arbitražu tako što tvrdi da postoji nepravni spor.

Sredstva mirnog rješavanja na raspolaganju su strankama ali one nisu obvezatne primjeniti neko određeno sredstvo.Povelja omogućuje da se i najopasniji sporovi zavuku u nedogled samo da bi se izbjegla sila.

Diplomatska sredstva- stranke same ili uz pomoć trećega nastoje naći kompromisno rješenje izravni pregovori

64

posredovanje prijedlozi strankama istraga mirenje

Sudska sredstva- stranke prepuštaju objektivnom forumu da svojom obvezujućom odlukom riješi spor izravnanje arbitraža odluka kako moraju postupiti rješavanje sporova pred međunarodnim sudovima

C-11 POSREDOVANJEŠto je posredovanje?Djelovanje jedne ili više država koje nisu umješane u spor kako bi se ublažite napetost između država i kako bi se spor miroljubivo rješio.

Tko može posredovati? države pojedinačno organi UN (Vijeće sigurnosti,Opća skupština,glavni tajnik) druge međ organizacije Sveta stolica nevladine organizacije

Koje su dve vrste posredovanja?Dobre usluge (good offices) -nastojanje da se savjetom i nagovaranjem dovede do izravnih pregovora ili da se ti pregovori ubrzaju Posredovanje (medijacija) -posrednik iznosi strankama vlastite prijedloge,aktivno sudjeluje u pregovorima a ne ograničava se samo na nagovaranje ili prenošenje prijedloga

Posredovanje se može ponuditi iz vlastite pobude ili ga stranke mogu same zatražiti.Tako u UNu djelovanje Vijeća sigurnosti može potaknuti svaka stranka spora čak i ako nije članica ili glavni tajnik.Prema tome u nekim slučajevima će posredovanje Vijeća sigurnosti biti traženo a u nekima ponuđeno.

C-12 ISTRAGADržave u sporu često se razilaze u ocjeni činjenica npr.gdje se dogodio neki granični incident,jesu li u oružanom sukobu povrijeđena pravila humanitarnog prava.Države se mogu poslužiti

nepristranim pojedincem ili zborom (istražno povjerenstvo)-može saslušavati stranke,ispitivati svjedoke i stručnjake,obići mjesta spornih

događaja,proučiti relevantne dokumente.

Istražno povjerenstvo uglavnom je bilo sastavljeno od jednakog broja predstavnika država u sporu.Kasnije su se dodavali i osobe koje ne pripadaju strankama spora a istragu može provesti i neutralno povjerenstvo u kojemu uopće nema stranaka u sporu.

Razlika istraga x mirenje?S obzirom na neobvezatnost nema razlike između istrage i mirenja.Razlika je što se rad povjerenstva ograničava samo na to da ispita činjenice a u postupku mirenja predlaže se i rješenje spora.Međutim utvrđivanje činjenica često je i pri mirenju i pri arbitraži.

Važnost istrage pri rješavanju i sprečavanju međ sporova naglasila je i Opća skupština te poručila da se što više upotrebljavaju metode utvrđivanja činjenica i da se taj postupak povjerava nadležnim međ organizacijama.Glavni tajnik pozvan je da izradi popis stručnjaka kojima bi se države mogle sporazumno poslužiti.

1988.Opća skupština pozvala je na punu upotrebu mogućnosti koje imaju Vijeće sigurnosti,Opća skupština i glavni tajnik i taj je poziv sadržan u Deklaraciji o sprečavanju i otklanjanju sporova i situacija koje mogu ugroziti međ mir i sigurnost.

C-13 MIRENJE

65

Mirenje je postupak u kojem države iznose svoj spor pred sporazumno izabranog pojedinca ili zbor sa zadatkom da spor ispita i predloži neko prikladno rješenje,ali se stranke nisu unaprijed obvezale da će to rješenje prihvatiti.

Razlika posredovanje x mirenje?Za razliku od posredovanja gdje djeluju države (državni organi u ime države) organ mirenja je pojedinac ili zbor.I pri posjedovanju često sudjeluju pojedinci ali oni su izabrani i djeluju na temelju autoriteta državne vlasti odnosno međ organizacije dok se za mirenje biraju osobe samo na temelju moralnih i stručnih karakteristika.

Sličnosti mirenje x arbitraža?Sastav organa,način određivanja nadležnosti, postupak.Tako se na temelju Konvencije o mirenju i arbitraži povjerenstva za mirenje i za arbitražu sastavljaju s istog popisa miritelja i arbitara koje su istaknule države stranke konvencije.

Nadležnost organa mirenja i arbitraže osniva se samo izričitim sporazumom stranaka.Taj sporazum države mogu sklopiti tek kad spor izbije ali ima i ugovora u kojima se predviđa obvezatno podvrgavanje mirenju tj.svaka stranka spora ima pravo jednostrano spor podvrgnuti mirenju npr.Konvencija o pravu mora i Konvencija o mirenju i arbitraži.

Razlike između mirenja i arbitraže? arbitraža je suđenje koje primjenjuje normu a mirenje nije vezano na normu organ mirenja donosi samo prijedloge koji ne obvezjuju stranke organ mirenja može dati različite prijedloge a kod arbitraže jedna konačna odluka

Zadatak je mirenja rasvijetliti činjenično stanje,pruikupiti obavijesti i na temelju objektivnih izlaganja dovesti stranke do sporazumne odluke.U dijelu gdje se vrši ispitivanje činjeničnog stanja mirenje se podudara s istragom a s obzirom na neobvezatnost konačnog prijedloga mirenje je blisko s posredovanjem.

U novije vrijeme mirenje je uređeno mnogim međ ugovorima npr: Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima Konvencija UNa o pravu mora Bečka konvencija o sukcesiji država glede međ ugovora Bečka konvencija o sukcesiji država glede državne imovine,arhiva i dugova

C-14 IZRAVNANJEDržave se podvrgavaju konačnom rješenju od strane nekog objektivnog foruma,unaprijed se obvezuju da će izvršiti rješenje i ovlašćuju forum da svoju odluku donese bez obzira na pravo ili izdavanjem novih propisa.

Karakteristike? stranke su prizvale objektivni forum da rješi spor i unaprijed obvezale da će izvršiti rješenje forum nije vezan na primjenu prava bilo zato što to nije moguće bilo zato što stranke žele ukloniti uzrok

sukoba novim uređenjem (zakonodavna ili administrativna arbitraža)

Izravnavanje x arbitraža?Ovakvi načini rješavanja nisu presude jer arbitraaža je rješavanje sporova primjenom prava.Zajedničko je s arbitražom da su se stranke unaprijed obvezale na izvršenje odluke.

Mogu li međ sudovi biti ovlašteni da djeluju kao pri izravnavanju?Da. Statut Stalnog suda međunraodne pravde 1920.predviđao da Sud može ako se stranke o tome sporazume odlučivati ex aequo et bono.Ta se ista odredba ponavlja i u Statutu Međunarodnog suda 1945.*Međunarodni sud za pravo mora

Niti jedan od spomenutih sudova nije dosada odlučivao et aequo et bono jer to od njih nije bilo zatraženo od stranaka.

A-37 ARBITRAŽA Što je arbitraža?Arbitraža je postupak kojemu je cilj uređenje sporova između država od sudaca koje su one izabrale na temelju poštivanja prava.Pribjegavanje arbitraži uključuje obnvezu podvrgavanja presudi u dobroj vjeri.

66

Karakteristike? rješenje koje ona donese je presuda tj.primjena pozitivnog prava na konkretni spor rješenje je obvezatno i mora se izvršiti

Iako je arbitraža suđenje uvijek je potrebno dobrovoljno podvrgavanje tj. sporazum obadve stranke.Arbitražnu presudu može donjeti

pojedinac privatna osoba ili više njih visoki dužnosnik ili glavar neke strane države određeni zbor npr.pravni fakultet

Stranke same imenuju suca pojedinca ili sastavljaju zbor sudaca.Obično svaka strana imenuje jednak broj članova ali budući da se uvijek bira neparni borj sporazumno moraju odrediti tog člana.Vrste arbitraže?

prigodna (ad hoc) - sporazum o arbitraži se stvara za već nastali spor -stranke moraju sklopiti poseban ugovor u kome trebaju naznačiti pred koji forum će iznijeti spor

institucionalna -postoji unaprijed dana obveza da će se sporovi podvrgavati arbitraži

Prednosti stalnog suda?Stalni suci su nezavisniji od utjecaja stranaka što povećava povjerenje u objektivnost suda,suci sude dugi niz godina i stječu potrebno iskustvo. Stvrani specijalizirani međunarodni sudova za međunarodna kaznena djela,za prava čovjeka,za pravo mora.

Prednosti prigodne arbitraže -ad hoc suda?Ona je često državama prihvatljivija od stalnih sudova zbog većeg utjecaja stranaka na sastav,zbog brzine i fleksibilnosti,zbog mogućnosti djelomične ili potpune tajnosti,zbog manjeg utjecaja ranijih presuda.Osim toga arbitražom se mogu rješavati i sporovi država s međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međ prava dok stalni sudovi mogu rješavati samo sporove između država.

Alabamski spor?U povijesti arbitraže važan je Alabamski spor između SAD i VB.VB je bila osuđena da plati odštetu SAD zbog povrede neutralnosti (ratni brod Alabama).To je primjer kako se i važna pitanja mogu rješiti arbitražom.

OSNIVANJE STALNOG SUDAKonvencijom o mirnom rješavanju sporova osnovan je Stalni sud sa sjedištem u Haagu koji i danas djeluje. No to nije pravi sud.Stalan je samo ured koji obavlja tehnički posao a sam sud sastavlja se za svaki spor posebno tako da stranke same odabiru arbitre s popisa koji se vodio u Haagu.

PORTEROVA KONVENCIJANa Drugoj haaškoj mirovnoj konferenciji 1907. usvajena Porterova konvencija kojom se zabranjuje pribjegavanje oružanoj sili da bi se utjerali ugovorni dugovi osim ako dužnička država nije htjela pristati na arbitražu ili nije htjela provesti presudu.

Najvažniji dokument o arbitraži?Ženevski opći akt kojega je izradila Liga naroda.On osigurava široku upotrebu arbitraže među državama članicama.Obzirom da je bio vezan uz postojanje Lige naroda,UN je izmjenio te dijelove.Svrha je Općeg akta da pruži mehanizam za slučaj da se stranke žele poslužiti mirnim sredstvma za rješenje spora.

Tko određuje ovlasti,postupak arbitražnog suda?Kako se može započeti arbitraža?Države se uvijek podvrgavaju arbitraži dobrovoljnim sporazumom.Taj sporazum temelj je arbitražnog suda;on mu određuje ovlasti,propisuje postupak i pravo koje treba primjeniti.Iznoseći spor pred arbitražu stranke određuju pitanje koje treba rješiti.Pri prigodnoj arbitraži pristatnom pogodbom a pri institucionalnoj tužbom.

Postoji li pravni lijek?U praksi često su nezadovoljne stranke tražile način da izbjegnu provođenje presude tvrdećio da je presuda iz nekog razloga ništava –da je arbitar prekoračio granice svojih ovlasti određene sporazumom,da je pristatna pogodba nevažeća,korupcija suca.

67

Tu se teško nalazio odgovor jer su se stranke unaprijed obvezale na izvršenje a i pravni lijek nije bio predviđen.Tako je s jedne strane ovisilo o dobroj volji stranaka hoće li obvezatnu presudu izvršiti a s druge strane hoće li novim sporazumom podvrgnuti arbitraži pitanje ništavosti.

Mogućnosti: revizija ako se otkije nova činjenica koja je bila odlučna za ishod parnice tumačenje presude

A-38 MEĐUNARODNI SUD –NADLEŽNOSTRazlika arbitraža x sudsko rješavanje?Sudska tijela imaju stalan sastav.I sudovi kao i arbitražna tijela odlučuju primjenom međ prava ali sudovi pri tome primjenjuju svoja unaprijed utvrđena pravila postupka na koja stranke mogu znatno manje utjecati.

Sudovi opće i specijalizirane nadležnosti?Međunarodni sud jedan je od glavnih organa UNa međutim,ništa ne spriječava članice UNa da rješavanje svojih sporova povjere drugim stalnim sudovima.Od sudova opće nadležnosti (nadležni za sporove iz svih područja međ prava) osim Međunarodnog suda danas postoji samo Srednjoamerički sud 1994.

Specijalizirani sudovi: Međunarodni sud za pravo mora Europski sud za prava čovjeka, Međuamerički sud za prava čovjeka,Afrički sud za prava čovjeka Međunarodni sudovi za kršenje međ kaznenog prava za Jugoslaviju i Ruandu Međunrodni kazneni sud unutar pojedinih međ organizacija osnovani sudovi za rješavanje službeničkih odnosa

Međunarodni sud ima dvostruki zadatak: rješavanje parnica u sporovima između država koje stranke sporazumno iznesu davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UNa i nekih drugih ovlaštenih organizacija

I.RJEŠAVANJE SPOROVA U PARNICAMA MEĐU DRŽAVAMANADLEŽNOSTstvarna nadležnost -primjenjuje pravila međ prava na činjenično stanje koje je pred njega izneseno.Ipak dana mu je ovlast da ne primjenjuje međ pravo već sudi ex aequo et bono ako se stranke spora tako sporazume.

tumačenje nekog međ ugovora svako pitanje međ prava postojanje svake činjenice koja bi tvorila povredu međ obveze opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu međ obveze

osobna nadležnost -tko se može pojaviti pred Sudom kao stranka samo države i to one koje su stranke Statuta (budući da je Statut dio Povelje sve članice UN stranke su

Statuta ali strankama Statuta mogu postati i države koje nisu članice UN). ne mogu se pojaviti međ organizacije – mogu tražiti savjetodavno mišljenje pojedinaci se ne mogu pojaviti kao stranke ali njihovi interesi često dolaze pred Sud kao predmet spora

između država npr.roditeljska prava

U svakom konkretnom slučaju Sud je nadležan samo ako su se stranke sporazumno podvrgle takvoj nadležnosti.To se može ostavariti na dva načina:1.da se sporazum o iznošenju pred Sud zaključi kada je spor već nastao tzv.kompromis ili pristatna pogodba2.da se nadležnost ugovori za buduće sporove:

u ugovor koji uređuje neke odnose među strankama unese se pravilo da će se sporovi o primjeni ili tumačenju svih ili nekih odredbi ugovora podnositi Međunarodnom sudu

neprihvaćanjem nadležnosti Međunarodnog suda država ne može biti tužena pred tim sudom ali ni sama ne može pokrenuti postupak protiv neke druge države

zaključivanje posebnih ugovora o mirnom rješavanju sporova.U takvim se ugovorima određuju vrste sporova koji će se rješavati pred Sudom

fakultativna klauzula

C-16 FAKULTATIVNA KLAUZULA

68

Pri formuliranju Povelje na Konferenciji u San Francisku prihvaćanje opće nadležnosti Međ suda (obvezatno podvrgavanje sudu) spriječili su SAD i SSSR.Umjesto toga u Statutu je predviđena tzv.fakultativna klauzula kojom svaka država može jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se podvrgava nadležnosti Suda u sporovima o određenim pitanjima prema svakoj državi koja je dala istu takvu izjavu.Izjava obvezuje države u granicama koje ona odredi.Te se granice mogu odrediti vremenskim trajanjem i rezervama.Sadržaj obveza između dviju država određuje se prema opsegu nadležnosti koje prihvaćaju obje države tako da su se dvije države međusobno obvezale na podvrgavanje Sudu samo za one vrste sporova koji su prihvaćeni u objema izjavama

C-17 POSTUPAK PRED MEĐUNARODNIM SUDOMOSNOVNA PRAVILA O POSTUPKU U PARNICAMATa su pravila sadržana u Statutu i u Poslovniku koji Sud sam donosi.

