SISTEMATIKA BILJAKAVeliki broj biljnih vrsta na Zemlji (oko 370 000 vrsta, skrivenosemenica oko 250 000) uslovio je potrebu za njihovom klasifikacijom Botani ka disciplina koja prou ava raznovrsnost biljnog sveta, nalaze i na ina da tu raznovrsnost sredi u logi ki ure en sistem (klasifikuje) jeste SISTEMATIKA BILJAKA. Prve klasifikacije biljaka izvr ene su na osnovu morfolo kog izgleda njihovog tela, tako da je jo TEOFRAST 300 g.p.n.e sve biljke svrstao u 4 grupe: drve e bunovi buni i trave. Savremeni sistem klasifikacije biljaka - vedski nau nik Karl Line krajem 18. veka. Line je uveo i BINARNU NOMENKLATURU - biljne vrste ozna ene sa dva imena, od kojih je prvo oznaka roda, a drugo oznaka vrste. Tek nakon pojave Darvinove teorije evolucije (1859), klasifikacioni sistemi su se, osim na morfolo kim specifi nostima, zasnivali na njihovom filogenetskom poreklu, odnosno klasifikacija je odra avala evoluciju organskog sveta (Prvi prirodni sistem Wettstein). Razrada sistema klasifikacije biljaka uslovila je njihovo grupisanje u odre ene sistematske (taksonomske) kategorije.

Danas, sistematika biljaka daje pregled carstva biljaka (Plantae, Vegetabilia) na osnovu kompleksnih istra ivanja koja obuhvataju prou avanje srodni kih odnosa, morfolo kih sli nosti i razli itosti, koriste i rezultate i drugih nau nih disciplina.Razlikujemo osnovne taksonomske kategorije kategorije: CARSTVO - REGNUM ODELJAK (RAZDEO) - PHYLUM (DIVISIO) KLASA - CLASSIS RED - ORDO * FAMILIJA - FAMILIA * ROD - GENUS * VRSTA SPECIES podvrsta - subspecies varijetet - varietas forma - forma Supraspecijske taksonomske kategorije

Osnovna, realna taksonomska kategorijaInfraspecijske taksonomske kategorije

Vrsta (species) je skup individua koje ive na odre enom prostoru (arealu), a podudaraju se u najve em broju va nih osobina i nisu reproduktivno izolovane.

Carstvo - Plantae Odeljak Magnoliophyta (Angiospermae, skrivenosemenice) Klasa Magnoliopsida (Magnoliatae, Dicotyledoneae, dikotile) Red - Nymphaeales Familija - Nymphaeaceae Rod - Nymphaea Vrsta - Nymphaea alba L. Nazivi taksona pi u se prema pravilima Me unarodnog kodeksa botani ke nomenklature.

C Y T O B I O N T A

P R O C A R Y O T A

1. MONERABakterije i modrozelene alge

NIVOI ORGANIZACIJE 5 carstava ORGANSKE MATERIJE u koja su svrstana NA sva iva bi a na Zemlji ZEMLJI

E U K A R Y O T A

2. PROTISTA eukariotski jedno. i vi ecelijski organizmi bezdiferenciranih tkiva

3. FUNGI - gljive 4. PLANTAE Biljke

Lichenophyta Li ajevi(Li ajske gljive)

Bryophyta Mahovine Lycopodiophyta Precice Psilotophyta Psilote Equisetophyta Rastavici Polypodiophyta Paprati Pinophyta Golosemenice Magnoliophyta - Skrivenosemenice 5. ANIMALIA ivotinje

ODELJAK: ODELJAK: ANGIOSPERMAE (Magnoliophyta , skrivenosemenice) skrivenosemenice)Semeni zameci uvek zatvoreni (skriveni) u plodniku (ovarium) koji nastaje od oplodnih listi a (karpela). Nakon oplodnje, od plodnika nastaje PLOD. Predstavnici ovog pododeljka poseduju tu ak, pa polenova zrna ne padaju na gole semene zametke direktno, ve na ig tu ka. Veoma redukovan gametofit! Dvojno oplo enje! Tkiva su visoko diferencirana (pojava traheja i elija pratilica). U ovom pododeljku pored drvenastih biljaka, este su i zeljaste (jedno- i vi egodi nje) biljke. Skrivenosemenice dominiraju na zemlji od sredine krede (mezozoik).

