SKRIPTA IZ EKONOMIKE PROMETAEKONOMIKA PROMETAEkonomika prometa je znanstvena disciplina koja prouava i sistematizira specifine zakonitosti prijevoznog procesa, a koje su rezultat njegovih gospodarskih obiljeja.Ekonomika prometa istrauje i pronalazi ekonomska, tehnika, tehnoloka, organizacijska, graevinska, pravna, medicinska i ostala rjeenja koja idu u smjeru optimalnog prometnog sustava to maksimira ekonomske rezultate.

TROKOVI PROMETATrokovi prometa su trokovi koje snose proizvoai i trgovci u robnom prometu, odnosno u procesu transportiranja, uvanja i prodavanja proizvoda rada, a obuhvaaju izdatke proizvodnih sredstava potrebnih prometu i za plaanje radne snage koja sudjeluje u tom procesu.Dijele se na: ISTE PROMETNE TROKOVE DODATNE: trokovi uvanja, transportni trokovi

KATEGORIJE PODJELE PROMETAPromet se dijeli prema nekoliko razliitih kriterija:1. Prema nainu prijevoza, prometnim sredstvima i putovima na kojima se obavlja (kopneni, vodni, zrani, potanski, telekomunikacijski, pomorski i cjevovodni)2. Prema podruju na kojem se promet odvija (domai i meunarodni)3. Prema korisniku usluge (javni prijevoz, prijevoz za vlastite potrebe)4. Prema nainu organizacije (linijski, slobodan, narueni)5. Prema koncentraciji i reimu (u naseljenim mjestima i promet izmeu naseljenih mjesta)

NAELA ORGANIZACIJE PROMETNOG PROCESASvaka organizacija prometnog procesa mora poivati na odreenim naelima. Obino se spominje sljedeih sedam naela:1. Sigurnost2. Redovitost3. Tonost4. Uestalost5. Udobnost6. Brzina7. EkonominostTa se naela organizacije prijevoza esto uzimaju i kao kriteriji meusobne usporedbe prometnih grana.

DEKOMPOZICIJA PROMETNE PROIZVODNJE NA PROMETNE GRANEIspravan teorijski pristup pojedinanoj grani prometnog sustava moe se uspostaviti jedino pravilnom dekompozicijom vrijednosti cjelokupne proizvodnje prometnog sustava.Time s ekonomske toke gledita pojedinih prometnih grana pruaju se jednaki uvjeti poslovanja, prema obrascu po kojem je:

FAZE PROMETNOG PROCESAFaze prometnog procesa mogu se razlikovati sa stajalita: KORISNIKA PROMETNOG PROCESA tj. sa stajalita putnika koji putuje i vlasnika, odnosno poiljatelja tereta.

PRIJEVOZNI PROCES SASTOJI SE OD ETIRI OSNOVNE PODFAZE: Pripreme Otpreme Prijevoza Faza uruenja ili prihvata

IZVRITELJA PROMETNOG PROCESA odnosno organizatora prometnog procesa.

PROMETNI PROCES SE SASTOJI OD TRI OSNOVNE PODFAZE: Pripreme Prijevoza Zavrna podfaza

REPRODUKCIJA U MATERIJALNOM I NEMATERIJALNOM OBLIKUU stalnom odvijanju procesa reprodukcije dolazi do krunog kretanja kapitala u kojem se odvija neprestana transformacija novanog u robni kapital, robnog u proizvodni, proizvodnog u robni, robnog u novani kapital.N R P R - NModel krunog kretanja kapitala u procesu prijevoza ima neto izmijenjeni oblik:N R P N

VRIJEDNOST PROIZVODAVrijednost proizvoda se sastoji od prenesenog dijela vrijednosti sredstva za proizvodnju odnosno od postojeeg kapitala, od vrijednosti ivog rada, tj. od varijabilnog kapitala, te vika vrijednosti, tj. vika rada. Takva se vrijednost izraava formulom:K=C+V+MK ukupni kapitalC konstantni kapital ili preneseni dio vrijednostiV varijabilni kapital ili vrijednost utroenog radaM viak vrijednosti stvoren u procesu proizvodnje

