infrastruktura željezničkog prometa skripta

Click here to load reader

Post on 14-Oct-2014

511 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Fakultet Prometnih Znanosti

Infrastruktura eljeznikog prometaSkripta

xp_badboy 12/6/2007

ELJEZNIKA PRUGAeljezniku prugu ine jedan ili vie kolosjeka, kojima se kreu eljeznika vozila, a koji spajaju susjedna slubena mjesta. Razvrstavaju se prema razliitim kriterijima: - Broju kolosjeka - irini kolosjeka - Znaenju Sposobnostima primanja odgovarajueg optereenja od eljeznikih vozila Veliini prometa Vrsti vue Vrsti zemljita kojim prolaze

Prema broju kolosjeka: Jednokolosijena jedan kolosijek na cijeloj duljini kojom eljeznika vozila voze u oba smjera. Pretjecanje i krianje vlakova koji voze u suprotnim smjerovima obavljaju se na ukrinicama ili kolodvorima. Dvokolosijena dva kolosijeka na cijeloj svojoj duljini po kojoj eljeznika vozila u jednom smjeru voze po jednom, a u suprotnom smjeru po drugom kolosijeku. Viekolosijena etiri i vie kolosijeka na kojoj za svaki smjer vonje i vrstu prometa postoji poseban kolosijek. Prema irini kolosijeka: irina kolosjeka udaljenost unutarnjih povrina glava tranica mjerena 14 mm ispod povrine kotrljanja. - Uski kolosijek: 750, 1000, 1067 mm - Normalni kolosijek: 1435 mm (najee upotrebljavan) - irok kolosijek: 1524, 1665, 1667 mm U Hrvatskoj se koristi normalni kolosjek (1435 mm) Prema znaenju: Razlikujemo: - magistralne glavne pruge - magistralne sporedne pruge - ostale pruge (eljeznike pruge I i II. reda) Magistralna glavna pruga ima meunarodni ugovor da se po njoj voze ili e se voziti veliki tereti (opsean meunarodni prijevoz) Magistralna sporedna pruga sporedni magistralni pravci koji dopunjavaju mreu glavnih magistralnih pravaca i kojima e se u daljnoj budunosti odvijati opsean prijevoz. Ostale pruge - pruge koje nisu povezane meunarodnim sporazumom 2

Prema optereenju: Na eljezniki kolosjek utjee: 1. Osovinsko optereenje (statiko uspravno optereenje po osovini) 2. Nosivost (zbroj osovinskih optereenja) 3. Brzina kretanja vozila Gornji ustroj pruge i prune graevine moraju pri doputenoj brzini udovoljavati doputenom osovinskom optereenju na kolosijek (izraenom u kN), odnosno doputenoj osovinskoj masi. (izraenoj u tonama) [npr. 225 kN ili 22,5 t] UIC meunarodna eljeznika unija utvruje razliku izmeu kategorija optereenja. NAJVEA DOPUTENA OSOVINSKA OPTEREENJA (kN) 160 180 180 200 200 200 225 225 225 NAJVEA DOPUTENA OPTEREENJA PO DULJINSKOM METRU (kN) 50 50 64 64 72 80 64 72 80

VRIJEDNOSNA SKUPINA A B1 B2 C2 C3 C4 D2 D3 D4

Vrijednosne skupine eljeznikih pruga s obzirom na doputena optereenja eljeznikih vozila po osovini i duljinskom metru

Ovisno o vrst pruge moraju udovoljavati najmanje sljedeim optereenjima: - Magistralne pruge i pruge I. Reda 200 kN 80 kN/m - Pruge II. Reda 160 kN 50 kN/m Nove pruge moraju udovoljavati optereenju od 250 kN i 80 kN/m

GLAVNI DIJELOVI ELJEZNIKE PRUGEeljezniku prugu ine: 1. Prune graevine 2. Gornji ustroj pruge 3. Signalno-sigurnosni ureaji 4. Telekomunikacijski ureaji 5. Elektroenergetski ureaji 6. Ostala postrojenja i ureaji 7. Zemljite prunog pojasa 3

8. Zrani prostor 1. Prune graevine: - Geotehnike graevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, obloge, obaloutvrde, galerije i druge zatitne konstrukcije, odvodni sustavi, burobrani (>35 m/s ugroava vlak), snjegobrani, zatitni biljni pokriva (sadimo raslinje 30-40 m od pruge,u kolodvoru: peroni, utovarno istovarne rampe, pristupne ceste, kolodvorske povrine, poarne ceste, manevarske staze - Konstruktorske graevine: mostovi (beton, metal), vijadukti, podvonjaci, nadvonjaci, pothodnici, propusti za vodu, prijenosnice, okretaljke, kolosjene vage (natovareni vagon se mora obavezno vagati) - eljezniko cestovni prijelazi - pruna oprema ograde, branici, prsobrani, prune ograde 2. Gornji ustroj - Elementi gornjeg ustroja: tranice, pragovi, kolosijeni privrsni pribor, naprave protiv bonog pomicanja kolosijeka, kolosijeni zastor - Konstrukcije i ureaji gornjeg ustroja: skretnice, kriita 3. Signalno sigurnosni ureaji SS ureaji i postrojenja za osiguranje otvorene pruge i kolodvora Kolosijene konice Ureaji za grijanje skretnica SS ureaji za osiguranje eljezniko-cestovnih prijelaza u istoj razini

4. Telekomunikacijski ureaji - Telekomunikacijska postrojenja otvorene pruge i kolodvora - Ureaji za ini i beini prijenos podataka i obavjesti 5. Elektro-energetski ureaji stabilna postrojenja elektrovue kontaktna mrea i nosivi stupovi rasvjeta perona i kolosjeka na kolodvorima visokonaponski prikljuci za opskrbu elektrinom energijom stabilnih postrojenja ureaji za elektrino predgrijavanje vagona

6. Ostala postrojenja zgrade, radionice, skladita,... 7. Zemljite pruni pojas omeen stupiima ispod kojih su kablovi 8. Zrani prostor - slobodan zrani prostor 12 m iznad gornjeg ruba tranice, odnosno 14 m kod dalekovoda napona veeg od 220 kV.

