rhema broj 53

fra Ivo Pavi�

vl�. Dra�en Radigovi�

Svjedo�anstvo:

Michelle Moran

Josip Lon�ar

fra Zvjezdan Lini�

ČA

SO

PIS

ZA

PR

OM

ICA

NJE

NO

VE

EV

AN

GE

LIZ

AC

IJE

| B

RO

J 5

3 |

LIP

AN

J, S

RP

AN

J, K

OL

OV

OZ

20

12

. |

CIJ

EN

A 2

5 k

n |

7 K

M

J pJ p

�kola molitve�kola molitvejj

Bog prisutniBog prisutni

Kr�tenje u Duhu Kr�tenje u Duhu

Poziv na evangelizacijuPoziv na evangelizacijuggg

Kako biti pobjednik u Kako biti pobjednik u duhovnom ratovanjuduhovnom ratovanju

www.kristofori.hr

Je li Vam poznata neka od ovih re�enica? Mo�da ih netko od Va�ih prijatelja ili

bli�njih izgovara, vapi za pomo�; ili ste ih pak sami mnogo puta izgovorili i zaista

se osje�ali da Vam vi�e nitko ne mo�e pomo�i?

Ako se prepoznajete u nekoj od navedenih situacija, zavapite Gospodinu da Vam

pomogne uz pomo� poslu�itelja Dru�tva Kristofori, te zapo�nite, uz vlastita na-

stojanja i njegovu pomo�, novi �ivot! On to itekako �eli i mo�e; pitanje je �elite li

to, istinski, i Vi?

Ako je Va� odgovor na Gospodinov

poziv pozitivan, molimo Vas da se

za sudjelovanje u molitvi prijavite

e-mailom na: [email protected]

i u�inite prvi korak.

Dovoljno je poslati e-mail u kojem

navodite da se �elite prijaviti za

molitvu, a obrazac za prijavu,

informacije o terminu odr�ava-

nja, kao i upute o to�nom mje-

stu odr�avanja molitve bit �e Vam

poslani u odgovoru.

Nudimo:1. Molitve za fizi�ko ozdravljenje

2. Molitve za nutarnje iscjeljenje

3. Duhovno savjetovanje u skladu s

na�im mogu�nostima

Vi�e informacija potra�ite na na�oj web-stranici.

„Ne mogu vi�e, prete�ko je, osje�am da me nitko ne cijeni, nitko ne primje�uje. Mu�e me razne bolesti, problemi u braku, u obitelji, na poslu, kao da me ne-�to stalno tla�i, ne vidim izlaza! Vi�e ne znam mo�e li mi i �eli li mi itko pomo�i?!”

JAVITE SE: MOLIT [email protected] | WWW.KRISTOFORI.HR

RHEMU iza�lu u 2011. (brojeve: 48, 49, 50, 51) mo�ete kupiti u paketu po 50% ni�oj cijeni: 4 broja za 50 kn (po�tarina uklju�ena). Ispunite na-rud�benicu na na�oj web-stranici www.rhema-casopis.com ili se javite e-mailom ili telefonom.

Narud�be: Narud�be: 095/206-5421, 099/216-4788 i 091/220-6542099/216-4788 i 091/220-6542e-mail: [email protected]

ulus.hrulus.hrcomcom

Pred vama je Rhema sa slikom crkve u Mariji Bistrici na naslovnici. Obi�ao sam

mnoga hodo�asni�ka mjesta po Hrvatskoj i po bijelom svijetu, no nekako mi

je Marija Bistrica uvijek najdra�a. Ima ne�to posebno u tom sveti�tu �to ljude

uvijek iznova privla�i onamo. �ini mi se kako je to ne�to spoznaja da se ku�i

vra�amo kao bolji, malko druk�iji ljudi. A svatko od nas �eli biti bolji. Na Mariji Bistrici

mnogi pronalaze svoje pravo ljudsko dostojanstvo – dostojanstvo �ovjeka koji �ivi po

Bo�jim zakonima. U tom sveti�tu mnogi po prvi put imaju iskustvo �utnje. Osje�amo

da smo u Bo�jem prisustvu, no nemamo potrebe za govorenjem Bogu, kao da se na-

lazimo na mjestu gdje smo do�li u �utnji primiti ono �to smo molili u svojim �upama,

u svojim ku�ama i u svojim osobnim molitvama. I sve se to doga�a posredstvom one

kojoj je sveti�te posve�eno! Mnogi ne zaborave �to su primili te do�u zahvaliti za

primljene milosti. Donosimo upravo takvo svjedo�anstvo – �ovjeka koji je ba� zago-

vorom Majke Bo�je Bistri�ke postao vjernik i koji je nakon toga i sam mnoge druge,

svjedo�enjem vlastitog iskustva Boga, doveo do toga da i oni povjeruju.

Mnogi danas uporno poku�avaju promijeniti Boga nagovaraju�i ga da postane bolji.

Neki su tu promijenjenu sliku �ak nametnuli i drugima. Kad u molitvi ne primamo

milost koju tra�imo, tada uporno tra�imo Boga da se predomisli, da

postane bolji i da nam ispuni molitvu. No, jesmo li se ikad zapitali

mo�emo li mi primiti ono �to nam On �eli dati. O tome u �koli moli-

tve. U Crkvi postoje nebrojena �udesa koja ukazuju na �ivog Boga

koji nam nudi vje�ni �ivot. �itajte o svetoj Bernardici koju je Bog

proslavio i nakon njezine smrti, ne dopustiv�i da joj se tijelo ras-

padne. Takvih primjera ima mnogo, no o njima se jo� uvijek, ni iz-

daleka ne pi�e dovoljno. Vele�asni Dra�en, na� odgovorni urednik,

trenutno se nalazi u Mariji Bistrici. Ako ne mo�ete do�i na njegovu

duhovnu obnovu, pro�itajte njegov �lanak. Fra Ivo nastavlja s pisa-

njem o kr�tenju u Duhu Svetome. Uvrstili smo i �lanke koji �e vam

zasigurno pomo�i da postanete bolji prema onima s kojima �ivite.

Dru�enje s Bogom itekako nas obvezuje na stalno posve�ivanje

koje se onda i vidi u na�em odnosu prema ljudima s kojima �ivimo.

I na kraju, budu�i da smo pred ljetom i godi�njim odmorima, predla�em da barem

jedan vikend godi�njeg odmora, a najbolje bi bilo cijeli tjedan, provedete u Mariji

Bistrici ili na nekom drugom hodo�asni�kom mjestu. Ako ne vjerujete, dajte Bogu

priliku – do�ite u Mariju Bistricu i svaki dan nekoliko sati provedite u primanju ono-

ga/Onoga �to ste �itav �ivot molili. Ne trebate previ�e moliti, jednostavno do�ite u

crkvu i postanite svjesni da ste do�li u dom Bo�ji. Ili legnite i odspavajte pod nekom

postajom kri�nog puta jer miljenicima svojim Bog u snu daje!

Glavni urednik, Josip Lon�ar

RHEMA broj 51 | prosinac 2011. 3

UVO

DN

A R

IJE�

ImpresumRHEMA, tromjese�ni �asopis za promicanje nove evangelizacije, izlazi �etiri puta godi�nje (1. o�ujka, 1. lipnja, 1. rujna, 1. prosinca)

VLASNIK: Zajednica „Dobri Pastir”, www.dobripastir.com

NAKLADNIK: Ustanova Kristofori, www.kristofori.hr ODGOVORNI UREDNIK: vl�. Dra�en Radigovi�

GLAVNI UREDNIK: Josip Lon�ar

LEKTORICA: Martina Zidari�

GRAFI�KO OBLIKOVANJE: Momir Bla�ek, Zrinka Zidari�, Mihael Lon�ar Miha

PRIJEVOD: Dra�ena Kolobari�

FOTOGRAFIJE: shutterstock.com

SURADNICI U OVOM BROJU:Mislav Ben�evi�, Nikola Beri�i�, Ivana Bre��anovi�, Vedrana �oli�, Emilija Dolenc, p. Marko Glogovi�, Nediljko Jel�i�, Josip Kadi�, Ivana Katanovi�, Josip Lon�ar, Josip Lon�ar Zaharija, Mihael Lon�ar, Jelena Marki�, Petar Nodilo SJ, fra Ivo Pavi�, Mario Pirak, Tatjana Prepeli�, Ivan Remeta, Zrinka Zidari�

TISAK: DENONA, Getaldi�eva 1, 10 000 Zagreb

ADRESA UREDNI�TVA:RHEMA, Franje Ga�ija 2, 48 000 Koprivnicae-mail: [email protected]: 048/621-159 (8-16 sati)

MARKETING I OGLA�AVANJE:e-mail: [email protected]: 095/676-8129 (8-16 sati)

GODINA IZLA�ENJA: XI.STRANICE: 100 str.DIMENZIJE: 20x27 cmCIJENA: 25 knGODINJA PRETPLATA: 100 kn

DISTRIBUCIJA ZA HRVATSKU:Knji�ara Sv. Antun, Kaptol 6

SLJEDEI BROJ „RHEME” IZLAZI:1. RUJNA 2012.

RHEMA - gr�ka rije� koja zna�i „Bo�ja rije� samo za tebe”

NARUD�BE I PRETPLATA:Podatke je mogu�e poslati (s naznakom: „Za Rhemu”):- na e-mail: [email protected] SMS-om na broj: 095/206-5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 (ili pozivom na 048/621-159)- prijavnicom na web-stranici: www.rhema-casopis.com- ili na adresu uredni�tva

ZASTUPNI�TVO ZA BIH (Cijena: 35 KM):Udruga IHTIS, Mostar (tel: 063/837-002)www.udruga-ihtis.com, e-mail: [email protected]

NJEMA�KA (Cijena: 25 �)Podatke poslati na e-mail: [email protected] nazvati: 0049/931-286-275 ili ispuniti prijavnicu na web-stranici: www.rhema-casopis.com

SAD, Kanada, Australija (Cijena: 50 USD)Podatke poslati na e-mail: [email protected] ili ispuniti prijavnicu na web-stranici: www.rhema-casopis.com

red vama je Rhema sa slikom crkve u Mariji Bistrici na naslo

m

p

m

t

k

p

p

d

t

d

n

z

k

4 www.rhema-casopis.com | RHEMA

SA

DR

�AJ

10

18

22

fra Ivo Pavi�:Kr�tenje uDuhu (VI.)

Josip Lon�ar:�kola molitve

Svjedo�anstvo: Majka Bo�ja Bistr i �ka protiv komunizma i ezoterije

In memoriam:o. Rufus Pereira

Michelle Moran: Poziv na evangelizaciju

sv. BernardicaSmrti, gdje ti je �alac

vl�. Dra�en Radigovi�: Kako biti pobjednik u duhovnom ratovanju

30

1650

8

KRISTOFORI NA INTERNETU

www.kristofori.hr

Dobrodošli :)

www.kristofori.figulus.hr

www.rhema-casopis.com

www.book.figulus.hr

www.figulus.hr

SADR�AJ6 Henri Nouwen: Sloboda

7 fra Luka Markovi�: Prijateljstvo

8 Smrti, gdje ti je �alac?

10 Svjedo�anstvo: Majka Bo�ja Bistr i �ka protiv komunizma i ezoterije

16 In memoriam: o. Rufus Pereira

18 Josip Lon�ar: kola molitve (V.)

22 vl�. Dra�en Radigovi�: Kako biti pobjednik u duhovnom ratovanju

30 fra Ivo Pavi�: Kr�tenje u Duhu (VI.)

34 Peter J. Kreeft: Nada

38 Koncert: Michael W. Smith u Zagrebu

40 Vedrana �oli�:

Novi �ivot, novi po�etak

41 Joyce Meyer: Ljubav se ispru�a

44 Neal Lozano: Kevinova pri�a

48 fra Zvjezdan Lini�: Bog prisutni

50 Michelle Moran:

Poziv na evangelizaciju

53 Pismo �itatelja: I Bog ima sina

56 p. Marko Glogovi�:

Pokreti u Crkvi

58 Neokatekumen pi�e: Vr�a

64 David Wilkerson:

Uzrok samoubojstava

69 Upoznajmo Bibliju

78 Spori ples

80 John i Paula Sandford:

Temeljno povjerenje

88 Crna i bijela kutija

90 Petar Nodilo:

Zlo�inac me�u pravednicima

94 Johannes Hartl: Slu�ati Bo�ji glas

98 Crkva se �ali

RHEMA broj 53 | lipanj 2012. 5

18

64

John i Paula Sandford:Temeljno povjerenje

Petar Nodilo:Zlo�inacmeupravednicima

Upoznajmo Bibliju

fra Zvjezdan Lini�:Bog prisutni

Koncert: MichaelW. Smithu Zagrebu

Neal Lozano:Kevinova pri�a

David Wilkerson: Uzrok samoubojstava

Joyce Meyer:Ljubav seispru�a

44

80

6941

90

38

48

53

SA

DR

�AJ

www.rhema-casopis.com | RHEMA

Kada ste iznutra slo-

bodni, pozivate dru-

ge na slobodu, bili

vi toga svjesni ili ne.

Sloboda privla�i gdje god da

se pojavi. Slobodan �ovjek ili

�ena stvaraju prostor u kojem

se drugi osje�aju sigurno i

�ele u njemu prebivati. Na� je

svijet prepun uvjeta, zahtje-

va, potreba i obaveza da se

�esto pitamo �to se to od nas

o�ekuje. Ali kada susretnemo

istinski slobodnu osobu, tu

nema o�ekivanja, nego samo

poziv da zaronimo u sebe i

tamo otkrijemo vlastitu slo-

bodu.

Gdje je istinska sloboda, on-

dje je Bog. A gdje je Bog, on-

dje mi �elimo biti.

Henri Nouwen: Bread for the

Journey

6

„Ako ustrajete u mojoj na-

uci, uistinu ste moji u�eni-

ci; upoznat �ete istinu, a

istina �e vas osloboditi”

Isus

„Niti jedan �ovjek

nije slobodan dok

je rob tijela”

Seneka

„O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kom sva blaga vi�nji nam Bog je d’o,

uzro�e istini od na�e sve slave,

uresu jedini od ove Dubrave,

sva srebra, sva zlata, svi ljudski �ivoti

ne mogu bit plata tvoj �istoj ljepoti.”

Ivan Gunduli�Za p

o�et

ak


Na na�em planetu �ivi danas vi�e od 6 milijardi

ljudskih bi�a. Sela su opustjela, a na ulicama

velikih gradova, mravinjak ljudi. U sobama su i

telefoni koji neizmjerno povezuju. �ovjek goto-

vo da nikada nije sâm, pa ipak i danas su aktualni stihovi

na�ega velikog Tina: „…sin tvoj putuje, dolinom svijeta tu-

robnom, po trnju i kamenju. Od nemila do nedraga, i noge

su mu krvave, i srce mu je ranjeno, i kosti su mu umorne,

i du�a mu je �alosna i on je sâm i napu�ten.” Ove su rije�i

vjerojatno danas aktualnije nego ikada do sada. Zvu�i ne-

vjerojatno, a i u mravinjaku ljudi, u ku�ama s mno�tvom

stanara, u samostanima punima redovnika, u stanovima s

Internetom, televizorom i telefonom, �ovjek mo�e biti sâm

i osamljen. Nikada se na prozorima stanova i ku�a nije mo-

glo primijetiti vi�e izboranih lica s izgubljenim pogledom u

o�ima nego �to je to slu�aj danas. O�ito smo mnogo dobili,

ali vi�e izgubili. Izgubili smo toplinu pogleda i razumijeva-

nja jedni za druge, izgubili smo obitelj, u kojoj su se dijelile

sre�a i tuga. Izgubili smo jednoga jedinog pravog prijate-

lja, a dobili mno�tvo poznanika, koji mnogo vremena pro-

vode jedni s drugima, a malo jedni za druge.

fra Luka Markovi�: Na putu ljudskosti (poticaji za razmi-

�ljanje), Naklada sv. Antuna

„Zagrljaj je prekrasan dar.

Jedna veli�ina odgovara svima”

„Ne hodaj ispred mene, mo�da ne�u slijediti.

Ne hodaj iza mene, mo�da ne�u voditi.

Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj.”

Albert Camus

7

Za p

o�et

ak


sv. B

erna

rdic

a

Tijelo sv. Bernardice ekshumirano je 30 godina nakon njezine smrti: Uju-tro, 22. rujna 1909., mons. Gauthey, biskup Neversa, u pratnji �lanova

Crkvenog suda u�ao je u glavnu kapelicu Samostana. Tri svjedoka, uklju�uju�i Majku Generalicu Kongregacije, dva lije�nika, dva zidara i dva stolara, prije ulaska u kapelicu prisegnuli su na Evan�elje da �e iznositi potpunu isti-nu o onomu o �emu �e svjedo�iti. Gradona-�elnik je tako�er bio prisutan. Svi su se oni uputili u malu kapelicu sv. Josipa.Zidari su uklonili za�titnu plo�u koja je za-tvarala „otvor”. Lijes su podignuli i stavili ga na potpornje u blizini stola prekrivenog posebno vezenim stolnjakom. Stolari su izrezali i uklonili pocin�ani lijes, odvili dr-veni poklopac i tada se pred njima pojavi-lo Bernardi�ino tijelo – savr�eno o�uvano! Neke starije sestre koje su trideset godina prije pomagale da se pripremi njezino tije-lo i stavi u kov�eg, bile su ganute i nemalo upla�ene vidjev�i je ponovno ondje, ona-kvu kakvu su je poznavale. Lice i ruke sv. Bernardice bile su nagnute nalijevo ostav-ljaju�i dojam kao da spava, a ne da je mr-tva. Taj �e polo�aj zadr�ati do kraja ovog pregleda i tijekom jo� dva koja su uslijedila.

Medicinski izvje�taj

Dvojica prisutnih lije�nika izjavili su: „Nema nikakvih naznaka o bilo kakvom neugodnom mirisu. Tijelo je bilo odjeveno u redovni�ke haljine, odje�a je bila vla�na. Lice, ruke i podlaktice bile su otkrivene. Glava, nagnuta ulijevo. Lice, svijetlobijelo. Nos tanak, i poput pergamene… Ruke spu-�tene na prsima bile su savr�eno o�uvane, nokti tako�er, dok je isprepletenu krunicu izjela hra. Na podlakticama su ostale vid-ljive vene, kao i nokti na nogama … Na kra-ju ovog opisa, uz potpise, stoji: „Donose�i gore navedeno svjedo�enje, sastavili smo ovaj certifikat – dr. Ch. David, kirurg; dr. A. Jordan, lije�nik”.

Vrijeme �e pokazati

Nakon toga, sestre su oprale tijelo, obu-kle ga i stavile u novi kov�eg oblo�en bi-jelom svilom, koji je zatvoren i zape�a�en sa sedam pe�ata i vra�en na isto mjesto u kapelici. Bernardica je ve�inu svog vjerni�kog �ivo-ta bila bolesna. Pokopana je na vla�nom mjestu: tome svjedo�i vla�an habit i izje-

Neraspadnuto tijelo sv. Bernardice

Francuski grad Nevers odredi�te je rijekama hodo�asnika sa svih strana svijeta. Razlog je tomu tijelo sv. Bernardice (po-kojne ve� 133 godine) koje neraspadnuto le�i ondje, u kripti kapele samostana sv. Gildarda. Fenomen neraspadanja tije-la zabilje�en je kod vi�e od 200 svetaca i bla�enika Katoli�-ke crkve te i danas izaziva �uenje puka i znanstvenika


Smrt

i, gd

je ti

je �

alac

?

dena krunica. Dakle, dogodilo se ne�to nesvakida�nje.Druga je ekshumacija u�injena 3. travnja 1919. godine, a tre�a, uz nazo�nost svih vlasti i dva lije�nika, 18. travnja 1925. Njihova izjava bila je jednaka onoj nakon prvog uvida.Kirurg Compte ponovno je o�itovao svoje iznena�enje zbog savr�eno o�uvanog tije-la. Tijelo je bilo netaknuto i moglo se, bez ikakvih problema, zbog savr�enog stanja kostiju i mi�i�a, podignuti i prenijeti na stol. Kasnije je, u �lanku objavljenom u znan-stvenoj reviji, Compte napisao: „Ono �to me najvi�e iznenadilo bila je savr�ena o�uvanost kostura, mi�i�a, ligamenata, ko�e i elasti�nost i tonus mi�i�a … i �tovi-

�e, savr�eno stanje jetre, 46 godina nakon smrti, koja je jo� uvijek �vrsta i elasti�na. U tom sam trenutku komentirao kako smatram da je ovu �injenicu te�ko obja-sniti zakonima fizike.” Kada su zavr�ili svoj posao, lije�nici su umotali tijelo u zavoje ostavljaju�i lice i ruke slobodne. Zatim, kako bi otklonili gubitak boje koje je lice pretrpjelo zbog pranja i ponovnog izlaganja zraku, spe-cijalisti jedne pari�ke tvrtke nanijeli su tanak sloj voska na njezino lice, kako bi izgledalo kao da je uistinu �ivo. Tijelo je zatim ostavljeno, bri�no zape�a�eno, Sa-mostanu. Ondje, u samostanskoj kapeli u Neversu, le�i i danas, u lijesu obrubljenom zlatom i kristalom.

sv. Bernardica (1844.-1879.)