KRITERIJI VREDNOVANJA PROMETNIH GRANA Ekonominost, odnosno cijena kotanja prijevoznih usluga Prijevozna sposobnost, odnosno kapacitet prijevoza Brzina prijevoza Tonost prijevoza Redovitost prijevoza Udobnost prijevoza (glede putnika) Sigurnost putnika

PRIVATIZACIJA PROMETAPrivatizacija je proces pretvorbe dravnog ili drutvenog vlasnitva u privatni i dioniarski sektor.Nakon privatizacije novi vlasnici postaju fizike ili pravne osobe, odnosno pojedinci, gospodarski subjekti, dioniari i odreeni fondovi.Temeljna karakteristika procesa privatizacije je promjena materijalne osnove drutva, davanje prednosti trinom gospodarenju i slobodnom poduzetnitvu, privlaenje novog kapitala za ulaganja u profitabilne djelatnosti.NAINI PRIVATIZACIJETri naina privatizacije: CJELOKUPNA PRIVATIZACIJA predstavlja prodaju svih dionica dekomponiranog drutvenog vlasnitva; odnosno 100% DJELOMINA PRIVATIZACIJA predstavlja prodaju kontroliranog paketa dionica, obino oko 48%, prodavatelj je i dalje veinski vlasnik REPRIVATIZACIJA predstavlja prenoenje dravne ili drutvene imovine u vlasnitvo privatnih osoba

MODELI PRIVATIZACIJE1. PRODAJA SVIH DIONICA KUPCIMA IZVAN PODUZEA2. PRODAJA DIONICA MENADMENTU I ZAPOSLENICIMA UNUTAR PODUZEA3. VAUERSKA ILI KUPONSKA PRIVATIZACIJA4. SPONTANA PRIVATIZACIJA Oblik privatizacije po kojem je menadment bio u mogunosti doi do vlasnitva uz minimalna ulaganja ili bez ikakvih ulaganja.5. KOMPENZACIJSKA PRIVATIZACIJA Oblik privatizacije u kojoj sudjeluju prijanji vlasnici, socijalne skupine, rtve nasilja i stradalnika rata.

KONCESIJE Koncesija predstavlja dozvolu za obavljanje neke radnje, uvjetovane posebnim odobrenjem ili je u naelu zabranjena. U prometnom smislu koncesija je ugovor kojim jedna drava preputa drugoj dravi, poduzeu ili pojedincu, odnosno koncesionaru koritenje ili izgradnju prometne infrastrukture koja se po isteku ugovora vraa dravi, odnosno koncidentu.VRSTE KONCESIJARazlikuju se tri vrste koncesija, imaju rok od dvadeset do trideset godina to znai da se odnose na dugorone projekte. KONCESIJE NA IZGRADNJU Koncesionar preuzima financiranje izgradnje i novih radova, te zatim upravlja njima KONCESIJA USLUGA ILI KORITENJA Koncesionar financira proirenje postojee prometne infrastrukture LEASING Slian koncesiji usluga ili koritenja no pritom su radovi financirani i obavljeni uz odgovornost javnog poduzetnika

LIBERALIZACIJA PROMETALiberalizacija oznaava uvoenje skupa politikih i gospodarskih mjera koje potenciraju znaenje privatnog interesa i konkurentnog djelovanja, u pravcu poveanja efikasnosti, efektivnosti i ostvarenja drutvene koristi.Zajedniki cilj privatizacije i liberalizacije sastoji se u tome da se uvede snanija komercijalna i poslovna orijentacija cjelokupnog gospodarskog sustava u uvjetima trinog gospodarenja i slobodnog poduzetnitva.