4

TEHNIKE ZNAAJKE PRUGEDuljina pruge: Duljina pruge je udaljenost izmeu dviju toaka koje pruga spaja. - Graevinska duljina mjeri se po osi kolosijeka (na jednokolosijenim prugama, odnosno po osi ravnika na dvokolosijenim prugama) od poetne do zavrne toke graenja - Stvarna duljina mjeri se od sredine do sredine zgrade kolodvora ili drugog slubenog mjesta (duljina prijevoznog puta) - Prometna ili eksploatacijska duljina stvarna duljina pruge koja se nalazi u eksploataciji - Mjerodavna duljina dobiva se proraunom irina pruge: Ovisi o: - irini kolosijeka - Broju kolosijeka - Kolosijenom razmaku Kolosijek je konstrukcija sastavljena od elemenata gornjeg ustroja s tranicama postavljenim na propisanom razmaku, po kojima prometuju eljeznika vozila. Uloga kolosjeka je da: - usmjeri kretanje vozila i primi bone sile koje djeluju (uzrokuju) to usmjeravanje - primi optereenje od vlaka - smanji otpore kretanja vozila - primi utjecaje temperature Kolosjeni razmak: razmak izmeu osi dvaju usporednih kolosjeka, a ovisi o: 1. Slobodnom profilu 2. irini kolosjeka 3. Polumjeru vodoravnog luka 4. Nadvienju vanjske tranice (vanjskog kolosijeka) 5. Doputenoj brzini prolaska vlaka 6. Potrebnom prostoru za postrojenja 7. Potrebi procesa rada

5

Kolosijeni razmak na otvorenoj pruzi

Standardni razmak na H-u je 4,75 m u kolodvoru, ako je izmeu kolosijeka signal poveamo razmak za irinu signala. Ako se predvia pristup na peron izvan razine kolosijeka, pothodnikom ili nathodnikom razmak izmeu kolosijeka je najmanje 9,50 m, dok je kolosijeni razmak na mjestima gdje se ne predvia pristup peronu pothodnikom 6 m. Iza svakih 6 kolosjeka u ranirnom kolosjeku moramo imati proirenje na 6 m za poarni put.Kolosijeni razmak u kolodvorima s peronima

ELEMENTI POLOAJNOG NACRTA PRUGEPri projektiranju pruga vanu ulogu imaju elementi geometrije kolosjeka: 1. Veliina luka 2. Veliina nadvisivanja vanjske tranice u luku 3. Oblik i duljina prijelaznog luka 4. Oblik i duljina prijelazne rampe Nadvienje kolosjeka (Nadvienje vanjske tranice u luku) Pri vonji u krunom luku na vozilo djeluju u njegovu teitu: - Centrifugalna sila - Teina vozila Centrifugalna sila koja djeluje u luku utrokuje sljedee posljedice: Neudobnost putnika Pomicanje tereta Rizik od prevrtanja vozila Velike bone sile na kolosijeku, koje: Poveavaju otpor u zavoju Poveavaju troenje tranica i kotaa vozila Mogu uzrokovati deformacije tranica Mogu uzrokovati boni pomak cijelog kolosijeka Stvaraju buku Neeljene posljedice mogu se ublaiti: - Uporabom veeg polumjera lukova pa nadvienje kolosjeka nije potrebno - Uporabom nagiba u lukovima, gdje se bono ubrzanje kompenzira silom gravitacije - Smanjenjem brzine to nije poeljno jer uzrokuje produljenje vremena zadravanja i smanjenje propusne moi pruge Kompromisno rjeenje kod mjeovitog prometa vlakova je manje nadvisivanje za brze vlakove (to znai prisilno voenje na vanjskoj tranici, a time i troenje 6

vanjske tranice), odnosno vee nadvisivanje za spore vlakove (to znai prisilno voenje na unutarnjoj tranici i troenje unutarnje tranice).m

h

h

g

hs

Brzi putniki vlakovi Spori teretni vlakovi Prikaz nadvisivanja pri mjeovitom prometu

[mm] h0 izravnavajue nadvienje (mm) v brzina vonje (km/h) R polumjer luka (m) Najmanje nadvienje iznosi 20 mm, dok najvee iznosi 160 mm. Za dozvoljeno ubrzanje neponiteno bono ubrzanje iznosi: Normalno p = 0,65 m/s2 Minimalno p = 0,75 m/s2 Iznimno p = 0,85 m/s2 (viak) Na prugama sa mjeovitim prometom viak nadvienja utjee na naprezanje unutarnje tranice u luku, pa je njegovu veliinu potrebno ograniiti. Nadvienje se ne izvodi u lukovima glavnih prolaznih kolosjeka u kolodvorima i drugim slubenim mjestima gdje vlakovi stoje. U kolodvorima i kolosjecima gdje je brzina manja od 40 km/h i u skretnicama najmanji polumjer luka ovisi o nadvienju i brzini vlaka. Prijelazni lukovi i prijelazne rampe Pri ulasku u kruni luk dolazi do nagle promjene bonog ubrzanja, te zbog djelovanja centrifugalne sile vanjski kota vozila naljee na tranicu i dolazi do trzaja vozila. Da nebi dolo do takvih situacija izmeu pravca i krunog luka umeu se prijelazni lukovi. Pravilnim izvoenjem prijelaznih lukova i prijelaznih rampi postie se: - Poveanje sigurnosti prometa - Poveanje mirnoe vonje vlaka, a time i udobnosti vonje - Produljenje trajanja tranica i vozila Pri pravilno izvedenom prijelaznom luku: - prirast nadvisivanja treba biti linearan, odnosno zakrivljenost se mora poveavati linearno s prijeenim putem - Prijelazni luk mora biti neprekidan - Nadvisivanje svake toke treba odgovarati njenoj zakrivljenosti Prijelaz od kolosijeka bez nadvienja na kolosijek s nadvienjem, kao i izravnavanje izmeu dijela kolosijeka s razliitim nadvienjima izvodi se pomou rampe za 7

hv

ht

hs

nadvisivanje. U normalnim uvjetima rampa se izvodi podizanjem vanjske tranice u luku, dok unutarnja tranica ostaje na svojoj visini. Prema obliku u uzdunom profilu vanjske tranice rampa moe biti pravocrtna i krivocrtna. Duljina rampe Normalna Najmanja Nove pruge l l l