Danas se smatra da na Zemlji ima oko 250 000 skrivenosemenica koje svojom raznovrsno u ivotnih formi dominiraju u ve ini kopnenih biljnih zajednica. Skrivenosemenice imaju ogroman neposredni zna aj za oveka!

Skrivenosemenice delimo na dve klase: 1. klasa Magnoliatae, Magnoliopsida (Dicotyledoneae) - dikotile 2. klasa Liliatae, Liliopsida (Monocotyledoneae) - monokotile

1. klasa Magnoliatae (Dicotyledoneae)- dikotile

Op ta cvetna formula K 5 C 5 A 5+5 G 5 K 4 C 4 A 4+4 G 4

Drvenaste ili zeljaste biljke, klica sa dva kotiledona. Korenov sistem osovinski. Provodni snopi i pravilno raspore eni, u krugu, kolateralno otvoreni. Drvenastie dikotile imaju sekundarno debljanje stabla. Listovi su esto naizmeni no raspore eni, re e naspramni, uglavnom sa mre astom nervaturom, esto sa zaliscima. Cvetovi su peto lani ili etvoro lani.

Red RanunculalesFamilija Ranunculaceae * % K3-18(5) C3-18(5) Ag Gg ili P(3-18) Ranunculus sp. - ljuti Delphinium sp. - avornjak Helleborus sp. - kukurek Nigella sp. - ma kov brk me ak, ora ica

Nigella

Familija Cannabaceae Cannabis sativa - konoplja Humulus lupulus - hmelj

P5 A5

P0 G(2) ora ica

Humulus

Red CaryophyllalesFamilija Caryophyllaceae * K5 C5 A5+5 G(5-2) Stellaria sp. - mi jakinja Agrosthema sp. - kukolj Dianthus sp. - karanfil Silene sp. - pucavac aura

Agrostema

Silene

Dianthus

Red CapparalesFamilija Brassicaceae * K4 C4 A 4+2 G(2) ljuska, lju ica Brassica oleracea - kupus

Brassica oleracea - kupus Capsella bursa-pastoris - ho u-ne u Sinapis arvensis goru ica Raphanus sativus var. radicula rotkva

Brassica oleracea var. sabauda kelj

Brassica oleracea var. gangyloides keleraba

Brassica oleracea var. botrytis karfiol

Capsela bursa-pastoris

Sinapis arvensis

Raphanus sativus var. radicula rotkva

Lepidium drabba

Red CucurbitalesFamilija Cucurbitaceae Cucurbita sp. - tikva Cucumis sp. - krastavac Citrulus sp. lubenica ?K5 C(5)A A5 ?K5 C(5)A G(3) bobica

Cucumis

Cucumis

Citrulus

Red RosalesFamilija Rosaceae K5 C5 Ag G 1, (5), g 1. Podfamilija Rosoideae Gg zbirna ora ica, zbirna ko tunica Rosa sp. - ru a Fragaria sp. - jagoda Rubus sp. - kupina, malina

Rubus caesius

2. Podfamilija Maloideae G(5) sinkarpna ko tunica Malus sp. - jabuka Pirus sp. - kru ka Cydonia sp. - dunja

Pirus communis

Cydonia sp.

3. Podfamilija Prunoideae G1 ko tunica Prunus sp. - ljiva Cerasus sp. - vi nja Armeniaca sp. kajsija

Armeniaca sp.

Red FabalesFamilija Fabaceae % K5 C5 A(9)+1 G1 mahunazastavica

Pisum sp. - gra ak Phaseolus vulgaris Glycine sp. - soja Trifolium sp. - detelina Medicago sp. - lucerka Vicia sp. - grahorica Lathyrus sp. grahor Arachis sp. - kikiriki Robinia sp. - bagrem

pra nici

krilca uni a ica tu ak

Pisum sp.

Phaseolus sp.

Glycine sp.

Medicago sativa

Vicia sp.

Lathyrus sp.

Robinia pseudoacacia

Red AralialesFamilija Apiaceae * K5 C5 A5 G(2) Daucus Petroselinium Apium Pastinaca Carum Conium sp. - kukuta izokarpijum

Petroselinium crispum

Apium graveolens

Pastinaca sp.