Kako započinje postupak?Dva načina?Kada među strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju Međunarodnom sudu one sklapaju pristatnu pogodbu.Kad je takav sporazum postignut postupak počinje notifikacijom kompromisa Sudu.U tako započetom postupku nema ni tužitelja ni tuženika makar često samo jedna strana postavlja neki zahtjev a druga traži da se zahtjev odbije.Ako od prije postoji ugovorna obveza o podvrgavanju nadležnosti Suda postupak počinje tužbom jedne od stranaka.Ta stranka postavlja tužbeni zahtjev a druga se od njega brani.Druga strana može postaviti svoj zahtjev u obliku protutužbe.

Kako dalje ide postupak?1.Pismeni postupakAko postupak počinje tužbom,tužiteljica podnosi pismeni podnesak na što suprotna strana daje odgovor.O broju i redosljedu podnošenja podnesaka Sud donosi odluku nakon što se konzultira sa strankama.Kada se parnica temelji na pristatnoj pogodbi te nema ni tužitelja ni tuženika,u njoj će stranke odrediti broj i redosljed podnesaka a ako se nisu dogovorile svaka je ovlaštena na pripremni podnesak i odgovor na podnesak druge strane.Drugi krug podnesaka Sud će dopustiti samo ako ih smatra nužnima.

Prigovor nadležnosti?Prigovor nadležnosti u roku 3mj od podnošenja pripremnog podneska.Ako je dan takav prigovor Sud prekida pismeni postupak i vodi najprije postupak o prigovorima nadležnosti.Ako uvaži prigovore Sud izriče presudu kojom utvrđuje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja.Ako ne uvaži prigovore nastavlja se prekinuti postupak.Sud može odlučiti da su prigovori o nadležnosti takve naravi da se o njima ne može suditi bez ulaženja u glavnu stvar.U takvu slučaju sud spaja raspravljanje.

Privremene mjere?Sud je ovlašten naznačiti privremene mjere ako dokaže hitnost i ako te mjere mogu spriječiti ili umanjiti nepopravljivu štetu.Rješenje o privremenim mjerama sud priopćava strankama i Vijeću sigurnosti. Privremene mjere mogu se odrediti u svakom stadiju postupka na zahtjev svake stranke ili na inicijativu Suda.

Nakon završetka pismenog postupka sud određuje usmenu raspravu.

2..Usmeni postupakSastoji se u izlaganju i saslušavanju stranaka i u izvođenju dokaza.Usmena rasprava je javna osim kad Sud odluči drukčije ili stranke sporazumno zahtjevaju tajnost.

Donošenje presude?Odluke Suda donose se većinom glasova nazočnih sudaca a u slučaju podjele glasova odlučuje glas predsjednika.Presuda se proglašava u javnoj sjednici u nazočnosti stranaka- mora sadržavati obrazloženje.Presuda Suda je konačna.Ona obvezuje samo stranke spora i to samo za slučaj koji je njome rješen.

Pravni lijek?Nije predviđen pravni lijek tj.žalba višoj distanci.

tumačenje za dipozitivni dio presude

69

revizija na temelju otkrića neke činjenice koja bi bila presudna da je bila poznata Sudu.Na takvu se činjenicu može pozvati samo stranka koja za nju nije znala a da neznanje nije sama skrivila.Zahtjev za revizijom mora se postaviti najkasnije u roku 6mj od otkrića nove činjenice a ni u kojem slučaju nakon isteka 10g od presude.

Povodom zahtjeva za tumačenje ili reviziju počinje novi postupak sa svim fazama.Nadležan je Sud u punom sastavu (plenum) odnosno ono vijeće koje je izreklo presudu.

Što ako stranka odbija izvršiti presudu?Presude Međunarodnog suda moraju se izvršiti.Povelja daje pravo državama da se obrate Vijeću sigurnosti ako protustranka ne izvrši obveze iz presude.Vijeće sigurnosti može u povodu toga dati preporuke ili odlučiti o mjerama.Vijeće nije izvršitelj presude nego prosuđuje predmet ponajprije s gledišta održavanja mira i sigurnosti.

II.SAVJETODAVNA DJELATNOST

A.NADLEŽNOSTMeđunarodni sud daje savjetodavna mišljenja UNu i specijaliziranim ustanovama (savjet ne mogu tražiti države).Sud je pravosudni organ pa može dati jedino pravna mišljenja.

Organ koji je tražio mišljenje može postupati po njemu ali može tražiti drugo rješenje il uopće ne donjeti nikakvu odluku.

Obzirom da države ne mogu tražiti savjetodavno mišljenje ta se zapreka zaobilazila tako što su one iznosile svoje pitanje Ligi naroda pa je Liga naroda tražila savjetodavno mišljenje od Suda.

B.POSTUPAKSud daje mišljenje samo u pravnim pitanjima a ako pitanje nije pravno Sud mora otkloniti davanje mišljenja.Međutim ni o pravnim pitanjima Sud ne mora već samo može dati mišljenje ali njegovi razlozi uskraćivanja mišljenja mogu biti samo pravne naravi.Savjetodavno mišljenje nema moć presude.Zato ovlaštene stranke mogu u isto vrijeme započeti parnicu pred arbitražom ili pred Sudom.

C-18 RJEŠAVANJE SPOROVA U KRILU UNaGl.VI. mirno rješavanje sporova-UN nastupa kao posrednik GL.VII. djelovanje u slučaju prijetnje miru,narušenja mira i čina agresijie -UN nastupa kao organizacija za održavanje mira prinudnim sredstvima –samo kad postoji velika opasnost za mir

praksa dovela i do novih oblika koji nisu predviđeni u Povelji-mirovne misije UNPROFOR

MIRNO RJEŠAVANJE SPORA BEZ INTERVENCIJE -Gl.VI.Stranke spora čije bi nastavljanje moglo dovesti u opasnost međ mir i sigurnost moraju prije svega tražiti rješenje pomoću pregovora,posredovanja,mirenja,arbitraže,sudskog rješavanja ili drugih sredstava prema vlastitom izboru.Ako spor ne bi bio rješen navedenim sredstvima,moraju spor iznjeti pred Vijeće sigurnosti.Ako Vijeće sigurnosti smatra da nastavljanje spora može dovesti u opasnost održavanje mira i sigurnosti odlučuje da li će poduzeti akciju ili će preporučiti rješenje koje smatra prikladnima (ili odbiti ako nije ozbiljne prirode).

Vijeće prilikom raspravljanja o sporu poziva stranke da sudjeluju u raspravi ali nemaju pravo glasa.To vrijedi za predmete koji su označeni kao spor a ne kao situacija.I države koje nisu članice UNa mogu iznijeti spor ali samo onaj u kojemu su stranke.Prije toga ona mora prihvatiti obveze o mirnom rješavanju koje nameće Povelja.Takva država sudjeluje u raspravama ali nema pravo glasa.

Nekada postoji objektivna opasnost za mir i sigurnost ali ni jedna stranka ne iznese spor ili ni nema konkretnog spora među strankama.Zato Vijeće sigurnosti može ispitivati svaki spor ili situaciju koja bi mogla dovesti do međ trvenja.I u takvim slučaju zainteresirane stranke će biti pozvane na raspravu.

Kad je neki predmet iznesen Vijeću sigurnosti ono ima slobodu da izabere način i sredstva a to će prilagođavati prema okolnostima svakog slučaja i paziti da stranke upotrijebe ono sredstvo za koje su se odprije dogovorile.

70

Ako sva ta nastojanja ne poluče uspjeh pristupa Vijeće sigurnosti zaključnoj fazi svoga djelovanja i to samo u dva slučaja:

ako postoje okolnosti zbog kojih nastavljanje spora može dovesti u opasdnost održavanje međ mira i sigurnosti

ako sve stranke spora zahtjevaju da Vijeće dade preporuke

Vijeće tada može preporučiti svako rješenje koje smatra prikladnim. Vijeće se nije obvezalo da će dati rješenje koje je u skladu s postojećim međ pravom no uglavnom će to nastojati.Također nastojati će dati općenitija rješenja kako bi se mogla primjeniti i na druge slične slučajeve.

Spomenuta djelatnost Vijeća sastoji se samo u davanju preporuka i nije obvezatna za stranke.

C-7 KOLEKTIVNE MJERE I MIROVNE OPERACIJE UNa-Gl.VII.Akcija UNa neće uvijek biti potrebna premda je došlo do prijetnje miru,narušanju mira ili čina agresije.Katkada je dovoljno da Vijeće sigurnosti pozove agresora da obustavi čine a može dati i savjet što treba učiniti.Mjere mogu biti preventivne ili represivne ako je mir već narušen:

bez uporabe oružane sile (prekidanje ekonomskih odnosa,prometnih veza,diplomatskih odnosa) uporaba oružane sile sa svrhom zastrašivanja ili prijetnje (demonstrativne mjere) primjena sile bez borbe (npr.blokada) prava uporaba oružja (vojne operacije)

Oružane snage sastavljaju se od kontingenata koje pridonose pojedine članice UNa.Ti se kontingenti trebaju ustanoviti sporazumima između UNa i svake pojedine države članice (vojska,materijal...).O potrebi tako osiguranih snaga odlučuje Vijeće sigurnosti uz pomoć Odbora vojnog štaba.Rukovođenje oružanim akcijama pripada Odboru a on može osnovati regionalne pododbore.

No ti sporazumi još nisu sklopljeni.Tako u slučaju potrebe Vijeće ne može odrediti pojedinim državama da stave na raspolaganje određene snage i pomoć već je upućeno na dobrovoljnu suradnju.

MIROVNE OPERACIJE Oružana akcija koja bi bila u potpunosti u skladu s Poveljom nikada nije provedena.Stoga su se u praksi razvili novi mehanizmi djelovanja.UN šalje oružane snage na neku osjetljivu točku ali ne radi provođenja prisile nego radi obavljanja redarstvene službe ili osiguranja mira-interpozicijske snage.Sastavljali su ih kontingenti članica koje su se dobrovoljno ponudile.

Za dosada upotrebljenje načine djelovanja upotrebljen je naziv mirovne akcije (peace-keeping operations) a osoblje koje u njima sudjeluje naziva se „plavi šljemovi“.Te operacije nisu navedene u Povelji.Te se operacije izvode na temelju pristanka ili zahtjeva svih stranaka u sukobu i bez upotrebe oružja osim u samoobrani.

Pojam mirovnih operacija odnosi se na mirovne snage (peace-keeping forces) koje se sastoje od lako naoružanog vojnog osoblja s potrebnom logistikom i na mirovne misije (peace-keeping missions) koje su promatračkog karaktera.

Sličnosti i razlike između sustava kolektivne sigurnosti i mirovnih operacija? Sličnost - kolektivna akcija,odluke donosi Vijeće sigurnosti i to na način propisan za donošenje meritornih

odluka, radi se o upućivanju osoblja na teren. Razlika - nije riječ o prisilnoj akciji protiv prekršitelja mira nego o privremenom čuvanju mira uz poristanak

sukobljenih stranaka dok se ne postigne trajnije političko rješenje.

C-19 SMANJENJE ORUŽANJA I RAZORUŽANJEUgovor o zabrani pokusa nuklearnim oružjem u atmosferi,svemiru i pod vodom 1963. - djelomična zabrana pokusa nuklearnim eksplozijama u bilo kojoj drugoj sredini ako se zbog takve eksplozije radioaktivne čestice mogu proširiti izvan njenog područja.Ugovor samo zabranjuje pokuse ali ne određuje uništenje postojećeg oružja ili obustavu proizvodnje niti izrijekom zabranjuje njegovu upotrebu.

Ugovor o Antartiku -zabranjuje muklearne eksplozije na tom području kao i odlaganje radioaktivnog otpada.

71

Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa 1996. -još nije na snazi.Za sada su jedino općim međunarodnim pravom zabranjeni nuklearni pokusi koji uzrokuju neprihvatljivo unošenje radioaktivnih tvari u okoliš –Međunarodna agencija za atomsku energiju preporučuje dopuštenu koncentraciju.

Ugovor o zabrani nuklearnog oružja u Latinskoj Americi -Tlateloco ugovorOtkad je poljski ministar vanjskih poslova predložio.da se stvori bezatomska zona u srednjoj Europi postavljeni su slični prijedlozi i za druge dijelove svijeta.Latinskoameričke zemlje prihvatile su tu misao i 1967.potpisale tzv. Tlateloco ugovor.Ugovorom je stvorena i posebna organizacija za osiguravanje provođenja Organizacija za zabranu nuklearnog oružja u Latinskoj Americi OPANAL.Stranke su sve države latinske Amerike a SAD,VB,Francuska i Nizozemska potpisale su Protokol I.No da bi se ugovor mogao provesti potrebno je da se njime vežu sve nuklearne države.Za tu svrhu ugovoru je dodan Protokol II.

Opća skupština pozdravila je stvaranje bezatomske zone i preporučila stvaranje bezatomskih zona u drugim djelovima svijeta.Tako su stvorene bezatomske zone Južni Pacifik, u Jugoistočnoj Aziji te u Africi.

Ugovor o neširenju nuklearnog oružja 1968. -obvezuju se države koje proizvode i posjeduju nuklearno oružje da nikomu ne daju takvo oružje niti smiju pomoći nenuklearnim državama da pribavljaju i izrađaju takvo oružje.Nenuklearne države obvezuju se da ne primaju to oružje,da ga ne proizvode i ne traže u tome ničiju pomoć.O tome nenuklearne države sklapaju sporazum sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.Pravo da se nuklearna energija upotrebljava za miroljubive svrhe ostaje netaknuto.

Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država na istraživanju i upotrebi svemira Ugovor o zabrani postavljanja nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništavanje na dno mora i u njegovo podzemlje Konvencija o zabrani usavršavanja,proizvodnje i stvaranja biološkog i toksičnog oružja te o njihovu uništavanju Konvencija o zabrani razvijanja,proizvodnje,stvaranja zaliha i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju Dvostrani sporazumi SAD x SSSR SALT i START .

DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA

Definicija agresije iz Londonskih konvencija ?Agresorom se smatra onaj koji je prvi izveo jedno od ovih djela:

objavu rata invaziju napad kopnenim,pomorskim ili zračnim snagama na područje,zrakoplove,brodove druge države pomorsku blokadu davanje potpore oružanim bandama

Kako Opća skupština definira agresiju?Upotreba oružane sile neke države protiv suverenosti,teritorijelne cjelovitosti ili političke nezavisnosti neke druge države ili upotreba oružane sile koja je na bilo koji način nespojiva s Poveljom:

invazija napad oružanim snagama na kopnene,pomorske ili zračne vojne snage vojna okupacija pripojenje područja uporabom sile bombardiranje pomorska blokada

Nacrt kodeksa zločina protiv mira i sigurnosti čovječanstva 1996. predviđa i zločin agresije.Pojedinac koji kao vođe ili organizator aktivno sudjeluje ili naređuje planiranje,pripremu,početak ili provođenje agresije odgovara za zločin agresije.Čin za koji odgovara pojedinac može se pripisati i državi ako je taj pojedinac radio u ime države.

B-35 MEĐUNARODNO PROTUPRAVNI ČINI -protupravno kršenje međ obvezeElementi međunrodno protupravnog čina?Povreda međunarodne obveze- čin ili propust glede ugovorna,međ običajnog prava,općeg načela,jednostranog pp,arbitražne ili sudske presude.

izravno- prema nekoj državi

72

neizravno -prema pojedinim fizičkim ili pravnim osobama koje imaju pripadnost te države.

