medicina prometa - skripta

Download Medicina Prometa - Skripta

Post on 29-Nov-2015

36 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Medicina

TRANSCRIPT

Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

Fakultet prometnih znanosti

MEDICINA PROMETA

Skripta

1. PROMETNI NESRETNI DOGAAJI

1.1. PODJELA PROMETNIH NESRETNIH ZBIVANJA

Prometna nezgoda je prometni nesretni dogaaj pri kojem nastaje samo materijalna teta na vozilu, prometnici ili okoliu, a nema ljudskih rtava

Prometna nesrea je prometni nesretni dogaaj u kojem uz materijalnu tetu postoje i ljudske rtve.

Nalet prometnog vozila je vrsta prometnog nesretnog dogaaja pri kojemu vozilo udari ili pregazi pjeaka ili pasivnog sudionika u prometu

- U prometnom nesretnom dogaaju mogu sudjelovati:

aktivni sudionik u prometu - voza ili pjeak u pokretu

pasivni sudionik u prometu putnik u vozilu ili pjeak u mirovanju

O ljudskim rtvama govori se onda kad u prometnoj nesrei ima ozlijeenih ili poginulih (aktivnih ili pasivnih) sudionika u prometu.

O ozljedi ili traumi govori se onda kad je u prometnoj nesrei nasilno naruena cjelovitost ljudskog tijela na jednom ili vie mjesta.

- Radi sudskomedicinskog vjetaenja ozljede se mogu podijeliti na: lake

teke

smrtonosneLake tjelesne ozljede su povrinska oteenja tijela, veinom se lijee ambulantno i ne ostavljaju trajnih posljedica ni funkcionalno ni estetski. Tu uglavnom pripadaju povrinske rane i nagnjeenja mekih tkiva, uganua zglobova i slino.

Teke tjelesne ozljede su znatnija tjelesna oteenja koja veinom zahtijevaju bolniko lijeenje, a ostavljaju trajne tetne posljedice, bilo estetski ili u smanjenju radne sposobnosti. Tu pripadaju prijelomi kostiju, otvorena iaenja zglobova, ozljede mozga i ostalih organa vanih za ivot, zatim tee opekline, unutarnja i vanjska krvarenja koja ugroavaju ivot bolesnika.

- Posebnu skupinu tekih tjelesnih ozljeda ine tzv. politraume. To su viestruke ozljede tijela od kojih je jedna osobito teka i izravno ugroava ivot bolesnika.

Smrtonosne ozljede su one koje uzrokuju neposrednu smrt na mjestu prometne nesree, ili, prema preporuci Svjetske zdrastvene organizacije (WHO), najkasnije nakon trideset dana. Nakon toga vremena smatra se da je smrt nastala zbog neke druge dodatne bolesti. U sudsko medicinskom vjetaenju smrt u prometnoj nesrei se dijeli na:

- smrt na mjestu prometne nesree je ona koja nastaje trenutano tijekom prometne nesree ili neposredno nakon toga, ali svakako dok je ozljeenik na mjestu gdje se prometna nesrea dogodila

- smrt u transportu je ona koja nastaje tijekom prevoenja ozlijeene osobe od mjesta promene nesree do zdrastvene ustanove u kojoj je trebalo obaviti definitivno lijeenje - smrt u bolnici je ona koja nastaje za vrijeme lijeenja ozlijeene osobe u bolnici, ali najdulje do trideset dana, kako se i u nas rauna prema WHO