UINCI PROCESA PRIVATIZACIJE I LIBERALIZACIJE: Otvaranje prostora inovativnom i slobodnom poduzetnitvu Poveanje uspjenosti poslovanja Rast uinkovitosti djelovanja vanih imbenika gospodarskog procesa Smanjenje birokratskih restrikcija Depolitizacija ekonomskog odluivanja Privlaenje domaeg i inozemnog kapitala za dodatna ulaganja Podizanje stupnja neovisnosti prema dravnim institucijama Racionalnije upravljanje i planiranje poduzea Smanjenje pritiska na nacionalni proraun, prelazak na sustav samofinanciranja Suzbijanje tetnog djelovanja korupcije

REGULACIJA Regulacija oznaava sustav djelovanja i mjera kojima drava utvruje ponaanje ekonomskih subjekata, te odreuje djelokrug i pravce njihovih djelovanja.U regulaciji transporta razlikuju se dvije najvanije skupine pravila i mjera: Pravna pravila Mjere ekonomske regulacijePravno pravilo sadri tri vana elementa:1. HIPOTEZU dio pravila koji odreuje kada e se pravilo primjenjivati2. DISPOZICIJU dio pravila koji odreuje ponaanje onoga na koga se pravilo odnosi3. SANKCIJU dio pravila koji odreuje kakvu e posljedicu snositi onaj koji se nije pridravao pravnog pravila

DEREGULACIJADeregulacija predstavlja postupak smanjenja ili uklanjanja elemenata dravne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije.

UINCI DEREGULACIJE U PROMETU I TRANSPORTU Izravna zainteresiranost osamostaljenih subjekata koji sudjeluju u procesu pruanja prijevoznih usluga i openito usluga u prometnom sustavu Proirenje i modernizacija prijevoznih i prijenosnih prometnih sredstava Vea kvaliteta prijevoznih i prijenosnih usluga na transportnom tritu Vea motiviranost sudionika za edukacijom i osposobljavanjem strunog kadra u prijevozu i prijenosu Funkcionalna adaptacija ponude prema potranji, odnosno zahtjevima trita Poveanje sigurnosti odvijanja prometnog procesa prijevoza ljudi i roba te prijenosu vijesti i informacija Zadovoljenje ekolokih minimuma koji predstavljaju temeljnu pretpostavku za odvijanje meunarodnog prometa.

GLOBALIZACIJAGlobalizacija je proces povezivanja industrijskih i financijskih aktivnosti na svjetskom tritu.Takav proces omoguuje investiranje na financijskom tritu na meunarodnoj razini.Javlja se kao posljedica unapreenja informatike tehnologije, liberalizacije i deregulacije.

PROTEKCIONIZAMProtekcionizam predstavlja ekonomsku politiku kojoj je temeljna zatita domae, odnosno tuzemne, nacionalne proizvodnje roba i usluga od strane tj. inozemne meunarodne konkurencije.Najei oblik protekcionizma su carine.Jedna od vanih protekcionistikih mjera su subvencije.

SUBVENCIJE Subvencijama se podrazumijeva novana pomo drave koja je namijenjena unapreenju prometne djelatnosti.Subvencije mogu biti: direktne i indirektne, ekonomske i neekonomske.CILJEVI PRIMJENE SUBVENCIJA Via stopa zaposlenosti i bri gospodarski rast Uinkovitije koritenje rijetkih resursa pri postojanju trinih neuspjeha Uravnoteenje platne bilance

RAZLOZI ZA PRIMJENU SUBVENCIJA Ispravljanje trinih neuspjeha Preraspodjela dohotka

PROMETNA POLITIKAPrometna politika predstavlja sintezu ciljeva, mjera i instrumenata koji moraju biti uravnoteeni i usuglaeni s ukupnom gospodarskom politikom zemlje.Drava kroz prometnu politiku djeluje na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju.Prometna politika je dio ukupne gospodarske politike zemlje.Istiu se dva pristupa u razmatranju prometne politike: Prometnu politiku definira kao dio ekonomske politike Prometnu politiku definira kao zasebnu politiku

SUBJEKTI PROMETNE POLITIKE Nositelji gospodarskih aktivnosti u podruju prometa Nositelji gospodarskih aktivnosti neposredno vezani uz podruje prometa Ekonomsko-pravni subjekti izvan podruja prometaNOSITELJI PROMETNE POLITIKE Dravna, javnopravna i politika tijela Meunarodne organizacije i izvritelji prometne politike kao to su: operativni i drugi slini organi

