SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU I

Š I B E N I Ksrijeda,

16. lipnja 1954. Islazi tjedno

God. III. Broj 97 Cijena 10 dinara

O R G A N S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A ZA G R A D I KOTAR Š I B E N I K

Rad Narodnog odbora gradske općine Šibenik POLITIČKA AKTIVNOST

P re tres prijedloga rješen ja o odobrenju završnih računa ko­m unalnih d zanatskih poduzeća i zadruga — bila je najž iv lja toč­ka dnevnog reda n a iposljednjoj sjednici NO-a gradske općine.

To je i razum ljivo, je r je bor­ba, da se p rak sa naših poduzeća saobrazi i razvija u skladu sa slovom i duhom naših zakonskih propisa ijedan tra jn iji proces. Cak i onda, kada u tim propisim a im a praznina m oguće je i treba sporna p itan ja rješavati socijali­stički. Svako rješenje treba da odgovara općim načelim a našeg socijalističkog društvenog raz­vitka. A u praksi često se praz­nine u propisim a rješava ju na tom u suprotan način. Ponekad se čak . i jasne s tv a ri pokušava drulk&ije tum ačiti: lokalističkiili još uže g ledajući na »intere­se« poduzeća. Sam o principijelna i u stra jn a borba je garancija da će negativne po jave u praksi sve više i sve brže iščezavati. Pozivanje na teškoće, kojih sva­kako ima nikome ne da je pravo da ih rješava na nesocijalistički način.

Završne račune Soboslikarske zadruge, Kino poduzeća i P ro­duktivne drvodjelske zadruge, NO n ije odobrio n a ovoj sjedni- ći već_je odlučio da ih v ra ti kom isiji, da ih bolje Obradi.

NO je odobrio završne račune B rijačko-frizerske zadruge. U- p rav e stam benih zgrada i Obrtne naibavtno-prodajne zadruge.

iU pogledu Soboslikarske za­druge predsjednik NO-a drug P e ta r Rončević kazao je, da sm atra, da situacija nije jasna i da je ' tu osnovno p itan je s tru k ­tu re cijena. Odbornik Mirko Rončević, usporediujući nesraz­m jer između izvršenja proizvod­nog p lana i onog što je predvi­đeno, kazao je, da je i po njego­vu m išljenju,1jto rezu lta t nalbijanja cijena. Odbornik ing. J. Despot sm atra da je to rezu lta t veoma niskih norma, a donekle i p re­kovremenog rada. Po m išljenju potpredsjednika NO-a Iviše Ba- ranovića zadruga je, na tem elju iskustava iz prvog polugodišta, trebala povisiti norm e, a sav v i­

šak fonda plaća upotrebiti za re ­produkciju.

D iskusija o završnom računu Produktivne drvodjelske zadruge ukazala je na jednu veoma ne­gativnu pojavu. Odbornik' Mirko Rončević kazao je, da siu, sudeći po završnom računu, radnici te zadruge radili i prekovrem eno, čime je onemogućeno upošljava­nje nezaposlenih drvodjelaca. A osim toga, da je višak fonda p la ­ća rezu lta t nerealn ih kalkulaci­ja cijena. Po njegovu m išljenju ta zadruga radi toga više sliči udruzi nekolicine nego stvarnoj zadruzi. Odbornik Pere Škarica istaknuo je da je i prošle godine konstatirano da zadruga vodi lo­šu politiku p rem a nezaposlenim drvodjelcim a. On je ukazao, da i na drugim m jestim a ima sličnih pojava, i da je to problem, koji treba da rješava čitava zajedni- nica, Uj. naša kom una. Je r ne može se dopustiti takova praksa, kada stvarno postoje mogućnosti uposlenja. Kao i ostali diskutanti odao je priznanje m arljivosti radnika te zadruge, a li je apeli­rao na njih, da”n a razvitak svoje zadruge gledaju sa šireg stano­višta. O dbornik Veljko T rina j- stić ukazao je i na praksu za­druge da izvodi samo velike, a zapušta m anje radove i usluge za građane.

Predsjednik zadruge drug Vic- ko G uberina kazao je da se u prvom kvarta lu prošle godine ra - rilo i prekovrem eno. Istaknuo je, da je zadruga povećala broj rad ­nika. Međutim, n ije uspio uv je­riti prisu tne da je tim e zadruga iscrpila sve mogućnosti uposle­n ja novih radnika.

Interesantno je, da su knjigo­vođe u neku ruku bili tumači i zagovornici predloženih završ­nih računa. Tako je knjigovođa Soboslikarske zadruge kazao da je višak fonda plaća ostvaren i predviđen za isplatu sa 1,8 u od­nosu na p lanirani, a da se kao norm alno sm atra, ako se na ime viška fonda plaća dijeli do dvije prosječne mjesečne plaće, pa je za p rim jer spomenuo jedan dru ­gi grad. Odbornik Mirko' Ronče- vdć opravdano je na to primijetio,

Općinska konferencija SSR N u Rogoznlci

54 političke konferencijeU prošlu ned je lju održana je u

Rogoznici godišnja općinska konferencija Socijalističkog save­za, kojoj je, pored 50 delegata iz svih osnovnih organizacija SSRN, prisustvovao d drug Pere Škari­ca, predsjednik Kotarskog odbo- rar SSRN. Nakon izvještaja o ra - diu organizacije Socijalističkog saveza u prošloj godini, koji je podnio tajn ik općinskog odbora SSRN, drug M arinko Ercegović uslijedila je diskusija, a zatim je izabran novi općinski odbor SSRN od 15 lica na čelu s p red­sjednikom Zupanović Nikolom i tajnikom Bego Miroslavom.

Na konferenciji nisu samo podvučeni nedostatci u radu o r­ganizacije SSRN, već su istaknu­ti i uspjesi, koji su se osobito očitovali u provođenju p a rla ­m entarnih iabora u novembru prošle godine, u raznovrsnim sastancim a političkog karaktera, kao i u uspjelim dobrovoljnim radnim akcijam a. Iako .politički rad u prošloj godini n ije zado­voljio u potpunosti dpak je po­stignuto dobrih rezultata. Tako

da nije važno kako postupaju drugi i da se ne može tako odre­đivati što je normalno, je r p ra­va n a višak fonda plaća proiz­lazi iz toga, da li je rezultat stvarnog rada ili ne.

B rojevi koji se iznose u završ­nim računim a ne daju uvijek i sliku privredne politike nekog poduzeća. Stoga je drug Petar Rončević s punim pravom mo­gao utvrditi, da kom isija za društveni p lan i financije nije detaljno proučila završne račune i usporedila ih sa stvarnim sta ­njem u poduzećima. A same stručne komisije za pregled završnih računa, da se nisu upu­štale u analizu rada poduzeća, već su samo suho dale računsko stanje. Osim toga da je prilično zabrinjavajuća činjenica da se u većini slučajeva dovoljno ne osjeća da rukovodioci poduzeća rukovode svojim poduzećem, već je to prepušteno knjigovođama, te da će NO trebati tom proble­mu obratiti veću pažnju.

Savjetovanje sa sekretarima

osnovnih organizacija SK

Jučer je u dvorani Mjesnog sindikalnog vijeća održano sa­vjetovanje Gradskog kom iteta SK sa sekretarim a osnovnih o r­ganizacija.

Sekretar Gradskog kom iteta drug Ante Baljkas ukazao je na osnovne zadatke organizacije u vezi sa sm jernicam a koje su da­ne na posljednjim plenum ima CK SKJ, Trećem kongresu SKH i u govorima druga T ita i K ar- delja.

U diskusiji najviše govora je bilo o polifcičko-ideološkom radu odnosno načinu kako da se taj rad organizira.

Zaključeno je da se održe sa ­vjetovanja kom unista po bloko­vima, kojim a će prisustvovati i komunisti koji p ripadaju osnov­nim' organizacijam a u poduzeći­ma.

Motiv iz Šibenika

O značenju „Partizana" govorio drug Nikola Špirić

Nedavno je održana u Šibeni­ku godišnja skupština d ruštva e- konom ista. I pored stan o v ito g d jelovanja društvo n ije imalo o- no značenje koje m u je nam ije­njeno u našem privrednom i d ru ­štvenom razvitku. Konstatirano je, da je postojala slaba veza privrednih poduzeća s tim dru­štvom. Poduzeća su m alo kori­stila pomoć ovog društva u rje ­šavanju raznih problem a koja -tište organizaciju. Često pu ta privredni rukovodioci nalaze se pred jednim problemom, razm iš­lja ju i odlučuju se za nešto za što drže da je najbolji izlaz iz m om entane situacije. To rukovo­diocu ne mora da služi kao sred­

stvo kojim će riješiti neko p ita­nje, ali u najm anju ru k u ono može poslužiti kao orijentacija koja će mu pokazati na što sve treba da računa.

Ne samo privredne organiza­cije, nego i organi v lasti nisu ovom društvu pružili potrebnu pažnju. Bez m aterijalne podrš­ke, a k tome i bez prostorija društvo je teško moglo da se i održi. Organi vlasti i privredne organizacije trebalo ibi to društvo više pomoći.

Zajedničkim zalaganjem p riv ­rednih rukovodilaca i svih čla­nova društva ekonomista, ono će moći izvršiti svoj zadatak.

V.

U subotu navečer je n a Polja­ni m aršala T ita održana svečana akadem ija u čast I. kotarskog sleta »Partizana«. Pored pred­sjednika Kotarskog saveza »Par­tizana« druga Rade Cakića, koji je otvorio akademiju, govorio je i narodni zastupnik Nikola Spi- rić. On je u ime Kotarskog i Gradskog odbora Socijalističkog saveza pozdravio učesnike sleta i prisutne građane.

Između ostalog, drug Spirić je rekao da K otarski sle t predstav­lja sm otru naše omladine i n je­nih dostignuća na polju fizič­kog odgoja. Istakao je i značajan m om enat da se I. kotarski slet »Partizana« održava na deseto- godišnjicu oslobođenja grada i okolice.

Govoreći o naporim a koje naši ljudi ulažu u izgradnji socijali­zma i o značajnim uspjesima, koji su postignuti n a tom po­dručju u našem gradu i kotaru, drug Nikola Spirić se u im e or­ganizacije Socijalističkog saveza obratio omladincima i om ladin-

je u vremenskom razdoblju od l .V I. do 31. XII. prošle god. odr­žano sa članovim a Socijalistič­kog saveza 54 političke konferen­cije, inform acije i predavanja. Osim toga, u istom razdoblju održana su tr i savjetovanja sa predsjednicim a i tajn icim a os­novnih organizacija SSRN sa područja općine.