Pripisivanje povrede subjektu međunarodnog prava- državi se mogu pripisati samo djela njezinih organa ili agenata.To može biti zakonodavni,sudski ili upravni organ.Federalna država odgovara za djela organa federalnih jedinica osim ako federalna jedinica prema Ustavu može sama sklapati međ ugovore.Državama se pripisuje i djelovanje ultra vires njezinih organa tj.djelovanje izvan ovlasti ili suprotno instrukcijama sve dok oni djeluju u službenom svojstvu.

Za djela privatnopravnih osoba država na odgovara osim ako su štetna djela pojedinaca (npr.demonstranata koji su zauzeli zgradu diplomatske misije) bila moguća zato što državni organi nisu postupali s dužnom pažnjom.U tom slučaju država neće biti odgovorna za povredu međ obveze nego za povredu obveze njezinih organa da poduzmu potrebne mjere.

OKOLNOSTI KOJE ISKLJUČUJU PROTUPRAVNOSTpristanak npr.pristanak šefa diplomatske misije da se pretraži prostorija misijesamoobrana kao iznimka od opće zabrane upotrebe sileprotumjere prema povreditelju da ga se potakne na ispunjenje obvezaviša sila izvan kontrole subjekta nastanku kojih on nije pridonio (npr nevrijeme,pobuna)nevolja kojoj subjekt nije pridonio npr.uplovljavanje ratnog broda zbog nevremena u luku strane države bez njezina dopuštenja.Za razliku od više sile gdje subjekt nema izbora, u nevolji postoji mogućnost izbora.Za razliku od stanja nužde gdje može biti ugrožen bilo koji temeljni interes ovdje se radi samo o interesu očuvanja ljudskih života.stanje nužde subjekt može sačuvati neki svoj temeljni interes koji je ugrožen ozbiljnom i neposrednom opasnošću (čijem nastanku nije pridonio) jedino djelovanjem kojim krši međ obvezu- ako je bilo drugih načina subjekt se ne može pozvati na stanje nužde.

Pr. VB je bombardirala liberijski tanker koji se nasukao na otvorenom moru kako bi se spalila nafta koja je iz njega istjecala.POSLJEDICE PROTUPRAVNIH ČINA-Nacrt članka o odgovornosti država za međprotupravne čine

REPARACIJAPopravljanje štete, uspostavljanje situacije kakva bi postojala da nije bilo protupravnog čina:

povratak u prijašnje stanje -ovaj način reparacije je najbolji ali često nemoguć (npr.protup zapljenjena imovina je uništena ili ju je već stekla treća osoba u dobroj vjeri) ili nedovoljna (npr.imovina je oštećena)

materijalna restitucija (npr.puštanje protup zadržanih osoba) ili pravna restitucija (npr poništenje zakonske odredbe usvojene suprotno nekom međ pravilu)

naknada štete-uz stvarnu štetu naknada obuhvaća i izmaklu korist (npr.gubitak prihoda za vrijeme dok je strani brod protupravno zadržan).Kamate se naknađuju samo ako je to potrebno do pune reparacije.Pri određivanju visine naknade uzima se u obzir i skrivljani doprinos oštećenog a visina naknade može se smanjiti ako je oštećenom uz štetu nastala i neka korist.

zadaovoljština-može se zahtjevati ako povratak u prijašnje stanje i naknada štete nisu doveli do pune reparacije ili ako nije nastala materijalna šteta nego samo moralna šteta (npr.vrijeđanje simbola strane države)Zadovoljština se može sastojati u priznanju povrede,isprici, konstataciji nadležnog međ suda ili arbitraže o počinjenju protupravnog djela.Čin zadovoljštine je uvjek javan.

PROTUMJEREPrije poduzimanja protumjera povrijeđena država mora pozvati povrediteljicu na prekid protupravnog čina i reparaciju te mora,ako se ne radi o hitnim protumjerama,notificirati povrediteljici odluku o poduzimanju protumjera i ponuditi joj pregovore.

uperene samo protiv počiniteljice proporcionalne suzdržavanje od prijetnje silom ili uporabe sile zaštite temeljnih prava čovjeka kongentna pravila općeg međ prava

73

OBVEZE KOJE PROIZLAZE IZ KONGENTNIH PRAVILA OPĆEG MEĐ PRAVA dužnost suradnje svih država kako bi se stalo na kraj takvoj ozbiljnoj povredi dužnost nepriznavanja stanja stvorenog takvom povredom nepružanje potpore ili pomoći za održanje takvog stanja

POZIVANJE NA ODGOVORNOSTPozivanje na odgovornost prema Nacrtu znači poduzimanje formalnih mjera kojima se zahtjeva odgovornost povrediteljice tj.prestanak protupravne djelatnosti i reparacija.To će npr.biti podizanje tužbe ili započinjanje na neki drugi način postupka pred sudom ili arbitražom.To je pravo rezervirano samo za povrijeđenu državu.

C-20 SAMOPOMOĆRepresalije?Mjere koje država poduzima kao odgovor na protupravni čin druge države sa svrhom samopomoći tj.da drugu državu potakne na prestanak odnosno na popravljanje posljedica.Te mjere su same po sebi protupravne ali je ta protupravnost isključena npr. blokiranje bankovnih računa,suspenzija ugovora o trgovini i sl. (međ pravo dopušta samo represalije koje ne uključuju upotrebu sile).

Prije upotrebe represalija pravo se mora pokušati ostvariti drugim sredstvima-diplomatskim putem, posredovanjem, pozivom na pregovore,arbitražnim ili sudskim postupkom.Represalije moraju biti proporcionalne i ne smiju uključivati povredu obveza koje proizlaze iz kongentnih pravila.

Retalijacija?Posebna vrsta represalija kod koje se na protupravnu mjeru druge države odgovara jednakim mjerama.

Retorzija?Uzvraćanje na neku međunarodnim pravom dopuštenu ali neugodnu mjeru primjerenom mjerom koja također još ne tvori povredu međ prava.Takvih primjera ima mnogo u carinskoj i tarifnoj politici,prekid diplomatskih odnosa,uskraćivanje ekonomske pomoći,uskraćivanje financijskih pogodnosti....Ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza to više nije retorzija nego represalije.

A-39 IZVORI PRAVA ORUŽANIH SUKOBA (IZVORI RATNOG PRAVA)Međunarodno pravo oružanih sukoba?Pravila koja uređuju odnose među subjektima međ prava za vrijeme oružanog sukoba i u vezi s njim.

Rat?Skup nasilnih čina kojima jedna država želi drugoj nametnuti svoju volju i nastoji svim sredstvima postići svoj cilj.

Koja je svrha međ pravila kojima se reguliraju oružani sukobi?Žele se ukloniti okrutnosti,spriječiti strašni oblici borbe,želi se humanizirati rat i drugio oblici oružanih sukoba.

Potpuna humanizacija pokazala se mogućom.Stoga međ norme daju najvažnija pravila o oružanim sukobima: da se primjenjuju jednako na sve stranke oružanog sukoba da se pripadnici oružanih snaga moraju razlikovati od civila da stranke nisu slobodne u izboru sredstava i metoda ratovanja

Izvori prava oružanih sukoba? Običajno pravo Ženevska konvencija 1864. Haaške konvencije 1899. i 1907.

o detaljna pravila u prilogu Haški pravilnik o zakonima i običajima rata na kopnuo najvažnija je Četvrta o zakonima i običajima rata na kopnu

4 Ženevske konvencije 1949. i Dopunski protokoli uz njih 1977.o Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratuo Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika,bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moruo Konvencija o postupanju s ratnim zarobljanicimao Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata

Protokol I o zaštiti žrtava međunarodnih sukoba

74

Protokol II o zaštiti žrtava nemeđunarodnih sukoba Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba 1954. Konvencija o zabrani usavršavanja,proizvodnje i stvaranja zaliha biološkog i toksičnog oružja te o njihovom

uništavanju 1972. Konvencija o zabrani ili ograničenju upotrebe konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili

djelovanjem bez obzira na cilj 1980. Konvencija o zabrani razvijanja,proizvodnje,stvaranja zaliha i korištenja kemijskog oružja i o njegovu

uništenju 1993. Konvencija o zabrani upotrebe,stvaranja zaliha,proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu

uništenju Ottawa 1997.

Haško x ženevsko pravo?Pravo oružanih sukoba x humanitarno pravo?Međunarodni sud je ustvrdio da su haaško i ženevsko pravo tako usko povezani da su s vremenom prerasli u jedinstveni sustav koji je danss poznat kao međunarodno humanitarno pravo.No ipak pravo oružanih sukoba čini se adekvatnijim jer se ovdje bavimo i načinima i sredstvima borbe.

Što se primjenjuje ako nema kodificiranog prava?Ako nema kodificiarnog prava vrijede opća pravila običajnog prava.Tzv.Martensova klauzula unesena u haaške i ženevske konvencije izrijekom kaže da u slučajevima koji nisu uređeni ugovornim pravom stanovništvo i ratnici ostaju pod zaštitom načela međ prava koja proizlaze iz običaja među civiliziranim narodima,iz zakona čovječnosti i zahtjeva javne savjesti.

Obzirom da je s jedne strane potreba humanizacije a s druge strane interes za vođenje oružanih sukoba takvi sukobi žele se opravdati i prikazati dopuštenima.Tako su nastale različite teorije o pravu nužde,o prevlasti ratnih potreba nad ratnim pravom (Kriegsraison geht vor Kriegsmanier).

C-21 POJAM ORUŽANOG SUKOBA I CILJEVI PRAVA ORUŽANIH SUKOBAU povijesti rat je definiran kao borba koja se vodi među državama s namjerom ratovanja. U tom razdoblju građanski ratovi nisu bili pokriveni pojmom rata pa se primjena ratnog prava i pravila neutralnosti mogla postići samo ako je država priznala ustanike kao zaraćenu stranku.

Prekretnicu su označile Ženevske konvencije o zaštiti žrtava oružanih sukoba 1949. koje određuju da će se primjenjivati u slučaju objavljenog rata i svakog drugog međ oružanog sukoba a proširuju svoju primjenu i na sve slučajeve okupacije čak i ako ta okupacija ne naiđe na vojni otpor.

1977.Dopunski protokol I. proširio je pojam međ oružanog sukoba i na oružane sukobe u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije te protiv rasističkih režima u ostvarivanju prava na samoodređenje (oslobodilačka borba).

Zaštita žrtava proširuje i na oružane sukobe koji se odvijaju na području države stranke između njenih oružanih snaga i odmetničkih oružanih snaga koje su pod odgovornim zapovjedništvom i koje ostvaruju nad dijelom njezina područja takvu kontrolu koja im omogućuje vođenje neprekidnih i usklađenih vojnih operacija.Izričito su iz primjene Protokola isključene situacije unutrašnjih nemira i napetosti-pobune,izolirani i sporadični čini nasilja.

Zamjena izraza rat izrazom međunarodni oružani sukob u međ ugovorima i literaturi motivirana je proširenjem primjene pravila na širi krug međ sukoba.Ali izraz rat ipak se ne može potpuno izbaciti jer postoje običajna pravila međ prava koja se odnose samo na rat a ne i na druge oružane sukobe.C-22 POČETAK I ZAVRŠETAK ORUŽANOG SUKOBAPrema tradicionalnom ratnom pravu ratno stanje započinjalo je ili formalnom objavom rata ili stvarnim započinjanjem neprijateljstava- utvrđivanje ratnog stanja ovisilo je o subjektivnim faktorima-hoće li zaraćeni objaviti rat odnosno postoji li namjera ratovanja (animus belligerendi).Automatski se prekidaju dipl.odnosi i suspendiraju međ ugovori.

Međutim, kako se objava rata počela izbjegavati ,već zato da se ne postane krivcem 1949. Ženevskim konvencijama kriteriji za utvrđivanje oružanog sukoba su objektivizirani te nije potrebna objava ili utvrđivanje namjere ratovanja.Glede utjecaja oružanih sukoba na mirnodopske odnose ne postoji više automatizam kao prije-automatski ne prestaju niti se suspendiraju međ ugovori niti se prekidaju diplomatski odnosi.

75

Sudbina ugovora ovisi uglavnom o volji sukobljenih strana.Ipak postoji nekoliko kategorija ugovora o čijem važenju nakon izbijanja oružanog sukoba ugovorne stranke ne mogu slobodno odlučivati:

ugovori kojima se odnosi na zaštitu ljudske osobe ugovori kojima se osniva neka međ organizacija ugovori kojima su ustanovljane granice ili ustupljeno neko područje ugovori koji ustanovljuju međunarodne režime npr.neutralne zone,vodotokove

Sukobljene strane mogu i za vrijeme oružanog sukoba sklapati međ ugovore koji uređuju pitanja u vezi vođenja oružanog sukoba npr.razmjena zarobljenika,pokop mrtvaca,stvaranje neutralnih zona.Sklapaju se na neutralnom području i uz posredovanje neutralnih država.

Uz takve postoje i specijalni vojni ugovori.Za njihovo sklapanje nadležni su vojni zapovjednici bez posebne punomoći.Takav sporazum ne treba ni ratifikaciju.U red posebnih vojnih ugovora ubrajaju se:

kapitalacija-ugovor o načinu i uvjetima predaje cjeline ili dijelova oružanih snaga karteli-uređuju se pitanja u vezi s ratnim stanjem najčešće razmjena zarobljenika primirja-obustava neprijateljstva na neko vrijeme bilo na svom ili dijelu područja

Oružani sukob završava konačnom obustavom neprijateljstava.Prema tradicionalnom ratnom pravu rat je završavao jednostrano-potpunim pokoravanjem neprijatelja (debellatio) ili sporazumom (mirovnim ugovorom ili obustavom ratnih čina).Mirovnim ugovorom uređivala su se mnoga pitanja:ustup područja,ratna odšteta,povratak zarobljenika,imovinska pitanja,uspostavljanje predratnih ugovora.Ratno stanje prestajalo je tek stupanjem na snagu mirovnog ugovora.Mirovni ugovori gube na značenju nakon drugog svjetskog rata.Tako je Iračko-kuvajtski sukob završio rezolucijom Vijeća sigurnosti.

C-23 RATIŠTEŠto je ratište?Što obuhvaća?Što spada u ratište?Ratište je sav prostor na kome zaraćeni mogu pripremati i provoditi neprijateljstva

o područje zaraćenih država (kopno,unutrašnje morske vode,teritorijalno more i zračni prostor nad njima)o otvoreno more o terra nullius

Ratište se ne proteže na:o područje neutralnih država o neutralizirana područja o zračni prostor nad njima

Područje ratnih operacija (bojište)?Područje gdje se ratne operacije stvarno vode.

Ratište pomorskog rata?Obuhvaća čitavo more i morskim brodovima pristupne vode uz iznimku unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora neutralnih država te neutraliziranih dijelova mora.Što se tiče epikontinentskog pojasa i isključivog gospodarskog pojasa neutralnih država tu se mora voditi računa o pravima neutralnih oblanih država. C-24 OSOBE KOJE SUDJELUJU U ORUŽANOM SUKOBU

o pripadnici kopnene vojskeo ratne mornarice o zrakoplovstvao milicije i dobrovoljačkih odreda ako su ispunjena 4uvjeta:

da im na čelu stoji odgovorni zapovjednik da nose određeni znak raspoznavanja da otvoreno nose oružje da se u svojim operacijama pridržavaju pravila ratnog prava

Pučki ustanak?Da li se oni priznaju kao oružane snage prema Haškom pravilniku?

76

Stanovništvo nezaposjednutog područja koje se pri približavanju neprijatelja spontano lati oružja a nije imalo vremena organizirati se po navedenim odredbama Pravilnika.Pučki ustanak priznaje se uz uvjet da stanovništvo otvoreno nosi oružje i da poštuje pravila ratnog prava.