DVA TEMELJNA ASPEKTA PROMETNE POLITIKE Teritorijalni Vremenski

AKTIVNOSTI OBLIKOVANJA PROMETNE POLITIKEOblikovanje prometne politike podrazumijeva utvrenu aktivnost subjekata. Takva cjelokupna aktivnost moe se podijeliti na: pripremu dokumenata o prometnoj politici usvajanje dokumenata o prometnoj politici ostvarivanje prometne politike

VRSTE PROMETNE POLITIKE Formalna prometna politika zakonski determinirani ciljevi, mjere, smjernice Neformalna prometna politika temelji se na globalnim izjavama o opim rjeenjima najviih zakonskih tijela Aprioristika prometna politika temelji se na teorijskim pretpostavkama, koje bi trebale biti znanstveno utemeljene Direktna prometna politika je politika u kojoj vlada samo planira i organizira razdiobu materijalnih dobara, vodi i neposrednu ekonomsku i prometnu politiku Indirektna prometna politika prisutna je tamo gdje su proizvodnja i razdioba tih dobara i usluga u cijelosti ili u najveoj mjeri preputena djelovanju trita Kvalitativna prometna politika smatraju se promjene nekih strukturnih odnosa postojeeg sustava Kvantitativna prometna politika temelji se na tekuem prilagoavanju stalnim promjenama, ostavljajui strukturu i organizaciju ekonomije nepromijenjena

CILJEVI PROMETNE POLITIKE Definiranje i predlaganje ciljeva Izbor ciljeva i odreivanje njihovih prioriteta

BITNE PRETPOSTAVKE ZA UTVRIVANJE CILJEVA PROMETNE POLITIKE Stupanj razvoja tehnike, tehnologije i organizacije prometa, stupanj ekonomske razvijenosti i razvijenosti prometnog prava pojedinih podsustava prometa, kao i cjelokupnog prometnog sustava i njegovog uinka na gospodarstvo Ekonomske mogunosti drave u financiranju investicijskih projekata pojedinih prometnih podsustava Meusobni odnos prometne ponude i prometne potranje na nacionalnom i meunarodnom prometnom tritu

DVA SU NAJVANIJA RAZLOGA ZA UTVRIVANJE CILJEVA PROMETNE POLITIKE Stvaranje pouzdane osnove za izradu i zbor primjerene razvojne prometne politike Utvrivanje znanstveno utemeljenih kriterija za postavljanje alternativnih mjera, akcija, instrumenata, te simuliranje rezultata za ostvarenje prihvaene prometne politike

SA STAJALITA AKTIVNIH SUDIONIKA CILJEVI PROMETNE POLITIKE MOGU SE SVRSTATI U ETIRI GRUPE Ciljevi prijevoznika, odnosno davatelja prometna usluge Ciljevi korisnika prometnih usluga Ciljevi radne snage Ciljevi drutva

NAELA PROMETNE POLITIKE Naelo povezanosti prometa i ekonomije Naelo usklaenog djelovanja prometnog sustava Naelo drutvene rentabilnosti (uinkovitosti) Naelo jedinstva prometnog sustava Naelo alokacije resursa Naelo ravnopravnosti vlasnitva Naelo racionalnog izbora prometne politike Naelo ostvarivosti prometne politike

MJERE PROMETNE POLITIKEMjere prometne politike su one kojima drava nastoji djelovati na nositelje prometne politike.Dijelimo ih u dvije glavne skupine: Mjere kojima drava pokuava ograniiti apsolutno djelovanje trinog mehanizma Mjere kojima drava nastoji potaknuti sudionike prometnog procesa te nositelje prometne politike na racionalno koritenje prijevoznih kapacitetaOstale mjere prometne politike: Regulacija Deregulacija Liberalizacija Tarifna politika i politika cijena Investicijska politika Politika subvencioniranja i kompenzacije pojedinih oblika prometnih djelatnosti Privatizacija Protekcionistika politika Kooperacijske mjere