Dobrovoljne radne akcije čla­nova SSRN došle su do izražaja u popravku, te izgradnji novih seoskih iputeva i cesta. U tome je najbolje rezultate pokazala osnovna organizacija SSRN u Dvornicama, koja je 1953. godini sama dala preko 980 dobrovolj­nih radnih dana. -

U diskusiji je također sudjelo­vao i drug Pere Škarica, koji se kritički osvrnuo na rad organi­zacije SSRN na općini Rogoz- n ica i n a k ra ju je dao jasne sm jernice za budući rad. Nakon diskusije delegati su p rihvatili zaključke za daljn ji rad organi­zacije Socijalističkog saveza na području ove općine.

I. Goleš.

Organi up rav ljan ja našeg Za­voda za socijalno osiguranje, skupština i izvršni odbor bore se s raznim problem im a u ovoj o- blasti socijalne zaštite. Oni su dio cjeline problem a naše kom u­nalne zajednice. Dobar dio do­hotka komune se raspoređuje preko socijalnog osiguranja na zaštitu osiguranika i njihovih porodica. Osnovno p itan je u o- voj zaštiti je pravilno raspore­diti uplaćena sredstva, odnosno osigurati da se troše kada i gdje je to potrebno. Svako nepotrebno davanje izaziva s jedne strane veliku š te tu za zajednicu, a s druge stran e um anjenje sredsta­va ondje, gdje su potrebna. Za sada ćemo iznijeti neka od pi­tan ja koja su s ovim u vezi, a kojim a se bave sam oupravni or­gani našeg Zavoda.

Ovi organi na putu sam ou­prav ljan ja u tiru dobre početke i im aju prilične rezultate. Skup­ština Zavoda kao cjelina je u prošloj godini našla svoje pravo mjesto u zadacim a koje je pred n ju postavljala služba socijalnog osiguranja. Zauzimala je pravil­no svoj stav p rem a raznim pro­blemima i u tom je usm jeravala djelovanje izvršnog odbora i ad­m inistrativnog apara ta Zavoda. Međutim, nije bilo boljeg indi­vidualnog rada u kolektivim a u kojim a su birani.

Da je točno, pokazala je ne­davno održana sjednica skupštine koja je radila zajedno sa p le­numom Mjesnog sindikalnog vi­jeća. Na loj zajedničkoj sjednici pretreslo se financijsko poslo­vanje Zavoda za p rv a četiri m je­seca. Zavod je u tom kvartalu završio poslovanje sa deficitom3,000.000 Din. To n ije odraz p ra ­vog financijskog stan ja s obzi­rom da do tog vrem ena nisu rea­lizirane sve obaveze i potraži­vanja Zavoda, a uglavnom se može govoriti o uravnoteženom budžetu. P rocenat bolovanja je snižen u odnosu na prošlu godi­nu i to za bolovanja do 7 dana do l°/o, a preko 7 dana za preko l°/o, što ukupno da je preko 2°/o ili m anje izgubljenih dana p ro­sječno m jesečno 9000 ili m anje Din 1,900.000 mjesečno. Kod ne­kih poduzeća ta j procenat je iz­razi ti je niži u ovoj godini nego u prošloj i ostali rashodi su niži od prošle godine izuzev am bu­lantn ih i bolničkih troškova, koji rastu obzirom na veće ovogodiš­nje cijene tim uslugama.

Govorilo se dosta o onim po­duzećima ko ja troše više ' sred­stava iz soc. osiguranja nego u - plaćuju doprinosa koji ostaje lokilnom zavodu. Tako su za p r­va četiri mjeseca više isplatila na račun raznih davanja nego u - platila, ova poduzeća: »Izgrad­

nja« Din 998.747, »Tehnika« 930.232, Tvornica elektroda i fe­rolegura 282.040, transportno »Jadran« 173.115, »Jadrija« 168.103, »Rad« 129.276 i P ilana za Din 139.039. Odlučeno se da iz­vrsni odbor Zavoda zajedno s in ­spekcijom rada i NO-ima razra­di ovu situaciju u smislu člana 8 Uredbe o . financiranju soc. osig., t. j. o potrebi posebnog pokrića rashoda tih poduzeća. Ta poduzeća trebaju u svom okviru posebno raspravljati o ovim ne­norm alno visokim izdacima.

Posebno je naglašeno da ot­v aran je v lastitih am bulanti u poduzećima djeluje na bolju zdravstvenu zaštitu i na sm anje­nje broja nesposobnih. To poka­zuje i uspjeh poduzeća »Izgrad­nja«, »Ivan Lavčević« i Pom or­sko građevno kod kojih je pro­cenat nesposobnih sm anjen od 2 do 5%. Ovakove am bulante tre ­baju otvoriti još neka naša po­duzeća kao »Luka«, »Jadran«, »Jadranka«, Industrija »Krka«. To se može lakše postići otva­ranjem zajedničke am bulante za neka poduzeća.

Neka poduzeća ne vode dovo­ljno brige koje radnike prim aju u posao, a još m anje ih prethodno pregledaju. Tako Šum arija za­pošljava Ardelić S tevana sa 71 godinu starosti, Belakušić Anu sa 68 god. i Meić S tipu sa 63

kam a koji učestvuju u sletu »Partizana«, a preko n jih čita­voj om ladini našeg grada i ko­tara , da ozbiljno shvate svoju ulogu. Pred našim današnjim m ladim naraštajem , rekao je on, stoje veoma važni, historijski za­daci. U prvom redu .pred njim a stoji zadatak, da do k ra ja iz­vedu djelo socijalističke revolu­cije.

Naglašujući da organizacija »Partizan« im a za d l j da odgoji naš mladi narašta j u zdrave, fi­zičke i um ne radnike, koji će s uspjehom moći nastaviti djelo izgradnje socijalizma u našoj zemlji, d rug Nikola ‘Spirić je re­kao:

— Omladinci i omladinke, ra ­deći u »Partizanu« vi se sprem a­te za još jedan .neobično zna­čajan zadatak, koji se sastoji u tome da izivježbani i osposoblje­ni stanete, ako ustreba, na b ran i­ku naše socijalističke domovine. Da obranite tekovine za koje su mnogi vaši očevi i braća polo­žili živote. Da obranite naše so­cijalističko društveno uređenje, nacionalnu čast i sreću naših, na­roda.

Zbog svega toga još više učvr­stite svoju organizaciju i proširi­te svoje redove pod parolom da je svakom našem omladincu i omladinki m jesto u »Partizanu«. U društvu koje čuva svijetle tra ­dicije jugoslavenskih partizana i koje sprem a našu om ladinu za sposobne graditelje socijalizma.

Drug Spirić je nadalje istakao činjenicu da su om ladinci Ju ­goslavije pod imenom partizana u toku oslobodilačke borbe .poka­zali besprim jerni heroizam i o- stvarili pobjedu nad stranim za­vojevačima.

Narod našega grada i kotara okupljen u Socijalističkom save­zu želi da budete sada i u budu­će dostojni im ena jugoslavenskih partizana, koji su svojom krvlju stvorili tem elje naše socijalistič­ke domovine — rekao je na k ra ju drug N ikola Spirić.

godine. Očito je da to znači ra ­sipanje sredstava društvene za­jednice.

Dug privatn ih poslodavaca je iosta velik, a neki, pak, duguju i veće iznose. Tako Biskupsko sje­m enište dugu ja preko 218.000 Din, samostan sv. F rane preko87.000, VukičeviĆ Mate 24.000, Svetlić Stanislav 19.000, Ivaz Marko 20.000 i drugi. Ovome problem u je Zavod i do sada davao posebno značenje, a skup­ština je zaključila da se poduzmu

(Nastavak na 2. strani)

Strana 2. »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 16. liganja 1954.

Problem šibenskih konoba

Dužnost je svakog našeg gra­đanina da poštuje zakonske pro- ipise i da se kao član ■društvene zajednice zalaže za njihovu dos­ljednu prim jenu u život.

Naravno, da se uvijek nađu pojedinci, koji se ne drže u svo­joj društvenoj djelatnosti tog n a ­čela. Nema ni u jednom društvu, ■pa n i kod nas, građanina kome nije jasno, da se p rekršite lji za­kona kažnjavaju. Ali, n ije nam nam jera, da ovdje govorimo o kažnjavanju, težini kazne i svrsi kažnjavanja. Više-manje to nam je poznato.

K ada to imamo u vidu, tada se zaista možemo, pa i sa iz­vjesnim čuđenjem, zapitati: dokle će mnogi naši težaci u gradu svijesno kršiti propis čl. '60 U- redibe o ugostiteljskim poduzeći­ma i radnjam a (Si. list br. 6/54.) i vršiti m aloprodaju vina na ča­še u svojim konobama?

Spomenutu Uredbu donijelo je Savezno izvršno vijeće i n jena važnost proteže se na područje čitave naše države. Ne ćemo, jer nema n i razloga za to, ovdje po­lemizirati, da li je član 60 te U- redbe nekog pogodio ili ne, kako to kažu nepromišljeno mnogi naši težaci. To im , nikako ne i'đe u glavu, je r je mjime zabranjena m aloprodaja vina na čaše po ko­nobama. Da bude jasnije, c itirat ćemo doslovno tekst toga člana:

»Zabranjuje se p rodaja alko­holnih pića točenjem na malo od

predviđena je kazna za prekršaj člana 60 u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara.

U Dalmaciji i drugim predje­lim a 'naše države, gdje je do sa­da bila uobičajena praksa malo­prodaje vina na čaše — ista je prestala, stupanjem na snagu navedene Uredbe. Opravdano se postavlja p itanje: zašto bi baš jedino težaci u Šibeniku trebali b iti iznimka.

M jerodavni državni organi vo­dili su računa o mogućnosti pro­daje vina i rakije na malo u ko­nobama proizvođača, pa se i tu pronašlo odgovarajuće rješenje. Naime, i danas naši zem ljorad­nici mogu vršiti prodaju na malo u svojim konobama, ali samo p re ­ko puta u zatvorenim posudama.

Odjel za privredu NO-a grad­ske općine Šibenik putem javnog oglasa br. 3863/54. od 15. travnja 1954. godine obavijestio je o tome naše poljoprivrednike.

