sibenski list, 19. ozujka 2015

7/21/2019 Sibenski list, 19. ozujka 2015

1/80

STR.24

TUNA SUDBINA OBITELJI PULI

NICK COLGAN najavljuje paklenoparty ljeto u Tisnom i Pirovcu

u p a n i j s k i t j e d n i k

etvrtak 19. oujka 2015. BROJ 2673 GODINA LIII CIJENA 8 KN / 1,10

VELIKI

TV PRILOG

U BOJI

www.sibenski-list.hr

STR. 8

STR.2

Izravno pogoena i razorenakua u Rokiima ni nakon 22

godine nije obnovljena - uurnom postupku od 2011.!?

Ovogodinji Garden

bit e SPEKTAKULARANs vie od 150 izvoaa

ibenskilist

DARKO RELJA:TKO JE PRIJE MOGAO I SANJATIDA E NAM POLICIJA POMAGATI OKO KARIA


2/80

aktualno

MARINA [email protected]

Rijetki su ibenani srednje istarije generacije koji se ne sjeajutragedije koja je u jeku Domovin-skog rata, u travnju 1993. godinezadesila obitelj Puli. Njihova obi-teljska kua u Rokiima sravnjenaje sa zemljom izravnim pogotkomneprijateljskog projektila iz VBR-a, najvjerovatnije 'Oganj' Poginuloje dvoje ljudi, Ante Rupi i Tona

Jeli, a teko je ranjen Josip Pulikoji je nekoliko dana poslije pod-legao ozljedama.

Novogradnjau poetnoj fazi

Ta kua postala je svojevrsnisimbol ratnog stradanja ibenikai ibenana, a strani dogaaj ni-je, naalost, bio kraj, nego samonastavak agonije cijele obitelji.Novogradnja koja nie na ru-evinama tek je u poetnoj fazigraevinskih radova. Dvadesetgodina nakon rata jedva da senaziru ciglene konture buduegraevine. Brat pokojnog Josipa,

Zdravko Puli, godinama obijapragove resornih ureda od ibe-nika do Zagreba ne bi li priskrbionedostatni graevinski materijalza konani dovretak kue. Pri-tom svakodnevno strahuje da ega, zajedno s obitelji, Ministar-stvo obrane izbaciti iz staniakoji mu je nakon tragedije dodi-jeljen na koritenje.

-Kada mi je otac Ante potpisaoprihvaanje kredita od 136 tisuakuna za obnovu kue, i ja i nevje-sta mi, bili smo nezadovoljni jersmo ve tada znali da to nee iziina dobro. Ta svota ni izdaleka nijebila dovoljna ni za grube grae-vinske radove, a kamoli za cijelukuu. Po trokovniku koji je 1994.godine izradila tvrtka 'Bormil', zacijelu kuu, i to bez krova, trebalonam je najmanje 195 tisua kuna.

TUNA SUDBINAobitelji iju je kuu u Rokiima 1993. zbrisao raketni projektil koji je ubio troje ljudi:

Izravno pogoena i razorena kua P

obnovljena, a preivjeli lanovi obit

Iz Dravnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjava-nje potvreno je da su 17. lipnja 1994. godine Zdrav-ku Puliu odobrena namjenska kreditna sredstva zaobnovu koja su dodjeljivana prije ustroja resornogministarstva po pitanju obnove ratom poruenihkua.- Prema procijenjenom stupnju oteenja, g. Puliuisplaeno je 133.747,00 kuna. Navedena sredstvasmatraju se jednim od izvora financiranja Progra-

ma obnove u ratu oteenih ili unitenih stambenihjedinica te je korisnik dodijeljenih sredstava bio du-an namjenski utroiti ista u cilju stvaranja uvjetaza povratak. Nadalje, dana 20. sijenja 2011. godine,g. Zdravko Puli podnosi zahtjev za stambeno zbri-njavanje darovanjem graevnog materijala izvanpodruja posebne dravne skrbi, na adresi ibenik,Put prvog ibenskog partizanskog odreda 22. Izmje-nama i dopunama Zakona o podrujima posebnedravne skrbi (Narodne novine, br. 86/08, 57/11,51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15, prvostupanj-ska tijela koja odluuju o pravu na obnovu i stambe-no zbrinjavanje postaju uredi dravne uprave u upa-nijama i nadleno upravno tijelo Grada Zagreba, dokje Dravni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanjeprovedbeno i drugostupanjsko tijelo-navodi se uodgovoru kojeg smo dobili iz DUOSZ. Zakljuuje se,

takoer, kako je predmetni zahtjev iz 2011. godine,proslijeen na postupanje Uredu dravne uprave uibensko-kninskoj upaniji, tijelu koje u prvom stup-nju odluuje o zahtjevu. Prema informaciji Uredadravne uprave u ibensko-kninskoj upaniji, pred-metni zahtjev nalazi se u fazi obrade te e u skorijevrijeme ovo tijelo donijeti odluku o pravu na stambe-no zbrinjavanje po zahtjevu iz 2011. godine, o emue g. Zdravko Puli biti pravovremeno obavijeten.

nevjestom i djecom zbio u stani-u Ministarstva obrane koji samprivremeno dobio na koritenjes obzirom na braniteljski status.Ubrzo se nevjesta s djecom odse-lila, majka i otac su umrli, mojaobitelj ostala je u tom stanu...Zajednika obiteljska kua u Ro-kiima, kako smo i predvidjeli, niizdaleka nije dovrena. Tako samdanas nigdje. U mirovini sam, su-

Roditeljsku kuu mi je sruio projektil, brat mi jenastradao, roditelji su pomrli takorei kao prognanici

u svom gradu, a ja sam i danas prognanik. Sutra ubiti beskunik kada me sudski ovrhovitelji deloiraju

iz stana za koji sam mislio da mi je tek privremenaadresa. Da se imam kamo preseliti, preselio bih se, ane bih se ovako patio... Ne znam vie kome se uope

obratiti zdvojan je Zdravko Puli

Puliev predmet u faziobrade od 2011. godine!

Otac je raunao da e ostati beziega odbije li ponudu i ne zapo-ne li gradnju kue jer mu, vjero-vao je, sutra nitko vie nee dati nilipe. Smatrao je da ima tu jednujedinu priliku da dobije ita. Oorganiziranoj obnovi tada jo nijebilo ni rijei. Tko je mogao pred-vidjeti to e se kasnije dogaati...Tako se kua poela graditi, a jasam se s obitelji, majkom i ocem,

Kreditom dokonkurentnostikamatna stopa: 6,50%godinje, promjenjiva

kamatna stopa: 6,00%godinje, promjenjiva, uz

jamstvo Agencije HAMAG

BICRO-a

subvencije:od straneMinistarstva poduzetnitva iobrta sa 2 postotna poenaza

proizvodne djelatnosti, odnosno

sa 1 postotnim poenom za

uslune djelatnosti, te od straneibensko-kninske upanije sa1 postotnim poenom

namjena: kupnja, izgradnja,ureenje ili proirenjegospodarski objekata, kupnja

nove opreme ili dijelova

Kreditomdo uspjenogposlovanjakamatna stopa: 7,00%godinje, promjenjiva

kamatna stopa: 6,50%godinje, promjenjiva,

uz jamstvo Agencije

HAMAG BICRO-a

subvencija:odstrane Ministarstva

poduzetnitva i obrta sa

5 postotnih poena

namjena: financiranjetekue likvidnosti i

Dugoronikrediti zatrajna obrtnasredstva kamatna stopa

5,99% godinje,promjenjiva

uz novanidepozit 10%

Projektkreditiranjapoduzetnika usuradnji sa

upanijomi RRA uz promjenjivukamatnu stopuod 4,90% subvencijeodstrane Gradova iOpina ibensko-

Nenamjenski kreditido 25.000,00 eura

Bez trokova obradekreditnog zahtjeva Bez naknade zaprijevremenu otplatu Fiksna kamatna stopaod 7,50%godinje Rok otplate do 10godina Mogunost odobrenjakredita i bez jamaca

*EKS 7,76% (iznosodobrenog kredita10.000,00 EUR na rok

www.jaba.hr

4,90%

5,99%

Banka vaegpovjerenja

utemeljena1957.

Stanovnitvo


3/80

ETVRTAK, 19. OUJKA 2015.

ibenskilist aktualno 3

i ni nakon 22 godine nije

ji su prognanici u vlastitom gradu!

pruga je nezaposlena, djeca vienisu djeca a odrasli su bez vla-titog krova nad glavom - kazuje

Zdravko Puli.Ni sam ne zna koliko je, ve-

i, dopisa poslao na sve mogueadrese ne bi li ispravio nepravdukoja je nanesena i njemu i brato-voj obitelji. Odbijalo ga se i 'vo-zalo' od nemila do nedraga iako,vrdi, nikada nije traio neto to

drugi vlasnici u ratu oteenih iliunitenih kua nisu dobili davnihgodina.

Sramota da nemarazumijevanja

-Ne traim nita vie od grae-vinskog materijala za zavretakkue, ali im objekt nije na po-druju od posebne dravne skrbi,svako traenje osueno je na pro-

past. Sramota je da nakon tolikogodina ni jedna od mjerodavnihinstitucija, od lokalnih do drav-nih, ne pokazuje razumijevanjeza moju situaciju. Roditeljsku ku-u mi je sruio projektil, brat mije nastradao, roditelji su pomrlitakorei kao prognanici u svomgradu, a ja sam i danas progna-nik. Sutra u biti beskunik kadame sudski ovrhovitelji deloiraju

iz stana za koji sam mislio da mije tek privremena adresa. Da seimam kamo preseliti, preselio bihse, a ne bih se ovako patio... Neznam vie kome se uope obrati-ti... - zdvojan je Puli.

Pokazuje nam i opsenu do-kumentaciju. To je, dodaje, tekdjeli korespondencije s Uredomdravne uprave ibensko-knin-ske upanije, Ministarstvom re-

gionalnog razvoja. Jedan je i sazaglavljem Vlade Republike Hr-vatske. Povremeno sa suprugomMevlidom obie 'vjeno' gradiliteu Rokiima i svaki put ga, kae,obuzme tuga.

-Ta granata koja mi je sruilakuu i ubila brata, sruila je i dva-deset godina mog ivota. Zar jestvarno tako moralo biti? Zar samgraanin drugog reda...

NIKA

STIPANIEV

/CROPIX


4/80

4aktualnoETVRTAK, 19. OUJKA 2015.

ibenskilist

BRANIMIR [email protected]

Ono to bi vrlo skoro, ve od1. lipnja, moglo razrijeiti hoe

li Jadroliniji brodovi s mula Krkeprijei na novi gat Vrulje po svojprilici nee biti uspjean dogovorJadrolinije, Luke uprave ibeniki Agencije za obalni linijski prometu Splitu, ve nalog s vrha. I to nenacionalne, ve europske admi-nistracije, tonije Europske komi-sije, koja od est hrvatskih lukadravnog znaaja, meu kojimaje i ibenska, zahtijeva da nakna-de za privezivanje i odvezivanjebrodova usklade s visinom tarifapropisanih normama Unije. Bit e,naime, toliko niske, da e biti go-tovo svejedno hoe li Jadrolinijinibrodovi pristajati na gatu Vrulje ili

na mulu Krke, odakle ih dravnibrodar ne eli premjestiti zbog po-voljnije cijene priveza. Eto budi-mo pomalo ironini - EU svojomnormom dolazi kao 'spasonosna'konjica u situaciji kada niti resor-no ministarstvo, oito, ne zna jed-nostavan izlaz iz ovoga apsurda ukojem sve sukobljene strane nosepredznak iste one drave koja jeinvestirala u novi gat milijune eu-ra, upravo zato da bi se uvelo viereda u ibenski pomorski promet,koncentriran oko suvremenog iskupog putnikog terminala.

Koncesija za mulo Krke

nije obvezna zakonom-S ovim e djelatnost privezi-

vanja i odvezivanja brodova, zato ibenska 'Luka' ima koncesijuu djelokrugu Luke uprave ibe-nik postati ne samo neisplativa,nego emo biti i debelo na gubit-ku, jer se tarife trebaju smanjitiza 80-90 posto! izvijestio nasje Drako Lambaa, predsjednikUprave 'Luke ibenik'. Ne zna po-uzdano, no izgleda da je Upravnovijee Luke uprave ibenik na te-lefonskoj konferenciji ovih danave donijelo odluku o smanjivanjureenih lukih pristojba, emu seoekivano usprotivio predstavnik'Luke ibenik' u vijeu. Od Jokaupe, ravnatelja LU ibenik infor-maciju nismo mogli provjeriti, jerje ovaj tjedan na slubenom putuu SAD.