Razlika borci x neborci?Neborci pripadaju vojsci ali se ne bore oružjem u ruci (tehničko osoblje,sanitet,vojni svećenici, opskrbnici) ili slijede vojsku zbog neke posebne dužnosti (dopisnici,vojni atašei stranih država).Neborci ne smiju upotrebljavati oružje osim u samoobrani i protiv njih se ne smije upotrijebiti oružje.Ako padnu u zarobljeništvo smatraju se ratnim zarobljenicima.

Da li Haški pravilnik priznaje partizansku borbu?Ne. To pitanje rješeno je Ženevskim konvencijama .Pučki ustanak diže se u još nezaposjednutom području a gerilska, partizanska borba u zaleđu neprijatelja u području koje je on već zaposjeo.

Kako Protokol I. definira oružane snage?Sastoje se od svih organiziranih oružanih snaga,naoružanih grupa i jedinica koje su pod zapovjedništvom odgovornim toj stranci (čak i kad tu stranku zastupa vlast koju protivnička strana ne priznaje).Te oružane snage moraju biti podvrgnute unutrašnjem disciplinskom sustavu koji osigurava poštivanje pravila međ prava.Ukidanjem kategorizacija borbenih snaga iz Ženevskih konvencija (redovita vojska,milicija,dobrovoljci,pokret orpora...) i prihvaćanjem široke definicije pojma oružanih snaga,Protokol I maksimalno proširuje krug boraca.Plaćenici nemaju pravo na status boraca a špijuni nemju pravo na status ratnog zarobljanika.

Tko su parlamentari?Posebnu zaštitu međ prava uživaju osobe koje se šalju neprijatelju kao vjesnici radi pregovora (parlamentari).Kao znak raspoznavanja nosi bijelu zastavu.Treba se iskazati ovlastima svog zapovjednika.Parlamentar i njegova pratnja (nosač zastave,bubnjar,tumač) su nepovredivi.Neprijatelj nije dužan primiti parlamentara.Ako bi parlamentar zloupotrijebio svoj položaj ovlašten ga je zadržati.

Što čini ratnu mornaricu?Ratnu mornaricu čine ratni brodovi (stalni ili privremeni) koji su pod zapovjednikom kojega je postavila država,imaju posadu podređenu vojnoj disciplini i nose vanjski znak ratnog broda.Tom definicijom obuhvaćeni su i pomoćni brodovi (opskrbni,bolnički).Međutim svaka država ima pravo smatrati pomoćnim brodom trgovački brod koji makar i slučajno obavlja pomoćnu službu ratnim brodovima.

C-25 OGRANIČENJA S OBZIROM NA OSOBE1.Civilno stanovništvo ne smije se napadati,ubijati ili ranjavati te se moraju poštivati civilna dobra. Ženevska konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata 1949. + Dopunski protokoli 1977. Suvremeno oružje omogućava djelovanje s vrlo velike udaljenosti i pogađaju bez razlike pripadnike oružanih snaga i civilno stanovništvo zato novija pravila nastoje bolje utvrditi zaštitu civilnog stanovništva.

2.Ranjeni i bolesni,oni koji su položili oružje ili nemaju sredstva za obranu,ratni zarobljenici ne smiju biti objekt napada + svaka osoba koja izražava namjeru da se preda ili je u besvjesnom stanju ili je onesposobljena zbog rana ili bolesti.Haaški pravilnik 1907. + Protokol I uz Ženevske konvencije

3.Pripadnici protivne strake ne smiju se siliti da sudjeluju u vojnim operacijama koje su uperene protiv njihove domovine.

C-26 OGRANIČENJA S OBZIROM NA STVARI1.Bombardiranje -danas se može djelovati iz velike udaljenosti pa su cilj razaranja vojni objekti bez neposredne namjere da se zauzmu-tvornice, prehrambena proizvodnja (tzv.teroristička bombardiranja).Haaškim pravilnikom 1907.zabranjena su bombardiranja nebranjenih gradova,sela,naselja ili zgrada.Tek u Protokolu I 1977.uspjelo se definirati vojne ciljeve: Objekti koji po svojoj prirodi,po svom smještaju,po svojoj namjeni ili po svojoj upotrebi djelotvorno pridonose vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje,zauzimanje ili neutralizacija donosi u danim okolnostima očitu vojnu prednost.

77

*u slučaju sumnje radi li se o vojnom ili civilnom objektu pretpostavlja se da se objekt koji je redovito namjenjen civilnoj upotrebi (škola,kuća) ne upotrebljava za djelotvoran doprinos vojnoj akciji.

Prema običajnom načelu proporcionalnosti civilne osobe i objekti zaštićeni su od kolateralne (uzgredne) štete.Protokol I potvrđuje to pravilo i određuje da napad na bilo koji vojni cilj može postati protupravan ako se povrijedi načelo proporcionalnosti tj. ako se uzrokuje uzgredne gubitke života među civilnim stanovništvom,štete na civilnim objektima koji su prekomjerni u odnosu na vojnu prednost.

2.Nebranjena mjestaHaaške konvencije 1907. + Protokol I 1977.Ako stranka želi neko mjesto poštedjeti napada može ga pod određenim uvjetima proglasiti nebranjenim i to priopćiti drugoj stranci.

3.Spomenici,muzeji i kulturna dobara Haaški pravilnik 1907.obvezuje stranke da poštede zdanja namjenjena bogoslužju,umjetnosti,znanosti i dobrotvornim svrhama pod uvjetom da nisu upotrebljeni za vojne svrhe.Na poticaj UNESCOa (Organizacija UNa za prosvjetu,znanost i kulturu) zaključena je Konvencija o zaštiti kulturnih dobatra u slučaju oružanog sukoba.Konvencija razlikuje dvije razine zaštite:opću i posebnu zaštitu za ograničen broj kulturnih dobara najviše vrijednosti (moraju se nalaziti udaljeni od industrijskih središta i važnih vojnih objekata,upisuju se u poseban regiastar).

4.OkolišVojna djelovanja često imaju štetne posljedice na okoliš. Rezolucija Opće skupštine o zaštiti okoliša u vrijeme oružanog sukoba.Razolucije nisu obvezatne ali one potvrđuju postojanje običajnog prava.

C-27 OGRANIČENJA S OBZIROM NA VRSTE ORUŽJA (ZABRANJENE VRSTE ORUŽJA)ZABRANJENO KONVENCIONALNO ORUŽJE1.projektili težine manje od 400g koji su eksplozivni ili napunjeni rasprskavajućim tvarimaPetrogradska deklaracija 1868.koja je postala običajno pravo

2.dum-dum meci -Haaška konvencija 1899.

3.otrov i otrovno oružje -Haaški pravilnik 1907.

4.oružje koje je namjenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se ne mogu otkriti rendgenskim zrakama.Konvencija o zabrani ili ograničenju određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980.

5.polaganje minaKonvencija o zabrani ili ograničenju upotrebe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traupatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980.Konvencija o zabrani uporabe,stvaranja zakliha,proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju Otawa 1997. -potpuna zabrana,uništenje,pomoć za rehabilitaciju žrtava mina

Protupješačke mine-mine koje su konstruirane tako da eksplodiraju u blizini s osobom te će onesposobiti,raniti ili ubiti jednu ili više osoba.Mine koje su konstruirane da detoniraju pri dodiru s vozilom na smatraju se protupješačkim.

6.upotreba napalma i drugih sredstava za uzrokovanje požaraKonvencija o zabrani ili ograničenju upotrebe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980.

7.upotreba laserskog oružja Protokol o osljepljujućem laserskom oružju uz Konvenciju o zabrani ili ograničenju upotrebe konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980.

78

ZABRANJENO ORUŽJE ZA MASOVNO UNIŠTAVANJE

1.zagušljivi,otrovni i njima slični plinovi-Haaška konvencija 1899.2.ostalo kemijsko oružje -nikada ni u kojim okolnostima se ne smije upotrijebitiKonvencija o zabrani razvijanja,proizvodnje,stvaranja zaliha i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju 3.biološko oružjeKonvencija o zabrani usavršavanja,proizvodnje i stvaranja zaliha biološkog i toksič oružja te njihovom uništenju 4.nuklearno oružje-ne postoji ni ugovorno ni običajno pravilo o potpunoj zabrani nuklearnog oružja

C-28OGRANIČENJA S OBZIROM NA NAČIN (METODE) RATOVANJAHaaški pravilnik 1907..zabranjeno je:

izdajničko ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljskog naroda ili vojske izjava da se neće davati milost zloupotreba parlamentarske zastave,neprijateljske zastave,vojničkih znakova ili uniforma prepuštanje grada ili naselja pljački

Protokol I uz Ženevske konvencije 1977. zabranjuje ubijanje,ranjavanje ili zarobljivanje služeći se perfidijom.Perfidija su čini kojima se zadobiva povjerenje protivnika kako bi ga se uvjerilo da ima pravo na zaštitu ili obvezu da pruži zaštitu na temelju međ prava s namjerom da se to povjerenje iznevjeri:

hinjenje namjere pregovaranja ili predaje koristeći bijelu zastavu hinjenje onesposobljenosti zbog rana ili bolesti hinjenje zaštićenog statusa upotrebom znakova ili odora UNa ili neutralnih država zabranjena je svaka upotreba međ priznatih simbola kako bi se omele vojne operacije

Psihološki rat,špijunaža,ratne varke i krivotvorenje valute je dozvoljeno.Ratne varke su čini kojima je svrha dovesti protivnika u zabludu ili ga naavesti da se ponaša nesmotreno ali kojima se ne krše pravila međ prava i koji nisu perfidni jer se njima ne zadobiva povjerenje:

upotreba kamuflaže upotreba mamaca lažne operacije dezinformacije

C-29 ZAŠTITA RANJENIKA,BOLESNIKA,BRODOLOMACA I RATNIH ZAROBLJENIKAŽenevske konvencije predviđaju zaštitu ranjenika, bolničkog osoblja,prijevoz i njegu ranjenika i bolesnika.Ženevska konvencija za poboljšanje položaja ranjenika,bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru daje posebna pravila uvjetovana okolnostima pomorskog ratišta.Konvencija poznaje ustanovu bolničkih brodova i brodskih bolnica.

Bolnički brodovi moraju: biti bijelo obojani + znak crvenog križa viti zastavu svoje države + ženevski znak ne smiju se upotrebljavati ni za kakve vojne svrhe ne smiju smetati kretanje ratnih brodova pružati pomoć ranjenicima,brodolomcima i bolesnicima bez obzira na pripadnost

Sukobljene strane imaju nad njima pravo nadzora mogu im odrediti smjer plovidbe mogu ih i zadržati 7 dana ako to zahtjeva ozbiljnost prilika

Ženevskom konvencijom o postupanju s ratnim zarobljenicima izgrađena je opsežna zaštita ratnih zarobljenika: čovječno postupanje zaštita od nasilja i zastrašivanja zaštita od fizičkog sakaćenja i medicinskih pokusa poštivanje časti obzir prema ženama

79

Ratnim zarobljenicima prema Konvenciji smatraju se: pripadnici oružanih snaga pripadnici milicije,dobrovoljačkih odreda,pokreta otpora pod uvjetom da ispunjavaju četiri uvjeta sudionici pučkog ustanka ako otvoreno nose oružje i poštuju pravila ratnog prava osobe koje prate oružane snage i posjeduju za to pismene ovlasti posada trg brodova i civilnih zrakoplova ako ne uživa povoljniji postupak prema drugim međ pravilima

Prema običajnom pravu ratnim zarobljenicima smatraju se još i: glavari država ministri diplomati

Nakon prestanka aktivnih neprijateljstava moraju se ratni zarobljenici bez odgode vratiti u domovinu (repatrirati).

Ženevske konvencije obvezuju države da u kaznenom zakonodavstvu osiguraju propise za teške povrede Konvencija te moraju pronaći počinitelje i naredbodavce,progoniti ih ili predati na progon trećoj državi.Te teške povrede su:

namjerno ubojstvo mučenje ili nečovječno postupanje biološki pokusi uništenje imovine koje nije opravdano vojnim potrebama prisiljavanje zarobljenika da služe u oružanim snagama protivničke stranke napad nasumice,napad na civilno stanovništvo,napad na nebranjena mjesta perfidna upotreba znakova crvenog križa napadi na prepoznatljive povijesne spomenike

C-30 ZAŠTITA CIVILNOG PUČANSTVA U ORUŽANOM SUKOBUŽenevska konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata 1949.- štiti sve osobe koje nisu pripadnice države pod čijom vlašću se nalaze (za vrijeme rata ili okupacije).Konvencija uvodi zaštitu određenih mjesta ustanovljenih radi sklanjanja pučanstva:

sanitetske i sigurnosne zone za sklanjanje ranjenika,bolesnih,nemoćnih,staraca,djece mlađe od 15g, trudnica i majki koje imaju djecu mlađu od 7g

neutralizirane zone-ustanovljene sporazumom radi sklanjanja ranjenih/bolesnih boraca i građanskih osoba koje ne sudjeluiju u vojnim djelatnostima

civilne bolnice

Protokol I. određuje: građanskom osobom smatra se svaka osoba koja se ne ubraja u kategoriju boraca ( slučaju sumnje smatra

se građanskom) nazočnost vojske među civilnim stanovništvom npr.u gradovima ne čini grad objektom napada

C-31 RATNA OKUPACIJAŽenevska konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata 1949.Što je ratna okupacija?Kad se područje ili dio neke države stvarno nalazi u vlasti neprijateljske vojske (područje gdje traje borba ne smatra se još okupacijom).Okupacija pomorskog područja –zaljeva,luka,teritorijalnih voda postoji samo istodobno s okupacijom kopna.Okupacija ne mora biti samo za vrijeme rata (ne mora čak naići ni na otpor).Okupirano područje ne stječe se činom okupacije a ako okupant poslje stekne to područje mirovnim ugovorom njegovo stjecanje ne djeluje retroaktivno ako se to posebno ne ugovori.Okupant nema vlasti nad osobama i stvarima koji se nalaze izvan tog područja (državljani,registrirani zrakoplovi i brodovi koji su u tom času izvan područja).

Dužnosti okupanta?Poduzeti mjere kako bi uspostavio i održao javni red uz poštivanje domaćih zakona:

dopušteno je donošenje propisa unutar postojećih zakona i u interesu pučanstva

80

kazneno zakonodavstvo smije mijenjati jedino ako ono znači opasnost za sigurnost okupanta ili priječi primjenu Ženevske konvencije

smrtna kazna može se izreći samo za špijunažu,tešku sabotažu ako je bila predviđena u zakonodavstvu okupiranog područja

ne smije siliti stanovništvo da priseže na vjernost okupacijskoj sili i da daje obavijesti o vojsci ili sredstvima obrane vlastite domovine

zabranjeno je deportiranje stanovništva kako bi ga se prisililo na rad ratna oprema,prijevozna sredstva mogu se oduzeti s time da se nakon prestanka okupacije moraju vratiti ili

se mora dati odšteta

Što se tiče državne imovine? pokretna imovina koja može služiti za vojne svrhe može se zaplijeniti (gotovina, prijevozna sredstva) izričito su izuzeta imovina općina,bogoslužja, prosvjete, kulture,znanosti nepokretna imovina nevojnog značaja (šume,nekretnine) položaj plodouživatelja ima pravo ubirati sve vrste državnih davanja ali se mora držati postojećih propisa može se zaduživati i uvoziti ako je potrebno

Mješovita ili ratna okupacija na ugovornom temelju?Okupacija na temelju primirja.Nema borbe iako ratno stanje traje. Vrijede odredbe primirja a supsidijarno pravila međ prava o okupaciji.