Duljina prijelazne rampe i njen nagib trebaju osigurati da se boni trzaji i izdizanje kotaa na rampi nalaze na doputenim granicama, te da je osigurana stabilnost kretanja vozila. Nagib rampe ovisi o doputenoj brzini, ne doputa se velika strmina rampe zbog opasnosti penjanja vijenca kotaa na tranicu i isklizavanja vozila. Krivocrtana rampa nadvienja je zbog svoje vee duljine pogodnija za vee brzine, primjenjuje se za brzine vee od 200 km/h. Nagib pruge H(1 m) 8

i () L(1000m) L udaljenost dviju toaka H visinska razlika dviju toaka

Uzduni nagib pruge izmeu dviju toaka naziva se nagib razinice pruge. Razinica pruge je crta dobivena presjecanjem ravnika eljeznike pruge uspravnom ravninom poloenom krz os eljeznike pruge (kolosijeka). Nagib pruge je imbenik koji uvelike utjee na kretanje vlaka. Pri kretanju vlaka usponom, odnosno padom, uspon djeluje kao otpor, dok pad djeluje kao ubrzavajua sila. Razina pruge (niveleta) Razdaljina izmeu 2 prijeloma razine pruge nebi trebala biti manja od polovice duljine vlaka na prugama H-a se ta razdaljina uzima najmanje 300 m. Prijelom razine pruge treba izraditi na mjestima gdje je pruga u pravcu, iznimno se doputa prijelom razine pruge na djelu istog krunog luka pazei da ni jedna toka ne padne u prijelazni luk. Prijelom razine pruge nesmije biti na prijelaznim lukovima odnosno prijelaznim rampama, nesmije pasti u skretnice, nesmije doi na mjesto gdje su okretaljke, na mjestima gdje su kolosjene vage, na mostovima sa otvorenim kolnikom. Poetak ili kraj zaobljenja mora biti udaljen najmanje 5 m od ovih navedenih graevina.

GORNJI USTROJ PRUGE

Tranice Tranica je nosivi element gornjeg ustroja pruge i slui da nosi pruna vozila i da ih usmjeruje u odreenom pravcu. Primaju izravna optereenja od vozila te ih prenose na prag i podlogu. Uloga tranica je: - Da slue kao nosa optereenja koja na njih prenose vozila - Da usmjeruju kretanje vozila Dva osnovna tipa tranice => S-49 i UIC-60 Glavni dijelovi: - Glava tranice dio koji neposredno prima optereenja od vozila i koji se tijekom vremena troi. Stoga je glava tranice ojaana (vie nego je potrebno) - Vrat tranice jezaobljen prema glavi i noici tako da je omogueno postavljanje vezica i njihova priljubljenost uz vraat tranice. Visina i irina vrata tranice su bitne za prijenos optereenja. Uobiajeno je da irina vrata iznosi jednu desetinu od visine tranice. Na vratu tranice nalazi se ime proizvoaa, godina i mjesec izrade, tehnoloki postupak dobivanja elika, tip tranice i kakvoa elika. - Noica tranice je bitna zbog prijenosa opterenja na prag i na stabilnost tranice. Ona osigurava tranicu od prevrtanja, a smanjuje i specifini tlak koji se prenosi na prag.

Glavni dijelovi tranice

Na veliinu troenja tranice utjeu: - Tvrdoa tranice - Odnos zatezne vrstoe elika kotaa i tranice - Veliina proirenja kolosijeka u luku - Veliina kuta naleta - Razmak osovina 9

-

Brzina vonje Uzduna razina pruge Intenzitet prometnog optereenja pruge

Pragovi Tranice u kolosijenoj reetki poloenoj na podlogu od tucanika lee na pragovima. Glavne funkcije pragova su: - Da daju potporu noici tranice i kolosijenom privrenju - Da podnesu sile tranice i prenose ih to je mogue ravnomjernije na podlogu - Da sauvaju irinu kolosijeka i nagib tranice Po poloaju u kolosijeku mogu biti popreni i uzduni (rijee). Mogu biti drveni, betonski i elini. 1. Drveni pragovi - Prednosti: Lako se obrauju Dobro priguuju udarce (elastiniji su i do etiri puta od betonskih) Lako se ugrauju i manje su zahtjevni (glede podloge) od ostalih vrsta pragova Kod nas 260x26x16 cm je standard, a u SAD-u 240-270x26x18 cm. Vijek trajanja drvenog praga ovisi o impregnaciji: - Bukov neimpregniran 2-3 god., a impregniran 24 god. - Hrastov neimpregniran 11 god., a impregniran 18 god Za proizvodnju kolosjenih i skretnikih pragova prihvatljiva je bukva, europski hrast, primorski i obini bor. Sirovi pragovi sue se od 1 do 2 godine zatim se pod tlakom impregniraju antisepticima od kojih se najvie koristi kreozotno ulje. Impregnacija prodire u drvo u smjeru uzdu praga (smjer vlakana). Europa nakon 15 godina prosjeno mjenja pragove. Oteenja drvenih pragova nastaju: 1. Utiskivanjem podlone ploe 2. irenje rupa oko privrsnog pribora i stvaranje uzdunih pukotina 3. Gnjiljenje i oteenje hrom koja se iri iz ploa privrsnog pribora Odravanje drvenih pragova obavlja se: 1. Ukruivanje rupa od privrsnog pribora usadcima i punjenje plastikom 2. Struganjem povrine i naknadnom impregnacijom toga dijela povrine na koji se polau tranice Kolosjek u kojem lee naizmjenino drveni stari i novi pragovi su izloeni jaem naprezanju .