Tijelo sestre Bernardice nakon 123 godine


Svje

do�a

nstv

o

11

Josi

p Lo

n�ar

Zah

arija

Svako obra enje „zahtijeva” svjedo enje, a svjedo enje je i javna životna ispovijed! A to nije lako! Sredinom osamde-

setih godina (1984. ili 1985., nisam sasvim siguran, ali to je svakako bilo prije nego što sam napunio 40 godina života), mama i ja otišli smo na spro-vod nekom daljnjem ro aku, u selo udaljeno nekoliko kilometara od mog rodnog mjesta. Sprovod je bio kasno popodne, a odmah nakon njega, odr-žana je i sprovodna misa. Pokojnika nisam poznavao, ali sam na sprovod ipak išao, iz obzira prema mami. To je bio jedini razlog, jer me tada nisu zanimali mamini ro aci, sprovodi, a još manje mise. Uostalom, što mi je nedostajalo? Bio sam državni služ-benik (carinik) s dobrom pla om, oženjen, otac dvoje djece. Od države sam dobio dvosobni stan, takore i u centru grada. Supruga je tako er ra-dila, na odgovornom radnom mjestu

u „Podravki”, za solidnu pla u. K i je išla u osnovnu školu koja je bila preko ceste, a sin u dje ji vrti , koji je tako-er bio blizu našeg stana. Gradili smo

i ku u na zemljištu koje je supruga dobila od roditelja. Jasno, imali smo i automobil. Radio sam u takozvanim turnusima, a slobodno vrijeme provo-dio uz TV, novine a esto i s društvom u vinogradskim klijetima uz karte i alkohol. U crkvu nisam odlazio jer sam bio lan Komunisti ke partije, a ak sam i u carinarnici imao odre e-

nu partijsku funkciju (mislim da se zvala ‘evidenti ar’).

U KP sam primljen 1974. godine u jednom me imurskom mjestu gdje sam radio u osmogodišnjoj školi kao nastavnik. Primljen sam bez for-malne molbe, s obzirom da sam po stavovima i ponašanju bio idealan partijski materijal. Naime „mrzio” sam bogataše, što je u mene usadio

otac, koji je bio seoski sluga, preziran i ponižavan. Za njega je „bogataš” bio i svaki seljak koji je imao dvije krave i dva jutra zemlje. Toliko se bojao da moja bra a i ja ne postanemo ne i-ji sluge, da nam je zaprijetio da e nam „potrgati ruke i noge” ako uje

da smo negdje nekome pomagali! Ta prijetnja odnosila se i na laganje i kra u bilo ega i od bilo koga! Mi smo bili slika i prilika „proletera”! Iako smo živjeli na selu, nisam razli-kovao pojam „sjetve” od pojma „že-tve”! Moj je otac bio strog, ali kako nije bio dosljedan, ta je strogo a e-sto bila obi no zlostavljanje, pa sam se ja svoga oca bojao. Uvijek sam imao osje aj da sam za nešto kriv,

Osobito sam im branio odla-zak u crkvu i na vjeronauk. Odlazili su potajno, bez moje-ga znanja

Donosimo ‘kratko’ svjedo�anstvo �ovjeka koji svoje obra�enje duguje zago-voru Majke Bo�je Bistri�ke. Kad bi napisao sve �to je Bog u�inio po njemu nakon njegova obra�enja, ono bi bilo jo� mnogo dulje, i Rhema bi trebala imati dodatne stranice

Josip Lon�ar Zaharija

RHEMA broj 53 | lipanj 2012.


Ljubav koju imam prema svom ocu, moja je odluka i posljedica je mojega obra-�enja

Na�u k�er supruga je za prvu svetu pri�est presvla-�ila u pokrajnjoj ulici blizu crkve jer je u na�em stanu ba� za taj dan bio dogo-voren sastanak rezervnih djelatnika dr�avne sigur-nosti biv�e dr�ave

Svje

do�a

nstv

o


Najedanput sam osjetio ne�iju prisutnost tik do fo-telje u kojoj sam sjedio. U srcu sam jasno �uo tatin glas (a umro je 1978. godi-ne): „Sine, mo�e� li ti meni oprostiti?”

Josi

p Lo

n�ar

Zah

arija


Kada god je netko rekao da ga Bog ne mo�e promi-jeniti, Josip mu je odgovo-rio: „Ako je mogao Zahari-ju, mo�e i tebe!”

Bio je to o�ajni�ki vapaj, i Majka ga je �ula, a potvr-da je do�la kroz �udan san koji je supruga usnula ne-dugo nakon posjeta M. B. Bistri�koj: Bila je na misi u Mariji Bistrici, stajala je pored stupa i kad se okre-nula, vidjela je i mene po-red sebe, a oko moje glave, zlatni krug!

Svje

do�a

nstv

o

Padre Pio svetac je kojeg danas zaobilaze znanstvenici i liberalni teolozi. Ni jedni ni drugi ne mogu ni shvatiti ni objasniti �udesa koja je Bog po njemu �inio te ih �ini i dalje a budu�i da ona ru�e njihove teorije, jednostavno su ga odlu�ili ignorirati.

Za njegovo progla�enje svetim, dokazano je ravno sto �udesa. Da se nastavilo s tra�enjem, ta bi se brojka zna�ajno pove�ala. Golem broj ljudi mo�e posvjedo�iti kako je Bog u njihovim �ivotima u�inio �udo po zagovoru Padre Pija. Za�to ne bi i u tvojem �ivotu u�inio isto?

Renzo AllegriRenzo Allegri

PADRE PIOČudesni život

KNJIGA PRODANA U 3 000 PRIMJERAKA ZA MJESEC DANA

382 stranice • 13,6 x 20,4 cm

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli�inu na e-mail: [email protected], SMS-om na: 095/206-5421, 099/216-47-88 i 091/220-65-42 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr

100,00 knPOTARINA UKLJU�ENA U CIJENU

Isus �e to isto pitanje postavlja-

ti svakom od nas: „Za koga me ti

dr�i�?” Jer to je najva�nije pitanje

u Bibliji, na koje �e odgovor pro-

mijeniti na� �ivot. Je li On samo jedan

od mnogih velikih vjerskih vo�a ili �ak

najve�i od njih ili netko izvan pukih

ljudskih kategorija. I ja sam si morao

odgovarati na to pitanje od samoga

djetinjstva.

Prvi Isus kojeg sam poznavao kao di-

jete bio je njegov kip ili slika Djeteta

Isusa u jaslicama. Naravno da sada

znam kako to nije Isus, iako se mno-

gim priprostim ljudima takvim, na ne-

sre�u, �ini. Ali stvari se mijenjaju. Po-

sjetio sam neku obitelj karizmatika, i,

da nekako zapo�nem razgovor s njiho-

vom trogodi�njom k�erkom, pokazao

sam prema slici Presvetoga Srca Isuso-

va na zidu i rekao, mudro kimaju�i gla-

vom: „Vidi�, to je Isus”. Ali ona je samo

zurila u mene i rekla: „Ne. To je slika.

Isus – u mojemu srcu”. Meni u njezinoj

dobi, me�utim, ta je slika bila Isus.

Zatim sam krenuo u srednju �kolu

i ondje sam susreo svojega drugog

Isusa. Moj je omiljeli ud�benik bio

Schusterova „Povijest Biblije” koja

je pripovijedala pri�u nekoga Isusova

�uda na jednoj stranici, a na suprotnoj

nalazio se prelijep crte� toga �uda.

Meni je tada Isus bio velik iscjelitelj

ili �udotvorac. Sada znam, da nije

ni jedno od toga dvoga, premda mu,

na�alost, mnoge tisu�e dolaze samo

radi izlje�enja i �udesa. Za �ivota na

Zemlji, Isus je bje�ao i skrivao se od

onih koji bi mu dolazili samo radi ta-

kvih nakana.

Jednom sam dr�ao seminar srednjo�-

kolkama i posljednjega dana molio

nad njima za njihove potrebe. Jedna

me djevojka zamolila da molim za nje-

zina oca. Uskoro sam je opet vidio u

redu i rekao joj: „Za tvojega sam oca

ve� molio, zar ne?” Odgovorila je: „Da,

ali sada se pomolite za mojega djeda”.

Vidio sam je kako �eka i tre�i put, pa

sam je, kada je do�la na red, zapitao:

„to sada?” Rekla je: „Sada molite za

Chica”. „A tko je Chico?” upitao sam.

„Moj pas”, odgovorila je. Za nju je Isus

bio netko koji je lije�io tate, djedove i

pse – ku�ne ljubimce.

o. Rufus Pereira

Meni je tada Isus bio velik iscjelitelj ili �udotvorac. Sada znam, da nije ni jed-no od toga dvoga, premda mu, na�alost, mnoge tisu-�e dolaze samo radi izlje-�enja i �udesa


o. R

ufus

Per

eira

- IN

MEM

ORI

AM

„A vi, �to vi ka�ete tko sam ja?” Mk 8,29

RHEMA broj 53| lipanj 2012. 17

o. R

ufus

Per

eira

- IN

MEM

ORI

AM

I N M E M O R I A M

Preminuo o. Rufus Pereira

U Londonu je 2. svibnja preminuo o. Rufus Perei-ra, jedan o najpoznatijih teologa Katoli�ke kariz-matske obnove u Indiji

O. Rufus napustio je ovaj svijet u

79. godini �ivota, nakon sr�anog

udara, za vrijeme evangelizacij-

skog putovanja, jednog od brojnih

koje je poduzeo za svoga plodnog

�ivota obilje�ena plodnim radom u

slu�bi ozdravljenja.

Za sve�enika je zare�en 1956. u

Rimu. Bio je doktor biblijske teo-

logije.

Od godine 1972. djelovao je u Ka-

toli�koj karizmatskoj obnovi, kao

svjetski poznat govornik, vodi-

telj molitvenih susreta, duhovnih

vje�bi i seminara s molitvama za

ozdravljenje, nutarnje iscjeljenje i

osloba�anje.

Ure�ivao je Narodni katoli�ki ka-

rizmatski �asopis i bio direktor

Narodnog katoli�kog karizmatskog

Instituta za Sveto pismo u Indiji.

Dugo je godina bio potpredsjednik

Me�unarodnog udru�enja egzorci-

sta a od 1997. do 2003., �lan Vije-

�a ICCRS-a, predstavljaju�i ICCRS

u Aziji.

Napisao je brojne �lanke, osobito

o evangelizaciji i ozdravljanju.

O. Rufus smatrao je slu�bu ozdrav-

ljanja jednim od najve�ih doprino-

sa karizmatskog pokreta Obnove

Katoli�koj crkvi.

Po�ivao u miru Bo�jem!

Svojega sam tre�ega Isusa susreo

kada sam u�ao u sjemeni�te u Bom-

bayu. Dok sam u knji�nici �itao knjige

koje su dovodile u pitanje povijesnost

Evan�elja i samo Isusovo povijesno

postojanje, moja je mlada sjemeni-

�tarska krv proklju�ala, pa sam �itao

druge knjige koje dokazuju kako je

Isus uistinu postojao – ali ni�ta vi�e.

Danas znam da Isus nije ni jedno od

toga dvoga. On nije puki povijesni lik.

On je mnogo vi�e od toga.

Tada sam se upisao na teologiju, gdje

sam susreo svojega �etvrtog Isusa –

Isusa velikoga U�itelja, �iji me predi-

van nauk toliko o�arao da sam napisao

doktorsku disertaciju iz biblijske teolo-

gije o Ljubavi u Ivanovu evan�elju. Za

mene je tada Isus bio najve�i u�itelj na

svijetu, kao �to je bio i Gandhiju – ali

ni�ta vi�e. Danas znam kako ni to nije

Isus. On je mnogo vi�e od toga.

da ka�u, jednostavno su promrmljali:

„Gospodine, gdje stanuje�?” kao da su

htjeli re�i: „Gospodine, ne �elimo od

tebe nauk ni izlje�enje. Samo te �elimo

kao osobu, vidjeti te kod ku�e”. A Isus

je odgovorio: „Do�ite i vidite”, kao da

je htio re�i: „Do�ite i budite sa mnom

i upoznajte me kao osobu”. Jedan od

u�enika, Andrija, do�ivio je takvo isku-

stvo da je morao oti�i svojemu bratu

imunu i re�i mu: Susreo sam Isusa.

Prona�ao sam Mesiju, onoga kojega

Godinama kasnije, imao sam iskustvo

u kojemu sam susreo Isusa kao osobu

– stvarniju od bilo koje druge osobe

koju sam ikada poznavao; s kojom sam

mogao stupiti u odnos, znaju�i da �e,

kad budem govorio, slu�ati, a da �u ja

slu�ati kad On bude govorio. To je Isus!

Kada je Ivan Krstitelj dvojici u�enika

pokazao Isusa iz daljine, Isus se okre-

nuo i pitao ih �to �ele. Ne znaju�i �to

smo �ekali i tra�ili (Iv 1:35-41). Sada

razumijem na �to je mislio kardinal Su-

enens kada sam ga prvi put susreo u

Rimu 1975. Pitao me samo jedno pita-

nje: „Kada ste susreli Isusa?”

Dok sam predavao zemljopis u �koli,

odr�ao sam u�enicima sat o snijegu.

Rekao sam im sve �to sam znao o sni-

jegu, opisao ga na najbolji mogu�i

na�in, pokazao im slike i dijapozitive

snijega i rekao im kako snijeg izgleda,

kakav je na opip itd. Ali u listopadu te

godine poveo sam ih na izlet u Ka�mir.

Iz autobusa mogli smo vidjeti bre�ulj-

ke prekrivene snijegom u daljini. Tada

smo, vire�i na obje strane kroz stakle-

ne prozore autobusa, opazili snijeg na

tlu. Kada se autobus kona�no zausta-

vio, samo sam isko�io van, u snijeg,

uzeo ga u ruke, prinio o�ima i uzvi-

knuo: „Dakle, to je snijeg”. U tjedan

dana predavanja o snijegu, samo sam

znao o snijegu. Sada sam upoznao

snijeg. Na isti na�in, ranije sam samo

znao o Isusu, sada ga poznajem.

Rufus Pereira: „Isus danas” (Pokret

krunice za obra�enje i mir, Zg 1999.)

Za mene je tada Isus bio najve�i u�itelj na svijetu – ali ni�ta vi�e. Danas znam kako ni to nije Isus. On je mnogo vi�e od toga

On nije puki povijesni lik. On je mnogo vi�e od toga

Susreo sam Isusa kao oso-bu – stvarniju od bilo koje druge osobe koju sam ika-da poznavao; s kojom sam mogao stupiti u odnos, znaju�i da �e, kad budem govorio, slu�ati, a da �u ja slu�ati kad On bude govo-rio. To je Isus


kol

a m

olit

ve

Mnogi su dolazili Isu-su da prime od njega ozdravljenje ili neku drugu vrstu milosti.

On je ozdravljao sve koji su k njemu dolazili, no ipak je nekima postavio pitanje: „Vjeruješ li da ja to mogu u initi?”

Nikad nikoga nije pitao: „Vjeruješ li da ja to želim u initi?” Mi se danas previše bavimo ovim drugim, pre e-sto potpuno nepotrebnim pitanjem, a preska emo odgovor na ono prvo i najbitnije pitanje. Što to pitanje za-pravo zna i? Isus je znao da on može u initi ono što su od njega tražili. Na-kon svih onih tisu a razli itih ude-sa kojima je svjedo io ogroman broj ljudi i o kojima se govorilo u itavoj Palestini, odgovor na postavljeno

pitanje bi trebao biti vrlo lagan. Mi danas ak ni ne odgovaramo na to pitanje jer vjerujemo da je Isus sve-mogu i Bog koji može u initi što god želi ‒ ako to zaista želi! Ovdje se opet po injemo baviti onim drugim pita-njem koje Isus nikada nije postavio.

Kad bi netko odgovorio potvrd-no, Isusov bi daljnji komentar bio: „Neka ti bude kako si vjerovao”, što se može prevesti i sa: „Neka ti bude

na na in na koji si vjerovao!” ili još: „Neka ti bude na na in na koji mo-žeš primiti ono što ti želim dati!”

Isusov „Vjeruješ li...?” tada, no isto tako i danas, zna i upravo ovo: „Po-stoji li na in na koji možeš primiti ovo što ti želim dati?”

Taj „na in” ili unutarnji stav našeg bi a koji nam omogu uje primiti odre enu vrstu milosti, otvorena su vrata našeg srca u kojem se doga a vjera potrebna za nadnaravno Božje djelovanje. Na žalost, velika ve ina vjernika katolika ne može potvrdno odgovoriti na Isusovo pitanje. U ta-kvim se situacijama ne radi o Bogu kojeg treba nagovoriti da nam nešto dâ, ve o ovjeku kojeg treba ‘ospo-sobiti’ da nešto primi.


Josi

p Lo

n�ar

Koliko ste puta nekome ne�to htjeli dati, a taj to isto nije mogao primiti. Na primjer, dobar savjet. Bog nam toliko toga �eli dati, no mi ne mo�emo primiti. Kod neuspjele molitve, naj�e��e se ne radi o Bogu kojeg nismo uspjeli pro-mijeniti ili nagovoriti, ve� o �ovjeku koji nije uspio primiti ono �to mu je Bog htio dati. U ovom �lanku, ponavljam ne�to od onoga �to sam ve� prije pisao, jer do sada mnogi nisu uspjeli primiti ono �to sam im ve� dao

Josip Lon�ar

�KOLA MOLITVE

Na�in Isusova djelovanja molitvom zapravo je vi�e ovisio o onima kojima je Isus slu�io, nego o njemu samome! – Isus je znao da odre�eni ljudi samo na odre�eni na�in mogu pri-miti odre�ene milosti!


kol

a m

olit

ve

Isus je, teoretski, svakog bolesnika mogao ozdra-viti na bilo koji na�in. No ozdravljenje nije ovisilo samo o tome �to Isus mo�e u�initi, nego i o tome na koji na�in i �to ljudi mogu primiti

�ovjek najlak�e prima kad u svome srcu formira odre-�eno povjerenje o tome od koga �to mo�e primiti i na koji to na�in mo�e primiti


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

21 21

Male grupe Crowna pomažu Vam i uče Vas kako na pravilan način upravlja-ti novcem, kako izići iz dugova, kako ponovno ne ući u dugove te kako biti vjeran i zahvalan upravitelj nad povje-renim nam dobrima.

Cijena tečaja je 300 kn po osobi ili po bračnome paru, a u cijenu je uklju-čena skripta s gotovo 400 stranica materijala, te jednostavan računalni program za vođenje fi nancija.