Mirnodopska ili mirna okupacija?Ako se država složi s okupacijom.Takav sporazum je onda pravni temelj okupacije.

C-32 NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORUZaraćeni mogu na moru provoditi vrlo široke zahvate u privatnu imovinu neprijatelja a za državnu imovinu vrijedi opće pravilo da je ona predmet ratnog plijena.Međutim s neprijateljskim brodovima prenosi se i neutralna roba a i neutralni brodovi mogu prevoziti neprijateljsku robu.

Od zahtvata je izuzeta neprijateljska privatna imovina ako se prijevozi na neutralnom brodu ako nije kontrabanda.Osim toga međ pravo poznaje neke izuzetke gdje se izravno štiti određena vrsta neprijateljske privatene imovine:

1.Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata 1949.: vojni bolnički brodovi i čamci za spašavanje mala plovila za priobalne operacije spašavanja brodovi koji prevoze opremu namjenjenu samo njezi ranjenika brodovi koji prevoze pošiljke lijekova,prijeko potrebne živežne namirnice brodovi koji prevoze pošiljke pomoći za civilno stanovništvo na okupiranom području

2.Haaška konvencija o ograničenjima prava plijena na moru štiti: pismene poštanske pošiljke neutralaca ili zaraćenih brodove i čamce koji se upotrebljavaju za obalni ribolov brodovi koji služe vjerskim,znanstvenim iliu humanitarnim svrhama

3.Slobodni su od pretrage kartelni brodovi tj.brodovi koji prevoze parlamentare ili ratne zarobljenike radi razmjene na temelju sporazuma.

4.Brodovi koji imaju posebno dopuštenje za plovidbu zaštićeni su prema zaraćenoj stranci koja je to dopuštenje dala.

5.Brodovi koji prevoze kulturna dobra.

C-33 POJAM NEUTRALNOSTI, PRAVA I DUŽNOSTI NEUTRALACAŠto je neutralnost?Stanje države koja ne sudjeluje u ratu između dvije ili više država.

81

Kad nastupa?A kad prestaje?Stanje nautralnosti nastupa u isto vrijeme s izbijanjem rata. Prestaje kad završi rat ili kad one same stupe u rat.

Načelo pariteta?Neutralna država mora jednako postupati prema objema zaraćenim strankama. Tko može prekinuti neutralnost?Nesudjelovanje mora biti recipročno pa prema tome neutralnost može prekinuti ili sama neutralna država ili jedna od zaraćenih stranaka.

DUŽNOSTI NEUTRALACA? dužnosti suzdržavanja - npr.da ne opskrbljuje zaraćene oružjem sprečavanja –npr sprečavanje zaraćenih da prolaze neutralnim područjem trpljenja-npr.provođenje prava plijena

Neutralna država nije dužna zabraniti izvoz i provoz oružja ili ratnog materijala od vlastitih državljana ili stranaca ali ako zabrani ta zabrana mora se odnositi na obje zaraćene strane.Strože pravilo postoji glede pomorskog oružanja-neutralna država mora spriječavati da se na njezinu području oprema ili naoružava brod za koji postoji opravdana sumnja da će biti upotrebljen za sudjelovanje u ratnim operacijama.Ako je takav brod opremljen na njezinu području dužna je spriječiti da isplovi.

PRAVA NEUTRALACA?Kao protuteža je pravo neutralne države da zaraćene države poštuju njezino područje uključujući unutrašnje morske vode,ter more i arhipelaške vode.Tu se ne smiju provoditi neprijateljstva,pravo plijena ni pljenidbeno sudovanje.Brod uzapćen u neutralnim vodama mora se pustiti na zahtjev neutralne države.

Prolazak bez provođenja operacija? kopnenim područjem ne smiju prolaziti postorojbe zaraćenih niti se smije prevoziti oružje ili opskrba za vojsku (ako prijeđu granicu biti će razoružani).Dopušten je prijevoz ranjenika i bolesnika-ratni zarobljenici koji sami prebjegnu moraju biti pušteni na slobodu.neutralne morske vode- dopušten je običan prolazak tj.onaj koji nema značaj operativnog kretanja.Pristup u neutralne luke je dopušten ali ratni brodovi se ne smiju zadržavati duže od 24h.

Kršenje prava neutralnosti?Neutralna država može tražiti od zaraćene zadovoljenje (povrat u prijašnje stanje,naknada štete) i obratno.

C-34 GOSPODARSKI RAT NA MORU I NEUTRALNE DRŽAVE (NEUTRALNA IMOVINA)Neutralne države slobodne su da trguju sa svim zaraćenim strankama.Međutim zaraćene strane žele spriječiti da se druga strana opskrbljuje oružjem,materijalom,hranom-žele ju iscrpiti.Tu je došlo do sukoba između dva interesa:interesa zaraćenih da upotrijebe sva sredstva za postizanje pobjede i interesa neutralnih da nastavi mirna trgovina.Interes neutralnih je opravdaniji- imaju pravo zahtjevati da ne trpe od rata koji nisu izazvali.No rat su vodile većinom pomorski jake države.Zato je kompromis tek djelomično uvažio interese neutralaca a u većoj mejri interese zaraćenih:

neutralna trgovina morem slobodna je a pravo plijena ograničeno je na neprijateljsku imovinu međutim zaraćeni imaju pravo primjenjivati mjere koje skučuju tu slobodu:

probijanje blokade kontrabanda protuneutralna pomoć

Privatna neprijateljska imovina pada pod zapljenu kao morski plijen (priza).Za razliku od ratnog plijena (državna neprijateljska imovina) koji odmah poslje zapljenje postaje vlasništvo zaraćene države priza prelazi na zaraćenu državu tek nakon odluke pljenidbenog suda.

U iznimnim slučajevima može i neutralna imovina pasti u zapljenu kao morski plijen (prijevoz kontrabande, protuneutralna pomoć,kršenje blokade).Radi provođenja zaštite neutralne imovine potrebno je najprije odrediti pojam neutralne imovine te pravila kada neprijateljska i neutralna imovina zajedno putuju:

82

1.a BROD-ravna se prema zastavi koju brod ovlašteno vije.Trgovački brodovi su svi oni koji nisu ratnički ni bolnički,tankeri,putnički,poštanski,ribarski i jahte.b.TERET-mjerodavna je pripadnost njihova vlasnika.U nedostatku dokaza smatra se da su neprijateljska.

2.Kada imovina neutralaca i zaraćenih putuje zajedno (neprijateljski brod prevozi neutralnu imovinu ili obratno):a. neutralna zastava pokriva neprijateljsku imovinu osim kontrabandeb. neutralna imovina pod neprijateljskom zastavom ne pada pod zapljenu osim kontrabande

C-35 BLOKADAŠto je blokada?Blokada je zatvaranje protivničke luke,dijela obale ili ušća rijeke za pomorski promet.Koja joj je svrha?Svrha blokade je sprečavanje prolaska bilo kojeg broda no ne smije se priječiti prolazak pošiljaka pomoći civilnom stanovništvu.Kamena blokada?Nije blokada tzv.kamena blokada koja se provodi postavljanjem mehaničkih zapreka plovidbi (kamenje,cement, potpljeni brodovi).Tri uvjeta za valjanost blokade?

efektivnost-promet je doista spriječen i osiguran je stalni sustav ophodnje deklaracija-naznaka mjesnog i vremenskog opsega blokade notifikacija-nju treba upraviti:

neutralnim državama putem diplomacije mjesnim organima luke putem zapovjednika mornaričkih jedinica brodovima koji se približe a postoji predmnjeva da ne znaju za blokadu

Prekid i prestanak blokade?Blokada prestaje očitovanjem države koja ju je odredila ali i tako da njeno brodovlje bude rastjerano neprijateljskom silom,elementarnom nepogodom ili njeni brodovi napuste mjesto blokade radi drugog zadatka.Blokada se prekida ako brodovi prolazno napuste svoje mjesto ili se privremeno maknu zbog oluje ili navale neprijatelja.

Posljedice kršenja blokade?Posljedica kršenja blokade je zapljena svakog broda koji bude uhvaćen pri pokušaju probijanja blokade zajedno s cijelim teretom osim ako se dokaže da brod nije znao za blokadu.O pravovaljanosti zapljene odlučuju domaći pljenidbeni sudovi.

C-36 KONTRABANDAŠto je kontrabanda?Kontrabanda je roba koja može služiti za ratne svrhe a nalazi se na morskom putu za neprijatelja iako je njezin prijevoz protivna stranka zabranila.Zašto je to važno zaraćenima?Zaraćenima je ta mjera vrlo važna jer se s pomoću dobava za rat potrebne robe ratni potencijal protivnika može bitno pojačati i dovesti do izmjene omjera snaga.Nasuprot tomu,sprečavanje dobava suzbijanjem kontrabande može neprijatelju oduzeti mogućnost da nabavi sirovine ili proizvode bez kojih uopće ne bi mogao nastaviti rat.

Prema običajnom pravu zaraćene države ovlaštene su da zapljene takvu robu.To provođenje prava plijena najteži je zahvat koji pogađa neutralnu trgovinu morem jer neutralne države imaju jednako pravo služiti se morem kao i zaraćene.Ipak se pravo na kontrabandu zadržalo.

Dva uvjeta za kontrabandu? može služiti u ratne svrhe namjenjena je neprijatelju

Kako će se odrditi kontrabanda?Vrste kontrabande? apsolutna kontrabanda-predmeti koji služe samo za ratne svrhe-municija,oružje relativna ili uvjetna kontrabanda-mogu služiti i za ratne svrhe-hrana,odjeća,novac,gorivo,dalekozori predmeti koji se ne mogu proglasiti kontrabandom-svila,porculan,papir,sapun

83

*Za apsolutnu kontrabandu nije važno putuje li roba izravno neprijatelju ili se prekrcava odnosno prevozi kopnenim putem (tzv jedinstvo putovanja).Ovo načelo ne vrijedi za uvjetnu kontrabandu.

Kontrabanda je zapljena koju izriču pljenidbeni sudovi države koja je provela uzapćenje.Sudbinu robe dijeli i brod ako ta roba čini polovicu tereta bilo po vrijednosti bilo po težini.Zapljeni nema mjesta ako je brod na otvorenom moru pa ne zna za izbijanje rata ili ako nakon saznanja nije bilo mogućnosti da se roba iskrca.U oba slučaja zaraćena država može samo uz naknadu konfiscirati robu.

C-37 PLJENOVNO PRAVOPostupak provedbe prava plijena uređen je internim državnim propisima ali oni se u glavnim crtama podudaraju i tvore običajno pravo od kojega države ne mogu odstupiti.

PLJENIDBENO REDARSTVO?Obuhvaća sve mjere koje služe za hvatanje morskog plijena i njegovo dopremanje u sigurnu luku.

Najnoviji oružani sukobi pokazuju da će se mjere zaustavljanja i pregleda sve manje provoditi jer moderna tehnika osobito upotreba satelita omogućuju nadzor a da se uopće ne stupi na brod.

1.zaustavljanjeRatni brodovi,podmornice i zrakoplovi zaraćene države imaju pravo zaustaviti svaki brod da bi se ustanovilo pripada li on pod propise o ratnom ili morskom plijenu.Može se provoditi na cijelom pomorskom ratištu.Nalog za zaustavljanje daje se slijepim hicem ili signalima,radiovezom.Ako brod ne stane dopuštena je upotreba sile.2.pregledPregledom se treba ustanoviti pripadnost broda i tereta te sadržaj tereta.Operirajući brod šalje časnika uz nenaoružanu pratnju da pregleda isprave i nakon toga po vlastitom nahođenju i teret.Ako je pregled na moru nemoguć ili nesiguran ratni brod ili zrakoplov zaraćene države može ga odvesti u luku.Postupak pregleda ne primjenjuje se ako neutralni trgovački brod plovi u pratnji ratnog broda tzv. konvoj.3.uzapćenjePrema rezultatu obavljenog pregleda,zapovjednik broda odlučuje hoće li brod uzaptiti ili pustiti.Brod se upućuje u luku a iznimno se može i unuštiti-ako se ne može odvesti u luku bez ugrožavanja ratnih operacija u tijeku.Plovidba neutralnog trg broda u pratnji neprijateljskog ratnog broda smatra se protuneutralnom pomoći i takav brod potpada pod zapljenu a ako je potrebno može biti napadnut bez opomene i uništen.4.prestanak uzapćenja

presudom oljenidbenog suda o zapljeni puštanjem od države uzapiteljice bilo na temelju presude ili bez provođenja postupka uspjelim bijegom uzapćenog broda otkupom oslobođenjem od uzaptiteljevih neprijatelja (repriza)

PLJENIDBENO SUDOVANJE?Pljenidbeni sud može ili izreći zapljenu ili osloboditi brod.Ako se brod pusti zainteresirani imaju pravo na naknadu štete.Ona se daje po slobodnoj ocjeni i to samo za nastalu štetu ali ne i za izamklu korist.

POJAM PRAVA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJAPravo međ organizacija dio je međ prava tj.njegov je pravni podsustav.Uređuje odnose između međ organizacija,između međ organizacja i država te između međ organizacija i drugih međ subjekata.Pravo svake međ organizacije ravna se prvenstveno prema vlastitom konstitutivnom aktu-ustavu a tek posredno pravilima općeg međ prava kao lex generalis.

IZVORI PRAVA MEĐ ORGANIZACIJA konstitutivni akti-ustavi operacioni akti vezani uz djelokrug svake pojedine organizacije institucionalni akti-ststuti,pravilnici low-creating praksa –pravotvorna praksa pravila običajnog međprava opća načela priznata od civiliziranih naroda

84

ugovorno međ pravo sudske rješidbe kao pomoćno sredstvo

POJAM MEĐ ORGANIZACIJEFunkcionalistička teorija-pojavu međ organizacija vidi u postizanju ciljeva pa će međ organizacija trajati onoliko koliko njeni članovi budu imali interes za njomRealistička teorija-za razliku od funkcionalističke ne polazi od uvjerenja da su suradnja država i institucionalizacija sposobne spriječiti ratove i osigurati svjetski mir;veći značaj daju vojnoj moći država;ne vjeruju u ideju međ integracije i stvaranja svjetske vlade.Disagregacionistička teorija-države nisu neke monolitne tvorevine već sui same sastavljene od različitih interesnih grupaKritička teorija-zamjera ostalim teorijama promatranje međ zajednice kroz nasljeđe Grčke i Rima zanemarujući ostale culture poput Kine,Mezopotamije,zatim neravnomjernost u zastupljenosti muškaraca i žena;rasnu diskirminaciju; dominaciju bogatih državaKonstruktivistički pristup-međ organizscije nisu samo puko sredstvo u ostvarenju interesa svojih država već i one same bitno oblikuju interese tih država

Međ organizacije,za razliku od država neteritorijaloni su subjekti međ prava.Konstitutivni elementi:

ustanovljene su međ ugovorom koji je ustav takve organizacije stalni organi članstvo kojeg čine države okupljene oko cilja vlastita pravna osobnost odvojena od one država članica djelokrug,ciljevi i funkcije utvrđeni ustavom

Međ organizacije u širem smislu moguće je razlikovati kao: međuvladine (međ organizacije u užem smislu-okupljaju javni sektor-države ali i druge organizacije)

nevladine (okupljaju privatni sektor-pojedince nevladine udruge) univerzalne (članovi iz raznih regija i kontinenata)

regionalne otvorene

zatvorene (krug članstva unaprijed ograničen prema nekom objektivnom kriteriju npr.regiopnalne organizacije)

supranacionalne (obvezujući akti njihovih organa uživaju neposrednu primjenjivost u pravnim sustavima država članica npr EZ) ostale

opće (u djelokrug spadaju sva pitanja međ suradnje npr UN)specijalizirane (djelokrug već ustavom specijaliziran na određena pitanja npr specijalne ustanove UNa)

trajne privremene (trajanje unaprijed određeno)

međ organizacije koje mogu imati sudske ovlasti prema članicama npr UN preko Međunarodnog suda ostale koje nemaju te ovlasti

POVIJESNI RAZVOJNajraniji pokušaji institucionaliziranja suradnje među država mogu se naći u 20.st.p.n.e. na području današnje Kine.600 g.p.n.e. osnovan je Koncern vladara u Pekingu.Imao je i vlastiti izvršni organ sposoban primjeniti i svojevrsne međ sankcije protiv neposlušnih država.Grčke države-polisi formirale su obrambene saveze.najznačajnija je bila delfijska amfiktionija.Srednji vijek obilježen je dominacijom kršćanstva i katoličke crkve.najznačajnija Liga protiv Turaka.Nakon drugog svjetskog rata počinje nagli razvoj međ organizacija.