Zacijelo, s otezanjem zapra-vo, zasad prije odbijanjem Jadroli-nije da promet svih svojih linijskihbrodova s mula Krke preseli nagat Vrulje u koji je drava uloila

MULO KRKE ILI GAT VRULJEJadrolinija i dalje odbija plaati skuplji vez u novom pristanitu

-Dravni brodar postupa ekonomski opravdano, poput dobre domaice

i nita mu se ne moe prigovoriti ako i dalje eli ostati na mulu Krke. Stime tedi pola milijuna kuna, koliko bi im bilo skuplje vezivanje na gatuVrulje govori kap. Ivan Franievi, ravnatelj Agencije za obalni linijskipromet u Splitu. Ogoren je to se dravnog brodara neutemeljeno op-tuuje za nezakonit rad i napominje da nitko Jadroliniju ne moe prisilitida se premjesti na gat Vrulje po cijenu poveanih trokova poslovanja.-O ovome se razgovara kao da je mulo Krke u Hrvatskoj, a gat Vrulje unekoj stranoj zemlji ili obrnuto, kako hoete. Pa onda ispada da tvrtkakoja uiva dravne subvencije moe tek tako rasipati novac, a dojam jeda bi to trebala napraviti samo da se opravda visoka investicija u gat

vie od 7 milijuna eura, najviegubi 'Luka ibenik', koja, dodue,naplauje uslugu privezivanja iodvezivanja za trajekt 'Loinjanka'koji plovi za irje, no ostala eti-ri broda i dalje pristaju na muluKrka, a prihvaaju ih Jadroliniji-ni ljudi. Stav Jadrolinije ne udi,jer bi, u sluaju preseljenja nagat Vrulje privezivanje plaali 10posto vie, a taj si troak ne mo-gu dopustiti, kako je viekratnoi isticano otkako je gat slubenootvoren poetkom ovoga mjeseca.Drako Lambaa tvrdi da Jadroli-nija kri zakon jer od upanijskeluke uprave, koja upravlja gatom

Krka nisu ishodili koncesiju za tajposao. Ako su tako radili deset-ljeima, u trenutku zasnivanjaLU-a stanje se trebalo promije-niti, kategorian je, a u sijenju jenapravio i korak vie, zatraiviod Ministarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture da konanorazrijei situaciju i utjee na dr-avnog brodara neka se preselina gat Vrulje.

Odgovor iz resornog ministar-stva 'Luki ibenik' jo nije stigao,kao ni ibenskom listu, baremne do zakljuenja ovoga teksta itiskarskih rokova. eljko Dulibi,ravnatelj upanijske luke uprave

meutim, iz drugog kuta rasvjet-ljava ono to je Lambaa postaviokao problem nezakonitog poslo-vanja dravnog brodara na muluKrke.

-Nema govora o nelegalnosti,jer zakon niim ne obvezuje u-panijsku luku upravu da raspiekoncesiju u ovom sluaju. Dodue,mogli bismo, ali bez ikakve svrhe,jer se za neisplativ posao privezi-vanja linijskih brodova u sluajuibenskog pomorskog okrujanitko ne bi natjecao! govoriDulibi, otklanjajui jo jednomsvaku pomisao da se Jadrolinijasa svojim privezivaima bavi ne-legalnom djelatnou. Zato jetaj posao neisplativ nekom kon-cesionaru? Pa stoga, objanjava,jer je pomorski putniki promet uibenskoj luci neusporedivo manjinego u susjednom Splitu i Zadru.Od prometa putnika LU na te-melju zakonskog postotka (estposto) od svake prodane putnekarte, godinje ostvari tek 196tisua kuna, Spliani ak izme-u 8 i 9 milijuna kuna, a Zadra-nima pripadne, u prosjeku, 5-6milijuna kuna. Drugim rijeima,nekakav bi koncesionar trebaoimati zaposlene ljude u ibeni-

tisua kuna prihoda godinje, jerovdje naprosto nema putnika. Tkobi se u to upustio!? objanjavaDulibi (ne)isplativost djelatno-sti privezivanja linijskih brodovau sluaju ibenika i razloge zatoje LU prepustio Jadroliniji da to idalje obavlja u vlastitoj reiji, kaoi desetljeima unatrag.

. Dulibi:LU s timenema nita!

Uostalom, Jadrolinija sa LU-om ima ugovor za pristajanje namulu Krke koji vrijedi jo godinui pol, a pregovori o preseljenju nagat Vrulje dosad nisu dali plodajer 'Luka ibenik' oito ne prista-je smanjiti cijenu svoje usluge narazinu koja bi dravnom brodaru,inae u gubicima, bila prihvatlji-va.

-Gat Krka prema pravilniku

LU-a pripada podruju za linijskipromet i mi s time nemamo nita.Ukoliko se Jadrolinija premjesti naVrulje, mijenjat emo pravilnik i tajdio rive predvidjeti za nautiare.Jasno, dravnom brodaru to je tro-ak, a ovdje su legalno, premda bihja, da odluujem o tome, premje-stio brodove na Vrulje. Jer, koji jeonda smisao toliko skupe investi-

DRAVNI BRODAR I DALJESE VEE NA MULU KRKE!?

Drava uloila milijune u

gat Vrulje koji stoji prazan

Gat Krka prema pravilniku LU-a pripa-da podruju za linijski promet i mi s time

nemamo nita. Ukoliko se Jadrolinija pre-

mjesti na Vrulje, mijenjat emo pravilnik itaj dio rive predvidjeti za nautiare. Jasno,dravnom brodaru to je troak, a ovdje su

legalno, premda bih ja, da odluujem otome, premjestio brodove na Vrulje. Jer,

koji je onda smisao toliko skupe investicijeu novo pristanite? smatra eljko Dulibi

JADROLINIJA TEDI POLA MILIJUNAKUNA I NIJE ODGOVORNA ZA SKUPUINVESTICIJU U GAT VRULJE!

eljko Dulibi

Ivan Franievi

Drako Lambaa

NIKOLINA

VUKOVI


5/80



MARIJA [email protected]

Vie od sto tisua posjetitelja,desetak glazbeno-scenskih doga-

aja, prepuno gledalite, prihodod 3,2 milijuna kuna i zarada od1,6 milijuna kuna, ve su u prvojezoni rada, ljetnoj pozornici i

obnovljenoj Tvravi sv. Mihovilapriskrbili titulu najbolje kulturneatrakcije u Hrvatskoj u prolojgodini koju joj je dodijelila Hr-vatska turistika zajednica. Na-kon to svoja vrata nije zatvorilani tijekom zime, pa je tvravu do1. oujka posjetilo 6 500 turista,ovih je dana na adresu Odjela zaupravljanje ibenskim tvrava-ma koji djeluje u sastavu Muzejagrada ibenika, stiglo jo jednopriznanje. Projekt revitalizacije

vrave proglaen je najboljim ko-munikacijskim projektom u kate-goriji javnog sektora za to je ovajmuzejski odjel na elu s GoranomBarii Baeli osvojio i nagraduGrand PRix Hrvatske udruge zaodnose s javnou! Novi je tovjetar u lea odjelu koji Muzejugrada ibenika pripada tek fiktiv-no, a zapravo s tom uspavanomustanovom u stvarnosti nemanita zajedniko. O tomu dovolj-no govori i to to odjel ima svojuvlastitu promociju i marketing,o emu muzej valjda jo niti neanja! Svjesni su svega toga i u i-

benskom muzeju o emu svjedoi

njihov izvjetaj o radu sa zadnjejednice Gradskog vijea u kojeme Odjel za upravljanje tvravama

ne spominje ni slovom, a kamolibrojkom!

Tvrava reklamira grad-Posebno smo ponosni na i-

njenicu to se na rad na predstav-janju tvrave i ljetne pozornice

reflektirao na pozitivnu percep-ciju ibenika u medijima kazalae prilikom preuzimanja nagrade

Gorana Barii Baeli. A dobrupromociju grada tvrava e nasta-viti raditi i u ovoj godini. Ve odpoetka travnja za posjetitelje ebiti otvorena dva sata due i mo-i e se razgledati do 18 sati. Prviprogrami na ljetnoj pozornici odr-at e se ve u svibnju. Kalendardogaanja jo nije utvren, ali jeve sada poznato da e sredinomvibnja na ljetnoj pozornici bitizvedena prva kazalina predsta-

Tvrava sv. Mihovila s novim sadrajima doekuje novu turistiku sezonu

Vjenanje s pogledomna ibenik, zato ne?

va Braa Karamazovi dubrova-kog Kazalita Marina Dria. Kra-jem svibnja Sv. Mihovil e ugostitii festival 'Okusi Mediteran' u sklo-pu kojeg e se na tom kulturnomspomeniku odrati 'Festival vina' ikulinarski show 'Zvjezdani chefovipod zvjezdanim nebom.'

Kontroverzno povjerenstvoOsim programa u vlastitoj or-

ganizaciji, Odjel za upravljanjeibenskim tvravama u ovoj egodini Tvravu sv. Mihovila iznaj-mljivati i za gostujua glazbeno-scenska i kulturna dogaanja.Ovih dana zavrio je prvi krugpoziva agencijama koje se bave ta-

kvim manifestacijama, a pristigloje, kae Barii Baeli, puno pri-java iz ibenika i ostatka Hrvatskete inozemstva, od ega 11 'goto-vih' proizvoda, odnosno progra-ma koji trae samo prostor, a ne iorganizacijske usluge. Uglavnomje rije o glazbeno-scenskim pro-gramima, a najvee je zanimanjeza srpanj kao vrijeme dogaanja.Koji e pak programi biti izabraniodluit e idueg tjedna povjeren-stvo u kojemu uz Barii Baelisjede jo i Draen Sirievi, Dra-gan Zlatovi sa ibenskog Vele-uilita, predsjednik ibenskogGradskog vijea Ivica Poljiak teravnateljica kazalita Maja Trlaja.

Iako je sastav tog povjerenstva,izuzev Sirievia, ve izazvaokritike i sumnje u kompetentnostu odluivanju o umjetnikoj kva-liteti programa, Barii Baeli jeuvjerena kako e ono ipak znatiizabrati 'najbolje i programe u in-teresu grada ibenika'.

-Mislim da su svi lanovi po-vjerenstva kvalificirani da prepo-znaju kvalitetne programe. Vanoje da se odabere i napravi dobarkalendar dogaanja, dobrog ri-tma i kvalitete kazala je BariiBaeli.

Vjenanja na tvravi?Osim kulturnih, Sv. Mihovil e

od ove sezone postati mjestom idrugih atraktivnih dogaanja, asve radi promocije ibenika i nje-gove kulturne batine, istie Ba-rii Baeli. Poslovni domjenci,gala veere ili vjenana neki su odnajavljenih novih sadraja.

i ginekologa koji su u Vodicamaimali kongres. Organizirali smoim struni obilazak tvrave i pri-godnu zakusku. Naime, u hoteli-ma u naem okruju odravaju setakvi i slini struni skupovi i kon-gresi, a organizatori za sudionikeesto trae neki dodatni kulturnisadraj pa smo im mi ponudili tvr-avu. U tom smislu mogu se orga-nizirati i poslovne veere, a kadaje rije o vjenanjima, zato ne ito? To ve radi i Dubrovnik, Istraili Split. Naravno, mislimo pri tomna sam obred vjenanja, a ne naproslavu s gostima koji bi tu sjedilii jeli - objanjava Barii Baeli,koja oekuje da u ovoj sezoni tvr-ava obori lanjsku posjeenost zaoko 20 posto. Posebna pozornoststoga je stavljena na posjete or-ganiziranih grupa, budui da ihje lani bilo vrlo malo te je ak 95posto bilo individualnih obilaza-ka. ibenska zlatna koka, ini se,

Kalendar dogaanja jo nije utvren, ali je ve sada poznatoda e sredinom svibnja na tvravi biti izvedena prva kaza-

lina predstava Braa Karamazovi dubrovakog KazalitaMarina Dria. U novoj sezoni na tvravi e se moi odravatiposlovne veere i domjenci te obred vjenanja, a Odjelu zaupravljanje ibenskim tvravama ve je pristiglo 11 prijava

gostujuih kulturnih dogaanja

GoranaBarii Baeli


6/80

6aktualnoETVRTAK, 19. OUJKA 2015.

ibenskilist

Aktualni predsjedn ik Udru-enja obrtnika ibenik, ibenskiugostitelj Joso Smoli, jedno-glasnom odlukom 30 lanovaSkuptine Obrtnike komoreibensko-kninske upanije iza-bran je za njezinog predsjedni-ka. Izborna skuptina odranaje u utorak, a u njezinom radunije sudjelovao samo jedan lan.Smolieva kandidatura za pred-sjednika stigla je iz Udruenja

obrtnika ibenik, dok jenjegov protukandi-dat Milan Biani izkninskog udruenjana samoj Skuptiniodustao od kandi-dature. On i Zrin-ski Ivas izabrani suza potpredsjednike, a

Prolo je vie od desetljeaotkako su u ibeniku, tonije naMeterizama, izgraeni posljed-nji stanovi po programu potica-ne stanogradnje. Od tada, 113ibenskih obitelji koliko ih jetrenutano na listi za POS-ovestanove samo sluaju obeanjarazliitih vladajuih garnitura.Mijenjaju se potencijalne lokaci-je i investitori, ali novih stanovas 'jeftinim' kvadratima nema niza lijek. Onima koji jo strpljivoekaju, nadu da e se konano'skuiti' ulio je ibenski grado-

naelnik eljko Buri koji jeu veljai prole godine pot-pisao predugovor sa split-skom tvrtkom 'Elanija' ogradnji 53 stana iz progra-

ma POS-a na Meterizama.Kako se tada govorilo, ta 53

stana bila bi tek uvod u jo veiposao koji bi obuhvatio izgrad-nju ak 300 stanova na istoj lo-kaciji! Tom prigodom je kazanoda e graevinski radovi poetido kraja 2014. godine, a da biprvi stanovi trebali biti useljeniu prvoj polovici 2016. godine!Meutim, svjedoci smo da je to

NOVI PREDSJEDNIKupanijske obrtnike komore Joso Smoli kae:

Ne pada mi na pamet- Nakon rasputanjatijela komore, tajnikSlaven Jakeli nijesuspendiran i ima jo trigodine mandata, ali sumu nakon rasputanjaoduzete odreene ovlasti.Gospodin Mihi nije biokandidiran ni u jednotijelo OK-a, a kakav muje status u Udruenjuobrtnika Vodica nije mi

poznato. U to to je bilo neulazim, neka mjerodavneinstitucije rade svoj posao,a onaj tko je kriv za svojepostupke odgovarat epred zakonom, rekao jeJoso Smoli

izabrana su i sva ostala tijela ko-more. ibensko-kninske obrtnikeu sredinjici e predstavljati JosoSmoli i Ante Radi.