UINCI PROMETNE POLITIKEOvise o: Znanstvenoj utemeljenosti ciljeva Djelotvornosti instrumenata Stupnju usklaenosti odnosa izabranih ciljeva i instrumenata Opravdanosti poduzimanja mjeraINSTRUMENTI PROMETNE POLITIKESvrha donoenja ovih instrumenata je njihovo djelovanje na cjelokupni prometni sustav ili jedan njegov segment. INSTRUMENTI POLITIKE REGULACIJE INSTRUMENTI POLITIKE CIJENA INSTRUMENTI INVESTICIJSKE POLITIKE INSTRUMENTI ORGANIZACIJSKE POLITIKE INSTRUMENTI KOJI UTJEU NA PONAANJE KORISNIKA PRIJEVOZNE SLUBE

TROKOVITrokovi predstavljaju u novcu izraenu vrijednost utroenih resursa u proizvodnji novih ili stvaranju odreenih uinaka.

VRSTE TROKOVATrokovi koji se pojavljuju u prometnom procesu dijele se u dvije skupine:1. ISTI PROMETNI TROKOVI predstavljaju utroak rada i sredstva za obavljanje prometnih funkcija2. DODATNI PROMETNI TROKOVI sadre utroak rada i sredstva koji se odnose na proizvodne funkcije u podruju prometa

TRITE PROMETNIH USLUGATrite prometnih usluga moe se definirati uzimanjem u obzir njegovih triju komponenti: Podruja na kojem se definiraju izvori potranje za uslugama Pravaca na kojima se uspostavljaju veze izmeu razliitih podruja Obujma i strukture potranje obzirom na transportirane robe odnosno putnike

MAKROEKONOMSKI ASPEKT TROKOVATransportni trokovi predstavljaju dio prometnih trokova koji nastaju prilikom transporta ljudi, robe, vijesti, informacije i energije s jednog mjesta na drugo.

MIKROEKONOMSKI ASPEKT TROKOVAPrometno poduzee prema definiciji obavlja dvije osnovne djelatnosti, a to su organiziranje i vrenje prometne usluge.Prema predmetu rada mogu biti: KOMPLEKSNA koja vre prijevoz robe i putnika, te pruaju dodatne usluge korisnicima SPECIJALIZIRANA prometna poduzea za prijevoz putnika, za prijevoz robe, za usluge pedicije, aerodromska poduzea, luke, pristanita

FIKSNI PROMETNI TROKOVIFiksni prometni trokovi su neelastini i teko se prilagoavaju promjenama.Najnii su kada se kapaciteti u prometu optimalno koriste.

Fiksni trokovi se dijele na:1. APSOLUTNO FIKSNE to su trokovi koje ima prometno poduzee u cjelini i onda kada njegova sredstva privremeno ne rade, ne opadaju ni kada prometna sredstva privremeno ili stalno ne obustave svoju djelatnost2. RELATIVNO FIKSNI to su trokovi koji se pojavljuju kad obujam prometnih kapaciteta prekorai odreenu zonu zaposlenosti

VARIJABILNI PROMETNI TROKOVIVarijabilni prometni trokovi su oni trokovi koji se mijenjaju s veliinom izvrene prometne usluge.Vrlo su elastini i prilagoavaju se raznim oscilacijama u kretanju zaposlenosti u poslovanju prometnih poduzea.

Mogu biti:1. PROPORCIONALNI Trokovi se mijenjaju razmjerno poveanju obujma prometa2. DEGRESIVNI Rastu sporije od obujma prometa3. PROGRESIVNI Pri poveanju obujma prijevoza rastu bre nego to raste koliina prevezene robe.4. REGRESIVNI Poveanjem obujma prometa opadaju

REMANENTNOST TROKOVATijekom svog djelovanja prometna sredstva stvaraju stalne i promjenjive trokove. Fiksni trokovi rastu poveanjem obujma zaposlenosti prometnih sredstava, to uzrokuje rast ukupnih trokova.Smanjenjem intenzivnosti koritenja prometnih usluga smanjujemo tu vrstu trokova.Trokovi se sporije smanjuju nego intenzivnost koritenja kapaciteta. Ta pojava se naziva remanentnost trokova. Remanentnost trokova nee se pojaviti samo ako se kapaciteti u prometu optimalno koriste.