PRAVNI SUBJEKTIVITET (PRAVNA SPOSOBNOST) MEĐ ORGANIZACIJAPitanje pravne osobnosti snažnije se nametnulo pojavom Lige naroda a posebno osnivanjem UNa.Savjetodavno mišljenje međunarodnog suda 1949.povodom zahtjeva UN za naknadu štete tzv.slučaj Bernadotte utrlo je put ka priznanju osobnosti.Pretpostavka subjektiviteta je odvojenost osobnosti međ organizacije od osobnosti država članica.Međ organizacije nisu puka ukupnost svojih članica niti je međ osobnost organizacije puki zbroj osobnosti država članica.Danas je

85

općeprihvačeno većinsko odlučivanje i to je dokaz postojanja volje međ organizacije koja je različita od ukupnosti volja država članica posebno različita od volje država koje pri takvom odlučivanju ostanu u manjini.

Stjecanje osobnosti međ organizacija u unutarnjim pravnim sustavima može biti različito uređeno: konstitutivnim aktom-ustavom ugovorom o sjedištu tzv.headquarter agreement npr.sporazum Lige naroda i Švicarske o sjedištu Lige prepušteno zakonodavstvu pojedine države

Međ osobnost bilo kojeg subjekta međ prava nije vezana uz potrebu priznanja od strane drugih međ subjekata.Priznanje ima samo deklaratorni učinak.Međ osobnost rezultat je faktičkog,stvarnog vršenja međ prava i obveza.U tom smislu ni širina ni brojnost članova ne utječe na međ osobnost.Priznanje se međ organizacije od strane država najčešće zbiva konkludentno bilo zahtjevom za primitkom u članstvo ili faktičkim ulaskom u međ odnose države nečlanice s odnosnom međ organizacijom (npr sklapanjem ugovora ili slanjem diplomatske misije).

U spomenutom savjetodavnom mišljenju Međunarodni je sud ustvrdio:”Subjekti prava razlikuju se po opsegu i prirodi svoji prava ovisno od potreba društva u danom vremenu.”Stoga iako sposobna biti nositeljem subjektivnih međ prava i obveza baš kao i država,međ organizacija ne treba imati sadržajno ista prava i obveze kao država.

Najvažnija prava međ organizacija su : koja neposredno proizlaze (izrijekom ili tumačenjem) iz ustava organizacije nužna za izvršavanje funkcija utvrđenih ustavom nužna za ostvarivanje ciljeva organizacije

Bečka konvencija o pravu međ ugovora između država i međ organizacija ili između međ organizacija 1986. izrijekom je potvrdila pravo međ organizacija na sklapanje međ ugovora.Međ organizacije mogu postati članicama drugih međ organizacija.

Međ organizacije mogu sudjelovati i u stvaranju međunarodnopravnih normi npr.Komisija UN koja se bavi kodifikacijom.Međ oragnizacije mogu zatražiti i zaštitu svojih subjektivnih prava prema državi najčešće arbitražom dakako uz pristanak tužene države dok se pred Međunarodnim sudom mogu pojaviti samo kao stranka u tzv savjetodavnom postupku (nema obvezatnu snagu).Kao zaseban element međ subjektiviteta javljalo se u prošlosti i tzv. pravo na rata (ius ad bellum).No danas međ pravo zabranjuje rat.Nadalje,međ organizacije uživaju i neka prava koja je klasično međ pravo uglavnom vezalo za države.Tako međ organizacije mogu vršiti protektorat nad područjima s posebnim položajem (npr.Liga naroda nad Gdanjskom ili UN nad STT) a u novije vrijeme i tzv međ teritorijalnu upravu npr u slučaju Bi Hi Kosova.Također,neke međ organizacije npr.UN,NATO uživaju i pravo da imaju brodove i zrakoplove pod vlastitom zastavom.Uz to međ organizacije danas nerijetko sudjeluju na međ konferencijama ravnopravno s državama

ČLANSTVO MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Pitanja članstva (primitak u članstvo,članska prava i dužnosti,disciplinske sankcije) uređena su odredbama ustava.

a.Tko može biti član i je li članstvo ograničeno?Ovisno o odredbama ustava članovi međunarodne (dakle međuvladine) organizacije mogu biti države,druge međuvladine organizacije pa i drugi javnopravni subjekti (npr.Sveta stolica,područja s posebnim položajem pa i neka nesamoupravna područja).Međutim,članstvo tzv.privatnih subjekata (pojedinaca i nevladinih organizacija) kao i javnih subjekata unutarnjeg ali ne i međ prava (ministarstva,parlamenta) oduzelo bi takvoj organizaciji značaj međuvladine organizacije.Maksimum članstva kod otvorenih,univerzalnih međ organizacija može obuhvatiti sve države.Minimum članstva gotovo nikada nije određen (baš kao što nije određen ni minimum stanovništva ili područja kao konstitutivni element države) pa bi međ organizacija mogla postojati i s barem dvije države članice pod uvjetom da njezina osobnost bude kvalitativno različita od puke ukupnosti osobnosti tih članica.

86

Izvorne potpisnice konstitutivnog akta u pravilu su sudjelovale na međ konferenciji na kojoj je on usvojen te njegovim stupanjem na snagu automatski postaju članicama.Te države nazivaju se i iskonskim članicama.Ostale države budu li željele postati članicama morati će proći ustavom predviđenu procedure za prijam u članstvo te ih nazivamo naknadno primljenim članicama.Međutim,u većini organizacija nema razlike u članskim pravima i dužnostima između iskonskih i naknadno primljenih članica,to razlikovanje može imati tek politički značaj.

Ponekad je moguće razlikovati punopravne članove od članova na koje se odnosi samo dio odredbi ustava.To su u pravilu razni preddržavnmi ili paradržavni entiteti kojima odnosna organizacija iz pravnih,ekonomskih ili tehničkih razloga nije u mogućnosti priznati punopravno članstvo.Oni će imati status pridruženog člana ili status promatrača.

Status pridruženog članstva prvenstveno je zamišljen za starateljska pa i uopće nesamoupravna područja koja na putu prema državnosti nisu još ispunjavala uvjete za prijam u punopravno članstvo.No i po okončanju procesa dekolonizacije status pridruženog članstva se zadržao ali sada kao svojevrsna priprema potencijalnih članica za punopravno članstvo.U tom smislu međ organizacije katkad sklapaju posebne međ ugovore s takvim državama “kandidatima” (tzv.ugovori o pridruživanju) namećući im obveze kojima uvjetuju njihov prijam u punopravno članstvo.

Ponekad članstvo države u jednoj međ organizaciji daje automatski i pravo članstva u drugoj međ organizaciji npr.UN i neke njegove specijalizirane ustanove.

Svaka međ organizacija meže svojim ustavom predvidjeti uvjete za prijam u članstvo.Ti uvjeti mogu biti,ovisno o organizaciji:

tehnički npr.u organizacijama tehničkog djelokruga ITU politički u političkim organizacijama općeg djelokruga npr UN,Vijeće Europe ekonomski u ekonomskim posebno financijskim organizacijama IMF vojni u vojnim organizacijama npr NATO

Tako npr.Povelja traži kumulativno ispunjenje četri uvjeta: državnost subjekta koji traži prijam miroljubivost mogućnost i volja da izvršava obveze koje Povelja nameće državama članicama

Prijam u članstvo uvijek je diskreciono pravo same organizacije.Stoga neprimitak države koja je ispunila uvjete predviđene ustavom nikada neće biti smatran kršenjem međ prava.Odbijanje prijama tumači se neoborivom presumpcijom neispunjena uvjeta za članstvo u njoj.

Primitak nove (novonastale) države u članstvo znači njezino priznanje od strane te organizacije i država koje su za taj prijam dale svoj glas.No za ostale članice taj prijam nipošto neće značiti priznanje te nove države.Što se tiče nespojivosti trajne neutralnosti s članstvom u međ organizaciji koja poput UN predviđa kolektivne akcije upotrebom sile,međ praksa rješila je još 1955.ulaskom trajno neutralne Austrije u članstvo UNa.

Specifičnost nekih međ organizacija dovode katkada u pitanje načelo suverene jednakosti država kao jedno od temeljnih prava država.Tako npru UNu pet stalnih članica Vijeća sigurnosti nesumnjivo su već raspolažući pravom veta u povlaštenijem položaju.taklođer u nekim financijskim organizacijama pravo glasa država članica razmjerno je članskim prinosima tzv.ponderirano glasovanje.Pa to ipak nije nespojivo s pravom država na jednakost jer to je subjektivno pravo države te ona može njime slobodno disponirati.

Što se tiče sukcesije osnovno je pravilo da je sukcesija država u članstvu međ organizacije odvojeno pitanje od sukcesije država u pogledu međ ugovora.Sukcesija u pogledu članstva u međ organizaciji uvijek se ravna po pravu svake pojedine organizacije.Načelno ako u sukcesiji neka država zadrži kontinuitet međunarodnopravne osobnosti tj.državnosti ona u pravilu zadržava i svoj dotadašnji položaj članice u međ organizaciji.Tako u slučaju odcjepljenja država u kojoj se odcjepljenje izvršilo zadržava kontinuitet državnosti pa tako i svoj dotadašnji položaj članice dok će država koja se odcjepila u članstvo ući po postupku prijama kao naova država.

Kod ujedinjenja država iako nestaje kontinuitet državnmosti jer države koje se ujedinjuju prestaju postojati formirajući novu državu pitanje sukcesije u članstvu međ organizacije u praksi neće biti problem.Naime ako je samo jedna od država koje su se ujedinile bila članica,nova će država nastala ujedinjenjem nasljediti to člansko mjesto.

87

Međutim,kod raspada države (SFRJ) svaka će država nastala njezinim raspadom morati zatražiti prijam u članstvo međ oganizacije kao posve nova država.Ipak to su sve dispozitivna pravila te je drugačije rješenje uvijek moguće kako odlukom same organizacije tako i po sporazumu država sljednica.

b.Članstvo u međ organizaciji donosi članu čitav niz prava ali i obveza.Ta su prava i obveze utvrđene uglavnom ustavom pojedine organizacije pa se stoga i razlikuju od jedne organizacije do druge no uglavnom to su:

pravo glasa sudjelovanje u radu organizacije sudjelovanje u radu i članstvu njenih organa sudjelovanje u odlučivanju o financijama poštivanje ustava sudjelovanje u ostvarenju zadaća podmirenje članskih prinosa

c.Disciplinske sankcije su mjere koje pogađaju prava i povlastice člana međ organizacije koji je povrijedio svoje članske obveze.Predviđene se ustavom.Povelja predviđa tri disciplinske sankcije:

sunspenzija vršenja članskih prava i povlastica mala suspenzija ograničena samo na pravo glasa u Općoj skupštini isključenje iz članstva

Suspenzija može biti opća ili djelomična ovisno pogađa li sva ili samo neka članska prava.Obveze ostaju.Može biti automatska i neautomatska ovisno je li nastupa samom činjenicom ispunjenja uvjeta prama pravu organizacije ili po odluci nadležnog organa.Opća suspenzija prema Povelji nastupa kao neautomatska sankcija na temelju odluke Opće skupštine 2/3 većinom predanih glasova a na prijedlog Vijeća sigurnosti.Suspenzijom su pogođena samo ona prava koja se uživaju a ne i ona koja se vrše jer su ta usko vezana s obvezama.Budući da suspenzijom država gubi pravo da upozorava Vijeće sigurnosti na sporove ili situacije koji bi mogli ugroziti međ mir i sigurnost ona a fortiori i pravo da takav spor iznese pred Vijeće sigurnosti.O prestanku suspenzije odlučuje Vijeće sigurnosti pa je moguć i u vrijeme kad Opća skupština nije u zasjedanju.

Mala suspenzija pogađa samo jedno člansko pravo-pravo glasa u Općoj skupštini ako iznos zaostataka u plaćanju članskih prinosa doseže iznos koji dugoje za pune 2g.mala suspenzija je automatska sankcija ali postoji određena procedura:glavni tajnik na početku zasjedanja Opće skupštine obavještava predsjednika o zaostatku s plaćanjem.Tada se država dužnik ne poziva na glasovanje npr.nedostavljanjem glasaćkog listića.Obzirom da o maloj suspenziji ne odlučuje Vijeće sigurnosti dakle nema ni mogućnosti veta njegove stalne članice pa je stoga mala suspenzija jedina disciplinska sankcija koja možđe snaći i neku stalnu članicu Vijeća a bez njena pristanka.Zaostatak u plaćanju neće uvijek dovesti do male suspenzije jer je Opća skupština ovlaštena da članu koji je zapao u dugovanje ipak dozvoli glasovanje ako utvrdi das u razlog dugovanju okolnosti neovisne od njegove volje.

Isključenje je prema Povelji sankcija za uporno kršenje načela Povelje.Ipak ono nije automatska sankcija.Nastupa po postupku kao i suspenzija.Za razliku od suspenzije ono je neposredna reakcija “uporno kršenje”.Suspenzija pogađa sva prava odnosno u stvarnost tek dio prava i sve obveze,isključenje pogađa sva prava jednako i sve obveze.

Ni isključenje ni suspenzija neće se odraziti automatski na članstvo u specijaliziranim ustanovama UN.Isključenje ili suspenzija ne pogađaju ni prava države upraviteljice nekog starateljskog područja jer su ta prava zasnovana posebnim ugovorom.

Isključena država postaje za oprganizaciju “treća” te je njen položaj nadalje prema organizaciji položaj države nečlanice.

Pristaše isključenja kao sankcije:organizacija se rješava člana koji ionako ne želi ispunjavati svoje obveze te oko sebe okuplja istomišljenike;djeluje i kao specijalna i kao generalna prevencija.