Kako se prijavitiAko želite postati članom male grupe Crowna i krenuti prema putu fi nancij-ske slobode, prijaviti se možete preko e-maila na: [email protected] ili na broj: 099/216-4789 od ponedjeljka do petka od 18 do 21 sat.

www.kristofori.hr

Želimo Vam pomoći sru-šiti sve prepreke na putu prema Vašoj fi nancijskoj slo bodi te otkriti gdje je korijen Vaših fi nancijskih problema. Želimo Vas uve-sti u slobodu djeteta Božjeg i vratiti zadovoljstvo u Vaš i u živote Vaših najbližih.

Imate li Imate li problema problema s novcem?s novcem?


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt


Ako si nekada u �ivotu do-�ivio sva�e, ljutnju, razdo-re … situaciju ili stanje kad sve u tebi govori da nema smisla boriti se … onda zna� �to je duhovni rat

Duh

ovno

rat

ovan

je


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Kao što nam sam naziv kaže: ovdje se ne radi o fi zi kom ratu ili ratovanju u kojem se upotrebljava

fi zi ko oružje, nego je rije o du-hovnom ratu. Radi se o duhovnom podru ju, i ondje fi zi ko oružje ne koristi ništa. Neprijatelj protiv kojeg se borimo je Sotona, i oružje koje je efi kasno u borbi protiv njega ‒ je duhovno. Kako bismo bili pobjedni-ci u tom ratu ‒ Bog nam je dao sva potrebna sredstva, oružje koje tre-bamo nau iti upotrebljavati.

Ako si nekada u životu doživio sva e, ljutnju, razdore, mržnju, kušnje, nesre e, sumnje, strahove, tjeskobe, malodušnost; situaciju ili stanje kad sve u tebi govori da nema smisla boriti se, da si gubit-nik i da e ti se sve u životu srušiti ‒ onda znaš što je duhovni rat. Jer upravo na taj na in avao navalju-

je na tebe svojim otrovnim streli-cama da te slomi i porazi!

Ako si do sada bio tjeskoban i pora-žen, obrati pažnju na poruku ovog lanka, i Bog e ti dati svjetlo, po-kazat e ti put do pobjede u tvom sadašnjem stanju, a pomo i e ti da pobijediš tako er i u svakoj budu oj borbi!

Kr��anin je neprijatelj sotone

Ima na tisu e krš ana koji prola-ze kroz iste probleme kroz koje i ti prolaziš. Trebaš biti svjestan da je krš anin neprijatelj sotone! Sotona

23

vl�.

Dra

�en

Radi

govi

�

Za mnoge je �itatelje ovo neobi�an naslov. Pitaju se: „�to je to duhovno rato-vanje? O �emu se radi?” Doista, ako �eli� nau�iti biti pobjednik u duhovnom ratu, mora� najprije znati �to je to!

vl�. Dra�en Radigovi�

želi poraziti krš anina. Želi ga pre-variti i mu iti. Želi ga držati daleko od istine, jer on zna da e te „istina osloboditi”.

Prvo mjesto na koje sotona udara kad te napada tvoj je um i tvoje mi-sli! Mnogi krš ani to ne shva aju, pa slabo uvaju svoj um. Gledaju svakakve fi lmove preko kojih pušta-ju u sebe mnogo nasilja, kriminala, prljavštine, bezboštva, nemorala i nevjere. Zatim itaju svakakve no-vine koje obiluju tra evima, gledaju pornografske slike, itd. Sve to ulazi u njih. A te misli snažno utje u na njihov život. Misli koje u sebi nosiš stvaraju stavove i mentalitet. Kakve su tvoje misli, takav e biti i tvoj život. Ako su tvoje misli pozitivne, tvoj e život biti pozitivan. Ako su tvoje misli negativne, tvoj e život biti negativan. Kad je osoba puna loših misli, ona je potištena. A poti-

Kako bismo bili pobjedni-ci u tom ratu – Bog nam je dao sva potrebna sredstva, oru�je koje trebamo nau�iti upotrebljavati



Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

2. Oružja koja su nam dana od Boga za naše ratovanje nisu tjelesna, ve božanski jaka ‒ za rušenje utvrda!

3. Negativne misli koje sotona ubaci u naš um njegove su utvrde! Shvati: zle misli su od avla! Biblija kaže da mi rušimo sotonine utvrde i obara-mo njegove zle misli koje proizvode krivo i pogrešno razmišljanje i vode nas u poraz.

Svjedo�anstvo jednog evangelizatora

Jedan je poznati evangelizator svje-do io o teškom razdoblju svoga života kad je prolazio kroz velike i teške kušnje. avao ga je silno napa-dao, i to kroz misli. On pri a:

„Sotona je bjesnio na mene iz svih smjerova, svojim zlim mislima koje su po snazi bile ja e od mojih misli. Izgledalo je kao da su stvarno, fi zi -ki bile prisutne u mom umu. To je uzrokovalo iscrpljenost mog tijela i depresiju. Osje ao sam kao da više nikada ne u biti sposoban propovi-jedati i obra ati ljude Bogu. Misli su mi govorile da imam sve bolesti. Mi-sli su mi govorile da u umrijeti i da sam jako ražalostio Boga. Sotonine lažne misli pokušavale su me uvjeri-ti da je sve ovo što mi se doga a, od Boga koji me kažnjava za sve moje prošle grijehe. Osje ao sam veliki strah i nemir. Bilo bi strašno biti iz-gubljen za vje nost! Osje ao sam se kao odba en od Boga i ljudi. Tako avao radi! Pritisne te svojim nega

na tvoje postupke. Zato pazi na to kakve misli puštaš u svoj um!

Kako pobijediti napad sotone?

Dakle, kad te avao napada, prvo mjesto na koje udara je tvoj um! Pitanje je: kako se obraniti, i kako pobijediti u toj borbi?

Odgovor nalazimo u 2 Kor 10,4-5:Oružja za naše ratovanje nisu tje-lesna, ve božanski jaka za rušenje utvrda. Mi obaramo mudrovanja (mišljenja) i svaku oholost koja se diže protiv spoznanja Boga i zaro-bljavamo svaki um (misao) da se po-korava Kristu.

1. Ovdje se radi o ratovanju! Pod-ru je naših misli je bojno polje! Ra-tovanje je prvo u našem umu, prije nego prije e na druga podru ja. Ako pobijediš u ovoj borbi, uživat eš pobjedu nad sotonom, koju ti

Bog daje, svaki dan svoga života.

štena osoba vrlo brzo proširi svoje neraspoloženje na ljude oko sebe.

Budu i da ljudi slabo brinu o svom umu, svakakve (krive) misli puštaju u svoj um! Na tisu e negativnih mi-sli ulazi u njihov um! I zato je život mnogih ljudi u kaosu ‒ jer je njihov um u kaosu! Kroz pogrešne i nega-tivne misli sotona upravlja njihovim životom!

Davidovo iskustvo

David je snažno iskusio utjecaj ne-gativnih misli na svoj život ‒ kad je u inio preljub s Bat Šebom. Pret-hodno je dopustio da se bludne mi-sli i misli požude koje su mu došle, zadrže u njegovu umu, umjesto da ih je odmah odbacio. Te su ga misli pokrenule na krive postupke u koji-ma je najprije u inio preljub s tom ženom, a potom i ubio njezina muža. Pou en tim negativnim iskustvom, ponižen i sav slomljen od boli zbog tog grijeha i udaljavanja od Boga, David je donio odluku: „Ne u stav-ljati zle (ne iste) stvari pred svoje o i! O zlu ne u da znadem!” Drugim rije ima, za tebe je bolje i zdravije da tvoj um bude okupiran pozitiv-nim umjesto negativnim mislima. Misli snažno utje u na tvoj život i

Sotonine la�ne misli po-ku�avale su me uvjeriti da je sve ovo �to mi se doga-�a, od Boga koji me ka-�njava za sve moje pro�le grijehe

Duh

ovno

rat

ovan

je

Kad upotrebljava� ta oru�-ja i u�ini� svoj dio, tada ti cijelo nebo dolazi u pomo�! Zato, ohrabri se i hrabro djeluj. Bog je na tvojoj strani!


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Prvo mjesto na koje sotona udara kad te napada tvoj je um i tvoje misli!

Bog nam je dao oru�ja kojima �emo poraziti sotonu! Ta su oru�ja: Bo�ja Rije�, Krv Kristova i Isusovo ime

25

Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Ako �elite do�i na molit-veni susret Zajednice, ako trebate kakvu pomo�, infor-macije mo�ete dobiti na tel: 01/298-1933 ili 099/251-2011 od ponedjeljka do petka, 9-13h.

Ako �elite pomo�i i podr�ati

rad Zajednice Dobri Pastir,

svoj dar ili donaciju mo�ete

poslati na �iro-ra�un Zajednice

Dobri Pastir:

2340009-1110039018

Devizni ra�un: Zajednica

Dobri Pastir, 10370 Dugo Selo,

Lupoglav, M.J. Zagorke 2,

Croatia, 703000-995467, PBZ

d.d. Ra�koga 6, Bank code:

072845, swift: PBZGHR2X

www.dobripastir.com


Tvoje su misli iznimno va�-ne! Utje�u na tvoj stav pre-ma �ivotu, na tvoje postup-ke i na tvoje pona�anje

PROKLAMACIJA BO�JE RIJE�I

Misli i rije�i koje izgovara� su kao sjemenke drve�a ili cvije�a. Raspr�e-

ne unaokolo, one raaju svoju vrstu kasnije. Preko misli o kojima stalno

razmi�lja�, i rije�i koje oko sebe sije�, ti stvara� atmosferu u kojoj �ivi�!

Uzmi bilo kojeg �ovjeka koji „misli siroma�tvo” i stavi ga u najbogatiju

sredinu i daj mu priliku. On �e nakon nekog vremena svoju sredinu pro-

mijeniti sjemenom siroma�tva. Opet �e biti siroma�an! Njegove misli i

rije�i, kao sjemenke, stvaraju atmosferu oko njega. Ako ispuni� svoj um

Bo�jim velikim mislima o blagoslovu, blagostanju i napretku, i to sva-

ki dan izgovara�, ti �e� stvarati takvu atmosferu gdje god bude� bio.

Ako bi takav �ovjek bio stavljen u najsiroma�niju sredinu, on bi je svo-

jim pozitivnim stavom nakon odreenog vremena preobrazio i ispunio

atmosferom uspjeha. Preko misli koje �alje� u svoju okolinu i rije�i koje

izgovara�, ti mo�e� odrediti atmosferu u kojoj �ivi�!

Promjenom svojih misli i rije�i koje izgovara�, ti mo�e� promijeniti svoje

stanje i okolinu, temelje�i svoje misli na velikim nepromjenljivim Bo�jim

obe�anjima iz Biblije.

Ne mo�e� sijati sjeme bolesti i �ivjeti u atmosferi zdravlja!

Ne mo�e� stalno govoriti o siroma�tvu i �ivjeti u atmosferi blagostanja

i uspjeha.

Ne mo�e� uvijek sijati misli i rije�i – sjemenke poraza i straha i �ivjeti u

atmosferi pobjede i mira!

Po�ni od danas ispunjavati svoj um, srce, svoj dom i okolinu Bo�jim mi-

slima – sjemenkama o zdravlju, pobjedi, miru, uspjehu i svim drugim

stvarima koje �eli� u �ivotu. Ne zaboravi: Bo�je su Rije�i duh i �ivot. Bo�-

ja Rije� ima stvarala�ku snagu. Ona ostvaruje ono �to ka�e. Oslobodi tu

snagu kroz proklamaciju (izgovaranje) Bo�je rije�i u svoj �ivot, i do�ivjet

�e� predivne milosti! Ovdje donosim neke proklamacije koje mo�e� sva-

ki dan izgovarati barem jednom, a neke od ovih re�enica i vi�e puta na

dan. Ako bude� dobar sija� Bo�je Rije�i u svoj �ivot, budi siguran da te

�eka dobra �etva Bo�jih blagoslova!

Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttD

uhov

no r

atov

anje


Zapamti – ti se bori�! Ti ru-�i� utvrde i sotonine la�ne misli! Ti obara� kriva mi-�ljenja! Ti, a ne Bog! On ti je dao svoja oru�ja i kroz njih – svoju pobjedu. No, On ne mo�e u�initi tvoj dio posla!

Nema mjesta za �avlove misli kad ispuni� svoj um Bo�jim mislima... Zamijeni svaku misao koju ti �avao daje jednom Bo�jom misli!

PROKLAMACIJE ZA OBITELJ

1. Isus je Kralj na�e (moje) obitelji

2. Isus je Gospodin na�e (moje) obitelji

3. Bo�je kraljevstvo i njegova pravda vladaju (prebivaju) u mojoj obitelji

4. Ja i moj dom slu�it �emo Jahvi

5. Ja i moj dom predajemo svoje �ivote Jahvi nad vojskama

6. Ja i moj dom obe�ajemo Isusu Kristu vjernost i poslu�nost

7. Ni jedno oru�je skovano protiv na�e (moje) obitelji ne�e uspjeti

8. Na�a (moja) obitelj za�ti�ena je Isusovom krvlju

9. Na�a (moja) obitelj odbacuje i odri�e se sotone i svake njegove vlasti

10. Bo�ji je blagoslov nad mojom obitelji

11. Bo�ji mir i ljubav vladaju u mojoj obitelji

12. Bo�ja je prisutnost u nama i meu nama

Shvati da ti jadikovanje ni mrmljanje ne poma�e, nego, �tovi�e, �teti! �to

vi�e jadikuje� i mrmlja�, ne�e ti biti nimalo lak�e, nego samo jo� te�e!

Ve� ti je ionako bilo te�ko, i umjesto da si se ohrabrio u Bogu pozitivnim

rije�ima iz Biblije, tim si se negativnim rije�ima jo� vi�e obeshrabrio i

one su te samo jo� vi�e opteretile i pritisnule dolje!

Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttvl

�. D

ra�e

n Ra

digo

vi�

www.rhema-casopis.com | RHEMA

U nebu �e biti na tisu�e lju-di koji su za �ivota iskreno prihvatili Isusa za svoga Spasitelja, a koji za vrije-me svoga zemaljskog �i-vota nikada nisu �ivjeli u pobjedi ni u sre�i, niti su u�li u sve one blagoslove koje je Bog u svojoj dobroti i ljubavi pripremio za njih! Za�to? Zbog njihova po-gre�nog razmi�ljanja

Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttD

uhov

no r

atov

anje

Kad upotrebljava� ta oru�-ja i u�ini� svoj dio, tada ti cijelo nebo dolazi u po-mo�! Zato, ohrabri se i hrabro djeluj. Bog je na tvojoj strani!


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttvl

�. D

ra�e

n Ra

digo

vi�

Kr�

tenj

e u

Duh

u (V

I.)


Pod vodstvom Duha Sveto-ga, bit �emo osvaja�i du�â za Bo�je Kraljevstvo. To bi trebao biti prioritet svakog kr��anina

�esto smo slabi, umorni, si-roma�ni, jadni, bolesni jer nismo otkrili osobu Duha Svetoga u vlastitom �ivotu

Prona�i Duha Svetoga

Po etkom devetnaestog stolje a, u Perzijskom zaljevu prona ena je nafta koja je postala izvor svjetlosti, sre e, mo i i zdravlja za siromašne Arape ‒ nomade. Prije toga su bijed-no i siromašno živjeli u pustinjskim gradovima. Otada se sve promije-nilo. Izgra eni su veliki gradovi s prekrasno ure enim vrtovima i oa-zama. Sve je to izgra eno od novca dobivenog od otkrivene nafte koja se esto naziva „crnim zlatom”. Po-put nafte, Duh Sveti je esto skriven u nama, u našim obiteljima, župama, crkvama. esto smo slabi, umorni, siromašni, jadni, bolesni jer nismo otkrili osobu Duha Svetoga u vlasti-tom životu. No, ako ga prona emo i dopustimo mu da djeluje preko nas,

naši životi ili naše duše mogu po-stati prekrasni vrtovi. Na taj na in, darovi i plodovi Duha Svetoga koji su zapisani u poslanicama Korin a-nima1 i Gala anima2 bit e vidljivi u našem životu. Po ovim plodovima, postat emo privla ni slabima i oni-ma koji su izgubili svaku nadu. Mno-gi e kroz nas susresti živoga Isusa.

Upaliti plamen

Kako razumjeti da je potrebno ras-piriti plamen u nama, u našem srcu, koji tinja ve od krštenja? Kad je motor u automobilu hladan, potreb-no je da ga zagriju grija i kako bi lakše upalio. Ili, ujutro je potrebno o istiti pepeo u pe i koji je ostao preko no i, staviti suhe triješ ice i

zapaliti ih. Ugašena svije a ne može rasvijetliti tamu. Treba je zapali-ti. To je na neki na in slika onoga što se doživljava u krštenju u Duhu Svetom. Moli se Nebeskog Gosta da nas zagrije, zapali. Po sakramentu krštenja primili smo Duha Svetoga, u krizmi je ponovno dat. I svaki put kad slavimo sakramente, Duh Sveti u nama oživljava svoju prisutnost, pali svoju vatru u nama. Danas je potrebno pomo i svim ljudima koji su primili krštenje i potvrdu da prigrle milost koju su primili u tim sakramentima, da „obnove svoje kr-štenje i potvrdu” ili da obnove svoja krsna obe anja, tako da postanu goru i grmovi i da krenu u žetvu koja je golema.


fra

Ivo

Pavi

�

Bit �ete kr�teni Duhom Svetim (Dj 1,6)

Fra Ivo nas nastavlja upoznavati s kr�tenjem u Duhu Svetom. U ovom nastav-ku, nagla�ava kako evangelizacija nije mogu�a bez Duha Svetoga. On nas is-punja svojim darovima i kao takvi ne mo�emo ostati nezamije�eni – svijetlimo u tami ovoga svijeta, i preko nas mnogi mogu susresti �ivoga Boga. Odva�i se!

fra Ivo Pavi�fra Ivo Pavi�

„Evangelizaciju nikada ne-�emo mo�i obaviti bez djelo-vanja Duha Svetoga” (papa Pavao VI.)

1 Rije� mudrosti, rije� spoznanja, vjera, ozdravljanje, �udesa, proro�tvo, razlu�ivanje duhova, razli�iti jezici, dar tuma�enja jezika (usp. 1 Kor 12,8-10).2 Ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdr�ljivost (Gal 5)


Kr�

tenj

e u

Duh

u (V

I.)

„Nakon �to sam predao svoj �ivot Isusu i po prvi put do�i-vio kr�tenje u Duhu Svetom … Isus vi�e nije kip kome se molim, nego �iva osoba. On je moj najbolji Prijatelj”


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

33

mr.s

c. fr

a Iv

o Pa

vi�

Svake nedjelje,u �upi �urkovac kod Prijedora – misa za zdravlje i za kr�tenje u Duhu Svetom ili za novi izljev Duha

Po�etak: u 14 satiwww.zupa-surkovac.com

Svi ste dobrodo�li!�upnik:

dr. sc. fra Ivo Pavi�, OFM

Preporu�amo:

Opasno je samo zaustavi-ti se na darovima. Bitno je vje�bati se u krepostima jer one �uvaju dobivene darove


Nad

a

Biti ovjek zna i rasti. Svi smo mi, u duhovnome smi-slu, mala djeca te su upra-vo oni duhovno najzreliji

me u nama prvi spremni priznati tu injenicu. Nema odraslih. Život je neprestana trudno a, dok je smrt nalik na ra anje. Živjeti bez nade jest kao u sebi nositi mrtvoro en e.

Nada je život duše. Duša bez nade, mrtva je. Ruski je romanopisac Go-golj napisao pripovijest zastrašuju-ega naslova Mrtve duše. Smatram

te rije i nezaboravnima, osobito kada se pomno zagledam u lica nekih ljudi što ih susre em na uli-ci, baš kao i u o i nekih vrlo slav-nih ljudi. Mrtve duše zaista postoje. Baš kao što je tijelo mrtvo kada više

nema njegova izvora života, duše, tako je i duša mrtva kada je lišena svoga životnoga izvora. Taj je izvor duh. Životvorno djelovanje duha u duši jest dati joj razlog za življenje, kao i razlog za smrt; drugim rije-ima ‒ nadu. Nada je i hrana duše.

Bez nje duša jednostavno ne može živjeti.