10

BETONSKI PRAGOVIPopreni presjeci drvenih pragova

3. Betonski pragovi Betonski pragovi du u odnosu na drvene jeftiniji i trajnost im se predvia 50-60 godina. - Prednosti: Velika masa (200-300 kg) vana za stabilnost kontinuirano zavarenog kolosijeka Velika sloboda dizajna i konstrukcije Relativno laka proizvodnja - Nedostaci: Manja elastinost nego kod drvenih Osjetljivost na oteenja zbog udara (pri iskliznuu vozila) Betonski se pragovi uvijek armiraju, najee se izrauju kao dvodijelni (s obinom armaturom) ili jednodijelni (s prednapetom armaturom).

Dvodjelni betonski prag

Prednosti dvodjelnih: - Jasno izraena nalena povrina u tuencu - Veliki boni otpor u tuencu

Jednodijelni betonski prag tip PB-85K

Prednosti jednodjelnih: 11

- Nia cijena - Mala mogunost pucanja - Moe biti prednapet Jednodijelni popreni pragovi su pogodni za upotrebu na dugim trakovima tranica jer se dobiva krua i otpornija kolosijena reetka. Betonski se pragovi trebaju ugraivati samo na dobroj i vrstoj podlozi i kvalitetnim zastorom te elastinim privrsnim priborom. Upotreba elinih pragova veoma je suena zbog oteanog postizanja izolacija, odravanja i visoke cijene, iako imaju i prednosti koje se oituju u velikoj tonosti dimenzija i dugom vijeku trajanja. Kolosjeni pribor Privrsni pribor (povezivanje tranica i pragova) Dopunski pribor (za ojaavanje kolosijene reetke) Spojni pribor (za spajanje tranica meusobno)

1. Privrsni pribor Osnovne funkcije privrivanja: - to dulje zadravanje privrsne sile kojom se tranica vee za prag - Odravanje smjera tranice u vodoravnom i uspravnom smjeru - Smanjenje specifinog tlaka koji tranica prenosi na prag - Spreavanje pomicanja tranica poveanjem uzdunog otpora kolosjeka - Odravanje propisne irine kolosjeka - Ublaavanje (amortiziranje) oscilacija tranica - Smanjenje sila koje se prenose na prag i zastor Privrsni pribor treba imati sljedee znaajke: 1. Treba biti to laki 2. Treba imati to manje djelova 3. Treba se moi rabiti na drvenim i betonskim pragovima 4. Treba se lako ugraivati i odravati (mehanizirano) 5. Da mu je cijena to nia Razlikujemo: privrsni pribor tipa K, elastini privrsni pribor, privrsni pribor tipa SKL, tipa PANDROL, tipa NABLA. Elastini privrsni pribor pokazao se boljim od krutog: - Bolje elastine osobine - Bolja tehnika svojstva pri dranju u kolosjeku - Manja cijena odravanja kolosijeka 2. Dopunski pribor U kolosijeku dolazi do uzdunog pomicanja tranica zbog djelovanja vodoravnih uzdunih sila, odnosno sila usmjerenih u pravcu osi kolosijeka. Na pojavu pomicanja tranica mogu utjecati: - Koenje ili pokretanje kompozicije - Temperaturne promjene - Udari kotaa na spojevima tranica 12

Djelovanju uzdunih sila suprostavlja se trenje izmeu privrsnog pribora i tranice te noice tranice i podloge. Znatnu ulogu ima i trenje izmeu praga i zastornoga gradiva. Pomicanje tranice sprjeava se ugradnjom naprava protiv pomicanja (74 naprave na 37 pragova u duljini oko 50 m)

3. Spojni pribor Spoj dviju tranica ugraenih u kolosijek, ostvaren vezicama i uzajamno povezanim vijcima, naziva se sastav tranica. Vezice imaju sljedee zadae: - Da poveu dvije tranice i sprijee pomicanje u vodoravnom i uspravnom smjeru - Da prime jedan dio uspravnog optereenja pri prolasku vlaka - Da omogue uzdunu dilataciju tranica zbog promjene temperature Sastavi tranica dijele se prema: - Poloaju u kolosijeku (nasuprotni i izmjenini) - Poloaju s obzirom na oslonce (podboeni i visei) - Vodljivosti elektrine struje (neizolacijski i izolacijski) - Nainu ostvarivanja veze izmeu tranica (lijepljeni i nelijepljeni)

Os kolosijeka a) Nasuprotni sastav Os kolosijeka

b) Izmjenini sastav Poloaj sastava tranica s obzirom na poloaj u kolosijeku

13

Poloaj tranica s obzirom na oslonce

Zastorna prizma Glavne zadae zastora su: - Ravnomjerno prenoenje primljenih optereenja od pragova na ravnik pruge (specifini tlak na ravnik pruge ne smije prijei doputenu granicu nosivosti tla) - Sprjeavanje uzdunog i poprenog pomicanja pragova - Omoguavanje dobrog otjecanja oborinskih voda - Priguenje primljenih oscilacija Najbolje gradivo za izradu zastora je drobljeni tuenac od eruptivnih stijena. Zrnca tuenca moraju biti otrog ruba, podjeljena su u skupine: 1. Skupina 35,5 63,0 mm 2. Skupina 25,0 35,0 mm 3. Skupina 15,0 25,0 mm 4. Skupina 5,0 15,0 mm Tuenac 1. Skupine ugrauje se u kolosijeke i skretnice svih pruga, a onaj krupnoe 2. Skupine u sporedne pruge i kolodvore. Tuenac se ugrauje strojno pa gradivo mora biti otporno na udarce.