1.2. PROBLEMI U UTVIVANJU SMRTI

klinika smrt je kad postoji prestanak disanja, zastoj srca i krvotoka i prekid modanih aktivnosti, ali ne nepovratno. To se dogaa kad se takvo stanje rano prepozna i na vrijeme zapone reanimacija (masaa srca, umjetno disanje), to moe rezultirati ponovnim uspostavljanjem funkcija vanih za ivot tj oivljavanjem

cerebralna ili modana smrt je nepovratno oteenje mozga. Takvo stanje postaje evidentno tek nakon reanimacije i uspostavljanja krvotoka i sranog rada, dok se disanje umjetno odrava. Iz takve skupine ozlijeenih odabiru se kandidati za transplataciju organa

bioloka smrt neizbjeno slijedi kliniku smrt ako se ne obavi odgovarajua reanimacija ili se ona pokae neuspjenom zbog nepovratnog oteenja vitalnih organa

socijalna smrt (trajno vegetativno stanje) s trajnim oteenjem mozga, pri emu ozlijeena osoba ostaje u nesvjesnom stanju, ali ima aktivan EEG i poneke reflekse. To stanje treba razlikovati od cerebralne smrti pri kojoj je EEG tih i ne postoje modani refleksi i pokreti spontanog disanja. U vegetativnom stanju moe se naizmjenino pojavljivati buenje i spavanje.

1.3. OSOBITOSTI PROMETNIH NESRETNIH DOGAAJA PREMA VRSTI PROMETA

Prometna delikvencija se moe definirati kao masovna negativna drutvena pojava to se oituje u izazivanju, sudjelovanju ili pridonoenju u nastajanjurazliitih tetnih pojava ugroavanja i stvaranja opasnosti za ivot sudionika u prometu odnosno unitavanja materijalnih dobara.

Prometni terorizam, pri kojem organizirane skupine prijete ili izazivaju prometne katastrofe kako bi ucjenom iznudile novac ili postigle odreene politike ciljeve.

Predispozicija za nesree moe se smatrati posljedicom nejednake sposobnosti i mogunosti prilagoavanja ovjeeg organizma u pojedinca na posebe uvjete rada i ivota. Ljudi slabijih sposobnosti i mogunosti prilagoavanja ee se ozljeuju.

Ergometrijski imbenik se odraava u neusklaenosti sustava: stroj ovjek radna okolina. U razmatranju tih odnosa treba uzeti u obzir da osim ovjeka moe zatajiti i stroj, jer se i strojevi meusobno razlikuju po veoj ili manjoj sklonosti za stvaranje opasnosti za aktivne i pasivne sudionike u prometu. Tome treba dodati i utjecaj okolia, kao to su klimatski uvjeti, dnevni, tjedni i mjeseni ritam uestalosti nesrea.

CESTOVNI PROMET

Sigurnosni prometni lanac pokazuje odnose i meusobnu ovisnost pet najvanijh imbenika za sigurnost prometa.

Slika 1. Sigurnosni prometni lanac

Koliko e u tom odnosu odgovornosti za prometne nesree doi do promjena uvoenjem GPS-a jo je upitno. Visoko razvijene industrijske zemlje uvode GPS radi poveanja sigurnosti u vonji, strunjaci upozoravaju da GPS ometa vozaa u vonji.

Uloga ovjeka u prometnom nesretnom dogaaju, koji prema dosadanjim procjenama iznosi 85%, predouje se uzrocima koji uvjetuju zakazivanje ovjeka glede sigurnosti u prometu.

Slika 2. Uloga ovjeka u prometnom nesretnom dogaaju

Radna aktivnost i ponaanje svih sudionika u prometu zahtijevaju maksimalnu psihofiziku kondiciju bez obzira na postojanje kolebanja glede doba dana, utjecaja okolia, umora, zdrastvenih nedostataka I pogrenih procjena ili kasnog zapaanja znakova opasnosti.

1.4. MEHANIZAM OZLJEIVANJA U PROMETU

MEHANIZAM OZLJEDA VOZAA I PUTNIKA U VOZILU

Vrsta i jaina ozljede ovise i o vrsti sudara koji se mogu podijeliti na:

elni (frontalni sudar) pri kojem se brzine zbrajaju pa su i ozljede vrlo teke. S obzirom na to da ovjek u vozilu nastavlja kretanje iako se vozilo zaustavilo, voza i suvoza imaju tendenciju da se sudare s upravljakim kolom (volanom) ili prednjim vjetrobranskim staklom.