Radi se o redovnim izborima ukomorskom obrtnikom sustavu,koji su se 'poklopili' s nedavnimdogaanjima u upanijskoj obrt-nikoj komori ibenik. Naime,16. veljae Upravni odbor Hr-vatske obrtnike komore (HOK)odluio je raspustiti Skuptinui sva izabrana tijela Obrtnikekomore ibensko-kninske u-panije zbog nepravilnosti u ra-

du. Umjesto dotadanjegpredsjednika Ante Mi-

hia i tajnika Slave-na Jakelia komoruje do izbora vodiloPovjerenstvo, koje

je imenovao Uprav-ni odbor HOK-a. Na

elu Povjerenstva bio

je Stjepan Kneevi, a lanoviStipo Barkui i Neven KaiBartulovi. Istovremeno, kakoje tada priopeno iz HOK-a, natemelju izvjea o provedenojkontroli materijalno-financijskogposlovanja upanijske obrtnikekomore u ibeniku, Upravni od-bor je prijavio DORH-u odgovor-ne osobe.

Dio novca oroen-Rasputanje tijela Obrtnike

komore nae upanije dogodilose prvi put 2002. godine, a du-

boko se nadam da se nee dogo-diti i trei put. Pred nama je pu-no posla, velika odgovornost alisam siguran da smo je svjesni, teda emo zajednikim snagamaostvariti krajnji cilj postojanja biti na usluzi svim naim obrtni-cima. Nije tajna da je Udruenjeobrtnika ibenik, a ono ini 50

Zato jeONI VRTIPRAH,prvi na gradskoj listi ekanja, odustao od kupnje POS-ovog stana, nazvavi ga demagogijom politiara

Za 1100 eura po kvadratu u ise mogu nai i povoljniji standan-danas nema graevinskihstrojeva. Dapae, tvrtka 'Elani-ja' splitske poduzetnice MarineWallner zapala je u velike po-slovne probleme. Poduzetnicaje podnijela zahtjev za pokreta-nje predsteajne nagodbe u ko-jima se spominje da je 'Elanija'duna oko 238 milijuna kuna.U skladu s tim, postavlja se lo-gino pitanje - kakva je sudbinaibenskog POS-a? U ibenskojgradskoj upravi ne kriju svojenezadovoljstvo dinamikom togposla.

Nisam jedini odustao-Istina, sve ide uasno sporo,

rekao bih na kapaljku. Znamoda je Marina Wallner uspjelaposlove vezane oko POS-a pre-baciti s tvrtke 'Elanija' na svojudrugu tvrtku 'Kila Zapad'. Me-utim, da se pitalo iskljuivo

gradsku upravu mi bismo vebili raskinuli predugovor s 'Ela-nijom'. No, dobili smo signaleod APN-a da to ne inimo, jersu oni postavili uvjete MariniWallner koje ona treba ispuniti.Dakle, APN im je dao jo jed-nu ansu i loptica je na APN-u- kazao nam je Danijel Mileta,dogradonaelnik ibenika.

loptaju, najvie ispataju graa-ni koji ekaju prigodu da dobi-ju krov nad glavom. Ali, sve jeoitije kako mnogi meu njimagube strpljenje i vie ne vjeru-ju u realizaciju projekta POS-au ibeniku. O tome najboljesvjedoi primjer ibenaninaonija Vrtipraha, koji je joslubeno prvi na listi za stanPOS-a objavljenoj na slubenimstranicama grada ibenika.

-Tono je da sam bio prvi nalisti! Meutim, odustao sam, jersam procijenio da nema svrheekati rjeenje stambenog pita-nja preko POS-a - govori namVrtiprah, koji je oenjen i otacdvoje djece.

ekajte malo, mnogi bi misli-li da su uhvatili boga za braduda se nau na prvom mjestuPOS-ove liste, a vi jednostavnoodustajete?!

-Znam da je u ibeniku prak-tiki nemogue rijeiti stambe-no pitanje, osim ako vam rodi-telji neto ne ostave u dotu, iliako vam ne umre netko bogat iostavi nekretninu u nasljedstvo.Ali, vjerujte, nisam ja jedini kojije odustao. Jednostavno, prienaih politiara o POS-u ista jedemagogija i floskule. Obea-

1,5milijuna kuna

ima na raunuObrtnike komore

K-a

KATARINA RUDAN

[email protected]

IBENIK

KREIMIR GULIN

[email protected]

IBENIK

SlavenJakeli

JosoSmoli

AnteMihi

ujte, u ibeniku se moe kupiti stan ili kua za 1100eura u staroj gradnji koja je kvalitetnija od novogradnje.

Nadalje, mene su bili pozvali na potpisivanjepredugovora u kojem su traili da uplatim 20 posto

cijene unaprijed Naravno da nisam pristao platiti za

oni

Vrtiprah


7/80



Gradonaelnik Buri iskusan kakav je - odmah jeu startu dao punu podrku realizaciji ove ideje, magdje ona bila. Na Jamnjaku, Gomljaniku ili u vojarniBribirskih knezova. Pa nije lud ne podrati je, pa daga Vidovi napadne da je protiv. Kao to je Klarinnapao Pauka da je protiv veteranske bolnice. Jer danavodno nije dao suglasnost za njezino osnivanje

Odakle odjednom, preko

noi, ideja o veteranskom cen-tru u ibeniku? Ako logike ne-ma, onda je politika - odatleto je rije o izbornoj godini.I to vlada Zorana Milanoviane moe nikako rijeiti pro-blem prosvjeda branitelja uSavskoj. Prognozirali su da ekampiranje atoraa kako ihljeviari ljupko zovu - trajati dokraja predsjednikih izbora, alisu se prevarili izbori su gotovia Glogoki, Klemm i ekipa nepokazuju namjeru da se odatlemaknu. Pa su sada vladajui upanici da nee tamo doekati iove predstojee parlamentarneizbore. Za koje su u frci da e ihizgubiti. A s njima i povlasticei privilegije koje nosi vlast. Pasada hodaju okolo i dijele ka-pom i akom obeanja.

Nije lud ne podratiZato je i prije nego je za-

mjenica ministra braniteljaVesna Na dola u ibeni k,probranim novinarima vedan ili dva prije priapnutokako ona tu dolazi razgledatilokacije za veteranski centar.Recimo na Jamnjaku. Pa jeo njemu govorio Franko Vi-

dovi zamjenica ministragotovo pa nita. Za nju je tosve jo u fazi ideje, preranoje rei kada e i hoe li uop-e poeti njegova gradnja, aligradonaelnik Buri iskusankakav je - odmah je u startudao punu podrku realizaci-ji te ideje, ma gdje ona bila.Na Jamnjaku, Gomljaniku ili

Pa nije lud ne podrati je, pa

da ga Vidovi napadne da jeprotiv. Kao to je Klarin napaoPauka da je protiv veteranskebolnice. Jer da navodno ni-je dao suglasnost za njezinoosnivanje. Iako upanija s tim osnivanjem bolnice to je isama ravnateljica Karai ka-zala, nikakve veze nema. No,koga briga za istinu? Zato Bu-ri ne samo da daje podrkuve ide i korak dalje pa kae:Ma ibenik je idealna lokaci-ja za veteranski centar zbogjako dobre akutne bolnice tebudue veteranske bolnice uKninu.

Zona sporta i rekreacijeNatjerao je ak i Vidovia,

koji tu figurira kao lan sa-borskog Odbora za braniteljei nesueni ministar braniteljau sjeni, dajui itavom ovompredizbornom igrokazu neka-kav kredibilitet, da mu zahvalina tolikoj podrci, naglaava-jui kako bi takav jedan centarrasteretio i dio usluga OB i-benik. Jer, veteranski centar bitrebao biti mjesto gdje bi bra-nitelji imali razliitu skrb, odprivremenog ili trajnog smje-

taja, zone sporta i rekreacije,ambulante, barokomore i dru-ge sadraje koji mogu pomoitoj populaciji, na koju smo sviu Hrvatskoj posebno osjetljivi kazao je Vidovi. U svakomsluaju, bit e toga veteran-skog u ovoj godini jo tota,svata i kojeta. I malo togaega e se itko naredne godine

Govorei Otvoreno

Odakle sad odjednomveteranski centar na

Jamnjaku i veteranska

bolnica u Kninu? Bite toga i jo izbornaje godina!

jeliti otkaze !posto lanstva upanijske Obrt-nike komore, proteklih godinatavljeno na margine, da nas segnoriralo i to se vie ne smijedogaati. Sva su udruenja, anjih je pet na podruju upanije,ednako vana i ravnopravna, pa

emo se tako i odnositi, kazaoe Smoli novinarima. Oekujebolju suradnju s jedinicama

okalne samouprave, jer - kakoree - obrtnici ove upanije za-poljavaju preko 50 posto svihzaposlenih. S obzirom na to dae tek izabran, s financijskim sta-

njem u OK-u nije upoznat.

Neka institucijerade svoj posao

-Prema izjavama biveg pred-jednika Mihia, komora je u plu-u s 1,5 milijuna kuna od ega je

dio novca oroen. S obzirom nao da smo mi udruenje, ne smi-

jemo po zakonu imati viak, toukazuje da se nije radilo na pro-jektima. to emo s tim novcemu ovom trenutku ne mogu rei,jer sve moramo prouiti. Znamda nee biti 'upumpan' u osobnedohotke ili uzalud potroen, jerto je novac naih obrtnika i njimakroz projekte treba biti vraen,ree Smoli.

Najavio je kvalitetne pro-mjene u radu OK-a, pa meuostalim i to da e ona ubuduebiti suorganizator Meunarod-nog obrtnikog sajma (MOKS)

u ibeniku, kojeg je organizatorUdruenje obrtnika ibenik, ado sada nije bilo nikakve surad-nje. Na pitanje da li e biti pro-mjena profesionalnih radnika uOK-i, Smoli je odgovorio danije doao za predsjednika kakobi dijelio otkaze.

-Jutros sam posjetio djelatni-

enikuvimidba za neke koji sada sjedeu Saboru. Znate, ja elim ivjetirealno, a ne u nekom imaginar-nom svijetu. Zaista, poslije ovo-iko uludo potroenih godina ne

znam tko vie moe vjerovatiobeanjima politiara. Volio bihda grijeim, ali isto sumnjamda e od ibenskog POS-a bitineto, sigurno ne u iduih petgodina - istie Vrtiprah i govorikako cijena od 1100 po kvadra-u i nije tako povoljna.

Traili 20 posto unaprijed- ujte, u ibeniku se mo-

e kupiti stan ili kua za 1100eura u staroj gradnji koja jekvalitetnija od novogradnje.Nadalje, mene su bili pozvalina potpisivanje predugovorau kojem su traili da uplatim20 posto cijene unaprijed. Na-ravno, da nisam pristao platiti

za neto to moda nikad neebiti sagraeno. Iako sam imaodobru plau u dravnoj slubi

bio kreditno sposoban, nisamhtio ulaziti u takav aranman

dizati kredit na 20-30 godinaza stan po 1100 eura. Smatramda ta cijena nema veze sa soci-alnom osjetljivou. Barem ne

u gradu kakav je ibenik gdje je

SAJAM POSLOVA25. oujka u Dalmare centru

Ministar Mrsi itrideset poslodavaca

Osmi sajam poslova u organi-zaciji Hrvatskog zavoda za zapo-ljavanje - Podruni ured ibe-nik, koji se odrava u suradnjis partnerima na tritu rada i-bensko-kninske upanije, odrate se 25. oujka u Dalmare cen-tru. Sveano otvorenje je u 11sati, a kako je najavljeno otvorite ga Mirando Mrsi, ministar

rada i mirovinskog sustava.-Na sajmu e biti oko 40 sudi-onika, meu kojima tridesetakposlodavaca. Svakako, bit e pri-sutni najrelevantniji i najznaaj-niji poslodavci s podruja naeupanije, kao i srednje strukov-ne kole koje su nam zanimljivezbog deficitarnih zanimanja,puka otvorena uilita i udru-

na jednom mjestu nezaposleneosobe i osobe koje trae noviposao, ali i oni koji su u sustavuobrazovanja. Upoznavanje s po-slodavcima i potrebama na tri-tu rada je cilj odravanja sajma,rekao nam je Luka Petrina, pred-

ce u uredu komore i dobio infor-maciju da je tajnik Slaven Jakelina bolovanju. Nakon rasputanjatijela komore, tajnik nije suspen-diran i ima jo tri godine manda-ta, ali su mu nakon rasputanjaoduzete odreene ovlasti. Dvijedjelatnice u uredu, administra-tivno-knjigovodstveni radnik idjelatnik za obrazovanje radenormalno svoj posao. GospodinMihi nije bio kandidiran u nitijedno tijelo OK-e, a kakav muje status u Udruenju obrtnikaVodice nije mi poznato. U to to

je bilo ne ulazim, neka nadle-ne institucije rade svoj posao, aonaj tko je kriv za svoje postupkeodgovarati e pred zakonom. Ni-sam ja taj da ih optuujem, nitimi je to namjera. Ali, da e bitipromjena u nainu rada ureda uodnosu na dosada, bit e, rekaoje Smoli.