Zar sve što je do sada rečeno, nije bilo jasno svakome poljopriv­redniku u gradu?

G rađani našega grada su do­sad u više navrata, pa i svako­dnevno pokazali, a i danas to č ine,. prim jernu disciplinu u poštivanju i pridržavanju zakonskih propi­sa, pa ne vidimo razloga da tako i u konkretnom slučaju dosad nisu postupili i naši težaci.

Da, za sve to su znali i danas znaju naši zem ljoradnici, t. j., da je m aloprodaja vina na čaše

s i propisaAli što se dešava? Naši zem­

ljoradnici, nikako da shvate pro­pis čL 60 Uredbe. Mnogi nastav­lja ju i dalje sa krčm arenjem . Trebalo je, da se tu um iješaju upravni i kontrolni organi.

Tako je do danas sudac za prekršaje p ri Narodnom odboru kotara Šibenik kaznio novčanim kaznama:

Zorić Antu pok. Mije (Vanjski- Skopinac) sa 8.000 dinara, a Su- nara Radu pok. Stipe (Balde- kin), Zjačić Ivišu pok. Vioe (Bal- dekin) i T rlaja Tomislava pok. Josipa (Crnica), svakog sa po 6.000 dinara.

M eđutim, neki težaci su i dalje nastavili sa krčm arenjem u ko­nobama, a i danas krčm are. Radi toga je sudac za prekršaje na p rijave nadležnih kontrolnih o r­gana pokrenuo administrativmo- kazneni postupak i protiv novih prekršitelja i to:

K ronja Vinka pok. Pere, sa Gorice, Cala Antića, iz Varoš II., Aras Iva pok. Mate, iz Doca, La- bura Dane Josina, iz Crnice, Ba- tinica M arka pok. Nikole, Vanj­ski, Vudrag Vice pok. Nikole, Cmica, Aras Stipe pok. Krste, Gorica, Supe M arijana pok. Ma­te, Skopinac i Slošić Kreše pok. Josipa, Skopinac.

Z ar naši težaci nisu mogli po­kazati više razum ijevanja?

Or.

Đaci u školskom

savjetuDosadašnji način uprav ljan ja

školama nije odgovarao našem stupnju društvenog razvitka. Na­še škole do jučer, takoreći, nisu se u mnogočemu razlikovale od škola u buržoaskom društvu. Za­to se sada i pristupilo novom načinu up rav ljan ja u školama. S tvaraju se razni organi u koje će, pored nastavnika ući pred­stavnici društvenih organizacija i što je neobično važno đaka.

I u našoj gimnaziji đaci su 14. o mlj. izabrali svoje p redstavni­k e u školski savjet. To isu Ik i- ca Bego, Jakov M ariani i Ante Romae. Đaci su izrazili zadovolj­stvo što je i njim a pružena mo­gućnost da neposredno učestvuju u uprav ljan ju školom. Ozbiljnost kojom su omladinci govorili o novim m jeram a u školstvu daje garancije da su opravdane nade koje naša zajednica očekuje od mlade generacije u toj oblasti njenog djelovanja.

Đaci su pozdravili nove dru­štvene m jere u oblasti školstva. Ali uspjeh tih novih dem okrat­skih tvorevina, ne ovisi samo od đaka. Potrebno je zainteresirati sve naše radne ljude za novo društveno up rav ljan je u školama, jer kako je rekao drug Rodoljub Colaković ®od toga kakva će nam biti škola zavisi dobrim dijelom naša budućnost.«

V. Gladović

/apa/amja i m m m o n

Spriječiti samovolju pojedinaca

strane proizvođača i drugih pri- zabranjena. O tome su bili oba-vatnih osoba (na pr. na trgovima, po kućama, na imanjima, u po­drum im a i si.) i privrednih orga­nizacija čiji predm et .poslovanja ne obuhvaća rješenje i ugo­stitelj-Ske djelatnosti kao i od strane društvenih organizacija«.

U članu pak 82 iste Uredbe

viješteni i putem svoje Opće po­ljoprivredne zadruge u gradu.

Pojedinci su posjetili i druga Nikolu Sekulića, narodnog za­stupnika našega grada, prigodom njegovog boravka u gradu. I tu su oni dobili jasno i razum ljivo Obrazloženje.

Odlučno suzbijati nepismenost na kotaru

Iako postoji Zakon o narodnim školama po kojem su djeca od sedme do navršene petnaeste go­

dine dužna pohađati školu, ipak

(Nastavak sa 1. strane) sva sredstva da se to jednom likvidira, a da u tome pruže veću pomoć financijski organi NO-a.

Kroz diskusiju, u kojoj su su­djelovali Ante Vrančić, Mijo Blaće, Ante Baljkas, dr. M arija­ni i drugi, pokazalo se da je nedovoljan rad članova skupštine i sindikalnih organizacija na poltičko-društvenom radu, na razvijanju svijesti kod osigura- nika o stvaranju sredstava soci­jalnog osiguranja, o upotrebi i trošenju tih sredstava, o one­mogućavanju nesavjesnih pojedi­naca da rasipaju sredstva. Dr. Skrgatić je govorio o posljedica­ma koje izazivaju zastarjeli u- ređaji tvornica i koliko sve štete nastaje neizvršavanjem higi- jensko-tehničkih zaštitnih m jera u poduzećima. Bolovanja i ne­sreća u poslu b i bilo mnogo m a­nje a proizvodnje više, kada bi poduzeća ovome posvećivala više pažnje.

Uopće uzevši sam oupravni or­gani u poduzeću trebaju se više zanimati za ove problem e i o njim a češće raspravljati. Eko­nomska analiza izražena u broj­kama najbolje će im pružiti ini­cijative u tom pravcu. Kroz takove podatke sagledat će koli­ko komuna gubi, recimo, ako je procenat bolesnih neopravdano .visok, ako se ne zaštite radna mjesta, ako se prepušta radnici­ma da ne upotrebljavaju zaštitna sredstva p ri radu, kada se rad ­nici voze otvorenim kamionima, kada se upošljavaju u poodmak- loj dobi i t. d.

Govorilo se i o zdravstvenoj službi i to uglavnom o vanbol- ničkoj, kao osnovnom faktoru u sprovođenju socijalnog osigura­nja uopće a financijskom poseb­no. Međutim, neke pojave te službe se stalno ponavljaju na svakoj skupštini zavoda a i me­đu osiguranicima, kao na pr. da je m alo liječnika opće prakse, brzi i slabi pregledi, dežurstvo liječnika, davanje lijekova i t. d.

Kako je Zavod pristupio pau­šalnom plaćanju vanbolničkih zdravstvenih uisluga, to će trebati više upornosti od strane Zavoda na otklanjanju svih nedostataka da bi osiguranici b ili zadovoljni zdravstvenom službom.

I ova skupština je pokazala da ima dosta problema koji tra ­že svoja rješenja. Na njihovom rješavanju treba da jače zapnu članovi skupštine u svome ko­lektivu i sindikalne organizacije kolektiva u suradnji s ostalim organima. Izvršni odbor Zavoda nosi na svojim leđima dobar dio tereta ovih problema. On će i u - buduće uložiti sav trud na n ji­hovom rješavanju, ali to n ije do­sta. Svaki član skupštine treba

da se pojedinačno osjeća odgo­vornim pred svojim biračim a i da pojača aktivnost na tim za­dacima, da bi tako opravdao da­no povjerenje, a prema zajednici izvršio određeni zadatak. Zak­ljučci ove sjednice su poslani svakom članu skupštine i oni trebaju angažirati partijsku i sindikalnu organizaciju, organe uprav ljan ja u poduzeću te u su­radn ji s ostalim faktorim a ko­mune izvršiti postavljene zadat­ke koji će koristiti svakom poje­dincu u kolektivu i komuni kao cjelini. Na ovaj način će samou­prav ljan je u našem Zavodu za socijalno osiguranje dobiti svoj puni .smisao i sigurnu osnovu za dalji svoj razvoj. I. R.

Povesti računa o kartanjuO kartanju , kao jednoj nega­

tivnoj pojavi pisalo se već mnogo puta. Međutim, do da­nas na tom polju nije postig­nuto nekih konkretnih rezulta­ta. Po gostionama pa i po pri­vatnim kućama, često pu ta nailazimo na grupe ljudi, koji

se k a rta ju za novac. In teresant­no je napomenuti, da se k a rta ­n je u posljednje vrijem e pro­širilo i na neka mjesta, u koji­m a to do sada n ije bio slučaj. Takvo je stanje na pr. na po­dručju NO općine Đevrske. Tamo su karte bile p rije rije t­k a pojava, a danas su uzele priličnog maha. Igra se otvore­

no i za novac. Nekada se za jed­nu p a rtiju »briškule« stavi ulog od 500 dinara. Pošto se igra ne­koliko p a rtija to kra jn ja suma bude često dosta velika. Tako se prepričavaju dva slučaja, gdje su neki igrači prokartali za nekoliko dana oko 15.000 di­nara. A to je sum a koja jasno

pokazuje kakve posljedice no­si za sobom ta igra.

Osim karata, na ovom terenu prilično se razm ahala i igra na buće. Ona je naročito upadlji­

va. U samim Đevrskama na očigled organa narodne vlasti, od ju tra do m raka »radnja« se ne prekida. I ovdje su iznosi prilično veliki: nekoliko litara vina, a nekada čak jedna par­tija 1.000 dinara. Da bude još žalosnije ove igre p ra te i djeca. Neki m ališani su napravili, i sami karte, te se pomoću njih već zarana uče toj vještinu

Mislim da ove činjenice do­voljno ukazuju na ozbiljnost ovog problema. Poljoprivredna zadruge u Đevrskama ima jed­nu korist, što je nabavila buće. A opća šteta, kojoj su uzrok te buće, je velika.

Bilo bi dobro, kad bi karte i buće nestale iz naše sredine. Ali — to se ne će dogoditi bez uporne borbe. Zato je potrebno naći što efikasnije mjere. O tome bi nadležni trebali voditi mnogo više računa, nego do sada.