Carum carvi

Conium maculatum

Bifora radians

Eryngium

Red ScrophularialesFamilija Solanaceae * K5 ?C(5) A5A G(2)Solanum nigrum - obi na pomo nica Solanum lycopersicum paradajz Solanum tuberosum - krompir Capsicum sp. - paprika Datura sp. - tatula Nicotiana sp. - duvan

bobica, aura

Solanum nigrum

Solanum tuberosum

Capsicum

Atropa belladonna Hyosciamus niger

Nicotiana

Red Lamiales Familija Lamiaceae % K(5) C(5) A2+2 G(2) Lamium sp. - mrtva kopriva Mentha sp. - nana Salvia sp. - alfija Thymus sp. - maj ina du ica Rosmarinus ruzmarin Lavandula - lavanda merikarpijum

Mentha sp.

Salvia sp.

Thymus sp.

Stachys byzanthina

Red AsteralesFamilija Asteraceae % K0 C(5) A(5) G(2) ahenija a)podfam. Asteroideae (Tubuliflorae) Helianthus annuus - suncokret Matricaria chamomilla - kamilica Bellis perennis - bela rada Centaurea sp. - razli ak Cirsium sp. - palamida Artemisia sp. pelen b)podfam. Cichoroideae (Liguliflorae) Cichorium intybus - vodopija Lactuca sp. - salata Taraxacum sp. masla ak Sonchus sp. - gor ika

pseudanthia

Red AsteralesFamilija Asteraceae % K0 C(5) A(5) G(2) ahenija

Cvast glavica fam. Asteraceae (glavo ike, glavi arke)

podfam. Asteroideae (Tubuliflorae)

Helianthus annuus

Bellis perennis

Artemisia

Cirsium arvense

Erigeron

Matricaria chamomilla

b)podfam. Cichoroideae (Liguliflorae)

Cichorium intybus

Sonchus sp. gor ika

Lactuca sp.

Taraxacum officinale

1. klasa Liliatae (Monocotyledoneae)- monokotile Monokotile su uglavnom zeljaste biljke, na klici samo jedan kotiledon. Imaju ili ast korenov sistem. U stablu provodni snopi i su kolateralni zatvoreni i nepravilno raspore eni, razbacani. Po pravilu, u stablu nema sekundarnog debljanja (izuzev nekih agava). Listovi su naizmeni nog rasporeda, paralelne nervature, retko sa zaliscima. Cvetovi uglavnom tro lani. Cvetni omota esto nije jasno diferenciran.

jedan kotiledon tro lan cvet paralelna nervatura Polenova zrna sa jednom porom ili brazdom Provodni snopi i stabla razbacani

dva dva kotiledona kotiledona etvoro lan etvoro lan ili peto lan ili peto lan cvet cvet Mre asta nervatura Polenova zrna sa tri pore ili brazde Provodni snopi i stabla kru no raspore eni

P 3+3 A 3+3 G 3

Op ta cvetna formula

DIKOTILE

MONOKOTILE

Red LilialesFamilija Liliaceae * P3+3 A3+3 G(3) Tulipa sp. - lala Allium sp. - luk aura, bobica

Tulipa

Allium

A. sativum

Allium cepaA. porrum

Red PoalesFamilija Poaceae P3 A3 G(2) krupa

Poa sp. - livadarka Zea sp. - kukuruz Triticum sp. - p enica Secale sp. - ra Hordeum vulgare - je am Hordeum murinum - divlji je am Avena sp. - ovas Sorghum sp. - sirak Agropyrum sp. - pirevina Cynodon sp. - zuba a Panicum sp. - proso Setaria sp. - muhar Dactylis sp. - je evica Lolium sp. - ljulj Festuca sp. - vijukKlasi deo slo enog klasa

cvet

Poa sp.

Zea mays

Triticum vulgare

Secale cereale

H. murinum

Hordeum vulgare

Avena sativa

Sorghum sp.

Agropyrum repens

Cynodon dactylon

Panicum milliaceum

Setaria sp.

Dactylis glomerata

Lolium perenne

F. valesiaca