Na Sajmu poslova bit e oko40 sudionika, meu kojimatridesetak poslodavaca. Svakako,bit e prisutni najrelevantnijii najznaajniji poslodavci spodruja nae upanije, kao isrednje strukovne kole koje sunam zanimljive zbog deficitarnihzanimanja, puka otvorenauilita i udruge civilnog drutva,kae Luka Petrina, predstojnik

Podrunog ureda HZZ-a ibenik


8/80

intervju

PETAR [email protected]

Kada je odlazio iz ibenke u

Cibonu Draen Petrovi je izjavio:'Moram zatvoriti jedan, da bihotvorio drugi krug.' Slino razmi-lja i Nick Colgan, glavni ovjek'The Garden' festivala, koji e seovog ljeta odrati posljednji put.'Ovo nije kraj, ve novi poetak- poruio je Colgan na prekjue-ranjoj konferenciji za medije u

Tisnom, najavljujui jubilarni,deseti 'Garden', s pogledom u

budunost, na novi festival 'Love international.'

'Garden' je u posljed-njih deset godina unionovi, svje vjetar na hr-vatsku festivalsku sce-

nu. Otvorio put ne samoelektronikim, ve i dru-

gim glazbenim festivalima.Britanska radio-postaja 'Pul-

se' nedavno je uvrstila Hrvatskuna sedmo mjesto najboljih destina-cija za festivale elektronike glaz-be, izmeu ostalog, zahvaljujui i'Gardenu'. O znaaju tog festivalaza turizam tinjanskoga kraja netreba ni troiti rijei. No, mi smorado proakulali o prolosti, sada-njosti i budunosti 'The Gardena'sa simpatinim Britancem NickomColganom, koji se u Hrvatskoj pot-

puno udomaio. Kako u Zadru,tako i u Tisnom.Vijest o gaenju 'Gardena'nije prolog ljeta najbolje

NICK COLGANGlavni ovjek The Garden festival

Ovogodinji Ganajspektakular150 izvoaa u

'sjela' ljubiteljima elektronikeglazbe. Vi, zapravo, ne idete ni-kamo...

-Vjerujte, tu odluku nismo do-

nijeli preko noi. Ona je zaista bilateka za sve nas, pogotovo nakonsjajnog prologodinjeg festivala.No, mislim da smo kockice poslo-ili na pravi nain. Ovo je svojevr-sna prekretnica na koju gledamovrlo pozitivno. Kao to sam vejednom rekao, elimo poraditi nainfrastrukturi i produkciji, kako biTisno postalo jedna od najboljihfestivalskih destinacija u Europi.U ovoj, rekao bih, novoj eri napra-vit emo lagani odmak od klasinepromocije festivala. Bazirat emose prvenstveno na ulaganje u ra-zvoj i promociju mjesta.

Dogodine novi festival -Love international

No, vjerujem da neete zane-mariti onaj bitni, glazbeni dioprie?

-Vidim da ljude to esto zbu-njuje, pa moram objasniti. Svi fe-stivali, koji su se dosad odravali,opstat e u Tisnom, a 'Garden' edobiti zamjenu. Dogodine e una termin 'uskoiti' mlai kolegeiz Engleske organizacijom festi-vala 'Love international'. Radi seo inaici festivala 'Love Saves theDay' u Bristolu, koji svake godineprivue petnaest tisua posjetitelja.Ve ovog ljeta uvodimo jo jedannovi festival, pod nazivom 'Move-ment'. Njega e, pak, organizirati

LineupColgan je posebno najavio posljednja imena kojasu ula na lineup.- Eats Everything je od debija na Gardenu pri-je dvije godine postao jedan od naih omiljenihgostiju, koji uvijek priredi nastup za pamenje.Nightmares on Wax spojit e originalne acid zvu-kove s onima iz osamdesetih. Napokon nam dola-zi i Jackmaster, a prvi put e s nama biti i DJ duoOptimo, kojeg ine Twitch i Jonnie Wilkes. Dvojackoji u svojm setovima spaja techno, electro, rocki nekomercijalne zvukove. U Tisno se vraa TimSweeney, osniva kultne emisije i etikete BeatsIn Space, a pridruit e mu se jo jedan stalni po-sjetitelj, Darshan Jesrani. Paranoid London livenastupit e friko nakon objave njihovog sjajnogdebitantskog albuma.Ve je poznat i dio programa. Jubilarno deseto iz-danje Gardena otvorit e Bonobo u pirovakomklubu Barbarellas, a festival e svojim setom

NIKA

STIPANIEV

/CROPIX


9/80


ibenskilist intervju9

GlavaotobracoBRANIMIR [email protected]

Kuglice

-Sluan niki dan na televiziji kako su se oku-pili strunjaci iz demografije, ekonomisti i jo

neki, pa diple, ki Mara u onu stvar kako nas Rva-ta jo koju godinu pa nee vie biti! Ne pravimodicu, vie nas umire nego ta se raa, iemo uIrsku radije nego na svoj biro rada Sve samezvizdarije bez pameti! govori zajapureno Do-bra Parona svojin dragin muterijaman.

-ekajte, samo malo ta je tute glupo? oprezno je pita El Tigre. Gleda je i on otaj tuniskup, pa se na brzinu preispituje da mu moda,koja glupost nije promakla.

-Da ta je bilo glupo? gleda ga ona malosa ispitivakin, pa na tren i prezrivin pogledon.

Pa kako e nan biti drugaije, kada smo je-dan od najstarijih evropskih naroda, 1300 nanje godina! ta se drugo more oekivati od tolkostarog svita!? unila mu se u facu, zauenata on blaeno nita ne razumei, bleji u nju.

-E, dobro ste rekli, ee se po glavi. Pa nikornjae sa Galapagosa ne bi bile vitalne sa1300 godina, ako uope tolko mogu i doivit,a di e ovik u otoj dobi praviti dicu! reka jeon zbunjeno i s bolnin izrazon lica, ka da ga jeteke ukoilo u kriima.

-Ali, ima nade za rvatsku pamet. Ima, virujte podiga je prst proroanski i upiljija se u nju.Jerbo, nastavija je, neka smo stari, al nan radumoani.

-Ma kakvi moani, sve sami veterani u nas.Eto, ak dva veteranska centra se uskoro otva-raju! kiselo ga je pogledala i odmanila rukon.

-Ma putite vi to, odupire se njeinon pesi-mizmu.

-Rvatska pamet, gleda san niki dan na te-leviziji, nauno je dokazala da vuna od naepramenke ima posebna svojstva upijanja, na-

roito masnoa. I sada radu pokuse da sa ku-glicama vune saniraju tete od izlivanja naftena buotinaman. Od patenta bi se moglo do-bro ivit virujte vi meni. Ote kuglice sru li sr-u maurgu, kakvi merino, ol koja druga racaovce poneseno jon opisuje ta su smislili naiznanstvenici.

-To san i ja gledala, cilo vrime traei moa-ne. I nisan je nala, jerbo, da smo pametni, otavuna ne bi propadala i gnjijala na zemlji, negobi od nje ve pravili najbolju preu i prodavalije svitu odgovorila mu je odluno.

-Pa vidite da smo pametni, otpovrnija je. Pr-vo, zato jerbo nam je janjetina draa nego vuna,a drugo - poelo se s buotinama u Jadranu iodma reagiramo u sluaju ekoloke katastrofe.Mo spuganja nae vune tolka je da e biti i za

izvoz! ne da se El Tigre.Privrija je meutin, miru, kada je reka da je

postupak pranja vune prije obrade jedan odnajporkijih za okoli, ta je samo jo jedandokaz da smo pametni ta putamo vunu ne-ka izgnjije.

-Da smo pametni, prvo bi izmislili kugliceta spugaju glupost. Ne bi bilo za izvoz, jerbobi jedva napripravili za vlastitu potribu! za-kljuila je Dobra Parona svaku daljnju diskusiju

-Da smo pametni, prvo bi izmislilikuglice ta spugaju glupost. Nebi bilo za izvoz, jerbo bi jedvanapripravili za vlastitu potribu! zakljuila je Dobra Parona svakudaljnju diskusiju o toj temi

kskluzivno za ibenski list

den bit e iiji dosad s vie odsnom i Pirovcualijanski promotori iz Torina.

Oekujemo da bismo na taj nainmogli privui i goste iz susjednedrave. Ovo e Talijanima biti

probna sezona. Ali, ne sumnjamda e 2016. godine 'Movement'zaivjeti u punom sjaju. Cilj name, takoer, obogatiti ponudu doga-

anjima, koja nisu vezana samo zaelektroniku scenu, poput vikendaklasine glazbe i vina te 'Little Gar-dena'. Djeje verzije festivala,koju emo u odreenomobujmu uvesti ve ovegodine. 'The Garden' jesvoj put zapoeo uPetranima 2006.godine. Ljubav jepukla' poslije estgodina, a novu, mirnu

uku vrlo brzo ste pronaliu Tisnom. Moete li u kratkimcrtama rezimirati proteklih de-set godina?

-Gotovo je nemogue neto toraje deset godina saeti u neko-iko minuta. No, rekao bih da jeaj festival postao dio nas. Postaoe naa obitelj. Kada smo stigli u

Hrvatsku, shvatili smo da mora-mo podii svijest kod ljudi, privuiuriste u Zadar i Hrvatsku da bi fe-tival mogao opstati. Brojke govore

da smo u tome uspjeli. Mislim dae formula za uspjeh bila upravo

prilagodba na mentalitet ljudi uDalmaciji. Oboavam biti u Zadru iTisnom. Zbog toga nam je odlazakz Petrana bio prilino veliki ok.

Ipak, vidjeli smo da nema povrat-ka, pribrali se i poeli razmatratinove ponude. Sve dok nismo doliu Tisno. Tada smo odmah rekli - to

je to!Naravno, nita ne bi bilo mo-

gue bez lokalne vlasti. Kakvaje vaa suradnja s naelnikomTisnog Ivanom Klarinom?

-Od naeg dolaska smo vrlo bli-ski s vlastima u Tisnom. Na svim

poslovima oko promocije fe-stivala imali smo dobru

suradnju, pa smo i naj-jednostavniji nain ra-

zjasnili situaciju okogaenja 'Gardena'.Na je cilj pobolja-

nje turistike ponudeu Tisnom, a mislim da

nema pametnog razloga

da gospodin Klarin i turistikidjelatnici budu protiv toga. Rije jeo suradnji u kojoj obje strane imajukoristi. Naelnik Tisnog nikad ni-je propustio naglasiti da su turistinjegovo mjesto prepoznali upravozbog kvalitetnih festivala. Da im je'Garden' zapravo najbolja reklama.

Zabava na otoku - idealannain za rastanak

Vi ste ve demantirali insinua-cije po kojima se 'Garden' ugasiozbog financijskih problema. No,niste demantirali mogunost dapreuzmete ibenski 'Terraneo',koji nije opstao upravo zbognedostatka novca. Jeste li u me-uvremenu obnovili razgovore

Tjedna ulaznica 700kuna, a grupna - 3 500

Uprava The Garden festivala osigurala je kontigent ulaznica posnienim cijenama za ljubitelje elektronike glazbe iz Hrvatskei susjednih zemalja (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo,Crna Gora, Slovenija, Srbija). Tjedna festivalska ulaznica kotate 700 kuna, a grupna (est ulaznica za cijenu pet) prodavat ese za 3500 kuna. Dnevne cijene su 90, 120, odnosno 200 kuna,ovisno o danu. Colgan tvrdi - ulaznice se prodaju bolje nego lani.-U proteklom desetljeu postali smo jedan od najprepoznatljivi-jih festivala elektronike glazbe u svijetu, to potvruju brojnapriznanja, nominacije. Dokaz tome je i veliki interes za ovogo-dinji festival. Ne sumnjam da emo anulirati prologodinje,neto slabije, brojke.

1.-8.SRPNJA

trajat e ovogodinjiGarden festival

u Tisnom

sa elnim ljudima 'Terranea'?-Konstantno sam s njima u kon-

taktu jer se vrlo dobro poznajemo.I ako preuzmemo 'Terraneo', to se

zasigurno nee dogoditi ove go-dine budui da smo u velikim po-slovima oko 'Gardena' i kreiranjanove festivalske infrastrukture uTisnom. No, nikad ne reci nikad!