U korijenjivanje negativnih pojava u duše m ladih i neisku­snih ljudi je društveno zlo, protiv kojega se svi mi zajed­nički moramo najenergičnije boriti. V. Gladović.

ima neopravdano velik broj nepolaznika. U školskom centru osmogodišnje škole Vodice i ove godine im a oko 40 nepolaznika. Problem neopravdanog izostaja­n ja rješavao je nastavnički zbor u zajednici sa školskim odbo­rom. Taj problem iz godine u godinu postaje sve ozbiljniji i nastavnički zbor te budući škol­ski sav jet ne će ga moći rije ­šiti bez pomoći m asovnih i poli­tičkih organizacija koje postoje u mjestu. Dakle, u rješavan ju itog problema treba da se založe svi društveni faktori.

Na početku ove školske godi­ne školski odbor i nastavnički zibor odlučili su da pozovu rodi­telje one djece koja ne pohađaju školu i da im se razjasni Štet­nost njihovog odnosa ne samo prem a školi, nego' što je još i važnije prem a svojoj djeci. Iako se veći broj roditelja odazvao, nije postignut neki naročiti us- spjeh. Osim toga, oni su b ili po­zivani 'i od NO-a općine, gdje im se ta k o đ e r’ nastojalo prikazati štetnost njihovog stav a u odnosu na školu i djecu. Interesantno je da su roditelji tom prilikom go­vorili da oni žele da im djeca pohađaju školu, ali da ona ne će. Drugi su pak iznosili, što će im škola, ikad će opet trebati ko­pati, i tome slično. Međuitim, na tome se nije moglo ostati, te se je pristupilo i oštrijim m jeram a protiv nesavjesnih roditelja. Mnogi su od n jih predani sucu za prekršaje, ali, koliko je poz­nato, n i do danas nisu izrečene kazne. I tako je u ovoj godini ponovno 'porastao broj nepolazni­ka.

Im a čak slučajeva d a neka djeca ne završe ni osnovnu školu. U koliko se tako nastavi, onda će se za k ratko vrijem e pove­ćati broj nepismenih, što se ni u kom slučaju ne ibi sm jelo dozvo-

Na relaciji Skradin—Šibenik i obratno skoro 3 godine brod '»Zonnica« vlasništvo Storić K arla iz Nevidana prevozi p ijesak za građevinska poduzeća u Šibeni­ku. Za taj prijevoz vlasnik bro­da posjeduje dozvolu. M eđutim, on uz to prevozi i putnike za što nem a dozvolu, kao i razni m ate­rija l pojedinim poduzećima. Sva­kodnevno Storić prevozi 20 do 30 putnika.

Na toj istoj relaciji postoji i redovna pruga poduzeća »Du­pin«, koje je uslijed moalog broja pu tn ika u pasivi. Upravo radi to­ga je Narodni odbor kotara i u

Loš postupak!znil

9. o. m j.'došao sam u 11.45 sati na željezničku stanicu da po tv r­dim legitim acije za povlaštenu vožnju za 5 radnika mog podu­zeća. Kako nisam našao službe­nika, koji obavlja taj posao, p ri­čekao sam do 13 sati. Kad je_ službenik stigao, rekao sam mu da čekam više od 1 sata, a on je na to odgovorio, da se taj po­sao radi su tra u 8 sati. Zamolio sam ga da m e sasluša, ali je on to brutalno odbio i na k raju re­kao, da on zna i gore postupati.

Kad sam m u rekao da ću n je ­gov postupak iznijeti u »Šiben­ski list«, dobio sam odgovor: »Možeš u »Bonhu« i ostale novi­ne, a dat ću ti i tekst što češ pi­sati«..

Na F ran in S tanka tuže se i pojedini službenici JD 2, sa koji­ma sam došao u razgovor, zbog njegovog neodgovornog ponaša­nja p rem a radnim ljudim a.

Mislim, da. ovome nije potre­ban nikakav kom entar.

Tonči Ercegović službenik

»Elektrodalmacije« Šibenik

ovoj godini morao dotirati to po­duzeće sa 3 m ilijuna dinara.

Pored prijevoza pu tn ika i p i­jeska, Storić je uz povoljnije cijene nego .poduzeće »Dupin« prevozio raznovrsnu robu, a kad je poduzeće »Dupin« snizilo cije­ne prijevoza, onda su poslovni upravitelji zadruga d poslovođa poduzeća počeli da prevoze robe preko poduzeća »Dupin« ko je je u ovom slučaju ibilo znatno je f­tinije. M eđutim, još uvijek po je­dina poduzeća, u Čemu prednjači »Komat« iz Skradina, prevoze m aterijal sa Storićevim brodom i plaćaju 50 para po 1 kg, dok »Krka« iz Skradina vrši prijevoz sa svojim motorom uz cijenu od 30 p a ra po 1 kg. Postavlja se pi­tan je zašto neka poduzeća p re­voze robu Storićevom lađom, a ne onima državnim , koja su je f­tinija.

O rgan i Narodne m ilicije u Skradinu kao i druge zainteresi­rane osobe podnosile su p rotiv Storića u nekoliko navrata pri­javu Lučkoj kapetan iji u Šibeni­ku, koja je tražila da se saslušaju svjedoci, a nakon toga Storić bi bivao kažnjen novčanom kaz­nom u visini od 500 ili 1000 dinara. Sm atram o, da u ovom slučaju nije potrebno saslušavanje svje­doka, je r nadležnim organim a u Šibeniku n ije teško prim jetn i da brod »Zornica« kreće svako­dnevno, između 11 i 12 sa ti od ri­barnice sa 20 ili više putnika. Svi se putnici sm ještaju ^pod palubu, i to dok se brod ne u- dalji od obale. A d a b i se iz­bjeglo kontroli N arodne m ilicije u Skradinu, Storić iskrcava p u t­nike u blizini bivše krečane.

Mislim, da bi bilo vrijem e već jednom spriječiti ovakove poje­dince, koji svojim nedozvoljenim radom nanose štetu zajednici.

P. J.

Zašto postoji vozni red 2a prijevoz na Martinsfeu

Stvarno se čovjek pita, kad stigne do M artinske, kad će i u koje vrijem e stići u Šibenik.

31. sv ibnja o. g. oko 13 sati stigao sam sa još osam drugova na MaTtinsku u nadi, da ću se moći prebaciti u Šibenik u 17

Iz uredništvaP l o č n i k n a o b a l i . — Ne

samo drug M. V. k o ji nam je uputio dopis već i ostali građa­ni su negodovali gledajući ne- solidnost radova oko postav­ljanja pločnika n a obali. S p ra­vom su strahovali za izgled o- bale.

Međutim, nema m jesta bojaz­ni. Sadašnji pločnik je p r i v ­r e m e n o g karak tera . Kako nam kažu stručnjaci u Odjelu za komunale poslove NO-a grad­ske općine, teren, koji je svoje­dobno nasu t uz rub obale, još uvijek u izvjesnoj m jeri poni­re. Netom se teren učvrsti, sa­dašnji pločnik će se povaditi, podloga izvaljati i konačno po­staviti pldčnik po svim građe­vinskim propisima.

sati kako je to predviđeno u voznom redu poduzeća »Dupin«. Međutim, splavi ni traga. I, eto, čovjek je prisiljen da čeka do 19 sati prem a voznom redu. Ali i tu smo bili slabe sreće. Splav se n ije pojavila n iti u 19 sati. U m eđu­vrem enu skiupilo se oko 40 oso­ba, koje su se vraćale iz polja ili sa službenog putovanja. I tek u 19.30 sa ti pojavila se sp lav d ru ­štva »Val«, ko ja nas je konačno prevezla u Šibenik.

ii zaista se postav lja pitanje: zašto postoji vozni red.

Izgleda da je kod drugova, koji su zaposleni n a splavi, zav­ladalo m išljenje — ukoliko je na M artinskoj kamion, onda vozimo, u protivnom ne miči se. Sm atram da je to nepravilno kako od po­duzeća »Dupin«, tako i od d r u g o ­

va koji rade na splavi.Ako je sp lav postavljena samo

za automobile, onda bi trebalo da splav d ruštva »Val« - oglasi svoj vozni red, ili pak da se služba prijevoza Dolac-M antinska povje­ri onom, koji će savjesnije obav­lja ti taj posao i tako zadovoljiti potrebe naših građana.

ing. Milan Lalić

liti. M.

Č ita jte i širite

V”

„Šibenski lisi“

Hidroelektrana Jaruga na sla­povim a K rke jedan je od n a j­starijih izvora električne s tru je u Dalmaciji. Ovaj energetski iz­vor snage 8 MVA sa dnevnim maksim alnim kapacitetom od 120 MWh. uslijed oštećenja u ra tu kao i dotrajalosti jedva zado­voljava jednu petinu kapaciteta u,šibenskom bazenu.

Međutim, današnji sistem tran ­sporta elektroenergije u šibenski bazen ne ispunjava ni ekonom­ske ni tehničke uslove, uslijed čega dolazi do čestih prekida tehnoloških procesa, od čega in ­dustrija na ovom području trpi ogiem ne štete. Unatoč upornoj

borbi, da se ovi sm anje ili lokali­ziraju, uspjelo se -tek djelomično postavljanjem drugog transfor­m atora u LozovcU.

Ovaj problem riješit će izgrad­n ja nove HE Jaruga, ko ja će iz­m ijeniti stru k tu ru pogonskih od­nosa među udruženim elek trana­ma u šibenskom bazenu, č in je ­nica je, da se budući pogoni ve­likih kapaciteta na tom po­dručju ne mogu zamisliti bez nove Jaruge. Zbog velikog ren - tabiliteta postojanja tog novog energetskog objekta, koji im a prednost nad mnogim već danas u izgradnji, radovi na novoj Ja - rugi trebali bi započeti početkom slijedeće godine. — AK —

Srijeda, 16. lipnja 1954. »SIBENSKI LIST« Strana S.

g r a d s k e v i j e s t i

I I . Obala u perspektiviU ovom ćemo napisu ukratko

Izložiti urbanističko rješenje po­jedinih obalnih područja od gata u Vrulji do kneževe palače, p re ­ma prijedlogu img. doc. D ragana Boltara.