Presjek zastorne prizme

Ureenje posteljice i temeljne podloge Tlak na posteljicu kod kolosjeka bez zatitnih slojeva je mnogo vei nego kod kolosjeka sa zatitnim slojevima radi malene povrine prijenosa sila. Pod utjecajem prometa estice s tla se podiu i oneiavaju zastornu prizmu, smanjuje se trenje izmeu tucanika u zastornoj prizmi, te se poveava tlak na temeljnu podlogu. Da bi smanjili potrebe za poveanim odravanjem pruge nuno je ugraditi zatitne slojeve. Zatitni slojevi tite podlogu (temeljno tlo) od tetnih utjecaja. Oni odvode vodu da ne dolazi do omekanja podloge, a sastoje se od jednog ili dva sloja posebno sloene mjeavine od prirodnog ili umjetnog gradiva. Gradnja zatitnih slojeva je potrebna na mjestima gdje posteljica nema dovoljnu nosivost i kada je nuna zatita posteljice od smrzavanja. Uloga zatitnog sloja (tampona) je da: 1. prenosi sile kolosjeka na podlogu i da ih rasprostire to ravnomjernije 14

da titi tlo od smrzavanja da poboljava nosivost zemljane podloge da odnosi povrinsku vodu stvara filtar izmeu podloge i tucanikog zastora kako bi se sprjeilo njihovo meusobno mjeanje 6. Zatitni sloj priguava djelovanje titraja na tlo Zatitni sloj mora biti postojan, vodonepropustan i otporan na smrzavanje. Ugradnja umjetnih geomaterijala Umjetni geomaterijali se postavljaju izmeu temeljne podloge i zatitnog sloja. Izrauju se iz poliestera, polipropilena, polietilena, poliamida, polivinilklorida, a isporuuju se kao : - Geotekstil - Geomree - Geokompoziti Geotekstil se proizvodi od poliamida, mogu biti netkani, tkani i pleteni, ako se proizvode kao netkani debljine su od 1 do 5 mm. Tkani geotekstili su vri od netkanih, isporuuku se irine 2,5 m do 6 m, a meusobno se spajaju zavarivanjem, ivanjem i preklapanjem (30-60 cm) Geomrea se proizvodi od polietilena, polipropilena, nastaje rastezanjem umjetnog materijala ili spajanjem vlakana u pravokutnom smjeru. Isporuuje se u smotci irine od 2 do 4 m, a spajaju se eljeznim spojnicama. Geokompoziti su spojevi geotekstila i geomree, uloga im je razdvajanje i armiranje temeljne podloge

2. 3. 4. 5.

-

-

Temeljna podloga - Krupno zrnasti materijal kamenje 30-40 mm i pijesak - Sitno zrnasti materijal prah i glina - Mjeavine Oteenja mogu nastati: - prodiranjem pjeska kroz zastor od tuenca do gornje povrine pragova (kod jednolinih nekoherentnih materijala) - Labavljenjem zemljine posteljice i stvaranjem pukotina (kod slabo vezanih tla) Stvaranjem korita pod pragovima dolazi do ispupenja zemljanog materijala izmeu pragova prema rubovima prizme. Uvale su obino duboke do jedan metar ispod gornjeg ruba praga, nazivamo ih plitkim uvalama za razliku od dubokih koje mogu biti duboke i do 3 m (ojaati podlogu). Skretnice

15

Skretnice su konstrukcije eljeznikog gornjeg ustroja koje omoguavaju neometan prijelaz eljeznikih vozila s jednog kolosjeka na drugi. Sastoji se od: - prijevodnikog ureaja - meutranice - srcita. Prijevodniki ureaj je dio skretnice koji slui za usmjeravanje eljeznikih vozila na eljeni smjer vonje. Sastoji se od dviju glavnih nalenih tranica, dviju prijevodnica, kliznih jastuia, poluja prijevodnikog ureaja, skretnikog zatvaraa i postavnog ureaja. Meutranice skretnice su srednji dio skretnice koji povezuje prijevodniki ureaj sa srcitem. Sastoji se od etiriju obinih voznih tranica od kojih jedan par vodi u pravac, a drugi u skretanje. Srcite je dio skretnice na kojem se sijeku oba smjera vonje preko skretnice, u pravac i u skretanje. Sastoji se od vrha srca, dviju krilnih tranica, dviju skretnikih vodilica i dviju voznih tranica.

Glavni dijelovi skretnice

Skretnice moraju omoguiti mirnu vonju u pravac nesmanjenom brzinom, a na odvojni kolosijek s dovoljno velikom brzinom. Stoga se najvea doputena brzina skretanja u odvojak (za skretnice bez nadvienja) rauna: [km/h] Oznaavanje skretnica: JS 60 500 - 1:12 L - (PB-85) JS jednostrana skretnica (tip skretnice) 60 tip tranice (UIC-60) 500 - polumjer luka skretanja (R) 1:12 kut skretanja (tg=1/12) L ljeva skretnica PB85 tip praga (betonski), najee drveni Podjela skretnica prema namjeni i konstrukciji: 16

Jednostruke od glavnog kolosijeka odvajaju samo jedan odvojni kolosijek u skretanje - Dvostruke slue za povezivanje tri kolosjeka - Krine postavljaju se na krianjima dvaju kolosijeka u istoj razini ako je na tome mjestu potrebno osigurati prelaenje vozila s jednog kolosijeka na drugi - Kombinirane mogu povezivati razliite irine kolosijeka Poloaj skretnica pri odvajanju kolosjeka u istom smjeru: Najmanji razmak od zavretka jedne do poetka druge skretnice jednak je najmanje 7,5 m. U nedostatku prostora u skretnikim nizovima meupravac se moe izostaviti kod skretnica koje nemaju proirenje kolosjeka na samome poetku. Kriita Konstrukcije eljeznikog gornjeg ustroja koje omoguuju krianje dvaju kolosijeka pod odreenim kutem, vonju po svakom kolosijeku, ali ne doputaju prijelaz eljeznikih vozila s jednog na drugi kolosijek kako je to kod skretnica. Razlikujemo: - Obina nastaje kada se dva kolosijeka u pravcu iste ili razliite irine presijecaju u istoj razini. - Luna nastaje kada se dva kolosijeka iste irine kriaju u istoj razini, gdje su jedan ili oba kolosijeka u luku.