88

Protivnici:onemogućen dijalog sa takvim članom;isključenje je više nagrada nego kazna za člana koji je ionako odlučio otići;za neke međ organizacije može biti opasno igzubiti nadzor nad takvim članom npr.isključenje iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Što se tiče prestanka članstva ono može nastupiti iz niza razloga: prestanka organizacije npr.Liga naroda isključenjem kao disciplinskom sankcijom prestankom države članice npr.SFRJ istupanjem iz članstva

ORGANI MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Organi su jedan od konstitutivnih elemenata međ organizacije.Kroz njih ona ostvaruje svoje funkcije zbog kojih postoji. Oni su dokaz institucionalizacije međ suradnje njezinih članova koje je u stvari bit međ organizacije pa tako i razlikuju međ organizacije od periodičnih sastanaka država.Međ organizacija zato treba imati barem jedan stalni organ.U praksi obično ima barem tri:

plenarni u kojem sudjeluju sve članice izvršni,operativni organ užeg sastava administrativno-tehnički organ

Svi organi međ organizacije mogu se podjeliti na:a. glavne (predviđeni ustavom) i pomoćne (osivaju ih glavni organi pri vršenju svojih funkcija)b. prema sastavu razlikuju se:

oni u kojima sudjeluju pojedinci u osobnom svojstvu mada ovisno o geografskom kriteriju organi sastavljeni od predstavnika država organi sastavljeni od svih država članica (plenarni) organi sastavljeni samo od nekih država članica od kojih nekima katkad pripadju i stalna mjesta

c. funkcionalna podjela: izvršni organi sudski organi administrativno-tehnički organi

d. organi koji imaju ovlast donošenja za članove obvezatnih odluka i organi koji su ovlašteni donositi tek preporukee.organi koji se sastaju povremeno ili periodički (uglavnom plenarni) i organi koji djeluju stalno (administrativno-tehnički)

Sudske organe možemo razdjeliti u tri kategorije:1.oni koji uživaju odvojeni status npr.Stalni sud međunarodne pravde iz vremena lige naroda i Međunarodni sud koji djeluje po svom Statutu,zatim tu su i drugi međ sudski organi ustanovljeni posebnim međ ugovorima npr. Međunarodni kazneni sud,Posebni sud za Sierra Leone is l.2.organi koji iako su nezavisni u svom djelovanju u užoj su vezi s međ organizacijom,često su tek pomoćni organi npr.upravni sud UNa.3.neki kvazisudski organi koji nisu osnovani kao organi neke organizacije već na temelju nekog ugovora npr.Odbor za prava čovjeka osnovan Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.Obilježje svih navedenih sudskih organa je zahtjev za nezavisnošću u njihovom radu.

ODLUČIVANJE/GLASOVANJE UNUTAR ORGANIZACIJEU postupku odlučivanja moguće je razlikovati neke faze:

inicijativa obično poseredstvom diplomatskih predstavnika debata odlučivanje i to prema načelu jedna država-jedan glas objavljivanje odluka

Četri osnovna načina glasovanja: jednoglasno-odražava jednakost država ali često paralizira rad većinsko-varira od obične većine do kvalificirane npr.2/3 ili 3/5-dvojbena je jednaka vrijednost

najmnogoljudnijih država npr.Kine s mikro državama ponderirano glasovanjerazličito pravo glasa od države do države npr.pet stalnih članica-nije dirnuto u načelo

jednakosti jer je na dobrovoljnoj bazi

89

konsenzus-odluka se donosi bez glasovanja suglasnošću prisutnih članovaAKTI MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJAAkti organa međ organizacije nisu obvezujući za članice samom činjenicom njihova članstva već samo ako ustav tako određuje.Akti će imati samo značaj preporuke.

Razlikujemo više vrsta preporuka: obične preporuke-savjeti,priznanje,odobrenje,negodovanje,zabrinutost preporuke s obvezom izvještavanja-također neobavezne ali traži se izvješaj zašto nisu prihvaćene tehničke preporuke-formalno neobavezne ali su nužne za funkcioniranje organizacije što je ustavom

utvrđeno kao svrha njena postojanja pa su onda dio njenih “uključenih ovlasti” (implied powers) prividne preporuke-formalno neobvezatne ali pozivaju na izvršenje neke ionako postojeće međ

obveze;odnose se na pravne a ne na moralne obveze

Moguće je da neki formalno neobvezujući akt organa međ organizacije (kao tzv.soft law) svojim sadržajem postane obvezatan za države članice.Praksa pokazuje tri mogućnosti:

a. preraste u običajno pravo te tako postane jedan od formalnih izvora međ prava;naravno uvjet je da zaživi u praksi država;takav akt i dalje će formalno ostati neobvezujući pa se u slučaju spora ni nemože pozvati na kršenje tog akta nego na običajno pravo

b. kada sam formalno neobvezujući akt kodificira već postoječe običajno pravo ili opća načela priznata od civiliziranih narodas

c. mješovito rješenje kojim akt međ organizacije iako formalno neobvezujući donese dijelom kodifikaciju već postojećeg običajnog prava a dijelom tzv.progresivni razvoj kao nova rješenja koja nemaju obvezatni karakter no mogu ga naknadno steći prerastu li u običajno međ pravo

Međutim zamisliv je i reverzibilni proces kojim neke odredbe iako sadržane u aktima međ organizacija a obvezujuće na razini običajnog međ prava,mogu dožiovjeti svoje izobličenje (desuetude) prestane li postojati makar jedan od dvaju konstitutivnih elemenata svakog običajnog pravila:praksa kao objektivni ili pak pravna svjest kao subjektivni element običajnog prava.

Treće države-nečlanice nisu vezane aktima organizacije osim ako oni nisu prerasli u običajno pravo.

Odluke međ organizacija možemo sistematizirati i prema kriteriju njihovih adresata: interne odluke-odnose se na organe i službe same organizacije odluke upućene članicama odluke koje se odnose na države nečlanice n o samo kroz djelovanje ustava kao međ ugovora u odnosu na

treće države odluke koje se odnose na druge međ organizacije-isto kao i treće države odluke upućene subjektima unutar država članica

Obvezujući akti međ organizacija: ustav kao konstitutivni akt obvezujući je za članice jer je po svojoj prirodi međ ugovor zaključci (rezolucije,odluke) su odluke nužne za funkcioniranje organizacije npr.pitanja prijema,članska prava

i dužnosti,financijska pitanja;takve odluke u pravilu su obvezujuće jer se odnose na pitanja koja ne mogu biti parcijalno uređena;nisu uvjek obvezujuće jer npr.odluka Vijeća o prijamu ili suspenziji ili isključenju nije obvezatna jer je konačna odluka ipak prepuštena Općoj skupštini

obvezatni su i akti organa međ organizacije čija obvezatnost proizlazi iz ustava-operacioni akti;moguće je da se o obvezatnosti nekog akta zaključuje i tumačenjem ustava

presude sudskih organa međ organizacije također su obvezujuće ali samo za stranke konkretnog spora institucionalni akti npr.statuti,pravilnici,poslovnici,odluke o osnivanju pomioćnih organa imaju obvezatnu

snagu ugovor o sjedištu međ organizacije ima nesumnjivo obvezatnu snagu već po samoj prirodi međ ugovora ugovori koje međ organizacija sklopi djelujući iure gestionis dakle kao pravna osoba privatnog prava sa

subjektima privatnog sektora također su obvezujući no ne spadaju u predmet interesa međ javnog prava odluke-zahtjevi upućeni od strane jednog organa drugom npr.Međunarodni sud dužan je izdati savjetodavno

mišljenje o svakom pravnom pitanju koje pred njega iznese pr Opća skupština ili Vijeće formalno neobvezatne odluke ako prerastu u običajno pravo. Tako npr neke organizacije imaju uz redovito

obvezujuće odluke često ovlast donošenja “tehničkih preporuka” radi uspostavljanja međ standard tj.međunarodnopravne regulacije u pitanjima svog djelokruga “standard-setting”.To će redovito rezultirati

90

donošenjem obvezujućih odluka na temlju ustavom danog pristanka članica na međunarodnopravno uređenje djelatnosti zbog koje su odnosu organizaciju i osnovale.Takve standarde često se smješta između soft-law (formalno neobvezujuće norme,pravo u nastajanju) i hard-law (formalno obvzujuće-pravne norme).

Odluke organa međ organizacije o ustavnosti vlastitog djelovanja i vlastitih akata tj.o njihovoj usklađenosti s ustavom organizacije-obvezujući učinak.

Zadnja točka otvara pitanje mogućnosti protuustavnog-ultra vires djelovanja međ organizacije i njenih organa.najveća zapreka kontroli ustavnosti su njezine države članice odnosno njivovi odnosi snaga i interesa.Povelja predviđa mogućnost takve kontrole ostavljajući svakom pojedinom organu da djelujući kao judex in causa sua sam prosuđuje opseg svoje nadležnosti povjerene mu ustavom.

Otvorena su brojana pitanja:mogu li uopće UN,Vijeće sigurnosti djelovati ultra vires budući da o svojoj nadležnosti sami prosuđuju a ova je Poveljom toliko široko određena da se ponekad doima kao charte blanche kojom su članice UNa svoju sudbinu prepustile konsenzusu političkih volja velikih sila?U prirodi je svakog pravnog pravila dag a njegov a dresat mora moći prekršiti.To je preduvjet njegove svrhovitosti.

Moguće je razlikovati dvije razine ultra vires djelovanja međ organizacija:materijalnu (vezana uz djelokrug organizacije prema van) i formalnu (vezana iuz unutarnju peroceduru donošenja odluka i podjelu nadležnosti između raznih organa).Mogućnost ultra vires djelovanja organizacije na materijalnoj razini je ograničeno djelokrugom i funkcijama organizacije.Domaine reserve bez obzira na širinu svog sadržaja uvjek ostaje ograničenjem nadležnosti svake međ organizacije.S druge strane ultra vires djelovanje na formalnoj razini po svojoj je prirodi interno,proceduralno te stoga naizgled manje sporno.Ono ne zadire u pitanje je li međ organizacija nešto trebala ili smjela učiniti već se ograničava na pitanje je li učinjeno na ispravan način.Većina se zalaže za nadležnost Međunarodnog suda u kontroli ustavnosti navodeći da je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda ionako zamišljeno da da nužne pravne svajete.

UJEDINJENI NARODI UN su najveća univerzalna politička organizacija sa članstvom više od 190 država svijeta.Stoga je pravo UN uvelike utjecalo na razvoj pravnih sustava drugih međ organizacija.Do osnivanja UNa došlo je 24.10.1945.stupanjem Povelje,njenog ustava na snagu.Nastali su na ruševinama Lige naroda s prvenstvenim ciljem da se spasi buduće naraštaje od užasa rata.Održavanje međunarodnog mira i sigurnosti,posebno kroz otklanjanje prijetnje miru,kao i suzbijanje čina agresije ili drugih narušenja mira postaje glavnim ciljem UNa.

No UN su zamišljeni ne samo kao organizacija negativne suradnje (sprečavanje ugrožavanja) već i pozitivne suradnje kroz povezivanje na gospodarskom,socijalnom,kulturnom,humanitarnom planu kao i razvoj prijateljskih odnosa među narodima te poštivanje ljudskih prava,načela pravde i uopće međ prava.

U članstvu UNa mogu biti samo države koje su miroljubive te žele tj.prihvaćaju i mogu izvršavati obveze iz Povelje.O primanju u članstvo odlučuje najprije Vijeće sigurnosti a potom na temelju njegove preporuke Opća skupština koja njome nije pravno vezana ali ju uglavnom poštuje.Sličan postupak predviđen je i kod odlučivanja o primjeni disciplinskih sankcija-isključenje i suspenzija dok o primjeni male suspenzije odlučuje sama Opća skupština.

Struktura UNa iznimno je složena:sastoji se od 6 glavnih i cijelog niza pomoćnih (stalnih ili ad hoc) organa koje u pravilu osnivaju glavni organi za pomoć u vršenju svojih funkcija.Glavni organi su:Opća skupština,Vijeće sigurnosti,Ekonomsko i socijalno vijeće,Starateljsko vijeće,međunarodni sud i Tajništvo.

Opća skupština plenarni je organ u čijem se članstvu nalaze sve države članice.Osim po članstvu ona je i po djelovanju najširi organ jer može raspravljati i odlučivati (premda uglavnom bez obvezatne snage) o svim pitanjima koja ulaze u nadležnost UNa.

Opća skupština djeluje kao periodička diplomatska konferencija država članica te u njoj svaka država članica,zastupljena svojom delegacijom ima jedan glas.Odluke donosi nadpolovičnom većinom predanih glasova a

91

samo o najvažnijim pitanjima odlučuje kvalificiranom 2/3 većinom dok kvorum za odlučivanje čini prisutstvo više od polovine svih država članica.Opća skupština okuplja se na tri vrste zasjedanja:

redovito zasjedanje -održava se jednom godišnje) izvanredno zasjedanje -po potrebi;raspravljaju se samo ona pitanja zbog kojeg je sazvano; saziva gl tajnik u

roku 15 danana inicijatvinu Vijeća sigurnosti ili većine članova UNa hitno izvanredno zasjedanje-nije predviđeno Poveljom već uvedeno rezolucijom Uniting for peace ;saziva ga

glavni tajnik u roku 24 sataa u slučaju da se radi o neodložnoj prijetnji miru ili već činu agresije

U opću nadležnost Opće skupštine spada:briga za održabnje međ mira i sigurnostiU posebnu nadležnost spadaju:financijska i proračunska pitanja,upravna pitanja,sudjelovanje u ustavotvornom postupku izmjene Povelje,pitanja članstva (prijam,disciplinske sankcije)...

Opća skupština je tzv.kreativni organ jer ona kreira druge organe izabirući njihove članove osim ako u nekom organu postoje stalna mjesta.osim toga Opća skupština ima pravo davati i ovlaštenja drugim organima UNa i specijaliziranim ustanovama da traže savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda.

Tako obično kažemo da je nadležnost Opće skupštine trojaka: opća-jer u nju ulaze sva pitanja u nadležnosti UNa supsidijarna-jer će se u nadležnosti Opće skupštine naći i svako pitanje iz nadležnosti UNa ako već nije

povjereno u posebnu nadležnost nekog drugog njezinog organa konkurirajuća-jer u pravilu teče paralelno s nadležnostima drugih organa UNa (iznimka čl.12.-u pogledu

nekog spora ili situacije ne može davati nikakve preporuke osim ako Vijeće to od nje zatraži)

Općoj skupštini u njenom radu pomažu četri skupine odbora kao njeni pomoćni organi: glavni,postupovni,stalni i ad hoc odbori a na početku svakog zasjedanja Opća skupština izabire predsjednika i podpredsjednika koji zajedno s predsjednicima glavnih odbora čine predsjedništvo Opće skupštine.Od glavnih odbora za međ pravo je najznačajniji Pravni tzv.Šesti odbor.

SPECIJALIZIRANE USTANOVE UJEDINJENIH NARODA

1.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA-ILOOsnovana nakon prvog svjetskog rata 1919.Njegove temeljne odredbe bile su sadržana u Versailleskom mirovnom ugovoru.Neposredan povod osnivanju bila je Oktobarska revolucija koja je ukazala na nužna poboljšanja i uređenje položaja radnika.Sjedište je u Ženevi.

U početku je bila usko vezana s Ligom naroda a danas je specijalizirana ustanova UN.Nakon drugog svjetskog rata organizacija se prilagodila novim okolnostima te je usvojena Philadelfijska deklaracija o ciljevima i svrsi Međunarodne organizacije rada koja se i danas nalazi u prilogu Ustava Organizacije.Članovi mogu biti:

države članice UNa kad priopće ravnatelju ILO da prihvaća obveze iz Ustava ILOa nečlanice UNa ako takvu odluku donese 2/3 prisutnih delegata

Ustav omogućuje i istupanje iz članstva uz otkazni rok od 2g te uz prethodno ispunjenje svih članskih obveza.Opća konferencija je povremeni sastanak predstavnika svih država članica.Delegaciju čine 2 predstavnika vlade,1 predstavnik radnika i 1 predstavnik poslodavaca.Svaki od njih ima pravo na poseban glas.Takav jedinstven sustav delegacija naziva se trodjelnom (tripartitnom) strukturom.Upravno vijeće ima 56 delegata koji se biraju na 3g.Od toga 28 predstavnika vlada,14 predstavnika radnika i 14 predstavnika poslodavaca.Međunarodni ured rada je administrativno tehnički organ.Njegova je funkcija informiranje o radu ILOa;priprema potrebne dokumente za rad ILOa,pruža pomoć vladama.