Ne sumnjamo da e organiza-cija posljednjeg 'Gardena', koji ese odrati od 1. do 8. srpnja, bitina visokoj razini. Da ete otii sascene u velikom stilu. to namdonosi 'Odlazak s praskom', ka-ko ste nazvali jubilarni, deseti'Garden'?

-Kao i uvijek, odlinu glazbu,more, zabavu na suncu - odmors glazbenom kulisom! Naravno,potrudili smo se da zadnji festival

ipak bude poseban, drugaiji odsvih ostalih. Bilo je prilino tekosloiti listu izvoaa. Neke smomorali i odbiti. Ono to bez dile-me mogu rei je da e ovaj 'Gar-den' biti najraznovrsniji i, po brojuimena, najvei dosad. Vie od 150izvoaa nastupit e u Tisnom i pi-rovakom klubu Barbarella's. Or-ganizirat emo 23 boat partyja, abit e i nekih iznenaenja. Mnogoje izvoaa koji na festival dolazeprvi put, a lijep je i broj naih stal-nih gostiju. Posljednjeg dana festi-

vala priredit emo zabavuna otoku pored

Tisnog. To jeidealan nainza rastanak.

-Vjerujte, od-

luku o gae-

nju Gardena

nismo donije-

li preko noi.

Ona je zaista

bila teka za

sve nas, po-

gotovo nakon

sjajnog pro-

logodinjeg

festivala. No,

mislim da

smo kockice

posloili na

pravi na-

in. Ovo je

svojevrsna

prekretnica

na koju gle-damo vrlo

pozitivno.

Kao to sam

ve jednom

rekao, elimo

poraditi na

infrastrukturi

i produkciji,

kako bi Tisno

postalo jedna

od najboljih

festivalskih

destinacija u

Europi


10/80

upanija

Opina Pirovac je dobila prvanepovratna sredstva iz dravnogprorauna u iznosu od 200.000kuna za rekonstrukciju javnerasvjete uz dravnu cestu D-8.Projekt su prijavili na javni po-ziv Ministarstva gospodarstvakoji je bio raspisan krajem velja-e, za dodjelu nepovratnih sred-stava za poveanje energetskeuinkovitosti i infrastrukture. U

opinskoj upravi su zadovoljni,jer im je odobren maksimalaniznos tih sredstava. Nael-nik opine Ivan Gulamkae da projekte ve-zane uz energetskuuinkovitost nisumogli aplicira-ti prema raznimministarstvima ifondovima, dok ni-

21. 3.novi broj STILA

uz SlobodnuDalmaciju

Otkrivamo nova

IN mjesta u Dalmaciji,

gdje dobrojesti, gdje se

najbolje zabaviti...

Donosimo najvrue modne hitove sezone,

NEPOVRATNA SREDSTVAMinistarstva gospodarstva

Za uinkovitiju javnurasvjetu 200 tisua kuna

Ovim je projektomplanirana kompletnarekonstrukcija javnerasvjete uz dionicudravne ceste D-8, a toje zamjena 70 rasvjetnihtijela. Zastarjele svjetiljkeniske efikasnosti ivelike potronje bit ezamijenjene najmodernijimvisokouinkovitimsvjetiljkama temeljenimna LED tehnologijis regulacijskompredspojnom napravom,kae naelnik opine IvanGulam

su izradili energetski certifikatjavne rasvjete, to je uvjet zaprijavljivanje.

-Certifikat smo izradili pro-le godine i sada su nam 'vrataotvorena'.

LED tehnologijavisoke ui nkovitosti

Ovim je projektom planira-na kompletna rekonstrukcija

javne rasvjete uz dioni cu dr-avne ceste, a to je zamjena 70

rasvjetnih tijela. Zastar-jele svjetil jke niske

efikasnosti i veli-ke potronje bite zamijenjenenajmodernijimvisokouinkovi-tim svjetiljkama

temeljenim na

LED tehnologiji s regulacijskompredspojnom napravom, kaeGulam.

Prema projektu postie sesmanjenje emisije CO2 od 40,48tona godinje, odnosno 80,80posto, a godinja potronja elek-trine energije smanjuje se za107.666 kWh ili za 80,80 posto.

Godinja uteda

100 tisua kuna-Za trokove javne rasvjete

iz opinskog prorauna na go-dinjoj razini izdvajamo oko300.000 kuna, a ugradnjom no-vih rasvjetnih tijela taj troka ese smanjiti za treinu, pa e namostajati vie sredstava za drugeprojekta ureenja nae komu-nalne infrastrukture.

Projektima energetske uin-

kovitosti i u nadolazeim go-dinama emo pridavati znaajkao opina potpisnica inicijati-ve europske komisije 'Covenantof Mayors' s ciljem smanjenjaudjela tetnih plinova za 20posto do 2020. godine, zaklju-uje Gulam. Slijedi raspisivanjejavne nabave i ako ne bi biloalbi na izbor izvoaa, Gulamvjer uje da bi posao zamjene

starih rasvjetnih tijela novim itedljivim, mogao biti zavrenprije poetka turistike sezone.Ako se to ne dogodi, posao ebito odgoen za jesen, zbog po-tovanja odluke o zabrani izvo-enja radova u vrijeme sezone.S obzirom na to da je Opinavlasnik javne rasvjete, o njenomtroku bit e zamijenjeni i do-trajali stupovi. KATARINA RUDAN

70starih

rasvjetnih tijelabit e zamijenjenonovim i tedljivim

aruljama

NIKOLINA

VUKOVI/CROP

IX


11/80


ibenskilist upanija 11

MANDE TURINOV-JEINA

[email protected]

Turizam na kornatskom otoju,poznat pod nazivom robinzonski,datira iz 70-ih godina prologatoljea i, uz poljoprivredu i netotoarstva, glavna je gospodarska

aktivnost na kojoj se zasniva ivotkornatskih obitelji. Inicijatori stra-egije razvoja odrivog turizma nairem podruju NP-a Kornati koje

ukljuuje, osim podruja samogparka i susjednu utsko-sitskuotonu skupinu te naselja Murter

Betinu, dre da se zbog nedo-tatka dijaloga i suradnje izmeuvlasnika posjeda i jedinica lokalne

regionalne samouprave te Jav-ne ustanove i ostalih relevantnihnstitucija, on dogaa stihijski i

nekoordinirano to utjee nega-ivno na percepciju posjetitelja. Ia-

ko osnovana daleke 1980. godine,Javna ustanova tek odnedavno u

MURTERPOTPISANA STRATEGIJA RAZVOJA ODRIVOG TURIZMA NA IREM PODRUJU NP-a

Odrivi turizamna korist lokalnog

stanovnitvapotrebe lokalnog stanovnitva temu nastoji i pomoi u osigurava-nju egzistencije na Kornatima i odKornata.

Parkovi dinarskog lukaTako je za potrebe izrade Plana

upravljanja NP-om Kornati odr-ano niz tematskih radionica nakojima se raspravljalo o potreba-ma lokalnog stanovnitva, koje suveim dijelom i implementirane uPlan upravljanja za idue deseto-godinje razdoblje.

-Ukljuivanjem u projekt Par-

kovi dinarskog luka, nizom aktiv-nosti na kojima smo sudjelovali, aposebice informiranjem i edukaci-jom o uspostavi odrivog turizma,dobili smo ideje i poticaj za daljnjeunapreenje dijaloga i suradnjepotrebne za uinkovitije upravlja-nje ovim zatienim podrujem.Uz podrku kolega iz Svjetskogfonda za zatitu prirode (WWF),

dobitnika Europske povelje zaodrivi razvoj (ECST), ali i brojnihlokalnih dionika, odluili smo seza pripremu za nominaciju iregpodruja NP-a Kornati za dobiva-nje Europske povelje kazao je uime inicijatora izrade Strategije,a to je JU NP Kornati, ravnateljRobert Bobinac.

Snage, slabosti,mogunosti i prijetnje

Inicijatori dre da e zajedni-ko kreiranje i provedba Strategijerazvoja odrivog turizma, uskla-

ena s Planom upravljanja po-drujem NP-a Kornati od 2014. do2023. godine, temeljena na kon-tinuiranoj suradnji i partnerstvus lokalnim dionicima, najboljimuvarima svojega zatienog pro-stora, jamano zajednici donijetiekonomske, drutvene i socijalnekoristi, a podruju dugoronoosigurati ouvanje prirodnih,

za uvrtavanje u ekoloku mreuNatura 2000.

Strategija polazi od trenuta-ne ponude i stanja te na temeljuSWOT analize, koja je rezultat za-jednikog rada svih lanova Savje-ta za razvoj odrivog turizma, raz-matra snage, slabosti, moguno-sti i prijetnje. Provedena analizaujedno je i osnova za definiranjeakcijskog plana koji ukljuuje nizaktivnosti, od brendiranja desti-nacije, osmiljavanja autohtonihsuvenira i lokalnih proizvoda tebrendiranja tih istih tradicijskih

proizvoda, povezivanja proi-zvoaa i ponuaa, kreiranjaturistikih paketa, sudjelovanjana nacionalnim i meunarod-nim sajmovima do izrade novogprostornog plana za NP Kornatii utsko-sitsku skupinu otoka tenabave vienamjenskog plovila ufunkciji redovne linije. Dio tih ak-tivnosti moi e se financirati i iz

Ukljuivanjem u projektParkovi dinarskog luka,nizom aktivnosti na kojimasmo sudjelovali, a posebiceinformiranjem i edukacijom

o uspostavi odrivog turizma,dobili smo ideje i poticajza daljnje unapreenjedijaloga i suradnje potrebneza uinkovitije upravljanjeovim zatienim podrujem,te smo odluili pripremitise za nominaciju iregpodruja NP-a Kornati zadobivanje Europske povelje

Gotovo sve udruge kojedjeluju na podruju

Murtera, brojnaobiteljska poljoprivredna

gospodarstva, opineMurter-Kornati i Tisno,

Turistike zajedniceBetine i Murtera,Javna ustanovaNacionalni park

Kornati, Ministarstvaturizma i zatite okolia,

ibensko-kninskaupanija i jo mnogidrugi zainteresirani

potpisali su u Murteruzajedniku Strategiju

razvoja odrivog turizmana irem podruju NP-a

Kornati


12/80

12upanija ETVRTAK, 19. OUJKA 2015.ibenskilist

KATARINA [email protected]

Nakon to je aplikacijski pa-ket za projekt Sustav odvodnjei proiavanja otpadnih vodaaglomeracije Vodice-Tribunj-Sri-ma prije petnaestak dana uruengeneralnom direktoru Hrvatskihvoda Ivici Pliiu i pomonikuministra poljoprivrede DraenuKureiu, ibensko poduzee Vo-dovod i odvodnja d.o.o. raspisaoje natjeaj za izgradnju postro-jenja za proiavanje otpadnihvoda aglomeracije Vodice-Tri-bunj-Srima. Radi se o ureaju

vrijednom 47,5 milijuna kuna,a natjeaj e biti otvoren do 13.svibnja do 12 sati. Podsjetimo,ukupna vrijednost projekta je355 milijuna eura, a predaniaplikacijski paket odnosi se naprvu fazu realizacije i teak je114.622.022 kuna ili 15 milijunaeura. Europska unija e ga sufi-nancirati sa 71,6 posto. Preostaliiznos e se sa 40 posto financiratiiz dravnog prorauna, 40 postoosiguravaju Hrvatske vode te 20posto Grad Vodice i Opina Tri-bunj. Ovaj model je najpovoljnijiza jedinice lokalne samouprave,jer kad se sve prerauna u kona-

RASPISAN NATJEAJIzgradnju proistaa otpadnih voda naselja Vodice-Tribunj-Srima europski

Ugovor s izvoaima tek nakon Zamisao o vodikom kolektoru datira

od poetaka hrvatske dravnosti

27,5

14,8 14,6 14,2

11,9

4,63,4 3,1

2,20,9

15,8

14,2

12,2

10,59,7

5,34,3 4,2 3,9 3,6

2,5

Istraivanje provela:AgencijaMEDIApuls

DNEVNA SLUANOST NA NIVOUGRADA IBENIKA(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)

DNEVNA SLUANOST NA NIVOUIBENSKO-KNINSKE UPANIJE(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)

Prvi u gradu,prvi u upaniji...


13/80



VODA - IZVOR IVOTA

Artists on Globe predstavljaju

19:00 h Otvorenje Meunarodne izlobe slika

20:00 h Koncert - Goran Konar, violina i Ljerka Konar-Gamulin, violonelo

SVJETSKA PRAIZVEDBA SKLADBI

Giacomo Puccini: Scossa Elettrica i Ljerka Konar-Gamulin: Tesline munje

Kulturni centar Vodice, 20. oujak 2015.

Na slubenim stra-nicama grada Drniaobjavljen je poziv pro-zvoaima pruta zaudjelovanje na 2.

meunarodnom fe-tivalu pruta - Drni

2015., koji e se odr-ati 4. i 5. rujna ovegodine.