1. S e k t o r s t a n i č n o g i s a o b r a ć a j n o g t r g a u D r a g i . To je po dužini prostor od ga ta u V rulji do gata Krika. Obalni rub ostao b i kako je d a ­nas. Za brodski saobraćaj p red ­viđen je p rostor od 7,6 m od ru ­ba obale u dubinu, kako je to već propisano pom orskim pravilim a. To naročito vrijedi za prostor od nove željezničke stanice do gata Krka, je r se na prostoru gata u V rulji vrši istovar građevnog m a­terijala, a na p rostoru od V rulja do buduće nove željezničke s ta ­nice istovar i u tovar loko robe, ko ja im a vezu sa stani'čnim sk la­dištima. Prostor od nove željez­ničke stanice do gata K rka p red ­viđa se za p ris ta jan je parobro­darskih pruga putničkog saobra­ćaja (turistički dio obale). Osim toga, trg, koji će se stvoriti u- glavnom uklan jan jem današnjih Lučkih skladišta i koji b i bio po­vezan s glavnim gradskim sao-

• braćajnicam a u dva sm jera, bio bi uređen kao glavni saobraćaj-

i i i l u i i l t k r o z l i e d a nNarodno kazalište

ČETVRTAK, 17. VI. — prem ije­ra operete — CLIVIA — od N. Dostal-a.

SUBOTA, 19. VI. — SPIS BROJ 516 — kom ad od G. Sanečića.

iNEDJELJA, 20. VI. — CLIVIA— opereta od N. Dostal-a. Po­četak predstava u 20 sati.

KinematografiTESLA: p rem ijera aftieričkbg fii- ‘

m a u bojam a — DVOBOJ NA SREBRENOM POTOKU — Do­datak: Film ske novosti br. 21. <do 21. VI.)P rem ijera američkog film a u bojam a — BAJKA O ČAROB­NOM GRAHU — Dodatak film ske novosti br. 22. (22. do 27. VI.)

SLOBODA: p rem ijera domaćeg um jetničkog filma — BILA SAM JACA — (16.—20. VI.) P rem ijera austrijskog filma — STARI GRIJESNIK — (21. do 25. VI). -

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna

— ul. B ratstva i Jedinstva.

ni trg u gradu. Na n j b i se izla­zilo s nove željezničke stanice, a bio b i uređen tako, da b i postao i centar automobilskog saobra­ćaja: autobusna stanica s.čekao­nicam a, p a rk iran je za osobne au­tomobile, pum pna stanica i si. Ta­ko bi na ovom trgu bio sikoccn- triran sav saobraćaj pu tn ika bilo da dolaze ili odlaze vlakom, b ro ­dovima, autobusim a ili autom o­bilima.

•jamju doprinosi osvijetljenje, koje 6e b iti postavljeno na 9 m visoke kandelabre usađene u površine visokog zelenila, a koji bi se povijali prem a »šetnom« dijelu obale i jedinstveno ga osvjetljavali.

Ipak ovaj dio obale obiluje u izvjesnom sm islu prostorom za odmor. Za to na prvom m jestu dolazi niša pred sadašnjom zgra­dom banke, koja će se proširiti možda ne skorim ru-

IZ MATIČNOG UREDAROĐENI

Arsen, sin Ivana i V jere D uli- bić; Spiro, sin M irka i K atarine Pavasović;, M irjana, kći Ivana i Tone Šperko; Anka, kći Vilima i K ate Pafinić-Culin; Predrag, sin L jube i Dragojle Devetak; Ljubica, kći D ušana i Josipa Pribilović; Mladen, sin Mladena i K atice Zivković; Nikola, sin Paške i Pere Cipčić; Diana, kći Aziza i Slavice Kočanović; Bo­ris, sin Ivana Mesarića i Anke Diunkić; Jelka, kći Stjepana i Ksenije Alujević i Srđan, sin Milete i Katice Purić.

VJENČANI Zaninović' Ivan, liječnik —

Dodig Anka, medicinska sestra; Cukrov Vladimir, zem ljoradnik— Grubelić Ruža, domaćica; L u­čić Mate, zidar — Gundelj Anka, radnica; Zivković Veseli, tokar - Bua Šonja, bolničarka i Cala M ate, ir^ehaničar >— Bjtlamarićj Sm iljana, domaćica.

UM RUPribilović L jubica Dušanova,

s ta ra 1 dan; Zivković Mladen M ladena, st°~ * dana; NikoliC, M arija pok. M arka, stara 50 god.; Vukov Em il pok. Tome, sta r 68 god.; Močić B laž pok. Mate, stap- 59 god.; Bašić Vjekoslav pok. Jose, sta r 51 god. i Sukara Rajko Mirkov, s ta r 5 mjeseci.

2. P r o s t o r o k o h o t e l ­s k o g b l o k a » K r k a « , koji zahvaća predio oko postojećeg hotela i sklopa drugih zgrada, koje bi na prostoru oko današ­njeg hotela bile predviđene za turističke svrhe, — predviđa se isključivo za prom et i boravak pješaka. Tu dolazi i p rostor gala Krka. Kolni saobraćaj sa stanič­nog i saobraćajnog trga odvijao bi se putovima, koji vode iza o- vog bloka.

3. O b a l n i p r o s t o r " o d » K r fc ' e « d o k n e ž e v e p a ­l a č e danas je najin teresan tn ije za nas, je r su već započeti radovi na njegovom preuređenju . Obzi­rom da se p rem a planu ne će, valjda, još preuređ ivati prostor obale u Dragi, ovaj p rostor od »iKrke« do kneževe palače im a da primi loko-putnički saobraćaj i da ujedno hude i ono što u buduć­nosti treb a isključivo da postane- rekreativno i društveno po­dručje. Osim toga na ovom dije­lu Obale im a još da se odvija tranzitn i saobraćaj u vezi spoja s turističkom cestom preko M ar- tinske, dok se ovaj spoj ne uredi drukčije.

Stoga je rješenje tog obalnog područja jako složeno.

U p resjeku b i ovaj dio obale izgledao ovako: od ruba obale, koja zadržava današnju liniju, na oko 8 m u dubinu bio bi »o- perativni« dio, koji će se odva­ja ti od 6 m širokog dijela za pro­m et vozila :— otočićima niskog zelenila širokim 2,5 m. Ova 6 m široka cesta odvajala bi se opet jednom 1.5 m širokom površinom visokog zelenila od 3 m širokog tro toara, kojim b i se odvijao saobraćaj pješaka. Tako organi­zirana obala služila bi u poslov­nom dijelu dana. U časovima od­m ora — predveče i naveče — čitav prostor »operativnog« dijela i »ceste« služio b i kao šetni dio obale. Otočići niskog zelenila, koji u radnom d ijelu dana imaju funkciju razdvajanja »operativ­nog« i »cestovnog« dijela obale, navečer bi ustvari spajali ova po danu odvojena tije la . Tom spa-

PSI BEZ NADZORAU posljednje vrijem e opaženo

je da po gradskim ulicama luta izvjestan broj pasa koji pred­stav lja ju opasnost za prolaznike. Cak šta više zabilježena su i dva ujeda, kojima- su žrtvom postala dvojica građana. Oni su bili p ri­m orani zatražiti liječničku po­moć. Da bi se psi bez nadzora uklonili sa naših ulica, potrebno je da tome više pažnje posvete m jerodavni organi, kako ne bi došlo do neugodnih posljedica.

šenjem objekata, koji tu ne mogu ostati. Ova niša će biti ozelenjena i jako privlačna za boravak, naročito u zimskim sunčanim danim a, je r je zaklo­njena od-bure. Kroz ovu nišu će se izlaziti na obalu iz grada p re ­ko Dobrića, a rješenje samog izlaza sračunato je na doživljaj mora.

Dalje, na d ijelu ovog obalnog prostora, u sklopu zgrada koje se već izvode, stvara se jedan povi­šeni obalni trg, uz koji se —- jednom stepenicom više — nado.- vezuje prostor p red kavanom. Ovaj povišeni prostor pred kava­nom b it će odijeljen od ostalog dijela obale niskim zelenilom, preko kojeg će kavaniski gosti moći prom atrati život obale, kao i život na moru.

I konačno, pred kneževom p a ­lačom prostor će biti uređen ta ­ko, da pred n jim ne će biti d r­voreda, zibog akcentiranja sam e palače. Međutim i ovaj će p ro ­stor biti zazelenjon i tako organi­ziran, d a ć e se na njem u moći p ri­jatno provoditi odmor.

Pred kulom kneževe palače pružao bi se u m ore jedan gat, kojim b i se zapravo završavao šetni dio obale — s pogledom na zapadni dio luke. •'

» if i i i i i i t u m iKako doznajemo iz Odjela za

priv redu NO-a gradske općine Šibenik uskoro će se održati stručni ispiti za kvalificirane radnike metalske struke. U tu je svrhu već osnovana komisija ko­ja vrši posljednje priprem e. K an­didati, koji će pristupiti ispiti­ma, trebaju podnijeti prijave najkasnije do 1. srpnja o. g.

V svibnju više dom aćii) iu r is ia

U prošlom mjesecu boravilo je u našem gradu 802 domaća i 134 strana -turista. U tom razdoblju zabilježeno je ukupno 1666 no­ćenja. Od stranih turista najve­ćim dijelom bili su zastupljeni Nijemci, zatim Englezi, Švicarci, Holanđani, Austrijanci, Francuzi i Grci,.

Za prv ih deset dana mjeseca lipnja prošlo je kroz naš grad 544 domaćih i 91 strani turist. Ukupno je bilo noćenja 800. K a­ko domaći tako i strani tu ris ti razgledali su najvažnije historij­ske znamenitosti grada, a mnogi od njih posjetili su slapove K r-

,ke.

Promet u luciZa posljednja dva dana isplo­

vili su iz šibenske luke domaći prekooceanski brodovi »Split«, zatim »Skoplje«, »Kornat«, »Tri­glav« i »Zagreb«. Brod »Split« je istovario 3500 tona koksa i 300 tona ugljena, »Skoplje« je isplo­vio s teretom drvene građe za Egipat, »Kornat« s teretom 8000 tona cinka i p irita za Belgiju i Hiolandiju, »Triglav« is teretom 500 magnezita za luke Sjeverne Evrope i brod »Zagreb« s teretom drvene građe za Egipat. U luku je doplovio američki prekooce­anski brod »Britsum«, koji je do­vezao 10 hiljada tona ugljena za koksiranje.

II S 1 A H O G A SUmiJKA

šibenke u narodnoj borbi 1870. godine

Uspjeh našeg sugrađaninaSvojevrem eno u našem listu

bilo je objavljeno, da je naš su­građanin P e tar Matković, tehn i­čar Tvornice elektroda i ferole­gura, izradio idejni crtež za po­štanske prigodne m arke povo­dom 38-og Svjetskog kongresa esperantista održanog koncem srpn ja prošle godine u Zagrebu. Te Esperanto m arke, koje je e- miitirala naša G lavna direkcija pošta i Inspektorat PTT službe u Kopru za područje zone »B«, prim ljene su i u inozemstvu sa velikim interesom. A utor crteža Matković dobio je iz Holandije, Francuske, Japana i iz još nekih zem alja bro jne čestitke i prizna­n ja za svoj rad.