-

Oblici obinog kriita

Oblici lunog kriita

Meik ili granini kamen Meik je mjesto iza skretnice od kojeg je mogua uporaba susjednih kolosjeka bez smetnji, to je granica do koje se moe koristiti jedan kolosjek, a da se ne ometa vonja po drugom kolosjeku. Za kolosijeke u pravcu meik se postavlja na razmaku 3,50 m izmeu osi dvaju susjednih kolosijeka, kod prikljuaka na otvorenoj pruzi razmak je 4,0 m.

Meik mora biti obiljeen dobro vidljivom oznakom, kako bi se mogao uoiti u svim vremenskim uvjetima. Postavlja se kao vodoravna gredica obojena bijelam bojom. Izrauje se od betona ili metala, a esto su to i ubetonirani komadi tranice obojeni bijelom bojom.

17

Poloaj meika

Meik

SLUBENA MJESTA NA ELJEZNIKOJ PRUZISlubena mjesta uzdu pruge najee se dijele prema: zadatku, vrsti i obujmu tehnikih sredstava znaenju (karakteru) poloaju na mrei 1. Podjela prema zadatku i tehnikim sredstvima: Temeljna jedinica eljeznikog prometa naziva se kolodvor. Meutim, svako mjesto na kojemu se zaustavlja vlak ili obavljaju odreene tehnike, odnosno komercijalne radnje ne moe se smatrati kolodvorom. Stoga se razlikuju sljedea slubena mjesta na eljeznikoj pruzi: a) Kolodvor - vee slubeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, krianje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati odreen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne ureaje, sredstva veze, postrojenja za putniki promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (ienje, opskrbljivanje i odravanje vagona). Prema opoj podjeli sve se kolodvorske radnje mogu svrstati u dvije skupine: a. radnje vezane za davanje usluga korisnicima eljeznice (prodaja karata, ukrcavanje ili iskrcavanje putnika, utovar ili istovar prtljage, vagonskih, komadnih i potanskih poiljaka) te administrativni poslovi vezani uz te usluge; b. tehnike radnje vezane za sigurno odvijanje prometa (pretjecanje i krianje vlakova, rastavljanje i sastavljanje kompozicija vlakova, itd.)

Kolodvor

18

b) Postaja - manje slubeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju potpun ili ogranien prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari. a koje se nalazi izmeu dvaju rasporednih kolodvora.

Postaja

c) Stajalite - slubeno mjesto na pruzi, propisno opremljeno, a obavlja ogranien prihvat i otpremu putnika. U stajalitu se zaustavljaju vlakovi za prijevoz putnika (uglavnom lokalnih) radi njihovog ulaska u vlak i izlaska iz vlaka.

Stajalite

d) Ukrinica - slubeno mjesto na jednokolosijenoj pruzi u kojemu se obavlja krianje i pretjecanje vlakova. Osim glavnoga prolaznoga kolosijeka, ima barem jo jedan kolosijek obostrano (ili samo jednostrano) vezan, signalnosigurnosne ureaje i sredstva veze. Moe obavljati lokalni putniki promet te prihvat i otpremu prtljage.

Ukrinica

e) Mimoilaznica - slubeno mjesto na dvokolosijnoj pruzi u kojemu se obavlja mimoilaenje i pretjecanje vlakova. Pored dva glavna prolazna kolosijeka, obino ima jo dva kolosijeka najee obostrano spojena. Moe se rabiti za prihvat i otpremu putnika te utovar i istovar prtljage. Od tehnikih sredstava ima signalno-sigurnosne ureaje i sredstva veze.

19

Mimoilaznica

f) Raskrije - slubeno mjesto na pruzi u kojemu se sijeku dvije pruge u razini. Opremljeno je signalno-sigurnosnim ureajima i sredstvima veze.

Raskrije

Podjela kolodvora prema vrsti rada: - Putniki - Teretni - Mjeoviti 1. Putniki kolodvori opsluuju iskljuivo putniki promet i u njemu se obavljaju tehnike i komercijalne radnje vezane za promet putnika. Dijele se na: putnike kolodvore na kojima se obavlja promet putnika, prtljage, potanskih poiljaka, brzovozne robe i druge robe u malim koliinama tehniko-putnike kolodvore sa zadatkom da obave pripremu vlaka (ienje, opskrbljivanje, odravanje za sigurno odvijanje putnlkog prometa. 2. Teretni kolodvori obavljaju tehnike i komercijalne radnje vezane za teretni promet. Dijele se na: teretne kolodvore, koji mogu sluiti prvenstveno za: vagonske poiljke komadnu robu tehniko-teretne kolodvore sa zadaom obavljanja masovnoga i rasporednog rada. U sastavu tehniko-putnikoga kolodvora i tehniko-teretnoga kolodvora su i postrojenja za odravanje i opskrbljivanje vunih sredstava.