Osnovna zadaća ILOa je poboljšanje položaja radnika i uvjeta rada.U tom smislu najznačajniju ulogu ima Konferencija koja svoje zaključke stvara u obliku konvencija ili preporuka usvajajući ih 2/3 većinom predanih glasova delegate.Članice obvezne su tako prihvaćene preporuke u roku 1g podnjeti svojim zakonodavnim organima.Ako država članica ratificira takvu konvenciju tada poštivanje u njoj preuzetih obveza postaje podložno nadzoru ILOa.

92

Države članice dužne su podnositi i godišnje izvještaje o primjeni konvencije koju su ratificirale.Ako ne ratificiraju konvenciju dužne su podnjeti izvještaj o stanju svog zakonodavstva glede pitanja koje je uređeno takvom neratificiranom konvencijom i razlozima zašto je ratifikacija izostala.Ta izvješća ispituje Odbor stručnjaka a predviđena je mogućnost formiranja istražnog povjerenstva.Za rješavanje sporova zaposlenika s organizacijom osnovan je i Upravni sud.

2.ORGANIZACIJA ZA PREHRANU I POLJOPRIVREDU-FAOOsnovana na konferenciji u Hot Springsu SAD 1943.Sjedište je u Rimu.Temeljna zadaća je “humanity’s freedom from hunger”-sloboda čovječanstva od gladi-sakupljanje,analiza,tumačenje i širenje informacija vezanih uz prehranu i poljoprivredu,daje savjete i preporuke glede poboljšanja ishrane,unaprijeđivanja međ tržišta hrane i sl.Članovi:

Status iskonskih članica ima 45 država ostale države ulaze u članstvo nakon što podnesu zahtjev za prijam i izjavu o prihvaćanju obveza iz

Ustava.Odluku donosi Konferencija 2/3 većinom predanih glasova pod pretpostavkom da je prisutno više od polovine članica.

Članovi mogu biti i međ organizacije pod uvjetom da su sastavljene od država članica. Također postoji i pridruženo članstvo predviđeno za teritorijalne entitete koji ne uživaju državnost poput ranije

starateljskih ili nesamoupravnih područja.

Glavni organi:Konferencija,Vijeće,glavni ravnatelj i njegov ured.Konferencija je plenarni organ.Pridruženi članovi nemaju pravo glasa.Na zasjedanja se mogu pozvati i druge međ organizacije ali nemaju pravo glasa.Konferancija se sastaje na radovita zasjedanja jedom u 2g a moguća sui izvanredna zasjedanja. Vijeće je izvršni organ. Ustav predviđa i mogućnost povlačenja iz članstva no tek po isteku 4g od prijema uz otkazni rok od 1g.

3.ORGANIZACIJA UNa ZA PROSVJETU,ZNANOST I KULTURU-UNESCOPremda nacrt Povelje iz Dumbarton Oaksa nije spominjao suradnju na polju kulture to je promjenjeno na inicijativu Kine-trajan mir ne može biti zasnovan samo na političkoj i ekonomskoj suradnji već i intelektualnoj i moralnoj a onda i na prosvjetnoj,znanstvenoj i kulturnoj suradnji.Ustav UNESCa usvojen je na konferenciji u Londonu 1945.Sjedište je u Parizu.Zadaća je širenje prosvjete i culture,suzbijanje nepismenosti,unaprijeđenje znanosti i umjetnosti.Članovi:

otvoreno automatski članicama UNa nečlanice mogu biti ptrimljene na temelju odluke Opće konferencije 2/3 većinom nesamoupravna područja mogu biti pridruženi članovi.

Ustav UNESCOa predviđa i disciplinske sankcije i to isključenje i suspenziju članskih prava no nastupaju prema državi tek snađe li ju ista sankcija u UNu.Glavni organi:Opća konferencija,Izvršni odbor i Tajništvo.Opća konferencija kao plenarni organ sastavljena je od predstavnika svih država članica.Sastaje se jednom u 2g.Tajništvo je administrativno-tehnički organ.

4.SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA-WHOZačeci još u Ligi naroda kao Međunarodni ured za javnu higijenu.Ideja o osnivanju javila se još na Konferenciji u San Francisku.Ustav je izrađen 1947.Sjedište je Ženeva.Svrha:ostvarenje najviše razine zdravlja za sve narode.Države koje su sudjelovale na osnivačkoj koferenciji mogu ući u članstvo samo prihvaćanjem Ustava (države koje su to učinile do prvog zasjedanja Zdravstvene skupštine stekle su status iskonskih članica).Za ostale predviđen postupak prijama običnom većinom Zdravstvene skupštine.Pridruženo članstvo moguće za nesamoupravna područja.Poznaje sankciju male suspenzije.Glavni organi:Svjetska zdravstvena skupština,Izvršni odbor i Tajništvo.Svaki član može imati 3 delegata iz redova najkvalificiranijih stručnjaka.

5.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO-ICAOOdluka o osnivanju donesena 1944.u Chicagu na Međunarodnoj konferenciji za civilno zrakoplovstvo.Na Konferenciji je usvojena Konvencija o međ civilnom zrakoplovstvu tzv.Čikaška konvencija koja sadrži i Ustav ICAOa.

93

Svrha:unaprijeđivanje i povećanje sigurnosti zračnog prometa,uklanjanje nerazumne konkurencije.Glavni organi:Skupština,Vijeće i Zrakoplovna komisija.Komisija je sastavljana od stručnjaka;daje preporuke.

6.SVJETSKA POŠTANSKA UNIJA –UPUJedna od najstarijih međ organizacija –začeci iz 1874.

7.MEĐUNARODNA UNIJA ZA TELEKOMUNIKACIJE-ITUJedna od najstarijih-osnovana još 1865.

8.SVJETSKA METEOROLOŠKA ORGANIZACIJA-WMOOsnovana 1947.u Washingtonu.

9.MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA-IMOOsnovana 1948.

10.MEĐUNARODNI MONETARNI FOND-IMFOsnovana sa svrhom uspostave financijske ravnoteže nakon drugog svjetskog rata 1944.u Bretton Woodsu.Zadaće:promicanje suradnje,unaprijeđenje zaposlenosti,ostvarenje monetarne stabilnosti,podizanje životnog standard...Iskonske članice su one koje su sudjelovale na Monetarnoj i financijskoj konferenciji UNa.Ostale mogu ući u članstvo uz uvjete o kojima odlučuje Odbor guvernera.Najvažnija obveza je davanje prinosa prema gospodarskoj snazi.Predviđene sui disciplinske sankcije-suspenzija članskih prava i isključenje.Glavni organi:Odbor guvernera,Izvršni odbor,Glavni ravnatelj i njegovo osoblje.Odbor je plenarni organ sastavljen od guvernera ili njihovih zamjenika svih država članica.

11.SVJETSKA BANKANastala na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944.Dobila je zadaću financijski pomoći u ponovnoj izgradnji Europe razorene ratom.Međutim ona se razvila u tzv.Grupu Svjetske banke sastavljenu od 5 međ financijskih organizacija:

Međ banka za obnovu i razvoj Međ udruženje za razvoj Međ financijska korporacija Agencija za jamstvo mnogostranih ulaganja Međ centar za rješavanje investicijskih sporova

12.ORGANIZACIJA UNa ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ-UNIDO13.SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO-WIPO14 .MEĐUNARODNI FOND ZA POLJOPRIVREDNI RAZVOJ-IFAD15.SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA TURIZAM-UNWT 9-C REGIONALNE ORGANIZACIJE - europa

VIJEĆE EUROPEOsnovalo ga je 1949.deset zapadnoeuropskih zemalja:Belgija, Danska,Francuska, Irska,Italija, Luksemburg,Nizozemska, Norveška,Švedska te Ujedinjena Kraljevina.Danas okuplja preko 40 država te je najvažnija politička europska ogranizacija.Statut Vijeća Europe ustav je te organizacije.Svrha:ekonomski i socijalni napredak,zajednički interesi na kulturnom polju,pravnim i upravnim pitanjima kao i unaprijeđenje ljudskih prava i temeljnih sloboda.Sjedište je u Strasbourgu.Članstvo je otvoreno za svaku europsku državu koja prema ocjeni Odbora ministara bude sposobna i voljna ispunjavati obveze iz Statuta.Predviđena je mogućnost dobrovoljnog istupanja.Statut predviđa i mogućnost suspenzije prava za državu koja ozbiljno krši obvezu poštivanja temeljnih ljudskih prava.Odbor takvoj državi može uputiti zahtjev da se dobrovoljno povuče iz članstva.Ako se ne povuče Odbor će joj izreći prestanak članstva.Predviđena je i mala suspenzija zbog zaostataka u podmirenju članskih prinosa.Organi:Odbor ministara,Savjetodavna skupština i Europski sud za ljudska prava (ne djeluje na temelju Statuta nego na temelju Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda)

94

Odbor ministara plenarni je organ sastavljen od po jednog predstavnika svake članice (jedan glas svaka).Uglavnom svaku državu predstavlja njezin minister vanjskih poslova.Odbor ministara osigurava i izvršavanje presuda Europskog suda za ljudska prava.Stoga odluke Odbora mogu za članice osim kao preporuke djelovati i kao obvezujuće odluke.Savjetodavna skupština također je plenarni organ sastavljen od delegacija svih članica no broj delegate je proporcionalan brojnosti stanovništva.Ona donosi preporuke u pogledu opće politike Organizacije.Tajništvo je administrativno-tehnički organ.

EUROPSKA ZAJEDNICA I EUROPSKA UNIJAEU je nastala na temelju tri europske organizacije:Europske zajednice za ugljen i čelik,Europske atomske zajednice i Europske ekonomske zajednice i to stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta 1992.Obično se prikazuje u obliku tri stupova:

prvi stup čine tri spomenute europske zajednice danas objedinjene u Europskoj Zajednici drugi stup čini suradnja članica na području vanjske i sigurnosne politike treći stup čini zajednička politika na području unutarnjih poslova i pravosuđe

Ciljevi:ekonomski i socijalni napredak,visoka zaposlenost,uspostavljanje područja bez granica između članica, ustanovljenje monetarne unije s jedinstvenom valutom,zajednička obrambena politika,suradnja na području imigracije i azila....Među ciljevima navodi se i održanje zajedničkih pravnih stečevina tzv.aquis communitaire.Uz to EU zasniva se na načelima demokracije i poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i vladavine prava.Usljed nedovoljne učinkovitosti vlastitog obrambenog sustava EU je danas bitno orijentirana na NATO.U Europskom parlamentu utvrđene su tzv.nacionalne kvote pri čemu svaka članica ima pravo na određeni broj zastupnika.U načalu nema ovlast donošenja obvezujućih odluka ali njegov pristanak je bitan za sklapanje određenih međ sporazuma npr o pridruživanju.Europsko vijeće –radoviti sastanci šefova država i vlada.Europska komisija jedan je od najvažnijih organa kroz kojeg dolazi do izražaja jedinstven supranacionalni karakter te organizacije.Sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice.Pokreće zakonodavni postupak;izvršni je organ Unije;predstavlja EU prema trećim državama;void pregovore.Vijeće Europe je zakonodavno tijelo u kojem su predstavljeni interesi svih članica.Čine ga ministry članica a sastav mu ovisi o pitanju o kojem se raspravlja.Vijeću pomaže Odbor stalnih predstavnika sastavljen od veleposlanika članica.Odbor raspravlja o zakonodavnim prijedlozima.Europska Zajednica je jezgra EU.Ona predstavlja proctor europske monetarne unije,proctor slobodnog kretanja ljudi,roba,usluga i kapitala.

U pitanjima u kojima su članice prenjele svoje ovlasti na Zajednicu akti njezinih organa uživaju neposrednu primjenjivost u unutarnjim pravnim sustavima te su prihvaćeni kao akti nadzakonske pravne snage.Tako uredbe imaju obvezujuću pravnu snag ute su u cjelosti neposredno primjenjive u unutarnjim pravnim poretcima članica za razliku od direktiva koje obvezuju članice samo u pogledu konačnog cilja a načini njegova ostvarivanja prepušteni su pojedinoj članici.Također obvezjuju i odluke no tek u pogledu konkretnih slučajeva.Smjernice,mišljenja i preporuke neamju formalno obnvezujuću snagu već tek značaj političkih uputa.Europski sud –svaka članica ima po jednog suca.Presude su neposredno primjenjive u pravnim porecima članica.

ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SURADNJU U EUROPI-OSCESvoje postojanje započela je kao niz konferencija Konferencije za sigurnost i suradnju u Europi KESS.Prva takva konferencija je održana 1975.u Helsinkiju te je na njoj usvojen tzv.Završni helsinški akt koji je premda po svopjoj prirodi tek gentelman’s agreement postao kasnije temeljem buduće organizacije OSCE a neke njegove odredbe ušle sui u običajno pravo.Cilj : upozoravanje na situacije koje bi mogle ugroziti međ mir i sigurnost u Europi,sprečavanje sukoba,tzv.crisis-menagement (upravljanje kriznim situacijama) i post-conflict rehabilitation.Vrhobvni politički organ je Summit šefova država i vlada koji se sastaje svake 2-3g.Visoko vijeće bavi se problemom transformacije na tržišnu ekonomiju te zaštitom okoliša.Ministarsko vijeće sastavljeno je od ministara vanjskih poslova-održava kontinuitet rada jer se sastaje 1g.Parlamentarna skupština-sastavlčjena od preko 300 parlamentaraca.Forum je organ za pitanja naoružanja,razoružanja.Troika je specifičan organ sastavljen od tri člana i to od predstavnika predsjedavajuće države te od njegova prethodnika i njegova nasljednika-osigurava se kontinuitet.

95

Tajništvo je administrativno-tehnički organ.OSTALE REGIONALNE ORGANIZACIJE

ORGANIZACIJA SJEVERNOATLANSKOG UGOVORA –NATOOsnovana 1949. Kao međorganizacija sa značajem vojnog obrambenog saveza zapadnoeuropskih država,SAD i Kanade.Osnovana u vrijeme hladnog rata.Ustav NATOa je Sjevernoatlantski ugovor.

AFRIČKA UNIJANa temeljima Organizacije afričkog jedinstva 2000.afričke su države u Togu osnovaale novu organizaciju.Ciljevi:ostvarivanje većeg jedinstva i solidarnosti među afričkim državama,obrana suverenosti,teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti članica,promicanje interesa afričkih država u međ zajednici.....Članstvo je otvoreno za svaku afričku državu.Glavni organi:Skupština,Izvršno vijeće,Panafrički parlament,Sud,Komisija.Skupština je sastavljena od šefova država i vlada.Odluke donosi konsenzusom a tek podredno većinskim odlučivanjem.

ORGANIZACIJA AMERIČKIH DRŽAVASvrha:uspostavljane mira i sigurnosti među članicama,obrana teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti...Ustav donekle slično Povelji jamči domaine reserve država člnaica čak izrijekom ograničavajući nadležnost organizacije isključivo na poslove navedene u ustavu.

ARAPSKA LIGAOsnovana 1945.Članstvo je otovreno svim nezavisnim arapskim državama koje su potpisale njenu Povelju ili naknadno zahtjev uputile Stalnom dglavniom tajništvu.Sjedište je u Kairu.

UDRUŽENJE DRŽAVA JUGOISTOČNE AZIJE- AESANOsnovano Deklaracijom iz Bankoka 1967. Od strane pet država:Filipini,Indonezija,Malezija,Singapur i Tajland.Ciljevi:ubrzati ekonomski napredak,promicanje mira i stabilnosti.....

96