»Esperanto-Diffusion Francai- se« jedna od najuglednijih i n a j­aktivnijih Esperanto ustanova na svijetu, koja publicira knjige, brošure i propagandni m aterijal na m eđunarodnom Esperanto je ­ziku, obratila se našeni,isugrađani- nu Pe tru Matkoviću, da bi izra­dio zaštitni znak za izdavačko poduzeće »Editions Nova« u Mulhouse-u, crtež za progagand- ni letak »Esperanto-ključ sv ije­ta«, naslovnu stranicu za »Espe- ranto-m eđunarodni udžbenik lagan za vas . . . «, propagandni p lakat i razne crteže u koloru

Izbori za dalm atinski Sabor, obavljeni početkom srpn ja 1870. g., donijeli su punu pobjedu Na­rodnoj s tranci nad talijanaiši- ma. Grad i k o tar Šibenik iza­brali su sam e narodnjake, n jih trojicu, za zastupnike.

Izborna borba b ila je teška, jer su na stran i talijanaša bile sve općine, osim tješnjan&ko-vodičke, pa lokalna politička vlast, kao i upliv i novac tolom aške gospode. Ali na strani narodnjaka bio je sav narod, osim nekoliko na ­rodno još neosviještenih i zave­denih Obitelji u gradu i okolici. U iborbi su učestvovale i žene iz puka, tem peram entno i odušev­ljeno. Policijski spisi, općinski i poglavarstveni, sačuvali su nam uspomenu- n a nekoliko epizoda iz tih dana, u kojim a su glavnu u- logu igrale šibenske pučanke.

Kad su 26. lipnja 1670. p ristale uz obalu u Šibeniku lađe nekih tolomaških privrženika iz okoli­ce, dočekane su vikom, zvižda­njem i — kaže poglavarstveni dopis br. 2862 od slijedećeg da ­na — uvredam a i prijetn jam a, tako da se ni jedan od n jih n ije mogao iskrcati, nego su se mo­rali v ra titi neobavljena posla kući.

S u tradan došlo je i do gustih. Kod sv. Nikole nekoliko težač­kih žena, među njima Maša Bu- ljević žena Ivana, napalo je to­lomaške okolišanke i riječim a i babuljim a. Vikalo se i: « . . . . . ., š ta ste se prodale T alijan­o m ’.« Buljevićka je za ovo po

Bachovoj patenti osuđena na za t­vor.

15.’ srpnja, nakon izvršenih iz­bora, kad je v. d. carskog nam je­snika dalm atinskog ba ru n Fluck oko podneva prolazio u pratn ji kotarskog poglavara Laneve i općinskog načelnika dra . F ra - rija (obojica su bili tolomaši), te drugih pokraj sv ratišta Đadrov, stala je preda nj Goričanka Ton- ka žena M ate Carije i glasno mu rekla: »Ne slušajte ih ništa, jenbo vam lažu!«, pa se okrenula o- ćinskom nadredaru Tomi Ercegu i apostrofirala ga riječim a: »A šta me t i gledaš, . . . jarčino!«

Radi tolikog skandala Tonka je Carija odm ah pritvorena, je r se, veli općinski policijski spis br. 780, oibzirom na njezinu »do­bro poznatu žastoku i silovitu ćud«, i skorašnje njezine »napa­daje na Z larinjane u s tvari izbo­ra« te na »trgovca gosp. G iovan- na Lappennu na javnoj obali«, može očekivati da će se ona »u toku dana i prisutnosti u ovome gradu gosp. b a ru n a Flucka, šefa vlade, iskazati novim skandaloz­nim činim a sa rem ećenjem jav ­noga m ira i reda«. Tonka je vrlo vjerovatno uslijed intervencije baruna Flucka, koji je bio objek­tivan funkcionar te je i kod iz­bora u zam etku ugušio tolomaš- ku samovolju (a b it će mu se dopala i ženina otvorenost!) — kažnjena samo sa 9 sa ti zatvara, točno onoliko koliko je u zatvoru do večeri bila držana.

Srpske obitelji u Šibeniku 1874. godine

l i h v a ć e n maioljetnik-krodljlvacU jednom od prošlih brojeva

našeg lista javili smo da je izvr­šena krađa u domu veslačkog kluba >xKrka«, zatim u prodava­onici duhana kod gradske rib ar­nice, kao i raznih predm eta po nekim lađam a u Docu. Utvrđeno je, da je sve ove krađe počinio jedan m aloljetnik p ro tiv koga se kod Okružnog javnog tužioStva vodi postupak.

S tim u vezi potrebno je da o r­gani stara teljstva, Narodne mili­cije, a posebno roditelji povedu više brige za m aloljetnike, koji bez nadzora p ričin jaju šte tu d ru ­štvenoj zajednici.

za propagandne poštanske do­pisnice.

Od svega do sada poručenog naš sugrađanin izradio je zaštitni znak iz crteža za propagandni le­tak. Oba rada su prim ljena iocijenjena kao vrlo dopadljiva po svojoj koncepciji i efikasnosti. M atković upravo dovršava crtež za naslovnu stran icu m eđuna­rodnog udžbenika u četvero-bojnom akvarelu, koji je odstrane naručitelja također p rih ­vaćen kao neobično interesantan. A utor je osim toga dobio i na­čelnu saglasnost d za ostale ra ­dove, koje je bio predložio uvidu skica na m išljenje i sa­glasnost naručitelja.

In teresantna je činjenica, da se Francuska, kao opće poznata i priznata zem lja slikara um jet­nika, obratila našem čovjeku za ove radove, koji pored znanja i v ještine zahtijevaju naročitu1 idej­n u kompoziciju lako razum ljivu i pristupačnu širokim m asama čitavog svijeta.

To je dokaz, da su radovi na­šeg sugrađanina i u tom pogle­du za'ista v rijedn i i na um jet­ničkoj visini, pa m u toplo česti­tamo i želimo daljn je uspjehe u njegovom stvaranju.

1873. g. umro je u Šibeniku trgovac Nikola Miletić, rodom iz užičkog k ra ja u Srbiji. Sav svoj znatni im etak -(oko -29.000 fo rin ­ti) ostavio je da se, nakon isplate izvjesnih legata, osnuje posehna zaklada, prihodi koje će se upo- trebiti za srpske crkvene, do­brotvorne i prosvjetne svrhe u Šibeniku dpredviđene su i s t i­pendije za studente srednjih i vi­sokih škola, u visini od 200 do 500 forin ti n a godinu).

Pravoslavno opštestvo šibensko sastalo se 21. lipnja 1874. da od­luči o p rihvatu Miletićeve ostav­štine i imenovanju dvaju izvr- šioca njegove oporuke, koji će i uprav ljati ostavštinom skupa sa trećim izvršiocem i upraviteljem Đorđem Boškovićem, koji je po­stavljen od samog oporučitelja.’ Sjednici je prisustvovalo, po­

red protopopa Jovana Sušića i dra. K rste Kovačevića, koji je jednoglasno izabran za p red ­sjednika zasjedanja, te katihete jerom anaha V iktora Subote, koji je fungirao kao perovođa, 55 pravoslavnih kućnih starješina iz Šibenika (maloljetne M atavu- ljeve zastupao je n jihov očuh Skočić).

Zapisnik sjectaiice nabraja ih poimenično:

1) P e tar Beader, 2) Nikola Be- ljan, 3) Đorđe Bošković, 4) Todor Bošković, 5) Jovo Brkić, 6) Petar Brkić, 7) Stevo Brkić, 8) Spiro Brkić, 9) Niko Cučuk, 10) Krste Dedić, 11) Jakov Dundak, 12) Ristan Elaković, 13) P e tar Jov- čić, 14) Niko Kalile, 15) Marko

Nove prodam vaonice obuće

Pored već postojećih triju pro­davaonica obuće u gradu, u posljednje vrijem e otvorene su u ulici 12. kolovoza 1941. tri nove prodavaonice, koje su sn a b d je ­vene Velikim izborom kvalitetnih muških, ženskih i dječjih cipela. Prodavaonice su otvorile tvornica »Triglav« iz Tržića, zatim »Pla­nika« iz K ran ja i tvornica »Al­ka« iz D uplja kod K ranja. P ro­davaonice su ukusno adaptirane,

Krečak, 16) Jakov Kukolj, 17) M itar Kukolj, 18) Niko Kukolj, 19) Spiro Kukolj, 20) K rste Lau- rić, 21) M itar Laurić, 22) Spiro Laurić, 23) Đuro Lešo, 24) Niko Lončar, 25) Jovo Lukačević, 26) Đuro Martić, 27) Stevo Milković, 28) Vladim ir Milković, 29) P ilip Ožegović, 30) Spiro Ožegović, 31) Gavro Petranović, 32) Niko Po- krajac) 33) Glišo Radečić, 34) Jo ­vo Radečić, 36) M itar Radečić, 36) Mihailo Ronac, 37) Andre Se- kulić, 38) Đuro Sekulić, 39) Jovo Sekulić, 40) Kfrste yS€jkuldć, 41) Luka Sekulić, 42) M itar Sekulić, 43) M itar Sekulić pok. Jove, 44) Spiro Sekulić, 45) Ilija Skočić, 46) Đuro Niko Skočić, 47) Todor Sarić, 48) Stevo Sirko, 49) K rste Triva, 50) K rste Vidak, 51) P e tar Vidak, 52) Glišo Vujnović, 53) Jovo Vulinović, 54) Glišo Zeljak, 55) Sava Zdrakić.

Opštestvo je jednoglasno p rih ­vatilo Miletićevu ostavštinu i za izvršioce njegove oporuke i u - pravitelje ostavštine pored Boš- kovića izabralo skoro jednogla­sno Iliju Skočića pok. Mihaila (sa 54 glasa) i S tevu Sirka Va- siljevog (sa 50 glasova).

Osim osmorice: obaju Boško­vić a, Petranovica, Sirka, Leše, I- lije Skočića, Spire Brkića i Spi- re Kukolja, koji su potpisali za­pisnik, svi ostali, i Glišo Vuj­nović, Ikoji je označen kao bla­gajnik tu torstva , stavili su na nj svoje križeve. Nepismenost je u narodu, koji nije imao svojih škola, onda b ila opća pojava.