KOLODVORSKI KOLOSIJECIPodjela kolosijeka u kolodvorima prema njihovoj namjeni: 1. Osnovni kolodvorski kolosijeci: a. glavni prolazni b. prijamno-otpremni c. za razvrstavanje vagona d. utovarno-istovarni i dr. 2. Pomoni kolodvorski kolosijeci: a. Izvlani b. titni c. Lokomotivski d. Garani 20

e. Spojni f. Sporedni g. za kolosijenu vagu i gabarit h. industrijski i. slijepi (krnji) i dr. Potrebno je istaknuti da kolodvorske kolosijeke nije mogue u potpunosti podijeliti na osnovne i pomocne zbog namjene pojedinih kolodvora, odnosno zbog uvjeta na njima. Nazivi i namjena kolosijeka Kolosijeci na kolodvoru imaju razliite namjene. Upravo prema tim namjenama najee imaju i svoje nazive: - Normalni kolosijek je kolosijek u kojega je irina kolosijeka 1435 mm. - Glavni kolosijek je unaprijed odreeni kolosijek u slubenom mjestu namijenjen za prijam i otpremu vlakova. - Glavni prolazni kolosijek je neposredni produetak otvorene pruge koji se smatra njezinom sastojnicom na podruju postaje. Na dvokolosijenim prugama ima dva glavna prolazna kolosijeka. - Matini kolosijek je spojni kolosijek od kojeg se na podruju kolodvora odvaja vie manipulacijskih ili industrijskih kolosjeka. - Izvlani kolosijek je slijepi kolosijek u slubenom mjestu s veim manevarskim radom na koji se izvlae vagoni iz prijamnih, rasporednih ili manipulacijskih kolosijeka radi razvrstavanja vagona. Slui za odvajanje manevarskog rada od prometa vlakova tako da ne ometa vlakovne vonje na pruzi - Garani kolosijek slui za ostavljanje vagona ili kompozicija vlaka koji se u stanovitom vremenu ne rabe. - Industrijski kolosijek je kolosijek koji se redovito prikljuuje u postaji ili kolodvoru, a iznimno na otvorenoj pruzi. Ne slui javnom prometu nego samo za nositelje prava koritenja. - titni kolosijeci obavljaju zatitu vonje po glavnom prolaznom kolosijeku. Oni tite vlak koji prolazi glavnim prolaznim kolosijekom od bonog udara s pokrajnjih kolosijeka. U sluaju da se vlak ne zaustavi ispred meika ili izlaznog signala, te pretri preko kolosijeka i skretnice, kao zatita predvia se slijepi kolosijek duljine najmanje 50 m. - Slijepi (krnji) kolosjek je kolosijek koji je samo s jedne strane skretnicom povezan sa susjednim kolosijekom, a na drugoj strani, na njegovu zavretku, nalazi se prsobran. Korisna duljina kolosijeka Korisna duljina kolosijeka je duljina mjerena po osi kolosijeka od poetne do zavrne toke dijela kolosijeka na koji se mogu postaviti eljeznika vozila, a da pritom ne ometaju vonju po susjednom kolosijeku. Poetna i zavrna toka korisne duljine kolosijeka moe biti meik, izlazni signal, izolacijski sastav, kraj slijepoga kolosijeka. U ovisnosti o osiguranju skretnica odreuje se korisna duljina: 1. U kolodvorima s neosiguranim skretnicama i osiguranjem skretnica skretnikim bravama korisna duljina mjeri se od meika do meika 2. U kolodvorima s mehanikim osiguranjem skretnica i izlaznim signalima korisna duljina mjeri se od meika na ulaznoj strani kolosijeka do izlaznog signala za odgovarajui kolosijek.

21

KOLODVORSKE GRAEVINE I POSTROJENJA ZA PROMETKolodvorske graevine i postrojenja za promet slue posredovanju izmeu korisnika usluga i eljeznice. Njima se obavlja: promet putnika i robe izdavanje i kontrola voznih karata primanje i izdavanje prtljage Dijele se na: 1. Graevine i postrojenja na putnikim kolodvorima: a. kolodvorska zgrada b. kolodvorski kolosijeci c. peroni s prilazima d. ureaji za prtljani promet e. ureaji za potanske poiljke. 2. Graevine i postrojenja na teretnim kolodvorima. Peron Peron je uzdignut prostor izmeu kolosijeka ili uz kolosijek slubenog mjesta koji u prvom redu slui putnikom prometu, radi to sigurnijeg ulaska i izlaska, prijelaza ili ekanja putnika na vlak. Na peronu se takoer obavlja utovar i istovar prtljage te brzih i potanskih poiljaka. Prema namjeni razlikuju se: - Putniki peron rabi se za javni putniki promet - Pogonski peron rabi se za smjetaj ureaja za javnu uporabu (peron za pranje vlakova, potanski peron, itd.) U odnosu na kolosijek peroni mogu biti: - Vanjski nalazi se s vanjske strane kolosijeka i samo s jedne strane ima rub. Prednosti vanjskih perona su u tome to glavni kolosijek zadrava svoj pravac bez pomicanja, a nedostaci to su vanjski peroni razdvojeni pa se svaki posebno treba opremati. - Otoni nalazi se izmeu dva kolosijeka i s obje strane ima rubove. Prednost im je u tome to se trebaju opremati samo jedanput pa postoji mogunost boljeg iskoritenja prostora. Nedostaci su u tomu to pri potrebi za veim prostorom treba pomicati kolosijeke. - elni sastoji se od jednog poprenog perona i nekoliko perona uzdu kolosijeka. Takav oblik perona imaju elni kolodvori. Odreivanje veliine perona ovisi o: - Poloaju perona u odnosu na kolosijek (vanjski, otoni) - Nainu dolaska putnika na peron odnosno odlaska - Poloaju prolaza i silaza s perona - Veliini prometa na kolodvoru - Namjeni perona Duljina perona podeava se prema duljini vlaka. Peron se dimenzionira na duljinu najdulje kompozicije putnikog vlaka koji se zaustavlja uz njega i na to se dodaje 10 m zbog netonosti zaustavljanja vlaka. Visina perona je uspravna izmjera izmeu gornjeg ruba tranice i prometne povrine perona. Peron se mora nalaziti to blie vagonu koji stoji na kolosijeku kako bi putnici to lake uli u njega. U opremu perona ubrajaju se: - natkrivanje perona - zatita ulaza (ograda) - zatita od vjetra i vremenskih nepogoda - ureaji za obavjeivanje - ureaji za osvjetljenje i ozvuenje 22

-

ureaji za opskrbljivanje putnika.