Freud je mudro rekao kako su dvi-je stvari koje su svakome potrebne ljubav i rad, pri emu rad pred-stavlja nadu: razlog za ustajanje iz postelje ujutro, razlog zbog kojega bilo što uop e i inimo. Naše su-vremeno društvo sve teže iznalazi razloge za ustajanje iz postelje, teže od bilo kojeg drugog društva u po-vijesti. Jednako tako lakše od bilo kojeg društva u povijesti pronalazi razloge za ulaženje u postelju. Ne poznajemo razlog za ustajanje iz postelje, ali su nam zato itekako dobro poznati svi mogu i razlozi za ulaženje u nju.

Nada je zaboravljena krjepost naše-ga vremena jer ona ‒ stvarna nada, shva ena kao bogoslovna krjepost ufanja, za razliku od neodre ena osje aja „nadanja najboljem”, ili pak optimizma ‒ suvremenu umu pred-stavlja nešto upravo za udno ono-strano, nešto upravo „neugodno” nadnaravno. Taj se um ne usudi po-di i svoje o i prema nebu. Njegova „prizemljena” svjetovnost ne može pojmiti, niti pak uvažiti, neki cilj koji bi bio „od onoga svijeta”. Ne može i-niti drugo doli izmišljati prijezirna imena za taj cilj, poput, primjerice, „eskapizma” te „glave u oblacima”, i sli no. Novi Zavjet nas pozivlje na nebesku nadu na gotovo svakoj stranici. Neprestano nas podsje a kako je „naša prava domovina na nebesima”. Suvremenost to doživlja-va ne samo kao eskapizam i sanjare-nje, ve i kao prijetvornost: ako ovaj svijet nije naša domovina, kako mu onda možemo biti odani? To je kao kada bismo mislili kako


Pete

r J. K

reef

t

Nitko ne mo�e �ivjeti bez nade. Nada je poput farova automobila. Nije lako no�u voziti bez njih. Zato pro�itajte ovaj izvrstan tekst

Peter J. Kreeft

�ivotvorno djelovanje duha u du�i jest dati joj razlog za �ivljenje, kao i razlog za smrt; drugim rije�ima – nadu


Nad

a

U dobu nade, ljudi bi po-gledali u no�no nebo i vidjeli „nebesa”. U dobu bezna�a, jednostavno to nazivaju „svemirom”


Nije Bog odgovor na ljud-sku nadu, ve� je na�a nada odgovor, reakcija, na nje-ga i njegova obe�anja

Nada zna�i kako su muka i ushit �e�nje za rado��u �to je ovaj svijet ne mo�e ni-kada pru�iti – siguran znak kako me za sebe, i samo za sebe, stvorio Onaj koji je Sama Radost

Pete

r J. K

reef

t

37

38 www.rhema-casopis.com | RHEMA38 www.rhema-casopis.com | RHEMA

Medijski pokrovitelj

6.6.2012.ZAGREBHYPOCENTARSlavonska avenija 6

Grammy nominacija

Grammy nagrade

Dove nagrada

albuma

pjesama

br. 1 radijskih hitova

prodanih primjeraka

Besplatni blagoslovPjesmu Blessing (blagoslov) s Micha-elovog instumentalnog albuma Glory (slava) mo�ete besplatno preuzeti na njegovoj web-stranici:

www.michaelwsmith.com/news.html?n_id=3865

Najpoznatije skladbeAgnus Dei, A New Hallelujah, Secret Ambition, Healing Rain, Great Is The Lord i Friends koju je napisao sa svo-jom suprugom Debbie, te Give It Away, Lead Me On i Thy Word s Amy Grant

Marina Mato�evi� (BSB)“Michael W. Smith je �ovjek koji je me�u prvima zapalio srca ljudi u Hrvatskoj za istinsko slavlje-nje Boga i uveo nas u eru novog zvuka, novog izraza duhovne glazbe uop�e te stoga apsolutno vrijedi biti dio susreta s njim ovdje u Zagrebu gdje �emo u�ivo sudjelovati u slavljenju Gospodina koje predvodi M.W. Smith, �to smo godinama slu-�ali ili gledali samo putem medija.”

Filip Horvat (October Light)“Dolazak M.W. Smitha u Hrvatsku jedan je od naj-zna�ajnijih dogo�aja duhovne glazbe na na�em podru�ju u posljednjih 20. godina. Ovaj se kon-cert NE SMIJE PROPUSTITI!”

Domagoj Pavin (Emanuel)“Koncert Michaela W. Smitha zasigurno �e biti najve�i doga�aj na na�oj duhovnoj sceni ove godine. Neizmjerno sam sretan i zahvalan �to �emo imati prilike u Zagrebu susresti osobu koja je mnogima od nas veliki glazbeni uzor. Michael je, ili bi trebao biti nezaobilazna to�ka u razvoju svakog kr��anskog glazbenika. Njegova je glazba jednostavno pitka, nastup vrlo sugestivan, iskren i uvjerljiv, a poruka jasna - jedna zaokru�ena cjeli-na koja sadr�i sve worship elemente.“

Rahela Grozdanov (Kristina)“Vjerujem da je Michael W. Smith osoba koja je kroz Bo�ju ljubav na�la svoje mjesto i svoj primar-ni zadatak u svijetu. Svojim pjesmama progovorio je kr��anima ali i onima koji to nisu. Dotaknuo ih je u svakodnevnim situacijama, ohrabrio i podi-gao im duh. Za mene je jedan od prvih kr��anskih izvo�a�a koje sam slu�ala u tinej�erskim danima, uzor po kvaliteti, jednostavnosti,vjernosti Bogu i inspiraciji koja struju iz njegovih DVD nastupa. A tek u�ivo....!”

Bojan Jambro�i�“Glazbu Michaela W. Smitha pratim ve� dugi niz godina. Upravo su njegove pjesme bile prve koje sam pjevao i dakako da su obilje�ile jedan bio moje pjeva�ke karijere. Nadolaze�i koncert sigur-no ne�u propustiti jer �elim njegove hitove poslu-�ati u�ivo. Cijenim ga i kao �ovjeka i izvo�a�a jer su svaka njegova rije�, svaka pjesma, otpjevane od srca, �to kao publika mo�emo jasno osjetiti.”


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Michael W. Smith jedan je od najpoznatijih svjetskih izvo a a i skladatelja suvremene krš anske glazbe, najpoznatiji pred-

stavnik worship-žanra (prema Billboardu, jedan od najbrže rastu ih glazbenih stilova po slušanosti).

Njegova su ostvarenja priznata i u mainstream glazbenom svijetu. To potvr uju i tri osvojene Grammy nagrade te devet Grammy no-minacija. U svojoj je glazbenoj karijeri snimio 22 albuma od kojih je sedam proglašeno platinastim, a petnaest zlatnim, s više od 15 milijuna prodanih primjeraka. Dobitnik je i 40 Dove nagrada koje dodjeljuje Gospel Music Association (GMA). Tako er je i priznat kla-vijaturist s dva snimljena instrumentalna albuma. Godine 1992. pri-ma po asni glazbeni doktorat na jednom od ameri kih sveu ilišta.

Glazba Michaela W. Smitha nije samo fantasti an niz uspjeha i ostvarenja. Ona je prije svega glazba iskrenog štovatelja. Štovanje (worship) nije glazbeni stil ili prolazni trend. To je izri aj zahvalno-ga srca koji zahva a svaki aspekt života vjernika. Upravo taj izri aj simbolizira glazbu Michaela W. Smitha.

U organizaciji Bono Recordsa, Michael W. Smith e u Zagrebu odr-žati vrlo intiman akusti ni koncert na kojem e Hrvatskoj publici predstaviti svoje najpoznatije pjesme.

39

KON

CER

T

Koncert MIchaela W. Smitha odr�at �e se 6. lipnja u 20 sati u Hypocentru u Zagrebu

UlazniceUlaznice mo�ete kupiti u Verbumovim centrima u Zagrebu (Kaptol

29 i Teslina 11), Osijeku, Rijeci i Splitu, u knji�ari Sv. Antun (Kaptol 6,

Zagreb), te u Bono recordsu na broju telefona: 095 907 8996, e-mail

adresi: [email protected] te web-adresi: www.bonorecords.com

Cijena: 100 kn (na dan koncerta: 130 kn)

Sve se kre�e, sve se mijenja,Pribli�ava se vrijeme novog ra�anja.

Razrije�imo se dilema,Starih veza i navika.Po�nimo �ivot u ispravnosti,Dolazimo pred tebe �eljni tvoje milosti.

Ostavimo pro�lost za sobom,Veze i lance �to nas u�ini�e robom.O�istimo tamne kutke na�ih bi�a,Do�ekat �e nas izbavljenje i sre�a.

Po�nimo novi �ivot.Povratimo mir u srca na�a.Iska�imo mu �ast.Podr�imo u slavi.I postanimo dostojni njegove ljubavi.

Sa�ekajmo trenutak.Predajmo se volji nebesa.Zapo�nimo novi �ivot.Prepustimo se promjenama.Ne zaboravimo, on je uvijek s nama.

Hladna voda.Miris tamjana.Pred nama je vrijeme novog ra�anja.Zvuk zvona.Svete rije�i.Granicu prema novom �ivotu �emo prije�i.

Spremna �ekam put prema slavi.Obe�ajem, potrudit �u se biti dostojna tvoje ljubavi.

Vedrana �oli�

Novi �ivot, novi po�etak


Nov

i po�

etak

Možda ne možeš poj-miti koliko Bog želi da budeš slobodan. Boga poga a kad si

ti nesretan. Ponekad ustaneš na „lijevu nogu” i neraspoložen si cijeli dan. Znaš li o emu govorim? Šut-neš ma ku, vi eš na djecu, mrziš susjede i imaš mrzovoljan izraz lica. „Stalno radim, a to nitko ne cijeni.”

Znam kako se ponašaš, jer sam i sama bila takva. Kad se djeca vrate ku i, pomisliš: „Zašto niste ostali u školi etrnaest umjesto sedam sati?”

Znaš li da to poga a Boga? Ne poku-šavam te oneraspoložiti. Jednostav-no, želim da shvatiš da te Bog voli i da, ako odgovoriš na njegovu ljubav, ona e te ispuniti i preliti se na ljude oko tebe. Bit eš slobodan biti ljubazan i cvjetati u duhovnom plodu blagosti.

Ako prihvatiš injenicu da te Bog voli, do i e naprijed tvoje ozdrav-ljenje, napredak i tvoje potrebe e se ispuniti. Zašto? Zato što eš se opustiti.

Glavni razlog zbog kojeg nam Bog ne može darovati ve inu stvari koje želi jest taj da smo prezauzeti pokušajima da ih sami steknemo i tako mu onemogu ujemo da nam ih jednostavno dade. Bog želi da se od-moriš u njemu i da ga jednostavno


Joyc

e M

eyer

Ljubav je poput kruha. Ako ga dobijemo i ne poje-demo, postaje tvrd i kiseo. Ljubav je hrana od koje �ivimo, ali koju ne mo�emo sami jesti. �to je vi�e dijelimo, vi�e nam ostaje. Zato je tako �udesna

„Ovu zapovijed imamo od njega: tko ljubi Boga, neka ljubi i svoga brata” 1. Ivanova 4,21

Joyce MeyerJ M


Glavni razlog zbog kojeg nam Bog ne mo�e daro-vati ve�inu stvari koje �eli jest taj da smo prezauze-ti poku�ajima da ih sami steknemo i tako mu one-mogu�ujemo da nam ih jednostavno dade

Nemoj svu svoju duhovnu energiju usmjeriti na sebe, tra�e�i ispunjenje svojih potreba. Iznesi svoje po-trebe Bogu, jednostavno i brzo, a onda razvijaj svoju vjeru da ispuni� potrebe ljudi oko sebe

Ako stvarno �eli� da te Bog upotrijebi, On �e te upotrijebiti. Ali prije toga je nu�no polo�iti temelj – mora� znati da te Bog voli

Ljub

av s

e is

pru�

a

Bog voli tebe, ali i sve one kojima si okru�en. Bili spa�eni ili grje�nici, Bog ih voli i �eli te upotrijebi-ti kao kanal da izlije svoju ljubav na njih

Ovo je knjiga o snovima, vizijama, proro�tvima i darovima koje nam Duh Sveti daje kako bi mijenjao na�a srca, a s nama i svijet oko nas. Sila odozgor (sila Duha Svetoga) koju primamo po sakramentu svete potvrde i koja je toliko sna�na da mo�e promi-jeniti ljudska srca djeluje sasvim neo�ekivano: kroz snove, vizije i proro�tva. Gotovo da nema �ovjeka koji ne sanja; mnogi ljudi imaju vizije, a isto tako �esto imamo dojam da nam Bog progovara po drugim ljudima. Biblija je prepuna snova, vizija i proro�tava...

Josip Lončar

SILA ODOZGOR(snovi, vizije i proroštva)

300 stranica • meki uvez dimenzije 13,6 x 20,4 cm

Ukoliko želite Ukoliko želite posvetu autora, posvetu autora, prilikom narudžbe prilikom narudžbe navedite ime navedite ime osobe kojoj je osobe kojoj je knjiga namijenjena.knjiga namijenjena.

SANJAŠ LI?

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, naziv knjige i koli�inu na e-mail [email protected], SMS-om na: 095/206-5421, 099/216-47-88 i 091/220-65-42 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr




Kevi

nova

pri

�a

Kada god osje�ate krivnju, pa makar ona bila stoga �to ste svjesno po�inili grijeh, ozbiljan grijeh, ne�to �to ste vi�e puta po�inili, nikada nemojte do-pustiti Zlome da vas zavede obeshra-brenjem. Ljubljeni moji, neka svaki pad (…) za nas uvijek bude maleni korak naprijed k vi�em stupnju savr-�enstva. (sv. Maksimilijan Kolbe)

Peško, šonjo, curica, slabi . Kevin je godinama slušao ove rije i ‒ od osnovne ško-le, pa kroz srednju. Bilo je

to bolno i zbunjuju e, pa se on s vre-menom nau io potisnuti svoje osje-aje. Iako je imao prijateljice, osje ao

se izoliranim od „momaka”. Razlog je bio dijelom u tome što je bio osjetlji-viji i skloniji iskazivanju osje aja od svojih vršnjaka. Iako nije bio femini-ziran, ve je ‒ naprotiv ‒ bio ro eni športaš, boljela su ga zadirkivanja drugih dje aka. No, njegova je izola-cija djelomi no proizlazila iz ne ega dubljeg, što je tek trebao otkriti.

Prije po etka srednje škole, tijekom ljeta, Kevin je u novinama pro itao da u gradu u kojemu živi postoji e-tvrt u koju zalaze homoseksualci u potrazi za seksom. Poveden znati-željom i potrebom za ljubavlju, sam se uputio onamo. Nije trebalo dugo da završi u toaletu garaže s ovje-

kom u kasnim dvadesetim. Bio je to uvod u anonimne spolne odnose u kojima je od po etka pasivno pro-matrao ono što su mu radili drugi, a potom slijedio njihove upute. Nakon prve ve eri, vratio se ku i osje aju i se prljavo, no u isti mah i uzbu eno. Tri se godine onamo vra ao, neka i tri do etiri puta u tjednu. Nikada nije razmišljao o tome da ga stari-ji muškarci zapravo zlostavljaju jer je sam odabrao po i s njima. Kevin se istovremeno želio oženiti i imati djecu. U svom je iskrivljenom na i-nu razmišljanja smatrao da su spol-ni odnosi sa ženom rezervirani za vrijeme nakon sklapanja braka pa je želio ekati. U me uvremenu je imao odnose s muškarcima.

U sedamnaestoj je godini po eo razmišljati o fakultetu i budu nosti. „Nikada se ne u mo i oženiti ako nastavim ovako živjeti”, razmišljao je. Stoga je prestao s dotadašnjim

na inom života. Na fakultetu je sklo-pio brojna prijateljstva i izgradio nov život, daleko od starih puteva. Nakon fakulteta, u dvadeset etvrtoj godini, postao je predani krš anin. Tada se po eo suo avati sa svojim problemima i rješavati ih, uz redovi-to duhovno vodstvo. U idu ih je pet

godina još tri puta pao i odmah se pokajao, ali i dalje nije bio slobodan.

Slamanje tla�enja

U tridesetoj se godini Kevin oženio sa Sarom, predivnom krš ankom kojoj je prije toga povjerio svoju ži


Nea

l Loz

ano

Ovo svjedo�anstvo iz knjige Osloboeni, o sretnom ishodu procesa oslobaa-nja, ohrabruje nas da ustrajemo u svojoj nakani oslobaanja od navika i ropstva koji nas zarobljavaju i ne dopu�taju nam da �ivimo u slobodi djece Bo�je

Neal LozanoN l L

Godinama je slu�ao ove rije�i, od osnovne �kole, pa kroz srednju. Bilo je to bolno i zbunjuju�e, pa je s vremenom nau�io potisnu-ti svoje osje�aje


Nakon �to se odrekao boli i zapovjedio joj da odstupi, bujica divnih uspomena na oca preplavila je njegovo srce i njegove misli

Kevi

nova

pri

�a

Primio je osje�aj o�eva odobravanja, potvrde i lju-bavi, nakon �ega je mogao otpustiti oca i prigrliti svo-ju sudbinu


Unato� najve�im naporima, mnogi se od nas uvijek iznova bore s istim grijesima, osje�aju�i se beznadno dok nastoje ostvariti slobodu. Autor Neal Lozano odli�no poznaje taj problem te je izradio strategiju, koju temelji na vlastitu vi�egodi�njem iskustvu, kako biste vi mogli pobijediti utjecaj Sotone u svom �ivotu. Usredoto�uju�i se na Isusovo djelovanje umjesto na zastra�uju�e vidove zlih duhova, Lo-zano �e vam pomo�i:

Uravnote�ena i ispunjena nadom, knjiga Oslobo�eni pomo�i �e vam da zapo�nete u punini �ivjeti veli�anstvenim �ivotom koji je Bog zamislio za vas.

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, te naziv knjige i koli�inu na e-mail [email protected], SMS-om na: 099/216-47-88 i 091/220-65-42 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjigu mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr.


Nea

l Loz

ano

47

Isus nam je sebe ostavio na osobit na in u sakramentu svoga Tijela i Krvi. To je ne-izreciv dar. Bogat je ljubavlju.

U njemu je Isus darovao itavoga sebe. Smijemo stoga promatrati otajstvo ovoga sakramenta pod vi-dom prisutnosti.

Isus je ovjeku bio blizu, bio je pri-sutan. Ljudi su za Isusova zemalj-skog života osjetili tu neizrecivu kvalitetu Isusove raspoloživosti za drugoga. Svatko se osje ao uz njega prihva en i ljubljen. Nitko nije imao dojam da ga je Isus olako shvatio ili površno slušao. Isus je znao slušati što mu ljudi govore, znao je uti i misli srca jer je bio ovjeku blizu,

zainteresirano okrenut prema sva-kome tko ga je trebao. U njegovu životu susre emo brojne primjere Isusove djelatne prisutnosti i još više primjera ljudske gladi za oso-bom povjerenja koja ima vremena i ljubavi za drugoga.

Osjetljivi smo na prisutnost. esto doživljavamo krize zbog pomanjka-nja prisutnosti osobâ koje bi nam trebale biti blizu. Razo aramo se kada se netko od najbližih ne sjeti da nam je potreban ili se ne sjeti ne ega što nije smio previdjeti. Boli nas kada primijetimo da nas sugo-vornik uop e ne sluša, ili kada nas lije nici promatraju kao objekt, predmet, a ne kao osobu.

U današnjem ovjeku ima sve više trauma i praznina upravo zbog kri-ze prisutnosti. ovjek više ne zna biti drugome blizak, ili kako bi Isus to rekao u evan elju, nismo više sposobni biti bližnji.