B. D.

tako da je ova ulica dobila re­prezentativniji izgled.

Popravljan Još Jodna Javni sat

Nedavno je izvršen popravak javnog sata na zvoniku sv. Iva­na, koji već dugi niz godina nije radio. Radove na popravku sata Obavio je urarski Obrtnik Josip Radi. Istovremeno je izvršen de­taljan popravak krova kao i ste­peništa unu tar zvonika. Radovi, koji su tra ja li m jesec dana, iz­vodio je zidarski m ajsto r Ante Dunkić. To je, pored onog na Poljani m aršala Tita, drugi javni sa t na 'području grada.

Strana 4. »SIBENSKI LIST« Srijeda, 16. lipnja 1954.

Radioamaterski klub uspješno razvija svoju aktivnost

Godine 1948. ipo prvi put u po­vijesti našeg grada osnovan je radioamaterski klulb, koji od svog osnutka pa do danas pobire sve veće uspjehe na golemom po­dručju radiotehnike.

Klub se nalazi u desnom krilu bivših prostorija »Mornara«. Ne­tom uđete u prostorije odmah upadaju u oči komplicirani apa­rati. Preko sobe prostiru se po- puit paukove mreže instalacije koje spajaju uređaje s gradskim električnim vodovima. Stalno nagnuti nad aparatim a, dvoje ili troje radioam atera teško da će bez poziva dići glavu. Sva njiho­va pažnja, sav interes koncentri­ran je na^loženi svijet radio sig­nala i zvukova koji prodiru kroz eter. U njihovim žilama teče krv Istraživača, koji za razliku od o- bičnih o tkrivaju zračne prostore.

— Slušati i osjetiti život ši­rom zemlje sjedeći u naslonjaču i ne oibazirući se na okolinu, a tek tu i tam o . uključiti ap ara t ili ispraviti kvar — to je s tra st i životno geslo radiam atera.

Ali, nisu oni od osnutka posje­dovali* ona sredstva, kojim a da­nas raspolažu. Trebalo je uporne borbe da se ostvare m aterijalne mogućnosti i dobije m oralna po­drška. I ta (borba t a j e još i da­nas.

Pošlušajm o što o tome kaže klupski ekonom Kalm an Bak: *

— Teškoće su n am osobito u početku ometale rad, dok se na n jih nismo navikli. Nismo imali (lovca s kojim bismo kupili nuž­ni m aterijal, kao radio cijevi, otpornike, transform atore, kale- move, žične instalacije i drugo. Skromno smo se održavali nov­cem od članarine, a pomagao nas je i Gradski odbor Narodne teh­nike. Osobito nas ometa ne­prestano preseljavanje iz jednih prostorija u druge, koje se vrši bez volje samog kluba. Selidba i uređenje prostorija odnosi nam dragocjeno -vrijeme.

Da, radioamaterima, je svaki tren u tak dragocjen!

Vodstvo k luba pobrinulo se da podigne stručni nivo zainteresi­ranih građana osnivanjem »A« i *B« tečajeva. Do sada ih je svr­šilo oko 30 polaznika što izgleda malo, ali je u stv a ri uspjeh k lu ­ba, koji je raspolagao m alobroj­nim stručnjacim a i najskrom ­nijim dem onstrativnim m ateri­jalom.

»A« tečajevi p ružaju osnovne pojmove o radiotehnici, njenom značaju, bogatstvu istraživačkih puteva i njenoj velikoj buduć­nosti, dok »B« tečajevi stvaraju već pravog radioam atera, koji upoznaje konstrukciju složenih radio uređaja i raspolaže s po­trebnim znanjem za to područje, te im a perspektive da se dalje samostalno razvija i usavršava.

K ursisti su uiglavnom iz redova radničke i srednjoškolske omla­dine. Šteta što naše građanstvo ne pokazuje zanim anje za to neo­bično široko i zanimljivo po­dručje nauke.

Nekoliko drugova —■ nastavio je drug Kalm an — položit će po­trebne ispite pred stručnom ko­misijom, tako da ćemo imati po prv i p u t prim opredajnu sekciju u našem gradu, koja je u toku osnivanja. Za taj uspjeh možemo posebno zahvaliti drugovima iz JiNA, koji su nam pružili m oral­nu i m aterijalnu potporu.

Klub danas raspolaže s prim o- predajn.om stanicom s još dva prijem nika uz ostala pomagala

m anje važnosti. Iako je u odnosu na proteklih nekoliko godina n a ­predak osjetljiv, ipak još mnogo toga nedostaje. Ukoliko JNA na­stavi svojom brigom za radio- am aterski klub, on će razviti svoj rad još uspješnije.

— Na jesen predviđamo osni­vanje radiotelegrafskih tečajeva, koji će novim m etodam a rada b iti kvalitetn iji od dosadašnjih— završio je d rug Bak svoje iz­laganje. J.

JZ S P O R T S K O G Ž I V O T AI. kotarski slet „Partizana“

Smotra naše mladostiNastupilo preko 1000 vježbača

Za uzdizanie stručnih kadrovaotvara se jednogodišnji abiturijentski

tečaj u ZagrebuJoš uvijek se osjeća u mnogim

našim poduzećima i ustanovama nedostatak solidnih stručnih ka­drova. Nedovoljne kvalifikacije, a specijalno pom anjkanje struč­nog znanja nam ještenika, ote­žava i usporava posao u poduze­ćima i ustanovam a. Stoga je bilo neophodno potrebno da se otvori škola, koja će im ati zadatak da uzdiže stručne kadrove ove vrste i da time popuni p razninu na­ročito u našoj privredi. Hrvatsko stenografsko društvo u Zagrebu već po svojoj dugogodišnjoj t r a ­diciji, bavi se uzdizanjem s tra ­nih kadrova, naročito za potrebe birotehnike, pa stoga od iduće školske godine o tvara i Jedno­godišnji ajbiturijentski tečaj, u koji će se moći upisati apsolven­ti gimnazija i sličnih škola. A biturijentskom tečaju bit će za­datak, da kroz godinu dana ško­lu je kadar, koji će u privredi i ustanovam a rad iti na dužnosti sekretara, korespondenata na h r­

vatskom, a naročito na stranom jeziku, zatim na sprem anju služ­benika, koji će po završetku te ­čaja poznavati p ravne propise, koji su potrebni u privredi i ad­m inistraciji. Pored toga, učit će se stenografija i daktilografija, kako bi svi apsolventi abituri- jentskog tečaja mogli u praksi brzo obavljati svoje redovne po­slove, prim jenom stenografije i daktilografije.

Pored aibiturijentskog tečaja otvorit će se i iduće školske go­dine od mjeseca ru jna Jednogo­dišnja birotehnička škola, u koju će se moći upisati učenici, koji su završili četiri razreda gimnazije ili slične škole. U Biirotehničkoj školi učit će se predm eti: steno­grafija, daktilografija, korespon­dencija, sekretarsk i poslovi, osnovi knjigovodstva s p riv red­nom matematikom , organizacija

■poduzeća i tehnika poslovanja i jedan strani jezik.

Plenum NK „Šibenik^

Mjere za sređivanje prilika u klubu

11. o. mj. sastao se plenum nogometnog kluba »Šibenik« da razm otri sadašnju situaciju u k lu­bu, osobito nakon slabog plasm a­na u takm ičenju II. savezne lige. Kao što je poznato »Šibenik« je sa veoma slabom bilancom i još slabijom goldiferencijom završio natjecanje u H. ligi. Dvije po­bjede, dvije neriješene igre i četrnaest poraza s negativnom* golrazlikom od 11:37 očito poka- zaju da u klubu nešto nije »šti- malo«.

Nakon dvosatne diskusije, u kojoj su učestvovali svi članovi plenum a konstatirano je da su novčana davanja, koja su stvorila nesnošljive i nesportske odnose među igračima, umnogome um a­njila borbenost — glavno oružje »Šibenika«. To je i bio uzrok da se momčad na k ra ju takm ičenja našla na posljednjem m jestu uII. saveznoj ligi. Analogno tome plenum je donio zaključak da se igrači prvog tima Tedling, Đurić i Zorić predadu disciplinskom sudu društva na daljnji postu­pak. Isto tako je odlučeno da se ubuduće proširi disciplina kod i- grača, koja je u posljednje v rije­

me znatno opala. Također je raspravljano i o financijskoj si­tuaciji, pa je konstatirano da je ona kroz svo takm ičenje u II. ligi b ila najbolnije pitanje, koje je k lub teškom mukom rješavao, to tim više, je r su prihodi s u - takm ica i članarine bili veoma maleni. Zato je- na plenumu od­lučeno da se otkaže susret s tito- gradskom »Budućnosti«, koji se i- mao održati 13. o. mj. Teško f i ­nancijsko stanje prim oralo je klub da otpusti sadašnjeg stalnog trenera Branka Pavišu. Dužnost novog trenera odlučio je preuzeti na dobrovoljnoj osnovi sadašnji tajn ik društva Joza Crnogaća, čiji 'su sportski gest članovi ple­numa oduševljeno prihvatili i pozdravili. Vjerujemo da će on, uz suradnju još trojice, u velikoj m jeri popraviti sadašnju slabu form u igrača, koji će se u idućoj sezoni u takm ičenju hrvatsko- slovenačke lige uspjeti rehabili­tira ti za neuspjeh u II. ligi. Ne­koliko važnih odluka, koje su donesene na ovom plenumu, um ­nogome će se odraziti na daljn ji rad ovog društva. J. J.

y V

Brodogradilište^ „Velimir Skorpik “ - Šibenik

Obaviještava svoje bivše radnike i službenike, kojima je prestao radni odnos u toku 1953. godine, a imaju pravo na uče­šće u konačnoj raspodjeli jonda plaća, da dostave svoju adresu ili lično

podignu višak za 1953. god.Rok prijave je od danas 3 mjeseca. Tko se u tom roku

ne prijavi gubi pravo na učešće u raspodjeli fonda plaća.

U nedjelju 13. o. m j. održan je u Šibeniku I. kotarski slet DTO Partizan na kojem su nastupili društva iz Zatona, Tijesnog, Vo­dica, M andaline i Šibenika, sa preko 1000 vježbača. P rv i javni nastup društava »Partizan« bio je snažna m anifestacija m lado­sti, koja je oduševila nekoliko hiljada g rađana Šibenika.