-Uspjehom 1. me-unarodnog festivalapruta Drni 2014.,u rujnu, s vie od 25proizvoaa prutapotvreno je gesloVratimo dite materiukazalo na potrebu nastavka druenja

u ovoj i narednim godinama. Cilj nam jeprivui jo vei broj izlagaa iz raznih eu-ropskih zemalja, tim vie to je poetkom2014. godine Ministarstvo poljoprivredeuputilo Europskoj komisiji Zahtjev za re-gistraciju drnikog pruta za dobivanjeOZP-a te e Drniki prut uskoro dobi-i svoje zaslueno mjesto na europskomtolu. Cilj manifestacije je obogatiti turi-tiku ponudu ireg podruja grada Dr-

dicijskih obrta i lokalnih proizvoda krozgastronomske specijalitete s naglaskomna lokalni identitet Drniki prut, stojimeu ostalim u pozivu.

S obzirom na to da organizacija te mani-festacija zahtijeva mnogo truda i vremena,iz gradske uprave Drnia poruuju proizvo-aima pruta da se na vrijeme prijave zasudjelovanje. Obrazac prijave nalazi se naweb stranicama grada i moe se poslati nae-mail [email protected] ili na fax:

DRNIPoziv za sudjelovanje na 2. meunarodnomfestivalu pruta koji e se odrati 4. i 5. rujna

Cilj - privui tovei broj izlagaa

cem

EU odobri nepovratna sredstva

nici e one platiti samo 5,7 po-to cjelokupne investicije. Dok se

eka na potpisivanje ugovora ofinanciranju projekta, paralelnoeku i pripreme za izbor izvoaa

radova.

Novi natjeaji-S obzirom na to da smo imali

ciljani poziv za apliciranje projek-a Sustav odvodnje i proiava-

nja otpadnih voda aglomeracijeVodice-Tribunj-Srima na sred-tva iz Kohezijskog fonda EU, vje-

rujemo da e on biti i prihvaen.Kako se sredstva iz EU fondovamoraju povui do prosinca 2016.godine, preporueno nam je daraspisujemo natjeaje kako bi svebilo spremno kad se ugovor pot-pie. U fazi smo izbora nadzoraza koji je natjeaj bio raspisan uveljai, a nakon ovog slijedit eraspisivanje natjeaja za izgrad-

nju mree i crpnih stanica. Dakle,mi emo izabrati izvoae rado-va a ugovor s njima potpisati kadsredstva budu odobrena, obja-njava vodika gradonaelnicaBranka Juriev-Martinev. Inae,na mreu gradske kanalizacije do

danas je prikljueno 29 postovodikih kuanstava, augradnjom novih 98kilometara kanali-zacijskih cijevi toe biti realizira-no u dvije faze, uplanu je dovoe-nje kanalizacije dogotovo svake kue napodruju Vodica, Sri-me, Tribunja i otoka Prvia.

Druga faza od 2017.do 2019. godine

-U prvoj fazi, koja bi trebala za-vriti do 2016. godine, planirano

je ugraditi 14,5 kilometara kana-lizacijske mree, rekonstruirati 4kilometra vodovodnih instalacija,izgraditi ak tri crpne stanice teugraditi ureaj za proiavanjeotpadnih voda za koji je ibenskiVodovod raspisao javni natjeaj

i koji bi trebao zadovoljiti po-trebe 20 000 stanovnika.

Tako bi do kraja 2016.godine 53 posto ku-anstava moglo bitispojeno na kanali-zacijsku mreu. Udrugoj fazi koja

e trajati kroz dvi-je godine, od 2017.

do 2019., trebao bi bitidovren i ostatak planira-

ne mree kako bi gotovo svakodomainstvo u Vodicama, Srimi,Tribunju i na otoku Prviu biloprikljueno na kanalizaciju, za-kljuuje Juriev Martinev.

-Kako se sredstva iz EU fondova moraju povui do prosinca 2016. godine,preporueno nam je da raspisujemo natjeaje kako bi sve bilo spremno kad seugovor o financiranju potpie. U fazi smo izbora nadzora za koji je natjeaj bioraspisan u veljai, a nakon ovog slijedit e raspisivanje natjeaja za izgradnju

mree i crpnih stanica. Dakle, mi emo izabrati izvoae radova a ugovor s njimabit e potpisan kad sredstva budu odobrena, objanjava vodika gradonaelnica

Branka Juriev-Martinev

47.5MILIJUNA KUNA

vrijednost je ureajaza proiavanjeotpadnih voda

NIKOLINA

VUKO

VI


14/80

14 upanija ETVRTAK, 19. OUJKA 2015.ibenskilist

ProlaVrimenaMARIJA KRNEVI [email protected]

Gicka binanjuila avijone

prije nega bi ihmi uli i vidiliU ovom broju ibenskog lista moete proitati kaziva-

nje Ive Ercegovia Kutlia u kojem govori o bombardiranjugrada i psu koji je sluio kao radar.

U Remontu je bilo brodogradilite, tu su bili Njemci. ANjemci su bili i na Umini kod nas. Imali su oni onde mitra-ljeska gnjizda na jednome brdu, i na onome drugome brdu.A moja mater je bila pametnija nego ja. Ona bi uvik utekla,ima jedna ona visoka greda kamena. Poda nju si ti sta i kadbi kia padala. Ja zagradija malo kamenjima i otako. Ondabi mater uvik utekla tu kad bi ovi ili, kad bi bombardirali.Jer Njemci bi isto uzvraali. Bili su i neki nai avioni posli tasu bacali. Uglavnom to je trajalo onda godinu dana. To jeve bilo etrdeset i etvrte. E, onda su bili ve kad je pa

Split sa Korule, onda su ili, dolazili odozgora. Ia ja viditimasline, zna Mrtvi dan je bija, i kad ja doa tu di smo miposlin spavali, vidin kroz maslinu, padaju granice s masli-ne. U, vidin ja doli u Rainama, tamo su isto kako su doliNjemci, tako su imali oni baterije svoje. E, ali vidin povlailise. Onda nema druge, poela kia, bija mi je roak, i mi oli,bila jedna stara kua. On je krave tu mea, i tu smo mi otuno proveli. Kia pada, ali su navalili. Onda bacai nai tuklipo tin, a oni odozgora salazili, kad su onin mitraljezin znaono, nisu napadali, nije bilo vojske nae da su napadali, jeroni su napadali vamo priko Dubrave. Ili su na doek, a oniiz Bilica su drugi ili isto gori. A ovi su donji, vamo su tenkovibili ili, i neto vojske. Ode nisu napadali s mora puno nai,ali Njemci su se ve povlaili. I kad su oni doli ono nadUminon, pusto tuu moj mili brate, a nema, kia pada, asad ovi letu, a mi smo u kui, naa kua di smo spavali bilaba izmeu ta dva brda, Umine i Oblia. Sad na oba vrhasu bila ta mitraljeska gnjizda njiova. Al ipak su bili poteni.Kraj nae kue su isto biali. Mogli su nas poubijat. ta jetu bilo doi pobiti ono krava, i bilo magaraca, konja. A nasje moglo pobit kako je tilo. Kad ujutro vidin ja ie mazgaotamo, i nji etri-pet. Ko, ie izvidnica od artiljerije haubica.Na mazgu su natovarili onu opremu za radio stanicu. Ondasu otili gori kad vidi nai, zna Gospe mi jedan ba je bijaSplianac. E, otili oni odma na vrh. Ili smo mi kanje dolividiti, kad evo ti iz grada dotrala ena i moj aa tamou Obli. Oni su bili u gradu kad je pa ibenik. Onda tu naPrigradu je bila neka velika eksplozija. Tu uglavnom nije bilortava, kad se povuklo. Ali tu ta je bilo od Bosua, ode odBilica, i gori Trtra, e to je bija kr. To je kr bija od ovih, odNjemaca, zna. Tu je poginilo i naih par, a puno je i zarobilo.ta je god ilo tu od Jurasove esme pa do Trtra, i povieTrtra, uvatilo ono prema brigu, s jedne oni vamo iz Bilica,a ovi od vamo.

Ima san jednoga maloga pasia, Gicka smo je zvali, ion je bija radar. Kad bi se pojavili ti, oli zvuk aviona, ondabi trubilo u gradu. Ali ona, jo ti ne zna nita, i ne trubi, onatre i u prsi meni. Tako je bilo i na taj Boi. Eto ti je k meni,odma zna, kad moj brate, one tvrave, teki bombarderi,a izmeu nji su se vrtili lovci, pratili in put. Onda broji dosto, broji do dvista. To nisi moga izbrojit, kolko je padalo.Da ne pritjerujen, izbroija bi do etrdeset, do pedeset. Poslite tufalo, ko i more izbrojit. Ili bi u prostoru, jedno dva-tri

Na brdu Gaj poinjuradovi na ureenju sve-tita Gospe od Loreta.Radi se o pripremnimzemljanim i betonskimradovima, te ureenjuprilazne ceste. Ideja ogradnji zavjetnog sveti-ta primotenske nebe-ske zatitnice datira jood 2003. godine, me-

utim dio primotenskejavnosti i neki vijenici, uprvom redu HDZ, proti-vili su se nazivu zavjetnosvetite.

Na povrini od 1200etvornih metara

Naime, ono se po nji-ma jo od davne 1835.godne nalazi iskljuivou upnoj crkvi sv. Jurjau Primotenu. Opinskovijee posl ual o je glasjavnosti i na posljednjoj

sjednici su odluili dae na vrhu brda Gaj bitisamo spomenik Gospiod Loreta. Inae, budu-i spomeniki kompleksprotezat e se na povriniod ak 1250 kvadrata.

Gospa ih spasilaod kolere

Primotenci Gospu od

Loreta tuju od 1835. go-dine kada je udotvornaslika Crne Madone kojuje iz Italije donio pomo-rac Marko Prgin spasilaPrimoten od kolere.Imaju i dugu viesto-ljetnu tradiciju gradnjezavjetnih kapelica. BrdoGaj, dri primotenskavlast, idealna je lokacijaza Gospino svetie jer do-minira panoramom Pri-motena, a oekuju i tu-riste-hodoasnike. V.S.

Vijenici opine Murter-Kornatina posljednjoj su sjednici prihva-tili prijedlog ugovora o pretvara-nju potraivanja u udjele izmeuOpine i Komunalnog drutva Vo-dovod i odvodnja d.o.o. ibeniki za njegovo potpisivanje ovlastilinaelnika Ivana Boikova. Ugovo-ru je prethodila Odluka o povea-nju temeljnog kapitala Drutva uskladu sa Zakonom o trgovakimdrutvima, prema kojoj e OpinaMurter-Kornati unijeti 5.873.319kuna kao svoj ulog u temeljni ka-pital Vodovoda i odvodnje i time

Opini Primoten ukljuila se u progra-ma Hrvatskog zavoda za zapoljavanje podnazivom 'Struno osposobljavanje za radbez zasnivanja radnog odnosa.' U Jedin-stvenom upravnom odjelu Opine Primo-ten godinu dana i to u punome radnomvremenu bit e zaposlen jedan mladi sa-vjetnik za prostorno planiranje i komunal-no redarstvo u komunalnoj slubi, te jo

arhitektonskog, tehnikog ili prometnogsmjera. U tajnitvu e godinu dana raditistruni suradnik po obrazovanju sveuiliniprvostupnik ili struni prvostupnik uprav-ne struke ili struke drutvenog smjera, afinancijski odjel dobit e pojaanje mladogsveuilinog prvostupnika ili strunog pr-vostupnika ekonomske struke. Svi kandi-dati moraju dobro poznavati rad na osob-

Ovo je idealna prilika da se mladi ljudiupoznaju s radom i funkcioniranjem lokal-ne samouprave. Naalost, nakon isteka 12mjeseci ni jedan od njih nee postati za-poslenik primotenske opinske uprave.Valja istaknuti da polaznik strunog ospo-sobljavanja nema status slubenika, nije uradnom odnosu i ne prima naknadu za svojrad, osim naknade koju osigurava Hrvatski

PRIMOTENNa brdu Gaj zemljani i betonski radovi

Poinje izgradnja spomenikog

kompleksa Gospi od Loreta

OPINA MURTERKORNATIPOSTALA UDJELIAR U IBENSKOM VODOVODU

Murterski udio 5,87 milijuna kunapostati udjeliar Drutva kojemu,pak, prestaju sve obveze premaOpini Murter-Kornati u visininavedenog iznosa.

Naime, ulaganja Opine Mur-ter-Kornati za izgradnju objeka-ta komunalne infrastrukture dokraja 2013. godine iznose upravotoliko, od ega 3.536.163 kune zaprograme u razdoblju od 1997.do 2013., te 2.337.156 kuna iznaknade za izgradnju kapitalnihobjekata i ureaja komunalne in-frastrukture u razdoblju od 2001.do 2010. godine. M.T.J.