GRANINI TROKOVIGranini trokovi oznauju iznos za koji se mijenjaju ukupni trokovi poduzea kada se proizvodnja odnosno prodaja usluga povea za neku novu koliinu jedinica. Granini su trokovi jedni od najvanijih pojmova u ekonomiji.Granini trokovi su prosjeni varijabilni trokovi izazvani u posljednjem sloju proizvodnje.

ZNAAJKE GRANINIH TROKOVA1. Nii su od prosjenih ukupnih trokova2. Njihova degresija i progresija su otrije nego u bilo koje vrste trokova3. Doseu svoj minimum prije minimuma varijabilnih i ukupnih trokova

OPORTUNITETNI TROKOVIOportunitetni trokovi oznauju proputenu mogunost (alternativu) ili trokove.Oportunitetni troak predstavlja vrijednost dobara, usluga ili akumulacija koji se nisu koristili, a mogli su.

VRSTE TROKOVA U CESTOVNOM PROMETU1. Trokovi otpisa osnovnih sredstava ili amortizacija2. Trokovi utroene energije, te trokovi utroenih sirovina i drugih materijala3. Trokovi tuih usluga4. Trokovi rada neposrednih djelatnika

AMORTIZACIJAAmortizacija predstavlja smanjenje vrijednosti imovine zbog troenja tijekom razdoblja koritenja. Zamisao amortizacije je osigurati financijska sredstva za nabavu novog sredstva kad se staro amortizira i istroi u potpunosti, na nain da se za iznos amortizacije smanjuje porezna osnovica (plaa se manji porez)

VRSTE AMORTIZACIJE:

LINEARNA - svake godine se obraunava u istom iznosu da bi u zavrnoj godini vrijednost imovine dola do nule;

PROGRESIVNA - iznos amortizacije se svake godine poveava, da bi u zavrnoj godini vrijednost imovine dola do nule (primjenjuje se kad se rauna da se imovina u prvim razdobljima amortizacije troi najmanje, pa se i amortizira u najmanjem postotku, a s godinama amortizacija raste);

DEGRESIVNA - u prvim godinama se amortizira najvei dio imovine, s vremenom se smanjuje (kad se rauna da se u prvim razdobljima koritenja imovina najvie troi pa je u prvim razdobljima troak amortizacije najvii).

TROKOVI MATERIJALA I ENERGIJEIzdaci za materijal i energente koritene u procesu obavljanja cestovnog prometa.

TROKOVI TUIH USLUGATrokovi ukrcaja, iskrcaja, najamnine, zakupnine, reklame.Trokovi tehnike i organizacijske pomoi, pediterske i druge pristojbe.

TROKOVI RADAPredstavljaju masu uraunatih osobnih primanja djelatnika.Uvoenjem novih tehnologija njihova se veliina ne smanjuje, jer zahtijeva djelatnike sa znatno veim tehnikim znanjem.

PRODUKTIVNOSTProduktivnost moemo definirati kao odnos outputa i inputa. Produktivnost rada predstavlja uinkovitost proizvodnog procesa ili pojedinog proizvodnog faktora.Poveanje produktivnosti rada omoguuje mnogobrojne pozitivne uinke, od kojih se tri posebno istiu: predstavlja osnovni nain poveanja osobnih primanja, to ima bitan utjecaj na kupovnu mo stanovnitva djeluje protuinflacijski jer smanjuje trokove proizvodnje smanjuje cijenu kotanja po jedinici proizvoda

EKONOMINOSTEkonominost predstavlja najkompleksnije mjerilo uspjenosti poslovanja. Izraava se kroz odnos izmeu ostvarenih uinaka i koliine rada, predmeta rada, sredstva za rad i tuih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje. Ekonominost pokazuje u kojoj se mjeri tede resursi potrebni za njihovo koritenje.Ekonominost se moe izraunati na nain da se ostvareni uinak i utroeni elementi radnog procesa stave u odnos, gdje je:

e- ekonominostQ- ostvareni uinciT- utroeni elementi proizvodnjeAko je:e>1 poslovanje je ekonomino, postoji dobite