Dragocjena nam je i spasonosna isti-na da je Isus vjeran sâm sebi i da je, po snazi svoga uskrsnu a, slobodan u odnosu na prostor i vrijeme, prisu-tan svakome u sve dane do svršetka svijeta. Na njega nitko više ne treba ekati, Isus je u svakom asu sâma

prisutnost. Da bi to mogao ostvariti i na ljudima opipljiv i prepoznatljiv

na in, ustanovio je euharistiju, sa-krament intenzivno prisutne ljuba-vi. U svakoj misi, u svakoj pri esti, Isus je prisutan. To nije samo neka objektivna prisutnost, izolirana i do-gmatska. To je u isto vrijeme prisut-nost u osobnom odnosu na svakoga tko s vjerom sudjeluje na misi, tko s vjerom prima taj kruh života. To je prisutnost za nas.


Osjetljivi smo na prisut-nost. �esto do�ivljavamo krize zbog pomanjkanja prisutnosti osobâ koje bi nam trebale biti blizu

U dana�njem �ovjeku ima sve vi�e trauma i praznina upravo zbog krize prisut-nosti

Tije

lovo

Preporu�amo izvrstan, prigodan tekst p. Lini�a o Tijelovu, blagdanu kojim sla-vimo Isusovo ustanovljenje Euharistije, svete misne �rtve

fra Zvjezdan Lini�f Z j d Li i�

BIBLIOTEKA TEOVIZIJA

Euharistija je sakrament takve Isusove prisutnosti. Prepoznajemo takvu prisutnost u prilikama kru-ha i vina i klanjamo se Isusu koji je na tako jasan i neposredan na in htio pokazati da je doista s nama i za nas. Više nitko nije sâm, nitko nije prepušten sâmome sebi. Isus postaje bližnji svakome u njegovoj

ežnji za životom, za puninom ži-vota i za vje nim životom. Crkva e to i dogmatski defi nirati, ali

vjerni ko e srce osjetiti da se tu ostvaruje Isusovo obe anje: K nje-mu emo do i i kod njega se nasta-niti! (Iv 14,24)


fra

Zvje

zdan

Lin

i�

Isus je vjeran sâm sebi i, po snazi je svoga uskrsnu-�a, slobodan u odnosu na prostor i vrijeme, prisutan svakome u sve dane do svr�etka svijeta

Isus je u svakom �asu sâma prisutnost. Da bi to mogao ostvariti i na ljudi-ma opipljiv i prepoznatljiv na�in, ustanovio je euhari-stiju, sakrament intenziv-no prisutne ljubavi

Nov

a ev

ange

lizac

ija


U današnjem tehnološkom društvu, u porastu je na-glašena potreba za speci-jalizacijom u odre enim

poslovima i zato se, u tom smislu, evangelizacija lako može proma-trati kao posao za posebno speci-jalizirane ljude, za klerike ili osobe koje su za nju posebno obu ene. No, Crkva nas kroz svoje u enje pod-sje a da je „evangelizacija osnovna dužnost naroda Božjeg” (Ad Gentes Divinitus, odjeljak 35). Primijetimo da se ne kaže kako je evangelizacija jedna od posebnih mogu nosti kr-š anskog života, nešto što bi volio raditi kad bi se osje ao dovoljno samopouzdanim ili kompetentnim. Ne, to je „dužnost” i svi Božji ljudi moraju igrati važnu ulogu u tom procesu.

Na taj poziv za evangelizaciju ne bismo trebali odgovoriti samo zato

što Crkva to od nas traži, ve i zbog toga što je to Isus tražio od svojih u enika. Prije nego što je bio uzne-sen Ocu, dodijelio im je autoritet i rekao im:

„Zato idite i u inite sve narode mo-jim u enicima! Krstite ih u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga!” (Mt 28,19)

Danas smo mi njegovi u enici i on od nas traži da u inimo isto. Sigur-na sam da se mnogi od nas osje aju nemo nima izvršiti tu zada u, ali Gospodin ne traži da idemo u vla-stitoj snazi, nego da imamo vrstu spoznaju da on ide s nama. Mi do-

ista možemo biti ohrabreni itaju i završetak Markova evan elja. Isus je prekorio u enike zbog njiho-ve nevjere i okorjelosti srca jer su odbili povjerovati onima kojima se ukazao nakon uskrsnu a, ali im je ipak rekao: „Po ite u cijeli svijet i navijestite Radosnu vijest svakomu stvorenju!” (Mk 16,15). Gospodin od nas ne traži da evangeliziramo zato što bismo bili sveti ili puni vjere ili zato što imamo odgovore na sva pi-tanja; on nas jednostavno traži da to inimo.

Godine 1990., kad je ova knjiga bila prvi put izdana, napisala sam kako živimo u vremenu kad je „žetva ve-lika, a radnika malo”. U odre enom

RHEMA broj 53| lipanj 2012. 51

Mic

helle

Mor

an

Uskoro u biblioteci Figulus izlaze dvije knjige Michelle Moran, predsjednice Slu�-be meunarodne katoli�ke karizmatske obnove (ICCRS) i i stalne �lanice Papin-skog vije�a za laike. Donosimo odlomak iz njene prve knjige, Proslijedi dalje (Pass it on), u kojem govori o tome kako je svaki vjernik du�an svjedo�iti svoju vjeru

Michelle Moran

Ne ka�e se kako je evangeli-zacija jedna od posebnih mo-gu�nosti kr��anskog �ivota … Ne, to je „du�nost” i svi Bo�ji ljudi moraju igrati va�nu ulo-gu u tom procesu

„Evangelizacija je osnovna du�nost naroda Bo�jeg”

�esto smo slabi, umorni, si-roma�ni, jadni, bolesni jer ni-smo otkrili osobu Duha Sve-toga u vlastitom �ivotu

BIBLIOTEKA FIGULUS

smislu mislim da je to danas još istinitije. U današnjem tzv. postmo-dernom društvu, izražena je dubo-ka duhovna glad. Mnogi su ljudi otvoreni i istražuju. U društvu se osje a razo aranje zbog neostvare-nog politi kog idealizma. Tako er, znanstvena revolucija duboko je promašila u ispunjenju svojih o e-kivanja. Glumica Joanna Lumley dobro je to izrazila: „Ono što mi na Zapadu trebamo jest više du-hovnosti, a manje materijalizma, u 90-ima emo ponovno po eti tražiti svoje duše”. Današnja kul-tura otvorenosti duha suo ava nas s mnogim izazovima. Dovoljno je pogledati police popularnih knji-žara kako bismo vidjeli koliko se mnoštvo „duhovnih” knjiga nudi. U mojoj mjesnoj knjižari, odjel za tijelo, duh i um sastoji se od tride-setak polica. Iznena uju e je to da

samo tri od tih trideset ine knjige krš anske tematike. Živimo u „iza-beri i promiješaj” društvu gdje su religija i krš anstvo ostavljeni „po-troša u” na osobni izbor.

Unato svim preprekama, i dalje sam optimist u vezi evangelizacije u 21. stolje u. Papa Ivan Pavao II. neprestano je pozivao na „novu evangelizaciju”. Naravno da poruka evangelizacije ostaje uvijek ista, ali moramo imati novi žar i biti krea-tivni u metodama. Zbog toga je od vitalnog zna enja da oživotvorimo svoje odgovornosti kao pojedinci naroda Božjega. Jesmo li spremni, poput Samuela, re i: „Govori, sluga tvoj sluša”? (usp. 1 Sam 3,4-10).

Nadam se da e ova knjiga biti izvor i inspiracija. Strastvena sam evan-gelizatorica ne zato što u tome uži-vam ili jer mi je lako evangelizirati, nego zbog toga jer sam sama vje -no zahvalna onima koji su riskirali, uloživši svoje vrijeme kako bi me upoznali s Isusom, Rije ju koja je život. Prvo izdanje „Proslijedi da-lje” izašlo je na po etku Desetlje a evangelizacije. Posljednjih jeda-naest godina imala sam ogromnu privilegiju pou avati o toj temi di-ljem Europe. Za mene je bilo ogro-mno uzbu enje gledati ljude kako rastu u pouzdanju i sposobnosti da drugima prenose poruku evan-elja. Tako er sam ohrabrena pro-

mjenama koje se doga aju u Crkvi posljednjih desetak godina. ini mi

se da mi je danas potrebno manje vremena kako bih uvjerila ljude i župe o potrebi za evangelizacijom. injenice govore same za sebe.

Mnoge se župe broj ano smanjuju a mi živimo u rastu em sekularnom društvu. Kao rezultat toga, sve više ljudi pita kako mogu evangelizirati na na ine koji su podesni današ-njem društvu. Nadam se da e „Pro-slijedi dalje” providjeti barem malo ohrabrenja i prakti ne pomo i.


Nov

a ev

ange

lizac

ija

Na poziv za evangelizaciju bismo trebali odgovoriti … zbog toga �to je to Isus tra-�io od svojih u�enika

Sigurna sam da se mnogi od nas osje�aju nemo�ni-ma izvr�iti tu zada�u, ali Gospodin ne tra�i da ide-mo u vlastitoj snazi, nego da imamo �vrstu spoznaju da on ide s nama

Glasnik ICCRS-a na hrvatskomSlu�beni glasnik Meunarodne slu�be ka-toli�ke karizmatske obnove (ICCRS) od sada mo�ete u elektronskom obliku redovito �ita-ti i na hrvatskom jeziku.

Potra�ite ga na: www.kristofori.hr

Michelle Moran, predsjednica ICCRS-a, na predstavljanju Zaklade Kristofori (Zagreb, 2011.)


Pism

o �i

tate

lja

Kad te netko tko se nalazi u te�koj neprilici pozove da mu govori� o Bogu – �to �e� mu re�i? Koliko i kako �e� govoriti? Evo kako je to u�inio na� �itatelj

Ivo PendeI P d

o. Marko GlogovićSamo za stotu ovcuOvom knjigom jednostavno �elim poru�iti �itateljima, da nas Bog ljubi, da nam �eli sre�u, da nas tra�i i da nema grijeha koji ne bi mogao ili ne bi htio oprostiti! Posebno su Mu na srcu upravo maleni i razo�arani, ranjeni i nesretni. Oni koji misle da �e ih ovaj svijet zadovoljiti, nakon �to pro�u sito i re�eto mode, strasti, ovisnosti, idolopoklonstva, zabave i osvete, padaju u svojoj bespomo�nosti i stradavaju u svojoj naivnosti... Budite blagoslovljeni �itanjem, razmi�ljanjem i do-nesite dobre odluke za svoj duhovni �ivot. To je moja molitva i moja inspiracija. Autor

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i pre-zime, adresu dostave, naziv knjige i koli�inu na e-mail: [email protected], SMS-om na: 095/206-5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr


Samo za stotu

OVCUGlogovićGlogović

o. Marko don Kornelioneo. Marko don Kornelione

NOVONOVO

Sam

o za

sto

tu o

vcu

264 stranica 13,6 x 20,4 cm


RHEMA broj 52 | ožujak 2012. 9

Naslov

Bez pomo�i Bo�je, moramo zalutati.

Zato je knjiga naslovljena „Samo

za stotu ovcu”. Isprva, trebala je biti

„Bo�anska ovcologija” ali odustao

sam od tog naslova da me ne shvate

krivo i ne progone pretjerano, neki �o-

bani. Odu�evljen sam evan�eoskom

pri�om o izgubljenoj i na�enoj ovci.

Mislim da je ona sa�etak cjelokupnog

evan�elja; pokazuje lice Bo�je, priro-

du �ovjeka, svijet kao globalnu pusti-

nju, otkriva opasnosti i nudi rje�enje.

Obi�no se ova ovca stavlja u prvi plan,

ali nemojmo zaboraviti kako je i Pastir

onaj koji trpi, tra�i, mu�i se dozivaju�i

odlutalu ov�icu na krivudavim putovi-

ma njezina bunta.

Cilj

Jok, sad sam u poznim tridesetima i

svakodnevno otkrivam sve vi�e sije-

dih u bradi, bjesomu�no i pustinja�ki

komuniciram s laptopom i svako malo

vadim krv za analizu kolesterola. Se-

stre u karlova�koj Op�oj bolnici (po-

zdrav s. Davorki) ve� znaju postupak:

otvore prozor, polegnu me, dr�e za

glavu, ruke, noge, umiruju pri�aju�i o

„lijepom danu”(a vani prolom oblaka)

i kako �e „sve biti dobro”, dok nave-

deni pacijent pada u nesvijest. Tako

nekako vidim ovu umotvorinu; �elio

sam njome pomo�i izvaditi staru bo-

lesnu krv iz �itatelja, nude�i svje�u

transfuziju �ivota koji se nalazi jedi-

no u Isusu Kristu, slava Mu i hvala.

On mi je smisao, cilj, utjeha, oslonac,

sunce, skloni�te, pjesma, izvor, blago,

ljubav, anti-stresni program rehabili-

tacije. Nakon napornog radnog dana,

Njegovo mi je Srce najbolji wellness

centar... On mi je sve. Htio bih, poput

ovih sestara-krvovaditeljica, pole�i

umorne i trpe�e na meki jastuk bo�an-

skih oaza, koje se zaista mogu na�i,

ako ih tra�imo, u pustinjama i gudura-

ma ovozemaljskih pute�estvija i peri-

petija. Htio sam i koriti i blagoslivljati,

i pou�avati i tje�iti, i �aptati i vikati.

Samo nisam htio moralizirati i sudi-

ti; nadam se da �itatelj/ica ne�e tako

shvatiti ove tekstove. A ponekad ih je

zasigurno i te�ko shvatiti. No, toliko je

toga te�ko shvatljivo u samom �ivlje-

nju ovog �ivota...

Za�to?

Za�to uop�e pi�em? Zato �to nisam

kupio laptop samo za gledanje. Pi-

�em, dakle postojim. Pi�em jer nisam

studirao arhitekturu. Pi�em jer sam

odrastao uz tisu�e knjiga i jer znam

koliko knjiga mo�e zna�iti �ovjeku.

Ova ne ide na natjecanja niti �u na njoj

zara�ivati brdo eura. Ovo �e biti darak

onima koje volim, po�tujem i s kojima

sura�ujem, kao i onima kojima trenut-

no ne�u imati �to drugo dati. Jer mi je

ponestalo kave i bombonijera. Knjiga

je idealna za �itanje u nekoj duljoj vo-

�nji vlakom ili vozom i sli�no. Dobra je

i kao podmeta� za lonac s vru�im ma-

hunama. Ili kao obrambeno sredstvo

protiv muha. Na zdravlje!

�itajmo �to Dobar Pastir savjetuje ov�icama koje:

– strahuju od uroka, vra�ki i �arki

– �ivotare u raznim ovisnostima, dok mogu

– hrane se pornografijom i grafopornijom

– uni�tavaju sebe i svoje bogopsovkom

– zaluuju se magijama

– u�ivaju u heavy-metalu

– prolaze kroz bra�ne krize

– kad ne uspije hodo�a��e, prelaze na lijevano olovo, kristale, crve-ne konce i jaja

– pomi�ljaju na abortus ili trpe posljedice istog

– gube se u pustinjama �ivota

– mu�e se u bole�tinama duha, du�e i tijela

– vjeruju, a ne vjeruju, ovisno o temperaturi

– jako vole Isusa, jako ne vole �asne i vele�asne

– paralizirane su strahovima i depresijama

– �rtve su nasilja razli�itih vrsta

– nikad �ule za Duha Svetoga, a o�ajni�ki Ga trebaju

– gr�e se na pojmove „seminar” i „karizmatsko”

– ne vide ni�ta dobro oko sebe

– misle da su sakramenti bioenergija

– �opaju se lijekovima za trigliceride

– ne mogu se odvojiti od sv. Interneta

– ne�e na misu, a slute apokalipsu

– nikad nisu bile na pa�njacima Bosanske Posavine

I jo� mnogo toga, taman za lutaju�e, izgubljene i povratni�ke ov�ice koje �ele VI�E od pukog vjerskog folklora i formalizama...

Autor o knjizi


o. M

arko

Glo

govi

�


Pokr

eti u

Crk

vi

Prenosimo dio intervjua s o. Markom Glogovi�em, prvobitno objavljenog na blogu Dra�ena Bu�i�a u kojemu odgovara na pitanje kako gleda na pokrete u Crkvi, prije svega na Neokatekumenski put i Karizmatsku obnovu

o. Marko Glogovi�

Na pokrete u Crkvi gle-dam kako gleda Crkva, na elu s papom te svi oni koji su poslušni Cr-

kvi ne selektivno, nego cjelovito: pokreti su najupe atljiviji znak obnove, najo itiji odgovor Duha na duhovne potrebe vjernika danas i najbolji mogu i put evangelizacije

ljudi koji ne znaju Krista i gube se u svojim životnim staklenicima guše i svoje bi e otrovom i usta-jaloš u uzmi-kupi-prodaj-troši-za-bavljaj se-umri životnim stilom. Osobno, zahvaljuju i tim pokre-tima, sa uvao sam svoju vjeru i zdravlje, a vjerujem i egzistenciju uop e. Život je mozaik kriza i vese-

lja, padova i uzdignu a. Život nije crveni tepih. Znam da poneki ne vjeruju (haha) ali i mi smo sve eni-ci samo ljudi i borimo se s mnogim ljudskim slabostima i optere enji-ma. Tako, i ja sam prošao jedno vrlo teško razdoblje depresije i besmisla, na po etku sve eništva. Sjedio sam u prohladnom župnom

Gospod mi je bio milostiv, po-slao mi je pokrete, molitvene zajednice i udruge


o. M

arko

Glo

govi

�

ni, pravedni istunci u kapeli na posljednjem ispra aju drage po-kojnice ( itaj: opake svekrve), a na karminama veselje podgrijano jegerom i jegermajsterom. Tu uzvi-šena, dostojanstvena besjeda o plemenitosti braka, pred mladen-kom u 8. mjesecu trudno e, a tamo cajke na svadbi i rastava za godinu dana. To me proganjalo, mu ilo, ubijalo. Rekoh, kad su svi takvi, pa i ja u biti takav. Sakramenti su naš štit, vjerske obaveze naša pancirna košulja, ali nažalost može se dogo-diti da od darova ne vidimo Daro-vatelja. Sa svojim novim laptopom, mobitelom i autom, bio sam sâm sebi samodostatan i ohol. Vidim tako er da su zato mnoga bra a sve enici danas u depresiji, a nit-ko im ne zna pomo i. Osje aju se usamljeno, zvanje im se pretvorilo u posao a iza svakog ugla vrebaju potencijalni neprijatelji: orgulja-šica, masoni, predsjednik op ine, ljuti tata prvopri esnika ili (samo ne to) neki karizmatik. Moraju biti oli enje savršenosti, a nisu.

Tako bih jednom htio uti ova-kvu propovijed: „Bra o, bio sam rob alkohola. Lutao sam, padao. Sve enik, bez vjere. Krš anin, bez Krista. ovjek, bez osje aja. Ali On me pohodio, ozdravio, digao! Ja sam sada slobodan! Ja sam sretan! Tako bih želio da i vi to iskusite!“ Valjda mislimo da je to za Afriku, ne za nas. Sve enici su vrlo ranjivi i vrlo slabašni, a opet najmo niji ljudi na svijetu, gledano sakramen-talno. Ako se Petar odrekao Isusa pred Kajfom i ostalom bandom, za-što od mene tražite da budem hla-dan i neljudski spomenik? Grešnik sam, ali odjeven u Kristovu krv. Griješim, ali imam Spasitelja koji me diže iz blata! Nisam supermen

i ne želim biti. Svetost se ne u i iz pobožnih životopisa ve se posti-že nošenjem križa. Gospod mi je bio milostiv, poslao mi je pokrete, molitvene zajednice i udruge. U Karizmatskoj sam obnovi shvatio da „ne mogu služiti Bogu i bogat-stvu“ i da samo u sili Duha mogu „ljubiti druge kao što je On ljubio nas“. Na neokatekumenskom sam Putu spoznao da sam ohol, bijedan i jadan i da osu ujem bližnje a sâm sam sto puta gori. Sada shva am poslanje sve enika i krhkost o-vjeka. Volio bih da smo bolji, ja i u Kristu, ali za sve postoji vrijeme. I jedna mrska metoda: križ. Naš je problem što križ ne želimo nositi. U pokretima sam otkrio da smo svi isti, ali da je Bog Ljubav. Tu mi je progovorio da budem prvo ovjek, a onda krš anin i sve enik.