PRIMOTENMladi na strunom usavravanju u opinskoj upravi

Petero prvostupnika i magistarana jednogodinjem radu

Brdo Gaj, dri primotenska vlast, idealna je lokacijaza Gospino svetie jer dominira panoramomPrimotena, a oekuju i turiste-hodoasnike


15/80



Primotensko opinsko vijeeprihvatilo je novi cjenik za korite-nje javnih povrina. Iako su, kauopinari, ovogodinje cijene na ra-zini prologodinjih, one su ipak uodnosu na 2010. gotovo duplo vee.Primotenski ugostitelji ove godineu srcu sezone etvorni metar svojiherasa mjeseno e plaati 144 kune,

u predsezoni i posezoni naknada zakoritenje javne povrine je 44,15kuna po metru etvornom. U zim-kom razdoblju od 1. listopada do

31. oujka iako su brojni ugostitelj-ki objekti zatvoreni, tekati e se

akoer plaati. Mjesena cijena je,meutim, znatno nia i iznosi 22,58kuna po kvadratu.

krinja za sladoled -5420 kuna

Ni poetne naknade za proda-vae palainaka, nakita, suvenira,lika i sline robe nisu male, iznose

neto manje od 11 tisua kuna. Tekneto manje novca izdvojit e vla-nici aparata za kukuruz i to 8107

kuna, te vlasnici krinja za sladoled5420 kuna. U Primotenu koritenjeavnih povrina najmasnije plaaju

vlasnici tandova za prodaju jeftinekineske robe i opreme za plau. Za

JAVNE POVRINEu Primotenu vrijede zlata

Kvadrat terase u sezoni ugostitelji

e plaati 144 kune mjeseno!postavljanje tandova poetna cije-na prije licitacije iznosi golemih 40tisua kuna. Nakon licitacije ta cije-na u pravilu skae duplo. Paprenacijena za uline prodavae bofl robeje oito kompenzacija za nagreniprostor, posebice starih kamenihjezgra dalmatinskih gradia kao toje Primoten. Godinama se graani ituristiki djelatnici bune na vaaritaplastinih rekvizita, meutim, kaeprimotenski naelnik Stipe Petrina,takvi tandovi dobro pune opinskiproraun.

Kazne na samom mjestuUostalom, istie Petrina, opina

u ureenje, hortikulturu i istoujavnih povrina ulae golem novac,a gospodarenje javnim povrinamavaan je izvor temeljnih opinskihprihoda. Na posljednjoj sjednici op-inskog parlamenta izmijenjena jei odluka o davanju javnih povrinana koritenje. Novina je da e javnepovrine svakodnevno nadzirati ko-munalni redar, u sluaju postavljanjatanda bez prethodnog odobrenja isuprotno od izdane suglasnosti i pot-pisanog ugovora komunalni e redarna samom mjestu naplatiti kaznu od2000 kuna. VEDRANASTOI

U Primotenu koritenje javnih povrina najmasnije plaaju vlasnici tandova za prodajujeftine kineske robe i opreme za plau. Za postavljanje tandova poetna cijena prijelicitacije iznosi golemih 40 tisua kuna. Nakon licitacije ta cijena u pravilu skae duplo


16/80

16 upanija ETVRTAK, 19. OUJKA 2015.ibenskilist

KATARINA [email protected]

PRIMOTENDevet je godina prolo od ka-

ko je Osnovna kola Primotenpokrenula projekt 'Poj rii mate-rinske' s namjerom da kod djecerazvije ljubav prema hrvatskomizriaju kojim se govori u njihovojkui i zaviaju. Nakon provedenog9. natjeaja, na koji je stiglo oko500 literarnih i likovnih radova,na zavrnoj sveanosti 'Poj riimaterinske', koja je odrana u pe-tak, podijeljene su nagrade i po-hvale najuspjenijim uenicima.Natjeaj je bio anoniman, a osimhrvatskih osnovnih kola pravosudjelovanja imali su i uenici izkola drugih drava koji pohaajunastavu na hrvatskom jeziku, pasu na natjeaju sudjelovali i ue-nici iz Srbije (Vojvodina) i Bosnei Hercegovine. Uz bogat kulturno-

Ajme mistu u kojemcaruje tiina

DrnikiAmarcord

ta ti je vrime, ta su ti obiaji!? Prvo su uvik bile trimarane bure, tri jake, sedmog, sedamnajstog i dva-cetsedmog treog. Sada vie ni tog nema. Sada pueciklona i zove se Rea. Te jaka, te orkanska do olujna bura,nosi sve pri sobon i pod sobon. Postali smo svi dokturi zavrime. Znamo koliki je tlak zraka, pa oni pascali, pa kade kia i sve tako. Puste tabele po televiziji, ne more falit.

Prvo smo u kui od metrologa imali samo moju mater.Kad bi ona rekla da je probada u kini, zna si da e se vri-me prominit. Ako bi utila u, onda e siguro padat kia.Meni je ka i starin Dubrovanin, jugo me ubija u pojam.Buden kisel, nevoljan, ki stara traca. Nita mi se ne da.Kau mi dica da je to zbog godina, a ja kaen da je to zbogjuine. Problem je jedino ta je juine sve vie.

I kad je stala bura, kad je Rea ola a, jopet san doa se-bi. Vidijo san sunce i prvi grmi ljubice u zavjetrini. Svugdije cvie poelo brokavat, a bajemi navukli svoju rascvitanuvetu. Priroda se sva probudila, sve buja ivoton. Prolie je.Ima li ga barenko zeru i u nama? Ne more zaboraviti onadiija prolia kad si se takmiijo s drugon dicon ko e prvodonit kiticu ljubice u kolu i darovat uiteljici. Ja san znaoti sve do u dno kanjona i u zaklonici uvik na ljubice. Tu-da je lipo znalo bit i paroga. Kad sad vidin di smo ratovalika dica igraju se Indijanaca i kauboja, sav protrnen. Tu su

klisure boe sauvaj. Kad vako ronjan sam sa sobon, vidinda ima puno eljadi u mistu ta nisu bili niti na Gradini, nitsu obali kanjon, nit su bili na vr Promine.

Mater bi se tri dana spremala u ibenikIma ih puno ta nisu bili ni u Rokon slapu. Mojoj

materi kad bi putovala u ibenik, tribalo je tri dana dase spremi. Prvo i prvo ona nije ila zbog provoda. Drugoi drugo, morala je sebi spremit misnu robu da ne ie kiboe sauvaj. Treo i treo, nije se smilo troit neg na ononajnunije. etvrto, tribalo se hitno vratit jer ko e aispremit ist. I kad sve zbroji, kome se igdi ilo? Prolie jemateri uvik teko padalo. Uvik bi nju dopalo ureivat vr-ta, upat travu i sadit. Sria da san se ja brzo pojmijo pasan moga uskopat lije. aa, naravno, nije ima vrimenaradi svoji drutveni obaveza. Sve to sada izgleda ka jedandaleki san, to divno vrime djeatva, vrime odrastanja,vrime radosti, i shvaa da je mladost bila samo jedna,da su mnogi snovi ostali samo snovi, a da zloslutna Reapokazuje da ni vrime nije ka ta je bilo. Jednostavno, sveje sada drukije. Onaj ko panti Drni nazad tricet godina,sad ga ne bi pozna. Svita koji je onda zna, il ga vie nemail se skroz prominio. Kua je vie, a ljudi sve manje. Sadkad umre jedno-dvoj eljadi, po cili kvart ostane prazan.Dica zavru kolu, maturiraju, odu a. Iu se kolovat. Die radit? I sve malo-pomalo, misto kopni.

Niku vee se nali nas tri Drnianca na Poljani, Niko,Miljenko i ja. Poljana lipa, iroka, bliti ka nova. A mi sa-mo pribiremo kako je ovo ura kad bi bila guva, a ti senisi moga maknit od pusti cura iz gimnazije u plisiraninkotuliima s merlon oko vrata. Po sridi bi odali profesori, ami mulci uskraj. Pa smo se sitili i seljaki kola i pivanja dokPoljana jo nije bila ni poploana i naih ulitanja u kolo.

Nije mogue da dica

vie ne znaju pivat?Sitili smo se i prestava Mikrofon je va kad je sve bilo

puno svita, i pivalo se i igralo. Nije mogue da su sada-nja dica zaboravila pivat. Kad su nekad gostovali pivai,nije to bilo ki sad po gostijonan. To je bilo na Poljani ili namalon igralitu i doa bi cili Drni.

I tako smo ti nas tri akulali, a par mladi ta su proli,zaueno su gledali starce ta ivo diskutiraju. I nismonita rijeili, a bilo nan je puno lipe. Razili smo se svaku svom pravcu. Opet sam iao praznom ulicom. Runo je

[email protected] PERLI LJUBAV PREMA JEZIKUPoj rii materinske u primotenskoj o

Kaj? a? to? odzva

-Iz godine ugodinu na na

se natjeajjavlja sve viesudionika, toznai da sukole, mentorii uenici prepo-znali motive ivrijednost iz-raavanja kakona materinjemjeziku, tako i ulikovnom izra-aju. Motiv je ja-san - da u Dani-ma hrvatskogajezika odrimozavrnu mani-festaciju, jer toima simboliku,kazao je ravna-telj kole Nedilj-ko Marinov

Nola ujko iz Brdovca dobila jenagradu za literarni rad Opustila subrdoveka polja

Ekipa koja je u Primoten stigla iz Zlatara

Pjevaki zbor O Primoten

Zbornik se prodavao za simbolinih 20 kuna


17/80



vnoj koli

jalo je kolskom dvoranom

zabavni program, u kojem su na-tupali domaini i njihovi gosti iz

Rogoznice, Cerne, Gornje Stubice,Zlatara, Trstenika i drugih kola,govorilo se i pjevalo na tokav-kom, kajkavskom i akavskom.

Uz druenje i razmjenu iskustava,e stvaranje novih poznanstva i

prijateljstva, protekao je jo jedanusret ljubitelja materinske rii i

hrvatskoga jezika i izriaja, kao iikovnog izraavanja.

Sve vie sudionika-Iz godine u godinu na na se

natjeaj javlja sve vie sudioni-ka, to znai da su kole, men-ori i uenici prepoznali motivevrijednost izraavanja kako na

materinjem jeziku, tako i u likov-nom izraaju. Motiv je jasan - dau Danima hrvatskoga jezika odr-imo zavrnu manifestaciju, jer toma simboliku. Ove godine primili

smo oko 500 likovnih i literarnihradova iz 130 kola, pa su stru-

na povjerenstva zaistaimala teak posao,kazao nam je meuostalim NediljkoMarinov, ravnateljkole. Podijeljeno je35 priznanja, 25 zaliterarni rad i deset zalikovni. Literarnom po-vjerenstvu, u kojem su biliTomislav Najev, VelimirPaara i Ivica ui,kao i likovnom ko-ji su inili ZdenkaBilui, VeliborJankovi i TomicaJadronja, nije bilolako izabrati najbolje.Nagrade za literarni raddobili su: Lucija Garvanovi ,O akovci, Magdalena Vukui,O Dugopolje, Helena Petek, O

emovec, Nola ujko, O Brdo-vec i Hana Tomili, O Kastav.

Nagradu Ex libris za li-kovne radove dobili su:

kolekcija radova OVidici iz ibenika,Magdalena Dubin-ko, O Mato Lovrakiz Nove Gradike,

Naomi Mikulinjak,O Antuna Nemi Go-

stovinski iz Koprivnice, dokje nagrada za najmanji

Ex libris otila u OBjelovar. Ostali sudobili pohvale, a svasu djela objavljena uZborniku radova 'Poj

rii materinske'. Sveje odrano pod pokro-

viteljstvom Ministarstvaznanosti, obrazovanja i sporta i

Matice hrvatske, dok je supokrovi-telj ibensko-kninska upanija.

500RADOVA

stiglo je nanatjeaj Poj rii

materinske

130KOLA

iz Hrvatske, Vojvodinei BiH sudjelovalo je

na natjecanju

Nagraeni uenici i njihovi mentorina zavrnoj manifestaciji

Helena Petek iz O emovac s uiteljicomSandrom Basan Petek dola je po nagradu

za literarni rad, pjesmu Moj deda

FOTO:NIKA STIPANIEV / CROPIX

Javna ustanova Nacionalnipark Krka i ove godine organi-

zira eko radionice i predavanja usklopu projekta Znanjem do ou-vanja kako bi naglasila vanostrazvoja svijesti o ouvanju prirodei prezentirala naine na koji svakipojedinac moe tomu pridonositi.

Zato e se kroz oujak 2015. go-dine u ispostavama JU NP Krka uDrniu i Skradinu metodom shabbychic dekorirati stare kutije za cipele iuiti tehnika izraivanja boja i ploa

dustrijski procesuiranoj hrani i gubit-ku hrvatskog prehrambenog suvere-

niteta, te praktinom kompostiranjuu kuanstvima.Jedan od osnovnih alata u ou-

vanju okolia upravo je recikliranje izdvajanje koritenih materijala i nji-hova prenamjena, razliitim metoda-ma, i ponovna upotreba. U modernopotroako doba stvari se sve lakeodbacuju i zamjenjuju novoproizve-denim. Malo tko vie popravlja, a sverjee i uljepava, dotrajale predmete.

sti, ali i gomilanja po okoli tetnogotpada. Zato nikad nije bilo vanije

uiti o obnovi stvari, kako bismo nataj nain obnavljali i svijet oko sebe.Osim predmeta, reciklirati se moe,kroz proces kompostiranja, i organskiotpad, a dobiveni se kompost potomopet vraa u prirodu kao zdravo go-rivo za nae biljke ili vrtove. Sve to,i jo mnogo vie, dio je odgovornogponaanja prema okoliu, nain kre-ativnog provoenja slobodnog vre-mena i, uz projekt Znanjem do ou-

Eko radionice i predavanja u sklopuprojekta Znanjem do ouvanja

znateli..