TEHNIKI KOLODVORlTehniko-putniki kolodvor Kolodvori u kojima zapoinje ili zavrava vonja putnikih vlakova moraju biti opremljen postrojenjima za ienje, pregled, odravanje, popravak i opskrbljivanje vlakova. esto se to obavlja na posebnoj skupini kolosijeka u sklopu postojeega kolodvora, meutim, u velikim eljeznikim vorovima takva se postrojenja smjetaju u posebne tehniko-putnike kolodvore koji se nalaze u neposrednoj blizini putnikoga kolodvora kako bi bilo to manje praznih vonji. Zadaa kolodvora (ili skupine kolosijeka) jest da pripremi garniture vlakova za idua putovanja. Tehniko-putniki kolodvor ima sljedea osnovna postrojenja: - kolosijena postrojenja - postrojenja za vanjsko pranje vagona - servisna postrojenja 1. kolosijena postrojenja Osnovne skupine kolosijeka su: - Prijamna skupina na kojoj se obavlja prijam vlakova, tehniki pregled vagona, utvrivanje vidnih oteenja, grubo ienje, Ietimian pregled unutarnjih i vanjskih instalacija, sanitarni pregled, skidanje prljave opreme. - Skupina za preslagivanje vagona slui za izdvajanje pojedinih vagona iz garniture vlaka. Izdvajaju se vagoni na kojima je potrebno obaviti popravak, vagoni za spavanje, vagon blagovaonica, vagoni s leajevima, potanski vagon. - Skupina za ienje, opskrbljivanje i odravanje vagona sastoji se od raznih ureaja za ienje kompozicija, skladita materijala za opskrbljivanje, te radionica za popravak i odravanje vagona. - Tu se obavlja: o detaljan unutarnji i vanjski pregled vagona, te otklanjanje svih uoenih nedostataka o unutarnje ienje i pranje vagona o podmazivanje ureaja o punjenje i zamjena akumulatora o proba ureaja za elektrino grijanje vagona o opskrba vodom, sanitarnim materijalom, rubljem, hranom te ostalim potreptinama za dobro funkcioniranje vlaka. - Otpremna skupina slui da u njoj pripremljene garniture putnikog vlaka ekaju na polazak. U ovoj skupini se obavlja kontrolni pregled kako bi garnitura u cijelosti bila spremna za vonju 2. Postrojenje za pranje vagona i servisiranje vagona Vanjsko pranje vagona obavlja se posebnim ureajima. Postoje dva osnovna tipa ureaja: pokretni i stabilni. Ako se koriste pokretni ureaji garnitura vlaka stoji na kolosijeku, a ureaj se kree. Rabe se na manjim tehniko-putnikim kolodvorima. Stabilni ureaji su fiksni, a garnitura se kree. Postrojenje se nalazi na betonskoj ploi uz koju moraju biti i ureaji za proiivanje vode i neutralizaciju. 23

Tehniko-putniki kolodvor ima i servise za: - vagone za spavanje - vagone-blagovaonice - potanske vagone - vagone za brzovoznu robu - raskuivanje vagona. Tehniko-teretni kolodvor Tehniko-teretni kolodvor je specijalni kolodvor koji slui iskljuivo za masovno razvrstavanje vagona u teretnom prometu. U njemu se obavlja: - rastavljanje prispjelih teretnih vlakova - razvrstavanje vagona po pravcima i kolodvorima - sklapanje novih teretnih vlakova. U sastavu tehniko-teretnoga kolodvora obino se nalaze i postrojenja za odravanje, pranje, opskrbljivanje lokomotiva, te odravanje i pranje vagona.

Smjetavaju se: - u okviru velikih eljeznikih vorova, gdje se sastaje vie eljeznikih pruga sa znatnim teretnim prometom i gdje se obavlja znatna izmjena vagona izmeu pojedinih eljeznikih pruga - u okviru velikih industrijskih ili gospodarskih sredita s masovnim utovarom ili istovarom robe. Prema broju i meusobnom rasporedu kolosijenih skupina, mogu biti: - uzastopni najei, ima prednost zbog znatno povoljnijeg i ekonominijeg manecarskog rada, ali mu je nedostatak u razvuenosti postaje to oteava nadzor nad radom. - Usporedni ima prednost pred ostalima zato to koncentrira sva postrojenja i omoguuje lagan pregled rada. Nedostatak su mu povratne vonje pri izvlaenju na izvlanjak zbog ega se troi vie vremena nego pri uzastopnom poloaju skupina kolosijeka - Kombinirani - nastaje kombinacijom usporednog i uzastopnog poloaja kolosijeka. Dijelovi tehniko-teretnoga kolodvora: - prijamne skupine kolosijeka - slui za prihvat vlakova s prikljunih pruga i rastavljanje vlakova. - Sputalice - postrojenje za obavljanje manevarskog rada veeg obujma - skupine kolosijeka za razvrstavanje vagona -osnovni (za razvrstavanje vagona) i pomoni kolosijeci (za popravak, za pretovar oteenih vagona, za kolosijenu vagu) - otpremne skupine kolosijeka - slui za otpremu novo sastavljenih vlakova - skupine kolosijeka za sastavljanje sabirnih vlakova zasebna skupina kolosijeka koja je obino smjetena na kraju skupine za razvrstavanje vagona. - tranzitne skupine kolosijeka - treba biti povoljno smjetena u odnosu na prikljune pruge. Obino je smjetena usporedno sa skupinom za rastavljanje vagona ili otpremnom skupinom - radionica za odravanje lokomotiva i vagona - postrojenja za pranje i opskrbljivanje lokomotiva - pomonih kolosijeka.

24