Tu sam ponovno otkrio svoje zva-nje. Sigurno, da pokreti nose i svo-je probleme. Pa i brak ima svoje probleme, pa ipak nagovaramo ljude da se žene. Zato me boli kad vidim kolika subra a ne shva aju da su pokreti dar i bogatstvo, iako su istovremeno i križ. No, i ja sam dugo vremena bio stvarno žestoki protivnik, pljuvatelj i mrzitelj ovih „sekti“ kako sam znao re i, pa znam da ništa ne možeš dokazati ovjeku koji je na bijelom konju. Mora prvo pošteno tresnut na zemlju!

uredu, me u hrpom papira, pre-brojavaju i nedjeljnu milostinju i pitaju i se kako u u ponedjeljak smiriti osmaše u školi, koji su mi nedavno nacrtali muški spolni organ na plo i i stavili žvaku pod rit. Dragi moji krizmanici! Vrtjelo mi se tjeskobno pitanje u glavi: jesam li zato postao sve enik? Da lupam pe ate, napla ujem sprovo-de i šopam se janjetinom na silnim sve anostima, na kojima moram biti uzor pedancije, perfekcije i robotike? Kako sam bio udnova-to izmoren od mase vjerskih oba-veza i dužnosti te od adekvatnih i

transparentnih odgovora (obrana i dokazivanja) vjernicima koji su se udili mom celibatu kao i celulitu,

mjesecima sam dane i no i provo-dio pred televizijom i buljio u šare-nilo svijeta, tako druga ijeg od su-mornog religioznog etiketiranog i ukalupiranog planeta, na koji sam se prizemljio. U trenucima pesi-mizma, izgubiš onu svijest o Pri-sutnosti koja te ljubi, zove i traži. Krštenje u Duhu tek je po etak na-pornog hodo aš enja. Sakramen-ti su polje koje treba neprestano orati. Tada, strašno me poga ala ta dvoli nost, ta sumanuta izokre-nutost i neistinita neiskrenost. a-vao mi je pokazao same laži, crnilo i bljuvotine. Tu slušaš Evan elje i primaš Tijelo Mesije, a za sat vre-mena psuješ i tu eš ženu. Tu pot-pisujem uvjerenje o prikladnosti kumstva, a ovjeka nema pedeset godina u crkvi. Tu sami bezgreš-

Pokreti su najupe�atljiviji znak obnove, najo�itiji od-govor Duha na duhovne po-trebe vjernika danas i najbo-lji mogu�i put evangelizacije ljudi koji ne znaju Krista

U Karizmatskoj sam obnovi shvatio da „ne mogu slu�iti Bogu i bogatstvu” i da samo u sili Duha mogu „ljubiti druge kao �to je On ljubio nas”. Na neokatekumenskom sam Putu spoznao da sam ohol, bijedan i jadan i da osu�ujem bli�nje a sâm sam sto puta gori


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttVr

�a


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttN

eoka

teku

men

pi�

e

Suptilne napasti

uli ste za rije napast. To je u osnovi misao koja nas poti e na zlo. Napast može biti sirova, otvorena, prepo-znatljiva kao napast, kao na primjer pomisao da zavedemo tu u ženu ili da oplja kamo banku; u tom slu aju manje-više lako (naravno, kako tko) odbijamo zlu ponudu. Me utim, neke su napasti suptilnije od drugih. Teško ih je prepoznati kao napasti. Uvuku se u naše razmišljanje kao nešto pri-hvatljivo, razumno i op evaže e, kao nešto što svi normalni ljudi smatraju dobrim ili, u najmanju ruku, neutral-nim. Takvi, naizgled pozitivni, a za-pravo negativni poticaji, misli, stavovi ili raspoloženja tvore avolsku mrežu za hvatanje ljudi. To je u isto vrijeme i diskretna i agresivna kultura. Prita-jena, beš utna, prora unata zamka. Vrša u kojoj jesi, a da ni ne znaš da

si u njoj. Neprijatelj ovjeka pone-kad lovi udicom, ponekad mrežom, a naj eš e ‒ kao kakva socijalisti ka tvornica na obalama Jadrana, recimo „Jugovinil” u Kaštelima ‒ truje ita-vo more, zaga uje cijeli zaljev. Ribe i ostala morska bi a postupno ugibaju, ne znaju i od ega, ne znaju i ak ni što im se doga a. Nalaze se u zamu-enu moru, u zatrovanu jezeru u ko-jem crkavaju, a da nikad nisu vidjele ni mreže ni udice. To su misli koje o-vjeka navode da djeluje kao da Boga nema; antikrš anska kultura koja se elegantno name e krš anima. Ona naizvan nema ništa protiv Krista; ona zapravo nema ništa s njim. Njoj Krist

ne treba jer je u osnovi bezbožna. o-vjek je povodljiv, prihva a misli koje „svi drugi” prihva aju samo zato što ih „svi drugi” prihva aju. Time upa-da u vršu, u vrstu ribarske zamke, u metalni kavez iz kojeg ne može sâm pobje i. Štoviše, naj eš e nije ni svje-stan da je uhva en u klopku jer još uvijek oko sebe vidi more. Vidi vjer-ske obi aje i obrede, crkve i zvonike, sve enike i redovnike. Ponekad vidi i biskupa, ali izdaleka. Misli da je to dovoljno: „Još sam uvijek živ!” A umi-re. Zarobljen je krivim mislima koje smatra ispravnima. Tko se može bo-riti protiv te antikristove kulture? Za nas se borio i pobijedio ‒ Krist! Tko je s njim, pobje uje. Krist ga spašava, vadi ga iz vrše, isti mu more, daje kisik... To je Duh Sveti, Kristov Duh, Božji Duh! Krš ani su ribe uronjene u zdravu vodu. Samo zahvaljuju i Bogu, ovjek težinu. Ako te lokalne

Bog poma�e �ovjeku i prije nego �ovjek pomogne sâmo-me sebi! Bog je Stvoritelj, On je na� Otac, a otac �uva dijete dok je ono malo i nemo�no

Mnogi su na�i �itatelji �uli barem ne�to o novokatekumenima, �udnim ka-tolicima koji se �udno pona�aju. Vjerujemo da �ete ih kroz sljede�i tekst (o ku�njama), kojem je autor jedan od njih (novokatekumena), bolje upoznati. Voljeli bismo da nam se na taj na�in predstave i drugi crkveni pokreti kako bi na�a slika o Crkvi bila �to jasnija

Neokatekumen pi�e

Pritajeni sotonski napadi


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

60

Kr��anstvo se shva�a kao etiketa na majici uobi�a-jenog gra�anskog �ivota, kakvog bi mnogi htjeli svo-joj djeci. Ljudi ne znaju za bolje ili ne �ele bolje pa se povode za masom

Zasigurno, �ovjek treba po-vjerovati, re�i kao Marija „Fiat!”, prihvatiti ponu�e-nu pomo�, poniziti se pred Gospodinom... ali i to do-lazi odozgor. Uvijek je nje-gova inicijativa. To je tajna spasenja: �ovjeka spa�ava Bo�je milosr�e

Vr�a


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Treba �ovjeku re�i da je smrtan! I da se u Nebo ula-zi na uska vrata, preko str-mog puta, a put je Krist! I da nas u �ivot vodi Duh Kri-stov, a ne sramotne �elje trbuha!

Na�alost, mnogi ne znaju ni da postoji nekakva bitka za �ovjekovu du�u, a kamoli tko napada i kako, i – �to je najte�e – ne znaju tko je �o-vjekov Branitelj

Mat

e i

mun

di�

62

Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

62

Mogu�e je oduprijeti se na-pastima, ali samo zahva-ljuju�i Duhu Svetom, koji rasvjetljuje �ovjekov razum te on mo�e prepoznati na-past, i koji osna�uje �ovje-kovu volju te �ovjek mo�e prionuti uz dobro, a odba-citi zlo

�ovjek usvaja medijsku lo-giku, a da toga nije ni svje-stan. Umjesto poniznosti, samozatajnosti i nesebi�-nosti, po�inje cijeniti isti-canje, samoostvarenje i samohvalu

Vr�a

Iskorak iz homoseksualnostiRichard Cohen

Svi mi poznajemo nekoga tko je homo-seksualne orijentacije – susjeda, surad-nika, roaka ili prijatelja. Iskorak iz ho-moseksualnosti baca svjetlo na temu koja je dugo bila neshva�ena. Bavi se pitanjima uzroka osje�aja privla�nosti prema osobama istoga spola i prom-jene osobe iz homoseksualne u het-eroseksualnu. Uz obja�njenja osoba koje su se uspje�no promijenile, ova knjiga zaokuplja pa�nju, prosvjetljuje i mnogima je usli�anje njihove molitve. Iako bi mogla izazvati kontroverze, njezina je namjera izlje�enje mnogih – voljenih osoba… ili mo�da vas!

I VI SIGURNO POZNAJETE NEKOGA KOME TREBA OVA KNJIGA!

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, te naziv knjige i koli�inu na e-mail [email protected], SMS-om na: 099/216-47-88 i 091/220-65-42 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjigu mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr.

364 str., meki uvez, 13,5 x 20 cm


PULA

Crkva sv. Frane, 19:00

Sljede�i susret: 28. lipnja Slavljenje, predavanje, misa, molitva za potrebne

Predvode: fra �uro – misa, ispovijed i molitva, Josip Lon�ar – predavanje i molitva

BUDAŠEVO

(kod Siska)

�upna crkva

18:00

Sljede�i susret: 9. lipnja

Ispovijed, slavljenje, misa, predavanje, molitva

Predvode: vl�. Nikola Majcen,Josip Lon�ar, band Kristofori

SLAVONSKI BROD

�upa Sv. obitelji

18:30

Svaki prvi petak u mjesecu.

Sljede�i susret: 1. lipnja

Ispovijed, misa, klanjanje, predavanje, molitva za potrebne

Predvode: vl�. David – ispovijed i misa, Josip Lon�ar – klanjanje i molitva, Novo srce – slavljenje

Detaljnije informacije potra�ite na web-stranici: www.kristofori.hr

KARIZMATSKI SUSRETI

OSTALI GRADOVI

Sljedeći Sljedeći susreti:susreti:30. lipnja30. lipnja28. srpnja28. srpnja25. kolovoza25. kolovoza29. rujna29. rujna

Ekumenski karizmatski susreti, koji su se do sada odr�avali u sportskoj dvorani na Jelenovcu u Zagrebu, sele na novu lokaciju:

Gradska sportska dvorana (srednja �kola) ure Dubenika 2, Dugo selo

Dvorana je smje�tena 15 min. hoda od �eljezni�kog kolodvora, a pored nje se nalazi veliko parkirali�te (besplatan parking)

Sljede�i susret: 30. lipnja u 18 sati.Slavljenje, predavanje, molitva za potrebne. Predvodi: Josip Lon�ar, slavljenje: Novo srce i KristoforiDetaljnije informacije potra�ite na web-stranici: www.kristofori.hr

ng)

stofori hr

30.6.18:00

Ekumenski karizmatski susreti koji su se do sada odr�avali u

VAŽNA OBAVIJEST! Kar

izm

atsk

i sus

reti

Uzr

ok s

amou

bojs

tava


Jednog se jutra u�asnuti pogledaju u zrcalo i vide upale obraze, duboke, tamne podo�-njake, omr�avjele ruke i noge. U sebi osje-�aju da su bolesni. Tad se sjete da su uni�ti-li i sebe i svoje roditelje. Ve�ina jo� uvijek voli svoje roditelje te ih preplavi krivnja i �alost zbog sve muke i bijede koju su im na-nijeli. Izgleda da im je samoubojstvo jedini izlaz

Dav

id W

ilker

son


Mnogi su uzroci

samoubojsta-

va mlade�i

koja nam do-

lazi po pomo�. Jedan je od

prvih uzroka o�aj jer su pali

u ropstvo ovisnosti.

Kandidati za samouboj-

stvo su ovisnici o drogi,

alkoholi�ari i homoseksu-

alci. Tisu�e je mladih lju-

di zahva�eno demonskim

navikama koje su uni�tile

njihove �ivote. Jednog se

jutra u�asnuti pogledaju u

zrcalo i vide upale obraze,

duboke, tamne podo�nja-

ke, omr�avjele ruke i noge.

U sebi osje�aju da su bole-

sni. Tad se sjete da su uni-

�tili i sebe i svoje roditelje.

Ve�ina jo� uvijek voli svoje

roditelje te ih preplavi kriv-

nja i �alost zbog sve muke

i bijede koju su im nanijeli.

Izgleda da im je samouboj-

stvo jedini izlaz.

Jedna je mlada ovisnica

priznala: „Uni�tila sam si

�ivot. Samo prije nekoliko

godina bila sam dobra i

nje�na osoba. Bila sam kao

i svaka prosje�na tinej-

d�erka, u svemu uspje�na.

No, po�ela sam se dru�iti s

pogre�nim ljudima i uvali-

la sam se u drogu. Pogle-

dajte me sad! Moji su ro-

ditelji izgubili po�tovanje

prema meni. Mama gleda

u mene i samo pla�e. Znam

da sam sad kao �ivotinja.

Nemam razloga za �ivot.

Umorila sam se zadaju�i

sama sebi bol i muka mi je

kad vidim koliko moji rodi-

telji trpe zbog mene. Znam

da svakog dana malo umru

kad me vide koliko sam

se promijenila. Kad budu

stajali pred mojim lijesom,

mo�da �e mi mo�i oprostiti

i sje�ati se kakva sam bila

prije.”

Toliko sam puta u svom

uredu imao roditelje koji

su plakali od duboke boli

jer su otkrili da su im se

djeca uvalila u drogu ili se

izopa�ila.

Nedavno je dostojanstveni

kr��anski bra�ni par sred-

njih godina priznao: „Ovaj

nam je tjedan sin priznao da

je homoseksualac. Skrhani,

poku�ali smo to re�i na�oj

k�eri, ali je ona u nas bacila

drugu bombu. Priznala je da

je lezbijka. Toliko smo po-

vrije�eni da ne znamo kako

se pona�ati. Gotovo smo

mrtvi od tjeskobe. Sad vi�e

ne znamo ni kako da s njima

razgovaramo. Oni su na�a

jedina djeca, a oboje su

skrenuli. Ali mi ih jo� uvijek

volimo. to da sad radimo?”

Gotovo da i nema �ovjeka koji barem jednom u �ivotu ne pomisli kako bi smrt bila dobro rje�enje za njega. Mnogi se, na �alost, odlu�e na taj o�ajni�ki �in. Dobro je ovaj tekst pro�itati bez obzira ho�e� li se u toj situaciji na�i ti ili netko tko ti je drag

David Wilkerson, Samoubojstvo, Put �ivota

David WilkersonDavid Wilkerson

�to je uzrok �to je uzrok samoubojstava?samoubojstava?

Tinejd�eri koji su se ‘uvalili’ u ne�to, �ele se ubiti kako bi okajali svoj grijeh. Oni mi-sle: „Pogrije�io sam. Zaslu�ujem smrt.” To je neki oblik samoraspe�a. Oni �ele oti�i na svoj vlastiti kri�, poput Isusa, i platiti za grijeh. Oni ne znaju da je Isus ve� platio za sve to

Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttU

zrok

sam

oubo

jsta

va

„Kako sam i sama iz razru�ena doma, i ja sam iskusila gor�inu i o�aj onih kojima sa-moubojstvo izgleda privla�no. Ali slava Bogu, bila sam svjesna �to Bog govori o �i-votu, smrti i sudu. A s Isusom mogu oprostiti i do�ivjeti pravu ljubav”

„Otac joj je dao tri mogu�nosti: udati se za djetetova oca, pobaciti ili se iseliti. Bio sam �okiran od boli. Nisam znao �to da joj ka-�em. Zatim je rekla: ‘Mo�da bi bilo najbolje da se ubijem i zavr�im sa svim problemima’”

* „Tako sam sretan zbog Va�eg pisma koje sam

upravo primio. Pro�itao sam ga i bio sam duboko

potresen �injenicom da toliko djece moje dobi po-

�ini samoubojstvo. Nedugo nakon �to sam pro�itao

Va�e pismo – zapravo sljede�eg dana – nazvala me

prijateljica. Znao sam da ima problema i molio sam

se za nju. Trudna je i neudana. Otac joj je dao tri

mogu�nosti: udati se za djetetova oca, pobaciti ili

se iseliti. Bio sam �okiran od boli. Nisam znao �to

da joj ka�em. Zatim je rekla: ‘Mo�da bi bilo najbolje

da se ubijem i zavr�im sa svim problemima’. Rekao

sam joj neka to ne �ini jer joj to ne�e pomo�i. Rekla

mi je da se zapravo nitko ne brine za nju. Mislim da

sam je uspio nagovoriti da promijeni naum glede

samoubojstva. L. H.”


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttD

avid

Wilk

erso

n

* „�elim Vam pisati jer sam upravo pro�itala Va�u

poruku o samoubojstvu i ona me stvarno dotaknu-

la. Kad sam bila tinejd�erka, samo nekoliko godina

unatrag, mnogo sam puta poku�ala izvr�iti samou-

bojstvo. Bila sam na drogi i ve�inu sam svojih dra-

gocjenih tinejd�erskih godina pila. �ak su me od-

veli u dr�avnu umobolnicu jer sam se htjela ubiti.

Zatrudnjela sam kad mi je bilo osamnaest godina,

a bila sam sama. Moja je sestra kr��anka i godinu

dana ranije rekla mi je kako mogu upoznati Isusa,

ali nisam htjela. Nakon �to se rodilo moje dijete, vi-

kala sam Bogu neka mi pomogne. Moje dijete sad

ima dvije i pol godine, a ja u�im ljubiti Isusa, svakim

danom sve vi�e. Znam da Isus mo�e spasiti. Moja

je molitva da dosegnete neke od djece koja si �ele

oduzeti �ivot. B. L.”

* „Da, predobro znam �to zna�i slomljeno srce zbog

samoubojstva. Stajala sam nad umiru�im tijelom

ljubljene unuke koja se polila benzinom i zapalila.

Dovoljno je dugo �ivjela da me uvjeri da je spa�ena.

To je bilo iskustvo koje nikada ne�u zaboraviti. Nje-

ne mi rije�i jo� uvijek zvone u u�ima: ‘Bako, koliko

mi je potrebno da umrem?’ Nisam molila za nju da

�ivi, toliko je htjela umrijeti. Iako vi�e nije mogla

razgovarati sa mnom, znam da je u te dane umira-

nja prona�la Spasitelja. Sad imam drugu unuku na

istom putu. Molim Vas, molite za nju! Ja molim ne-

prestano, a tako i njeni roditelji. C. O.”


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttU

zrok

sam

oubo

jsta

va

* „Va�a me poruka o samoubojstvu uistinu dirnu-

la. Pro�le sam godine bila tako poti�tena da sam

razmi�ljala o samoubojstvu, iako sam kr��anka.

�ak sam molila Boga da mi dade umrijeti, ba� kao

Mojsije, Ilija i Jona. Pa, On nije odgovorio na njihove

molitve, a slava Bogu, ni na moje. Uistinu postoji

izlaz. Sad imam mnogo razloga za �ivot. Moj zaru�-

nik ima isti problem. Sklon je o�trim depresijama.

Novi je vjernik i mora u�iti pouzdavati se u Boga.

T. V. E.”

* „Va�a poruka o samoubojstvu dodirnula je

moje srce. Suosje�am i s onima koji si �ele odu-

zeti �ivot kao i s onima bliskim njima koji �e uvi-

jek postavljati pitanje za�to. Kako sam i sama iz

razru�ena doma, i ja sam iskusila gor�inu i o�aj

onih kojima samoubojstvo izgleda privla�no. Ali

slava Bogu, bila sam svjesna �to Bog govori o

�ivotu, smrti i sudu. A s Isusom mogu oprostiti i

do�ivjeti pravu ljubav. J. L.”