18/80

18upanija ETVRTAK, 19. OUJKA 2015.ibenskilist

Ove zime, koja je konano ipakna izmaku, jedan od najosjetljivijihprirodnih i ekolokih sredina ire-ga ibenskoga kraja, otok Visovac

usred rijeke Krke, doivio je u svojojpovijesti dugoj 670 godina, jedno odnajteih prirodnih iskuenja koja sepamte. Diluvijalne kie potapale suznatan dio njegova prostora, jedvaneto veeg od jednoga hektara i svisinom tla od svega 1,3 metra nadvodom. Uraganske bure pustoilesu njegov biljni pokrov koji ga sto-ljeima titi od nevremena. Nekestoljetne borove i jablanove vjetar jeiupao s korijenjem.

Pa ipak, i u takvim surovim uvje-tima koji su se okomili na Visovac,njegovi vjerni pastiri odolijevaju ipreivljavaju. Posjetili smo ih pro-loga petka, kada su vremenske pri-like to doputale, i zatekli smo samojednog njegovog itelja, gvardijanafra Matu Gveria, kojem tee petagodina slube. Svi ostali bili su naputu, u svojim misijskim zadaa-

OTOK VISOVACPovrine 14.000 etvornih metara usred Krke, oporavlja se od dvomjesenog nevremenskog pustoenja

Nedae usred korizme:fratri

pile sruena stabla i iste okoliod svakojakih nanosa Krke

U objekte se zavlai vlaga,koju je i suvremenimtehnikim sredstvimateko sanirati. Zadnjavelika rekonstrukcija

samostana bila je 1905.godine, pa osamdesetihgodina prologa stoljea

Neobian je osjeaj kadaste u takvom prirodnom

okruju, koje ljeti dnevnoposjeuje stotine gostiju,turista i hodoasnika,sami s domainom. etalismo vrtom, ogoljelim,bez cvijea i zelenila, saiupanim borovima islomljenim jablanovima

ma. Fra Mate nas je u dogovore-no vrijeme, s drnike strane rijekebrodicom Dika i osobno prevezaona otok.

Neobian je osjeaj kada ste utakvom prirodnom okruju, kojeljeti dnevno posjeuje stotine go-stiju, turista i hodoasnika, samis domainom. etali smo vrtom,ogoljelim, bez cvijea i zelenila, saiupanim borovima i slomljenimjablanovima.

Novaci u obilasku upaSvojim smirenim glasom gvar-

dijan je rekao: Nevrijeme to nasje tako dugo pratilo dalo nam je i uovim korizmenim danima dodatnazadae, pored onih liturgijskih, re-dovnikih i samostanskih. Dole suvrlo rijetko zabiljeene velike prirod-ne nepogode. Najprije kie, pa silnebure koje su toliko dugo trajale. Ot-klanjali smo tete u okoliu, posebnona vegetaciji, pilili poruena stabla,istili okoli od svakojakih nanosa,

ali smo morali i ploviti rijekom, jermi smo otoki svijet.

aci novaci su obilazili okolneupe, prije dva dana otili su u po-

hode Gospi od Trsata, pa u MarijuBistricu na skup Godine posvee-nog ivota. Slijedi im put u Italiju, uAssisi. Na dan 30. svibnja, ovdje naVisovcu imat emo skup redovnikaiz okolnih upa, otvoren i hodoa-snicima. Sredinje slavlje nam je,kao i svake godine, 2. kolovoza naDan gospe od Milosti, dok je za 17.listopada ovdje zakazan skup svihredovnika i redovnica ibenskebiskupije. Svakako, pripremamo ipostavljanje obiljeja pred crkvom,kipa sv. Franje, za to je ve izraenprojekt. U meuvremenu nam sejavila urna obnova crkvenogazvonika koji je proputao vodu iak napukao i koji je jo pod ske-lama. Dok je bilo nevremena, nijese moglo nita raditi. U objekte sezavlai vlaga, koju je i suvremenimtehnikim sredstvima teko sanirati.

Zadnja velika rekonstrukcija samo-stana bila je 1905. godine, pa osam-desetih godina prologa stoljea.

Opustjela kuhinja u postuusred korizme

Proli smo kroz crkvu i tihim sa-mostanskim klaustrom, hodnikomsa slikama do dvorane blagovalita,koje je toga dana bilo prazno. Bio jepost usred korizme, a i kuhinjskoosoblje je otilo svojim kuama. Vanipred vrtom na rovu niskoga objektaodmarala su se dva predivna pau-na, jedan s dugim blistavim perjem,sjajnih boja, izazov svakom slikaru.Naposljetku, fra Mate je pokrenuobrodicu Diku i mi smo kliznuli nadrniku stranu, ostavljajui neuniti-vi Visovac svom miru, dok su se krozprorijeena stabla ocrtavali poznatiobrisi samostana.

A uskoro e, i prije Uskrsa, bro-dovi NP Krka poeti na Visovac iuzvodno dovoziti prve turiste ovogproljea. JOKO ELAR

Fra Mate Gveriu klaustru

samostansketiine

Ovdje je bilovisoko stablo

Viovaki paunovipreivjeli su nepogode


19/80


ibenskilist pria ibenskog lista 19

Rodjak Ive iznenadija bi me kadbi, dan-dva od dolaska u Kornate,zna re:

Sutra partin nazad. Di, nisi ni doa udija bi

e ja, jer od ibenika do Kornataporijen brodu ima vozit dobre tri

ure pa se tamo ne ie svaki dan,a kad se i ie, ie se na najmanje

ri-etiri dana. Pun san, moran! bija je nje-

gov odgovor. Tija je re da je na-punija jaceru, potroija led i nemavie di meat ribu.

Tako je bilo prije petnaestakgodin, a sada ni cila etimana nebi bila dosta za ulovit toliko, a parimi se, bie i gore. Danas je na tindalekin potan sve manje brodi, a

oni ta iu ne uvatu ni za familjupa in jacere i ne tribaju. Kad ih pitama li, uje samo betimje i vidi

kako dilu roge gori i doli. Kakvo je ovo vrime dolo, ne

mo za blagdan poist komad pe-ene praetine uja san nikidanednoga panulaa koji, kako je sam

reka, i ne zna kad je zadnji put ulo-vija ribu.

A jel ti lovi prasca ili ribu? pita san ga.

Ribu, ali lako je nju pritvorin upraetinu mudro mi je odgovo-rija. Tako mu i triba, pomislija san,kad vie voli meso nego ribu.

Nema je vie, polovilo se. Ni-kih vrst je nestalo, zaboravili smokako izgledaju, altroke kakve su upijatu. Kad nai unuci budu gledali

slike s riban koje smo uvatili, neenan virovat, rei e da su ribe odplastike, da su slike napravljene nakompjuter. Zato mi je sve vie u pa-meti kako spasit ribu, a ne kako jeprivarit, ulovit, poist. Odsad u za-to i na more iz puke potribe, lovitsamo koliko mi triba za priranit se.Ako i uvatin pravu ljogu, vratit u je

u more. Nema vie falenja: uvatijaovoliko, uvatija onoliko; nema vielitretavanja. Ovo ta mi se dogodiloprole jeseni, kad san uvatija u uruvrimena krunaa od est i branci-na od tri kila, to je, evo, obeajen zadnji put i nadan se da neu zamisec dan re: Ja reka, ja poreka.

Prvo se navata,onda bi zabranija!

Znan, re e niki: lako je njemusad tako govorit kad se je navatapuste ribe, kad je sve proa i vidija,uvatija i velike i male, kua i naijase ribljih delicija svih vrst. Sad bi onzabranija, a ekaj da i mi podrigne-mao i reemo da je i nan ribe prikoglave, a onda more ferma.

Tako je bilo, kad su dva kompa-njona posli obida ili uinit bevan-du u pot iz kojeg su oba pili. Kadje prvi potega gucalj, vas se stresai reka:

Brrr, jako je, uliu jo vode. Nato je drugi skoija i viknija:

ekaj da i ja uinin brrr, paonda uli vode koliko o!

Sve dosadanje regule ka tasu: manje oko na mrii; vraanje

u more ribe koja nije u kvari (zato svaki ribar na argoli ili na kojemdrugom mistu na brodu mora imatenje za sve vrste ribe, da je moreodma izmirit); zabrana lova u vri-me mrista i sve ostalo, nisu i neespasit ribu. Kakvi smo mi svit, tri-balo bi da na moru ima policijotovkoliko i nas ribarov. Sve mi se pari

da jedino ta jo more pomo je dase pone govorit i pisat da ribe i svedrugo iz mora i nije toliko zdravo igutoo koliko se misli, paen, tri-ba re da su ribe i kodljive. Nikie re da niko pametan nee popittakvi priokret, ali tako se je misliloza puno stvari pa je ispalo drugai-je. U tome more pomo svemonimarketing brez kojeg danas nije-dan posal ne more uspit. Evo zapoetak, meni u pamet dolazu nikeideje ili, kako se danas ree, teze zati marketing. Nji bi tribalo stalnoponavljat, ajmo re ovako:

od ribe na leo ovika brzouvati mala snaga pa cili dan budei sam lean

posli riblje gradelade skrozse dehidrira zbog ega se dugovrimena mora provodit terapijaestog uzimanja hladnih napitakana bazi vinove loze

da se od rakova, teko mi je iuzre, dobije rak

da se od morskih plodov dobi-je morska bolest

da od liganj, sip i obotnic oviki sam postane mekuac

tribalo bi svako malo putat

onu pismu kako ga je od srdelezabolila glava; i tako daje.

Iza banka-ira neg duaA i rei u van zato virujen da

bi se s marketingon uspilo. Znasam jednoga ovika kojemu suljudi sve virovali. Osim ta je imadobru parlatinu, bija je i kus ovika

od dva metra visine i skoro kvintali po piza, a falija se kako za ruakmore poist bronzin od 10 litar pa-ta faola. Kad bi ia ulicon, okonjega bi se pravija koridor od petmetri isprid i iza, dok ne bi uinijamot da se skupu. Navigava je nastranca pa, kad bi se vratija s ite,uvik je bilo novitadi koje su svi tiliut. Njegove torije zna je cili gradi svi su u nji virovali. Sian se jednekako je osta bez jakete. Plovili sukroz Baltik prima Finskoj dok nisuuletili u maglu. Bila je toliko gustada je brod skroz ferma, zapeja, paje barba zapovidija da svi uzmulopate i na provi razgru maglu.Kad se nakon ure tekog poslaupotija, skinija je jaketu, obisija jena brukvu koju je zabija u maglu inastavija u majici na paline. Poslije zaboravija na jaketu, a barba nijetija ut da se vratu. Reka je da ei dogodine init isti vija pa e jeonda na.

Eto zato virujen da bi se dobrinmarketingon moglo uspit, jer, akoje svit virova Marku Luli tako seje zva zato onda ne bi virovalii onima koji bi govorili da riba ne

valja za zdravlje pa se ne triba niist, ni lovit.

Zna san i jednu kompravendukoja je drala banak na pazaru.Bila je ira nego dua, a imala jetaki glas da se je ulo na ibenskojPojani dok je na pazaru vikala ka-ko je njezin bili luk i mladi kunpir,umisto iz Kine i Maroka, pravi

domai iz Ljubitovice odnosno izPakotana. Nikad nije muala, uvas glas je govorila sama sobon ilipivala, i niko joj nije smija kontre-tat. Kad bi joj prigovorili zato jojcine nisu iste ka i kod drugih, onabi odgovorila da i svi ljudi nisu isti: A koliko meni triba spize za obid,koliko robe za sait vetu, a kolikotebi, a! Ja spavan u postelju od pr-one i po, koju mi mora napravitmarangun, a ti!

Iako su veinon znali da je ver-cerica, jopet je isprid nje uvik bijared i dobro joj je ia posal. Znasan ut ene kako govoru da jeoni kunpir od Markete, tako se jezvala, bija ka putar i da e jopet unje vazest. Pari mi se, skoro san isiguran, da je ono brez ega se da-nas nita ne more zamislit, oti mar-keting, dobija ime po tin poznatinibenanima, Marku Luli i Marketi.

Na kraju, ka prvi potez, pridla-en da prva regula koju bi tribalopropisat bude da se na svin peka-rijama, na bancima uz ribu, ispodcina obavezno napie ka ta nakatuli od panjulet pie opasnoza poist.

po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,u ditinjstvo po vika prije ...

brodon od koja do koja - Svilan,Kaprije, irje, ut ...

Vija u 38 torija

M l k ji liki t

GOJKO HULJEVroen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a uZagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist ielnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.

BILJEKA O PISCU

MarketingNema je vie, polovilo se. Nikih vrst je nestalo, zaboravili smo

kako izgledaju, altroke kakve su u pijatu. Kad nai unuci budugledali slike s riban koje smo uvatili, nee nan virovat, rei e dasu ribe od plastike, da su slike napravljene na kompjuter. Zato mije sve vie u pameti kako spasit ribu, a ne kako je privarit, ulovit,poist. Odsad u zato i na more iz puke potribe, lovit samo kolikomi triba za priranit se. Ako i uvati

sibenski list, 19. ozujka 2015

Documents