Boni sudari u kojima se tijelo vozaa i putnika u prvi tren usmjeruje prema bonom udaru, a zatim bude odbaeno u suprotnu stranu. Ako vrata nisu dobro zatvorena i ne koristi se sigurnosni pojas, ovjek moe biti izbaen iz automobila i ozlijediti se pri padu.

Udarac u stranji dio vozila naglo pokree udareno vozilo prema naprijed, a glava se vozaa i putnika usmjeruje prema natrag i nakon deceleracije na rubu naslona pokree naprijed. Tako nastaju teka oteenja vratne kraljenice ako nema naslona za glavu ili ako on nije dobro namjeten. Moe doi do prskanja aorte u predjelu luka.

MEHANIZAM OZLJEDA PJEAKA

Pjeakom se smatra svaka osoba koja je na cesti izvan motornog vozila i ne obavlja radove na njoj. Pjeacima se smatraju i osobe u invalidskim kolicima bez motora , biciklisti koji guraju bicikl i ljudi koji vuku saonice ili djeja kolica.

Mehanizam ozljeivanja ovisi o mjestu prvog dodira. Ako je to ispod teita tijela, pjeak dobiva ubrzanje vozila i tim ubrzanjem pada na prednji poklopac i prednje vjetrobransko staklo. Nakon toga bude odbaen na kolnik gdje na njega djeluje sila deceleracije. Pri prvom udaru u vozilo (primarni kontakt) njemu su obino ozlijeene noge, u drugom udarcu (sekundarni kontakt) glava, a u treem (tercijalni kontakt), kada pada na zemlju, ozljeda ovisi o dijelu tijela koji udara na podlogu i o znaajkama podloge. To je trofazni mehanizam ozljeivanja pjeaka zbog triju vrsta udaraca: noge glava ostali dijelovi tijela.

Ako je prvi udarac bio iznad teita tijela, ozljede e biti u predjelu zdjelice, trbuha ili prsa. Ako pjeak padne ispred vozila koje se jo kree, dolazi do gaenja, a ako padne pokraj vozila, obino pada na glavu pa nastaju teke ozljede. To je dvofazni mehanizam ozljeivanja pjeaka: zdjelica, trbuh, prsa glava

Brzina naleta osobnog automobila na pjeaka se moe izraunati prema izrazu:

- brzina naleta osobnog automobila na pjeaka (km/h)

- duljina odbacivanja pjeaka (m)

MEHANIZAM OZLJEDA VOZAA MOTOCIKLA

Tijelo vozaa i suvozaa pri naglom zaustavljanju vozila inercijom zadrava dosegnutu akceleraciju vozila koje je do trenutka sudara bilo u pokretu, te bude odbaeno s motocikla po putanji kosog hica, da bi onda palo na nekoj udaljenosti od zapreke i tu zadobilo odgovarajue ozljede.

O veliini sile inercije ovisna je duljina odbacivanja i opsenost ozljeda koje nastaju u trenutku dodira tijela s podlogom i klizanja to zatim slijedi.

ELJEZNIKI PROMET

Izvarednim dogaajem u eljeznikom prmetu smatra se skup zbivanja pri kojem nastaje najmanje jedna od sljedeih posljedica:

smrtonosna ozljeda

teka tjelesna ozljeda

materijalna teta

prekid prometa vlakova

ugroavanje ili oteavanje obavljanja prometa

Izvaredni dogaaji, prema teini i mjestu dogaanja, dijele se na :

1. Nesree to su izvanredni dogaaji koji rezultiraju ovim posljedicama: smrt ili teka tjelesna ozljeda

- znatna materijalna teta ili dulji prekid prometa vlakova

2.Nezgode to su izvanredni dogaaji ije su posljedice:

materijalna teta

prekid prometa

3. Izvanredne dogaaje na cestovnim prijelazima i openito eljeznikom podruju nastaju pri neopreznom i dedoputenom kretanju osoba, cestovnih vozila ili krupne stoke na takvim ugroenim podrujima.

4. Smetnje su takvi dogaaji koji uzrokuju prekid