* „Nisam na drogama niti pijem alkohol, ali razmi-

�ljam da si oduzmem �ivot. Jednostavno je u mene

u�la poti�tenost i te�ko je prona�i razlog za �ivot

(iako ih imam mnogo). Ali ono �to me uvijek zau-

stavlja jest to �to nisam siguran kamo �u oti�i, a

znam da smrt nije kraj. Osje�am da stra�no grije�im

okre�u�i le�a Kristu i ne �elim umrijeti jer sam go-

tovo siguran da �u oti�i u pakao. Osje�am da nikada

ne�u mo�i voditi kr��anski �ivot zbog raznih pritisa-

ka i pomanjkanja kr��ana oko mene. B. B. C.”

* „Ju�er sam primila Va�u poruku o samoubojstvu.

To je ne�to za sva vremena. Moj mi je sin upravo ju-

�er rekao da �e se ubiti. Razgovarala sam s njim i re-

kla mu da sa samoubojstvom ne�e zavr�iti, da ne�e

i�i u nebo i biti s Bogom, da je to �avolsko djelo i

da je to ono �to on �eli da ljudi u�ine da se uni�te.

Ostavila sam Va�u poruku na stolu da je i on mo�e

pro�itati. Molim Vas, molite za moju obitelj. S. E. U.”


RHEMA

RHEMA br. 44

• dr. Ivica Ragu� – intervju• vl�. Dra�en Radigovi� – Bog te voli• fra Ivo Pavi� – Isus, ljubljeni lije�nik (3)• vl�. o�tari� – Karizma razlu�ivanja duhova • Vizije, lokucije, osje�anja• don Damir Stoji� – Teologija tijela (2)• Duh Sveti u povijesti spasenja• fra Darko Tepert – Apostol Matej

RHEMA br. 45

• Papa u Ujedinjenom Kraljevstvu• Razgovor s mons. Mijom Gabri�em, su-

radnikom Majke Terezije u Indiji• fra Ivo Pavi� – Marijo, nebeska kraljice• don Top�i� – Molitveni susret s bolesnicima• s. Briege McKenna i Euharistija • don Damir Stoji� – Ljudska spolnost u

Bo�jem planu (3)

RHEMA br. 46/47

• Intervju s fra Josipom Bla�evi�em – NEW AGE• fra Ivo Pavi� – Ozdravljenje kroz po�ivanje u

Duhu• fra Darko Tepert – Krvni savez u Starom Zavjetu• Svjetlo svijeta – promocija Papine nove knjige• Bioenergija NEW AGE• don Damir Stoji� – Teologija tijela (4)• Tajna Euharistije

Stare brojeve RHEME mo�ete na-ru�iti na broj tel: 01/2981-933 ili 099/2512011 od ponedjeljka do petka 9-13h, ili faksom na broj: 01/2981-551

CIJENA: Od broja 1 do broja 45 – 1 kom/6,00 knRHEMA broj 46/47 – 1 kom/9,00 kn

Od broja 1 do broja 45: 5 + 1 gratis = 6 kom/30,00 kn

�elim kupiti pretpla-tu na �asopis RHEMA u trajanju od godinu dana po cijeni od 100 kn (4 bro-ja)

Po�tarina i PDV uklju�eni su u cijenu.

Ime i prezime:

Ulica i broj:

Po�tanski broj:

Mjesto:

Telefon:

e-mail:

Samo za tvrtke:

Naziv tvrtke:

OIB:

Podaci o naru�itelju pretplate: AAAAAAAAAAAAMAMAMAMMMMMMMMM

Pretplatite se na Rhemu!Pretplatite se na Rhemu!

www.rhema-casopis.comwww.rhema-casopis.com 095/206 5421095/206 5421099/216 4788099/216 4788091/220 6542091/220 [email protected]@figulus.hr

100 kn100 kn4 BROJA

RHEMU iza�lu u 2011. (brojeve: 48, 49, 50, 51) mo�ete kupiti u paketu po 50% ni�oj cijeni: 4 broja za 50 kn (po�tarina uklju�ena). Ispunite narud�benicu na na�oj web-stranici: www.rhema-casopis.com ili se javite telefonom: 099/216 4788, 095/206 5421 i 091/220 6542099/216 4788, 095/206 5421 i 091/220 6542 ili e-mailom: [email protected]@figulus.hr


Spor

i ple

s

Jesi li ikad gledao djecu na vrtuljku,

ili slu�ao kako ki�a zapljuskuje zemlju?

Jesi li ikad pratio leptirov kaoti�an let,

ili zurio u sunce na zalasku?

Bolje uspori, ne ple�i tako brzo,

vrijeme je kratko, glazba ne�e trajati zauvijek.

Protr�i� li kroz svaki dan kao da leti�,

Kad pita�: „Kako si?”, �uje� li odgovor?

Kad se dan zavr�i, odlazi� li u krevet

sa sljede�ih stotinu poslova koji jure kroz tvoje misli?



Ka�e� li nekad svom djetetu: „Uradit �emo to sutra”,

i u svojoj �urbi, i ne primijeti� njegovu tugu ?

Jesi li ikad izgubio kontakt i dopustio da umre dobro prijateljstvo

samo zato �to nisi imao vremena nazvati i samo pozdraviti?



Kad tr�i� da nekamo stigne�,

propusti� pola zabave koja te �eka na putu.

Kad brine� i tr�i� kroz dan,

kao da si bacio neotvoren dar.

�ivot nije utrka. Uspori.

�uj glazbu prije nego �to tvoja pjesma zavr�i…

David L. Weatherford (pjesnik i dje�ji psiholog): Slow Dance


Dav

id L

. Wea

ther

ford


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

80

Tem

eljn

o po

vjer

enje


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Temelj ovog izla-ganja jest biblij-ski citat: „Upu uj dijete prema nje-

govu putu, pa kad i ostari, ne e odstupiti od njega” (Izr 22,6).

Roditelji esto krivo shva-aju ove rije i. Oni odgaja-

ju dijete kako oni misle da je najbolje, te na taj na in odre uju djetetov životni put prema svojim željama. „Upu uj dijete prema nje-govu putu” ‒ kako bi rodi-telji znali koji put Bog želi za njihovo dijete, potreb-no je da hodaju sve bliže s Gospodinom, da mole za

dijete i blagoslivljaju ga, tako da Gospodin omogu-i djetetu da postane ona-

kvo kakvim ga je Bog Otac zamislio kad ga je stvorio u svome srcu. Roditelji su pozvani promatrati dijete, uo avati njegovu osob-nost, gledati njegovo srce. Uo avati tko njihovo di-jete jest, te ga u iti da to bude.

Postoji pet faza u razvoju djece (kronološki poreda-

To vrijedi i za faze razvo-ja djece.

Postoje odre ene stvari koje moramo nau iti (usvo-jiti) u svoje, zadano vrijeme. Ako ih ne nau imo u to vrijeme, ne emo nau iti ni nove stvari koje su predvi-ene za u enje u narednom

razdoblju koje slijedi.

Zamislimo stablo. Sjeme pada u zemlju i ni e. Naj-prije se razvija korijen, onda izlazi deblo, pa gra-ne i liš e. Što bi se dogo-dilo kad bi se iz sjemena najprije razvijalo liš e? Došlo bi do kaosa.

no): temeljno povjerenje, neovisnost, inicijativa, društvo, tinejdžerstvo.

Zakoni prirode i Božji za-koni nisu u suprotnosti, nego zajedno „sura uju”.

Prop 3,1: Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.

Prop 3,11: Sve što on ini prikladno je u svoje vrije-me; ...

81

John

i Pa

ula

Sand

ford

Ovaj je �lanak vrlo duga�ak, no kad ga po�nete �itati, u�init �e vam se pre-kratkim. U njemu ima toliko Bo�je mudrosti da ga jednostavno svaki roditelj, a i dijete, treba pro�itati. Radi se o povjerenju, i to temeljnom povjerenju potrebnom za �ivot. Temeljno povjerenje dijete stje�e od roenja do navr-�ene druge godine (u pravilu). Ako ga nismo stekli, jo� uvijek nije kasno za promjenu srca

John i Paula Sandfordh i l df d

Ako se djetetu brani da ostvaruje sebe kao osobu, ne�e imati hrabrosti re�i ne u ka-snijim situacijama u �ivotu kada �e mu to itekako trebati



Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Sli no se doga a kad je Božji plan za odgoj djece izokrenut, promašen ili uništen.

Ako dijete ne usvoji te-meljno povjerenje, ne može prije i u fazu neovi-snosti.

Isto tako, kada dijete usvo-ji temeljno povjerenje i ne-ovisnost, tek tada može prije i u fazu inicijative.

Pojedina djeca usvoje te-meljno povjerenje s pola godine, dok neka djeca tek s tri godine.

Nema strogih pravila. Ne mora nužno biti dobro kada dijete brzo usvoji pojedinu fazu. Tako er, ne mora nužno biti loše kada je djetetu potrebno duže da usvoji odre enu fazu.

Prve tri faze razvoja (obi no do navršene še-ste godine) upravo je vri-jeme formiranja našeg korijenja. Napravimo us-poredbu našeg života sa stablom. Stablo najprije formira korijenje u zem-lji, a tek onda raste izvan zemlje. Korijenje stabla fi zi ki ne vidimo. Sli no je i s nama. U prvih šest go-dina formiramo stavove,

obrasce ponašanja, u imo se primati i davati ljubav, u imo komunicirati s lju-dima, te u imo i mnoge druge stvari. Te prve go-dine obilježe nas te se ka-snije u životu ponašamo onako kako smo nau ili u to prvo vrijeme života. Ne vidimo naše korijenje, jer na jedan na in zaboravlja-mo prvi dio našeg života.

Defi nicija korijena: kori-jen je uvježban (u naviku), skriven na in opho enja s Bogom, s drugima, sa sa-mim sobom, i s prirodom.

Gorki korijen je nesposob-nost opho enja s Bogom, drugima, samim sobom, i s prirodom (usp. Heb 12,15).

ljubav dotaknuti kroz njih. Temeljno je povjerenje unutarnja snaga i fl eksi-bilnost potrebna za me u-ljudske odnose.

Budu i da moramo ostati ranjivi u ulaženju u odno-se s drugim ljudima, koji nas mogu i koji nas ho e razo arati ili povrijediti, temeljno povjerenje jest zaglavni kamen karakte-ru. Bez tog kamena ništa što dalje proizlazi ne e biti vrsto utvr eno.

U prvih šest godina, dije-te nau i (formira se) više nego ostatak svog života, ak i ako završi nekoliko

fakulteta. To je u enje naj-intenzivnije pak u prvoj godini života.

„Upu uj dijete prema nje-govu putu” ne zna i da se dijete u i od šeste godine. U enje po inje od za e a, nastavlja se nakon ro e-nja, te se ubrzava i inten-zivira s prvim iskustvima i doticaju s vanjskim svi-jetom. Upravo se u prvim godinama formiraju dje-tetov karakter i osobnost. Život sâm, a ne u ionica, jest teren u enja.

Da bismo razumjeli kr-š ansku obitelj i njenu jedinstvenost, trebamo jasno uo iti da se dvije primarne sastavnice duše ‒ karakter i osobnost ‒ formiraju upravo u prvih šest godina. Sve naknad-no u enje jednostavno je

TEMELJNO POVJERENJE JEST:

• sposobnost (mogu nost) držati svoje srce otvoreno drugima, ak ako nas i po-vrijede (rane)

• sposobnost da do emo k sebi i brzo se oporavimo nakon povrede od drugih ljudi

• u biti, to je temeljna si-gurnost i osje aj da sam ja u redu (O.K.) ‒ možda mi u životu sve ne ide kako ho u, ali ja sam u redu

• korijen istinskog samo-pouzdanja, te sloboda od pritiska onoga što drugi ljudi misle o nama

• hrabrost koja je potreb-na da slobodno ulazimo u primanje i davanje ljud-skih odnosa

• sposobnost samostalnog donošenja odluka, te ne biti kontroliran ili mani-puliran od drugih osoba

• sposobnost povjeriti svoje srce Bogu te, unutar mudrih granica, drugim ljudima

Temeljno nam povjerenje daje kapacitet da možemo riskirati u ulaženje u od-nose s drugim osobama na razini duha ‒ srca. U tim emo odnosima nešto i pretrpjeti, jer su ljudi ne-savršeni, ali unato tome vjerujemo da e nas Božja

Kako bi roditelji znali koji put Bog �eli za njihovo dijete, potrebno je da hodaju sve bli�e s Gospodinom, da mole za dijete i bla-goslivljaju ga, tako da Gospodin omogu�i djetetu da postane onakvo kakvim ga je Bog Otac zamislio

Tem

eljn

o po

vjer

enje


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt


oblikovanje i ukrašavanje tog temelja.

Razumijevanje ove inje-nice može proizvesti pro-mjenu našeg cjelokupnog pristupa odgoju djece.

Što nam daje kapacitet da primamo temeljno povje-renje?

Prvo, to je nježnost. Kao djeci, potrebna nam je nježnost roditelja. Da nas drže, ljuljaju, posebno u prvim godinama života.

Roditeljska nježnost stva-ra temeljno povjerenje, dok ga nedostatak rodi-teljske nježnosti uništava.

Kada beba do e na svijet, ona po inje u iti, te je prve dvije godine potpuno ovi-sna o roditeljima. U tom je vremenu treba držati veoma nježno, posebno za vrijeme dojenja. Majke koje ne doje, mogu nježno priviti dijete uz sebe.

Ps 22,10: „Iz krila maj ina ti si me izveo, mir mi dao na grudima majke.”

Ps 131,2: „Ne, ja sam se smirio i upokojio dušu svoju; kao dojen e na gru-dima majke, kao dojen e duša je moja u meni.”

Bebi je sve novo, pone-kad je zvukovi prestraše, ponekad se bra a i se-stre žele igrati s njom, pa je znaju i prodrmati ‒ to može biti bolno za bebu. Ali kada tata ili mama uzmu bebu u naru je i drže je, to djeluje iscjelju-ju e.

Od klju ne je važnosti da o evi ispune svoj dio ro-diteljske uloge. Potrebno je da i oni njeguju bebu. Beba je rasla u maj inoj utrobi devet mjeseci ‒ kod mame joj je poznato mje-sto. Zato je važno da tata svojim snažnim rukama nježno primi bebu iz maj-inih ruku ‒ to je bebi prvi

put da ide van iz poznatog mjesta. Ako je tata nježan i pun ljubavi, tada beba dobiva osje aj sigurnosti koji nije mogla dobiti ni na jedan drugi na in u to vri-jeme. Tako er, tatin duh tješi bebin duh.

Kako se na odraslim oso-bama odražava nedosta-tak temeljnog povjerenja?

One esto ne mogu osje-titi Božju prisutnost, i ne mogu susretati druge lju-de na razini duha. Osje a-ju tjeskobu kojoj ne mogu odrediti uzrok, nastupaju na odre eni na in pred ljudima ne bi li zadobili

njihovu ljubav. Ne znaju da su voljeni jednostavno zato jer postoje ‒ nego misle da svojim pona-šanjem moraju zadobiti ljubav. Kona no, ove se osobe ponašaju na na in da: ili udovoljavaju tu im željama i prilago avaju se tu im mišljenjima, ili pak agresivno žele dominirati. Nisu sposobni jednostav-no davati i primati.

Druga faza: neovisnost

Ve poga ate koja je omi-ljena rije dvogodišnje djece: NE. Hodaju okolo i govore ne. Ponekad uop e to ne misle, ali im to pri i-nja veliko zadovoljstvo. Di-jete ove dobi esto želi po-ru iti odraslome: „Ja sam ja, a ti si ti. Ja nisam ti, a ti nisi ja. Ja sam svoja oso-

ba i imam svoje zamisli i ideje”. Važno je da roditelj daje slobodu djetetu da izrazi i kaže svoje ne, bez da ga se grubo kažnjava. Djetetu treba sloboda da riskira, ode u novi pothvat i da se može vratiti rodi-teljima koji ga bezuvjetno prihva aju. Ako je potreb-na disciplina, ona se treba provoditi u ljubavi te tre-ba biti pravedan u disci-pliniranju djeteta.

Važno je da roditelj shvati što dijete želi re i svojim ne. Možda želi re i: „Hej, i ja imam svoje ideje. Možeš li ih uti?”

Ovdje je roditeljima ta-ko er potrebno umiranje sebi, jer se ponekad osje-aju ugroženi kad dijete

kaže ne. Roditelj može do i u napast ovako raz-mišljaju i: „Ne e moje dijete meni govoriti ne. Podle i e mome autori-tetu!” Ako tako roditelj ide silom na dijete, tada ga krši i ne daje mu slobodu da postaje svoja osoba. Ako se djetetu brani da ostvaruje sebe kao osobu, ne e imati hrabrosti re i ne u kasnijim situacijama u životu kada e mu to ite-kako trebati.

Kad dijete po ne govoriti ne, to je znak da ste obavi-li svoju zada u u prvoj fazi djetetova odrastanja. Dali ste mu dovoljno ljubavi, pa sada ima hrabrosti re i ne. Promatrajte dijete: ako

Roditelji su pozvani promatrati dijete, uo-�avati njegovu osobnost, gledati njegovo srce. Uo�avati tko njihovo dijete jest, te ga u�iti da to bude

John

i Pa

ula

Sand

ford


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt


Nisu bili uz njega, s bezuvjetnom ljubavlju. On je zato jednostavno nau�io udovoljavati o�ekivanjima roditelja. Tako kad je kasnije do�ao u grupu, po�eo se prilago�avati da bi dobio osje�aj prihva�enosti

Tem

eljn

o po

vjer

enje


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

ttJo

hn i

Paul

a Sa

ndfo

rd


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Otac razmetnoga sina znao je da �e on sve spiskati, ali je svejedno platio cijenu zna-ju�i da �e pasti, ali i da �e se vratiti ja�i i mudriji te biti svoja vlastita osoba

Tem

eljn

o po

vjer

enje


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Tinejd�er se tako pona�a jer tako izra�ava stav: „To sam ja!” Ako mu se ne�to brani, jo� �e vi�e to raditi, tako da ga se na taj na-�in tjera u pobunu

John

i Pa

ula

Sand

ford

U zabitoj kineskoj provinci-

ji �ivio je siroma�ni Kinez

koji je cijeli �ivot potro�io

rade�i najte�e poslove, a

da ni�ta nije stekao. Sve �to je imao

bio je sin jedinac kojeg je neizmjer-

no volio. Nau�io ga je �itati i pisati,

uveo ga u kaligrafiju i to je bila sva

imovina koju mu je ostavio kada je,

u dubokoj starosti, umro.

Mladi� je tugovao pored o�eve poste-

lje gledaju�i ga kako se polako gasi.

Neposredno prije nego �to je izdah-

nuo, otac je izvadio dvije kutijice: jed-

nu crnu, a drugu bijelu i rekao sinu:

„Na �alost, nemam ti �to ostaviti

osim ovoga. Zapamti, dobro ih �u-

vaj. Kada ti jednog dana bude te�-

ko, nesnosno te�ko u �ivotu, otvori

stala je op�a glad i za mladi�a vi�e

nigdje nije bilo ni posla ni nade.

Lutao je bespu�ima, spavao po �u-

mama, peklo ga je sunce i ledili ga

mrazovi. Jednog se jutra probudio

i vidio da mu je netko ukrao jedino

�to je imao – zdjelu za ri�u, pamu�-

nu ko�ulju i dva juana… Niz lice

mladi�a potekle su gorke suze; u

o�aju je odlu�io ubiti se. Sklopio je

ruke, zatra�io opro�taj od neba za

predstoje�i �in, i dok ih je spu�tao

niz tijelo, napipao je maleni zave-

�ljaj u�iven u porub pojasa – dvije

kutijice naslijeene od oca.

Otvorio je bijelu i u njoj ugledao

malen ri�in papir i… ni�ta vi�e.

Razmotao ga je i prepoznao o�ev

rukopis. Pisalo je:

„Ovo �e pro�i!”

bijelu kutijicu. Crnu otvori kada ti

bude jako dobro.”