Slet je uju tro započeo sveča­nim defilejom svih učešnika, koji su prošli gradskim ulicam a pred­vođeni narodnom glazbom iz Vo­dica. Na P o ljan i m aršala T ita bila je podignuta lijepo ukraše­na tribina na kojoj su se n a la ­zili predstavnici narodne vlasti, JiNA, društvenih i m asovnih o r­ganizacija. P rije početka dediileja kom andant parade A nte Bukić predao je rap o rt predsjedniku NO-a gradske općine drugu P e­tru Rončeviću. U paradi siu u - čestvovali svi učesnici sleta na čelu sa najstarijim članovima društva »Partizan«. Preko 7000 građana, koje je prom atralo ovu paradu, toplo je pozdravilo u - česnike, a osobito pripadnike n a ­še Mornarice.

Poslije svečane parade održana su na Poljani m aršala T ita sp o rt­ska natjecanje u odbojci i ko­šarci.

U 16,30 sa ti n a stadionu »Rade Končar«. započele su sletske Vježbe, kojim a je, pored narodnih zastupnika u Sabor NR H rvatske drugova Pere Škarice i Nikole Spirića, te predsjednika NO-a gradske općine d ruga Pe tra Ron- čevića i sekretara Gradskog ko­m iteta SK druga Ante Baljkasa, prisustvovalo oko 3000 građana.. Nakon što je uz zvuke Lenji-

novog posmrtnog m arša, koji je intonirala glazba JRM, položen vijenac na mjesto, gdje je prije dvanaest 'godina od talijanskih fašista strije ljan narodni heroj Rade K ončar i nakon što su za p rim jeran rad pohvaljena 62 čla­na društava »Partizan« iz Vo­dica, Tijesnog, Zatona, M andaline i Šibenika, n a znak kom andanta sleta Mira Cmogaće održane su po velikoj vrućini ■(+ 35<* C) slet­ske vježbe. Proste vježbe izvele su pionirke, zatim pioniri i om la­dinci iiz društava »Partizan« iz Zatona, Vodica, Tijesnog i M an­daline. Ovi su, pored pionira, skladno izveli proste vježbe. Za­tim su nastupili omladinci, iz- vevši također proste vježbe. Na rasporedu su bile i vježbe na spravam a, koje su ostavile sna­žan dojam na gledaoce, kao i proste vježbe om ladinki. Gledaoci su osobito oduševljeno pozdravili nastup pripadnika JRM, koji su u obliku sidra izveli veoma us­pješno ritm ičku vježbu. Na k ra ju su u vidu petokrake nastupili svi učesnici I. kotarskog sleta, koji je pokazao da kod naše omladine postoji velik interes za tjelesni odgoj društva »Partizan« u gra­du i selim a našeg kotara. Organi­zaciju sleta, koja je bila uglav­nom dobra, umnogome su po­mogle narodne vlasti grada i ko­tara.

•

Uoči sleta održano je n a sta­dionu »Rade Končar« zonsko

takm ičenje u narodnom višebo- j u , 'n a kojem je nastupio samo DTO Partizan iz D rniša u trim a kategorijam a. Učešće na ovom takm ičenju otkazala su d ruštva »Partizan«, iz Knina, Benkovca, Zadra i Šibenika. Ovaj .posljednji je otkazao sudjelovanje zbog p r i­prem a za I. kotarski slet. Nakon završetka na tjecan ja paljena je baklja , činjfe je Službeno izv r­šeno o tvaran je I. kotarskog sle­ta. Navečer je na Po ljan i m arša­la T ita održana svečana akade­mija, na kojoj su nastupili n a j­

bolji vježbači iz grada. Osobito se svidio nastup pionirki. Na­stupili su i pripadnici JRM. Sve­čanost je završena nastupam fol­klorne grupe DTO Partizan, koja je sa dosta uspjeha izvela zavr­šno kolo iz opere »Ero s onoga svijeta«. P riredbu je prom atralo oko 5000 građana.Svakako da će se ovaj I. kotarski

sle t »Partizana« u Šibeniku o- draziti na daljn ji uspješan rad, kao i na m asovnost d ruštava za tjelesni odgoj naše omladine.

J.-J.

„Hajduk"Šibenik'* 0:0

Uspjeh juniora „Šibenika"U nedjelju 13. o. mj. otpočele

su finalne utakm ice nogometnog prvenstva Dalmacije za podm la- tak. »Šibenik« je igrao u Splitu sa »Hajdukom« 0:0, što pred­stavlja jedan od najvećih uspje­ha, koji je momčad »Šibenika« postigla od svog osnutka.

Š i b e n i k : P ralija , Pažanin,Bašić II., Zonja, Brajković I., Mi- kulandra, Radić, Supe, Zemljak, Perak i Zaninović.

H a j d u k : Petković, Berković, Šarić, Ninić, Marušić, Vukorepa, Bitunjac, Pleško, Bego, Dadić i Matić.

S u d a c : Baučić iz Splita od­ličan. Vrijeme sparno, teren od­ličan. Gledalaca oko 300.

Početni udarac je imao »Šibe­nik« koji je odm ah nagovijestio mladićim a »Hajduka« da se ne će dati tako lako savladati, iako se igra u Splitu i s renom iranim protivnikom . P rv i nalet »Šibe­nika« umalo da n ije urodio plo­dom. Supe je jednu dobivenu loptu uputio snažnim volej u - đarcem na v ra ta »Hajduka«. Lopta je otišla poviše v ra t­nice. Protunavala »Hajduka«, ko­ju je predvodio Bego, Brajković je lakoćom otklonio dugim ud ar­cem preko polovine igrališta. In ­teresantno je napomenuti da se »Šibenik« p rv i sredio izvodeći napade na gol Petkovića: ko(ji je bio veoma siguran a isto tako pokazao da je dostojna zam jena »Velikom Vladimiru«. »Šibenik« je svoju preipoć zadržao punih 20 m inuta, i u tom razdoblju se očekivao vodeći gol. M eđutim o- brana »Hajduka« sigurno je od­bijala svaki nale t »Šibenika«, ko­j i je nastojao da odm ah u po­četku osigura pobjedu.

U drugom dijelu igre »Šibenik« je ponovo prešao u napad. V ra­tar Petković je morao u nekoliko

održat će seOd plivačkog saveza NR H r­

vatske odobreno je plivačkom klubu »Mornar« (Šibenik da bude organ izato r; vaterpolo prvenstva NR H rvatske za 1954. godinu. Prvenstvo će se održati 6., 7. i 8. kolovoza, a na njem u će n astu ­piti sve najbolje ekipe iz H r­vatske. Svakako da će ovo p r ­venstvo pridonijeti da se i kod šibenske omladine pobudi veći interes za plivački sport.

nav rata da in terven ira u parad ­nim skokovim a i tako osujeti n a ­m jeru m ladića iz »Šibenika«. U daljnjem toku igre »Hajduk« se oslobođa pritiska i opasno ugro­žava gol gostiju. Međutim, obra­na »Šibenika« na čelu sa cen tar­halfom B rajkovićem uspijeva o t­k lan ja ti opasne nale te domaćih,- koji su iz daljine upućivali veo­m a snažne udarce. • U 20. m inuti Baučić je isključio iz igre igrača »Hajduka« Vukorepu koji je u jednom m omentu nam jerno pes­nicom udario M ikulandru.-'

Iako je »Hajduk« igrao sa jed ­nim igračem m anje, ibio je veo­m a opasan, a igra ravnopravna.

Slijedeće nedjelje sastaju se u Splitu: Šibenik — Split, a u Zadru H ajduk — Zadar.

Mileta Stojan * * *

Rezultati I. kola > juniorskog prvenstva SNP-a: u S p l i t u : H ajduk — Š iben ik 0:0 i u Z a ­d r u : Z adar — Split 1:1.

SUBICEVAC JE PREUZEO VODSTVO

Na prvenstvu grada u kugla­nju dosad je odigrano šest kola. Vodstvo je preuzela momčad »Subićevca« koja n ije izgubila ni jedan susret i sa četiri boda prednosti vodi ispred ekipe »Lo­komotiva«, koja je postigla osam bodova. Zatim slijedi »Mornar« i »I. Lavčević« sa po četiri i »Galeb« sa 2 osvojena boda. Do k ra ja se još im aju odigrati dva kola. Nakon završenog prvenstva donijet ćemo tablicu u idućem broju našeg lista. Za ekipu »Su­bićevca«, koja će vjero jatno osvo­jiti prvo m jesto dosad je nastu ­pilo 13 igrača.

ZAVRŠENO TAKMIČENJE U II. SAVEZNOJ LIGI

U nedjelju 13. o. m j. odigrano je posljednje kolo II. savezne nogometne lige, te su postignuti ovi rezultati: u S a r a j e v u : ' Zelježničar — Zagreb 4:2, u M o s t a r u : Velež — B ranik 4:0, u B a n j a l u c i : Borac — Lov- ćan 4:2, u K r u š e v c u : N apre­d a k — Mačva 2:0. Susret između »Budućnosti« i »Šibenika« nije održan, je r momčad Šibenika zbog financijskih razloga n ije o t­putovala za Titograd, tako da je »Budućnost« ovu utakm icu dobila sa 3:0.

OBAVIJESTOvoj filijali potreban je izvjestan broj službenika. U

obzir dolaze ona lica, koja su završila potpunu srednju školu i to gimnaziju sa završnim ispitom ili ekonomski tehnikum sa završnim ispitom, zatim lica sa završenim ekonomskim ili pravnim fakultetom.

U obzir dolaze također i lica koja su radila u finan­cijskoj i knjigovodstvenoj struci.

Osnovna plaća po Uredbi, a dopunska plaća prema rad­nom mjestu.

Za detaljne informacije obratiti se usmeno ili pismeno, na direkciju filijale.

NARODNA BANKA FNRJ — FILIJALA ŠIBENIK

»ŠIBEN SK I- LIST« organ Socijalističkog saveza radnog naroda za-grad 1 kotar

SlbeMkUredništvo, štamparsko poduzeć*

»Štampa«

Glavni1 odgovorni urednik

NIKOLA BEGOTekući račun: Narodna banka

Šibenik broj 531—T—202Rukopisi se ne vraćaju.

Pre tp la ta za tri mjeseca Din 120.—, pola godine Din 240.—, za 1 godinu Din 480.—.