Mladi� je dostojno ispratio oca, a

onda je spakirao svoju zdjelu za

hranu, �tapi�e, nekoliko komada

odje�e i one dvije kutijice te krenuo

u svijet zaraditi svoju porciju ri�e.

Radio je najte�e poslove kod gos-

podara koji su ga izrabljivali, spa-

vao je vani… Zimi je bio sretan ako

bi ga netko primio da preno�i na ze-

mljanom podu zajedno sa stokom.

Ubrzo je postao umoran, nesretan

i beznadan. Nakon nekoliko godina

takvog �ivota, jo� uvijek je dobivao

samo zdjelu ri�e dnevno. Na licu i

rukama imao je duboke bore.

Tada su do�le poplave. Jang-Ce se

izlio i poplavio polja i oranice, na-


Crna

i bi

jela

kut

ija

Shvativ�i ovo kao o�ev zalog za dalje

�ivljenje, nije se ubio. Uputio se pre-

ma obli�njem gradu. Na ulazu u grad

sakupilo se mno�tvo nepismenih se-

ljaka koji nisu mogli u�i u grad, jer

nitko nije umio pro�itati �to pi�e na

velikoj plo�i iznad velikih gradskih

vrata. Mladi� je pri�ao plo�i i glasno

im pro�itao �to pi�e. Ljudi su, zatim,

u�li u grad. U�ao je i on.

Glas o ovom dogaaju stigao je do

plemenskog starje�ine koji je od-

mah poslao svoga slugu da potra-

�i mladi�a. Kad je sluga prona�ao

mladi�a, rekao mu je da njegovu

gospodaru hitno treba pisar. Budu-

�i da je mladi� znao i �itati i pisati,

dobio je posao. Plemenski je star-

je�ina bio strog. Mladi� je te�ko ra-

dio, ali mirnih ruku i �ista srca. Ubr-

zo su mu po�eli dolaziti nepoznati

seljaci kojima je trebalo ne�to napi-

sati, pro�itati ili protuma�iti. Svima

je izlazio u susret. Strogi gradski

starje�ina bio je pravedan �ovjek i

znao je uzvratiti svom pisaru. Dobro

ga je nagraivao a ubrzo je za njega

odvojio i dio u svojoj ku�i u kojem je

mladi� po�eo �ivjeti.

Sve se promijenilo. U godinama koje

su uslijedile, postao je vlasnik ma-

lenog imanja, stekao znatno mate-

rijalno bogatstvo, sve vi�e je radio

umjesto samog gradskog starje�ine

koji je, star i onemo�ao, svom mla-

dom pisaru povjerio ne samo svoje

poslove, nego i svoju k�er koju je

mladi� nedugo zatim o�enio. Za-

jedno, u ljubavi i slozi, njih su dvoje

rodili mnogo djece i uve�ali svoje

bogatstvo do neslu�enih razmjera.

Mladi� je mnoge ve�eri provodio

ispijaju�i �aj u prostorijama svog

prelijepog doma, razgovaraju�i sa

svojom voljenom ili u�e�i svoje sino-

ve kompliciranim kineskim slovima,

�itaju�i Konfucija… Prvi put u �ivotu

bio je savr�eno sretan.

Jedne takve ve�eri, prisjetio se

cijelog svog �ivota: od najgore

bijede, do potpune sre�e. Sjetio

se svih svojih o�aja, svoje �elje

da umre, sjetio se oca. A zatim se

sjetio one druge kutije koju mu je

dao otac … Otvorio je crnu kutijicu.

U njoj je, kao i u bijeloj kutiji, bio

smotan komad ri�inog papira. Raz-

motao ga je, a na njemu je o�evim

rukopisom bilo zapisano:

„I ovo �e pro�i.”


Crna

i bi

jela

kut

ija

Zlo�

inac

me�

u pr

aved

nici

ma


Peta

r Nod

ilo S

J

Petar Nodilo SJ

Na po�etku vladanja francu-

skog kralja Ljudevita VI.,

putovao je Francuskom

napuljski dokralj, vojvoda

Osunski. Slovio je za mudra i sposob-

na �ovjeka. Na proputovanju je stigao

u Toulon. Ondje je posjetio tamnicu u

kojoj je bilo mnogo robija�a. Da iska-

�e po�ast visokom gostu, zapovjed-

nik tamnice predlo�io je dokralju da

izabere jednog robija�a te da ga pu-

sti na slobodu. I dokralj je po�ao po

robija�kim �elijama, od jednoga do

drugoga osu�enika, da dozna za �to je

tko osu�en te da izvidi koga bi mogao

osloboditi.

Robija�i su mu redom padali pred

noge i tu�ili se na zlu sre�u i nepravdu

zbog koje su dospjeli u tamnicu. Mno-

gi su ga uvjeravali da su �rtve klevete

i podmetanja zlih ljudi.

„Nisam kriv, Va�e Viso�anstvo, molim

Vas, oslobodite me. Potpuno praved-

nog su me zatvorili!” vikali su.

Vapaji mnogih osu�enika zvu�ali su

prili�no uvjerljivo, ali podkralj, iako

je sve vrlo pozorno i strpljivo slu�ao

i promatrao, nije progovorio ni rije�i.

Napokon do�e do �elije jednog robija-

�a i upita:

„A ti, za�to �uti�? Ne �eli� li biti slobo-

dan? Zar nema� nikakvu rije� koja bi

posvjedo�ila tvoju nevinost?”

„Va�e Viso�anstvo! Nemam razloga

tu�iti se na nepravdu i progla�avati

svoju nevinost. Kriv sam. Velik sam

grje�nik. Zaslu�io sam da za svoja

nedjela budem �iv spaljen i smatram

velikom milo��u �to sam jo� na �ivotu.

Zato �utim.”

Vojvoda ga pronicljivo pogleda. Zatim

prigne glavu i zamisli se. Upravi napo-

kon pogled u robija�a i rekne:

„Jadni�e! Uistinu je prava nepravda

�to se ti tako opak nalazi� me�u ovim

po�tenim i nevinim ljudima. Sam pri-

znaje� da si zao, i stoga bojim se da bi

mogao lo�e utjecati na sve ove po�te-

nja�ine i pravednike. Nije za njih do-

bro da ovdje du�e ostane�.” Zatim se

okrene k zapovjedniku tamnice i re�e:

„Oslobodite ovog �ovjeka!”

Biti �ovjek. Pri�a nas mo�da u�i kako

postati slobodnima iz tamnice u koju

smo sami sebe doveli blesavim na-

�inom �ivljenja. Dogodile su nam se

ne�eljene stvari: smrt drage osobe,

neizlje�iva bolest, u�injeno nam zlo,

okru�ili su nas ljudi koji nas nerviraju

i koji nam se ne svi�aju itd. �elimo se

toga rije�iti, ne prihva�amo to, bori-

mo se protiv toga �ele�i i ma�taju�i

da je sve to samo san. Govorimo �ivo-

tu: „Ne, ne mo�e biti, sve jest i mora

biti ljep�e...”

„Nisam kriv, Va�e Viso�an-stvo, molim Vas, oslobodite me. Potpuno pravednog su me zatvorili!” vikali su

Robija�i su mu redom pada-li pred noge i tu�ili se na zlu sre�u i nepravdu zbog koje su dospjeli u tamnicu. Mno-gi su ga uvjeravali da su �rtve klevete i podmetanja zlih ljudi


Ne treba prihva�ati nasi-lje i zlo koje se vr�i prema nama, nego moramo podu-zeti sve �to je u na�oj mo�i da nasilju izbjegnemo

Smatramo se vjernicima, kr��anima, a �esto smo is-punjeni mentalitetom koji nema veze s kr��anstvom

Ako sve prihvatimo kako jest, poput ovog zatvorenika, te stvari ostavljamo iza sebe, neo�ekivano postajemo slo-bodni i otvoreni za bogatstvo �ivota koje je jo� pred nama

Zlo�

inac

me�

u pr

aved

nici

ma


Josip LončarJosip Lončar

ŠKOLA MOLITVE 1Upoznati i doživjeti Boga

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, te na-ziv knjige i koli�inu na e-mail: [email protected], SMS-om na: 095/206 5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr.

76 stranica, meki uvez, 10 x 15 cm


Molitva je susret �ovjeka s Bogom. To je susret �itavog �ovjeka s Bogom. Zato molitva osim razuma poznaje i volju i emocije. Molitva je susret koji ispunjava, oslobaa, lije�i, usmjerava, podi�e, tje�i, umiruje, razves-eljava, kroti, krijepi... Molitva je proces po kojem �ovjek postaje svet (cjelovit – usaen u Boga). Molitva je mnogo vi�e od izgovaranja nau�enih rije�i i formula

KKC 2653 Crkva „sna�no i na osobit na�in poti�e sve kr��ane (...) da u�estalim �itanjem bo�anskih Pisama steknu ‘uzvi�eno znanje – Isusa Krista’ (...). No, molitva treba da prati �itanje Svetoga pisma da se uspostavi razgovor izme�u Boga i �ovjeka, jer ‘Njemu se obra�amo kad molimo, Njega slu�amo kad �itamo bo�anske poruke’”.

KKC 2654 Oci duhovnog �ivota, parafraziraju�i Mt 7,7, ovako sa�imlju raspolo�enja srca hra-njena Rije�ju Bo�jom u molitvi: „Tra�ite �itaju�i, i na�i �ete razmatranjem; kucajte mole�i, i otvorit �e vam se promatranjem”.

“Knji�icu brata Josipa koju dr�im u rukama �elim zadr�ati u srcu. Vjerujem da su razmi�ljanja u njoj uistinu plod suradnje s Duhom Boga �ivoga te da izviru iz du�e koja moli i trpi, pita i tra�i, slama se u vlastitoj nemo�i i uzdi�e se ujedno u sili Gospodnjoj.“p. Marko K. Glogovi�, OSPPE

“Vjerujem da �e vam po potica-jima ove knjige, Isus postati mno-go stvarniji i bli�i, a va�a molitva mnogo osobnija i dublja. Iz toga razloga, svim srcem preporu�am ovu kratku knji�icu, jer vjerujem da �e vam ona biti prava mala �kola molitve.”vl�. Dra�en Radigovi�

NOVO

PRAKTIČNI PRIRUČNIK ZA MOLITVU


Slu�

ati B

o�ji

glas


Fran

cis

i Jud

ith M

acnu

tt

Najprije uzmi papir i olov-ku i u jednoj minuti na-piši: Koja pitanja imaš na temu „Slušati Božji

glas”? Koja ti se pitanja name u? Zapiši. Pogledajmo sada 1 Iv 2,21. Apostol Ivan, tada ve u poodmakloj dobi, obra a se zajednici o kojoj ne znamo ništa: „Ne pišem vam da ne znate istinu, nego vam kažem da ju znate”. Najprirodnije bi bilo da na-stavnik kaže: „Uvjeren sam da ne znate pravu istinu i zbog toga sam ja ovdje. Ja sam onaj koji sve zna i koji e vam re i kako stvari stoje.” Ivan kaže: „Pišem vam da ve zna-te što je istina”. Zatim nastavlja: „…i da nijedna laž ne dolazi od istine”. A nekoliko redaka dalje, redak 24, još uvijek ista tema: „Za vas vrijedi: ono što ste uli od samog po etka, treba u vama ostati; ako ono što ste uli od samog po etka u vama ostane, onda ostajete i vi u Sinu i Ocu.” Ivan zapravo kaže: „Vi ne trebate nikakvo

novo u enje, osobito ne od mene, jer to što trebate da biste preživjeli, to ve znate i imate u sebi.” A sada re-dak 27 koji mi se ini najzanimljivi-jim: „Za vas vrijedi: Pomazanje koje ste dobili od njega”, dakle od Isusa, „ostaje u vama i ne trebate se dati ni od koga podu avati.” Lijepo je da si iz pristojnosti kupio ovu knjigu, ali zapravo ti ne treba nitko tko bi te podu avao. „Sve ono emu te podu-ava njegovo pomazanje, istina je i

nije laž. Ostanite u njemu, kao što te podu ava njegovo pomazanje.” Pomazanje, malo neobi an pojam. Mislim da ga možemo shvatiti kao ono nešto što Duh Sveti ini u nama. Ivan kaže nešto vrlo zanimljivo: „Prijatelji, ja sam doduše Kristov apostol i Isusov svjedok, ali ja vas ne mogu nau iti ništa novo, jer ono što moraš znati, to ve znaš, a ono što još moraš nau iti, to eš nau iti od Duha Svetoga”. Mislim da je potpu-no zapanjuju e da se u dvije tisu e

godina dugoj povijesti krš anstva stalno iznova javljaju zahtjevi za nekim u iteljima i teolozima koji navodno znaju pravu istinu, a osta-li su jadni glupaci i laici koji samo sjede, slušaju i dive se: „Ah, kako taj sve zna!” Prava bi propovijed trebala služiti tome da te nau i da sam slušaš Božji glas, kako ti ne bi

trebao nikakav u itelj. To je kao ona pripovijest koju vjerojatno znaš, a koja govori o ovjeku koji je bio gla-dan i prišao ribaru s molbom: „Daj mi jednu ribu, gladan sam. Daj mi da jedem, daj mi jednu ribu.” Ribar mu je odgovorio: „Ako ti dam ribu, bit eš sit jedan dan. Nau im li te lo-viti ribu, bit eš sit cijeli život.” To je razlika. Sav krš anski nauk ne služi tome da te impresionira, da kupuješ

Svatko mo�e �uti Bo�ji glas. O tome kako prepoznati Bo�ji glas, kako ga na-u�iti slu�ati, i ono �to �uje�, primjenjivati u svakodnevici – govori dr. Hartl u zanimljivom transkriptu jednog od svojeg predavanja

dr. Johannes Hartld J h H tl

Tvoja je zajednica mjesto koje bi te trebalo tako opre-miti kako bi se u stvarnom �ivotu dogodio pravi �ivot

dr. J

ohan

nes

Har

tl


Najbolje u ovoj Ivanovoj poslanici bilo bi to �to on ne ka�e: „Samo su pone-ki od vas pravi karizmatici i oni �uju Bo�ji glas, dok ve�ini uspijeva sasvim sla-bo”. On, me�utim, ka�e: „Ne, svatko od vas mo�e �uti Bo�ji glas!”

Slu�

ati B

o�ji

glas

Kr��anski nauk ne slu�i tome da te impresionira te ustvr-di�: „To je veli�anstveno”, nego da te nau�i kako da sam po�ne� slu�ati Bo�ji glas, te ono �to �uje�, primjenjuje� u svojoj svakodnevici

�uti Bo�ji glas u sada�njem trenutku Johannes Hartlwww.novosrce.com

97

Kreni u potragu za onim �to ti Bog ima re�i, sada, ovaj �as, u ovoj fazi tvoga �ivota

Preporu�amo:Preporu�amo:



Crkv

a se

�al

i

Kolinje

Klali Mujo i Haso kravu i ka�e Mujo:

– Ja �u je dr�ati, a ti je lupi �eki�em po glavi da se onesvijesti.

I lupi Haso, krava stoji mirna. Haso opet lupi, krava ni muuu. Haso tre�i put lupi i krava opet ni�ta. Kad �u-je� Muju:

– Haso, jo� jednom me lupi, pustit �u kravu.

Vrag i Zagorac

etali se Nijemac, Amerikanac i Za-gorac i sreli vraga. Vrag �e:

– Nek’ svaki od vas baci ne�to u ri-jeku, a ja �u to prona�i za najvi�e je-dan sat. Ako uspijem, ubit �u onoga tko je bacio, ako ne uspijem, neka taj ubije mene.

Oni pristanu. Prvi je na redu bio Nijemac. On baci vijak, vrag ga pro-na�e za pet minuta, i ubije Nijemca. Sljede�i je bacao Amerikanac. On baci udicu, vrag ju prona�e i ubije i Amerikanca. Na kraju do�e Zagorac i baci ne�to maleno okruglo, nitko nije sku�io �to. Vrag roni i roni i tra-�i… ali ni nakon pet sati ne uspije prona�i ono �to je Zagorac bacio u rijeku. Izlazi vrag sav zadihan i ka�e:

– Ok, priznajem poraz, mo�e� me ubi-ti, al’ prije toga mi reci �to si bacio.

Zagorac �e: – ume�u tabletu.

Specijalist

Mujo kod ortopeda skine cipele.

Ortoped: – Uh, kako vam smrde noge!

Mujo: – Da, to mi je rekao i doktor op�e prakse, ali sam htio mi�ljenje specijalista.

Penzija

Ka�e Mujo Hasi: – Sino� mi je umro otac.

Haso: – Kako bolan, ja sam ga jutros vidio kod tvoje ograde.

Na to �e Mujo: – A to? To smo ga mi dr�ali da primi penziju kada do�e po�tar.

Krokodil

Do�ao Bosanac na odmor u Egipat. Pliva on Nilom kad odjednom pred njega sko�i krokodil.

Ka�e Bosanac:– Nemoj, Lacosta, molim te.

RazgovorZvoni netko Muji na vrata. Pita on: – ‘Ko je?

– Policija. Mo�emo li popri�ati?

– Koliko vas je?

– Dvojica.

– E, pa slobodno popri�ajte.

“Humor i strpljenje su deve na kojima prelazimo svaku pustinju.” (Phil Bosmans)

12 brojeva180 kn

Pretplati se naPretplati se na

BookBook

Zastupništvo za BiH

Pretplata za Njemačku

Za pretplatu je dovoljno poslati: ime, prezime i adresu na koju treba

slati Book idu�ih 12 mjeseci.

Podatke je mogu�e poslati (s naznakom "Za Book"):

- na e-mail: [email protected] SMS-om na broj: 095/206-5421,

099/216-47-88 i 091/220-65-42- ili na adresu uredni�tva: Figulus d.o.o.

I. Generali�a 3, 48 000 Koprivnica- online prijava: www.figulus.hr

Cijena: 54 KMUdruga IHTIS, Mostar

(tel: 063/837-002)www.udruga-ihtis.com

e-mail: [email protected]

Cijena: 50 �Podatke poslati na e-mail:

[email protected] nazvati: 0049/931-286-275

ili ispuniti prijavnicu na web-stranici: www.figulus.hr

Na svim Na svim kioscimakioscima

Josip LončarJosip Lončar

Karizma vjereKarizma vjereBog je obe�ao da �e nam ispuniti sve �to ga s vjerom zatra�imo! Kakva je to vrsta vjere po kojoj nas Bog usli�ava? �to nam Biblija govori o vjeri? Vrijedi li to Kristovo obe�anje i za da-na�njeg �ovjeka ili je bilo namijenjeno samo njegovim suvremenicima i posebno izabranim svecima? �to trebamo u�initi kako bismo zadobili tu vrstu vjere?

Autor knjige ima dugogodi�nje iskustvo takve vjere, te je to iskustvo uspio prenijeti na mno-ge druge vjernike. Kroz molitvu vjere i danas se doga�aju mnogobrojna �udesna obra�enja, ozdravljenja i oslobo�enja!

Bog mo�e postaviti i najbogatiji stol ispred nas, no ako mi taj stol ne ‘vidimo’ i ne znamo kako da s njega ‘uzmemo’, ostat �emo gladni. Vjerom zapravo uzimamo ono �to nam je Bog ve� dao!

Vjera je jamstvo za ono �emu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo. (Heb 11,1)

Zaista, zaista, ka�em vam, tko vjeruje u me, i on �e �initi djela koja ja �inim. �init �e i ve�a od ovih, jer ja idem k Ocu. I �to god zamolite u moje ime, u�init �u, da se proslavi Otac u Sinu. (Iv 14,12)

HIT

Tiskano više od 20 000 primjeraka u Hrvatskoj, BiH, USA i Africi!

PONOV

NO

U PROD

AJI:

KARIZ

MA VJ

ERE

6. IZ

DANJE

Za narud�bu je potrebno poslati: ime i prezime, adresu dostave, te na-ziv knjige i koli�inu na e-mail: [email protected], SMS-om na: 095/206 5421, 099/216-4788 i 091/220-6542 ili nazvati 048/621-159 (8-16 sati). Knjige mo�ete naru�iti i na na�oj web-stranici: www.figulus.hr.


rhema broj 53

Documents