revolucija, rat i mir: smisao 20. stoljeća s one strane ... · pdf filerevolucija, rat i mir:...

IzvorničlanakUDK[1:94]:316.485(045)Losurdo,D.doi:10.21464/fi36408Primljeno31.3.2016.

AlenTafraDivkovićeva2,HR–52100Pula

[email protected]

Revolucija, rat i mir: smisao20.stoljećasonestraneeurocentrizma

SažetakOd predmodernog narativa o translatioimperii, preko uloge grčkoperzijskih ratova i kri-žarskih ratova u Hegelovoj filozofiji povijesti, svjetskopovijesno značenje velikih sukoba predstavlja jednu od glavnih tema svih refleksija o univerzalnoj povijesti. Nakon preuranje-nih kvazihegelovskih i postmodernističkih teza o kraju povijesti i kraju filozofije povijesti, ova se tema nameće i pri suočavanju s nasljeđem 20. stoljeća. Hegemonska zapadnjačka rekapitulacija tog razdoblja ovisi o pojmu totalitarizma, što u slučaju historijskog revizio-nizma znači ne samo optužbu protiv Oktobarske revolucije zbog pokretanja »međunarodnog građanskog rata«, nego i kritiku šireg revolucionarnog ciklusa započetog 1789. No revizionistički manevar djeluje jedino pod uvjetom eurocentrične optičke varke kojom zabacuje kolonijalizam kao ključnu dimenziju razvoja moderniteta. Također, u podcjenjivanju antiim-perijalističkih borbi i zanemarivanju njihovih geopolitičkih uvjetovanosti treba tražiti i razloge neuspjeha suvremene ljevice. U ovom se radu na aktualne izazove nastoji odgovoriti pomoću osvrta na interdisciplinarnu filozofiju povijesti Domenica Losurda.

Ključneriječifilozofijapovijesti,eurocentrizam,svjetskapovijest,dvadesetostoljeće,komunizam,nacizam,totalitarizam,historijskirevizionizam,DomenicoLosurdo

1. Eurocentričnafilozofijapovijestii suočavanjesnasljeđem20.stoljeća

Odpredmodernognarativaotranslatio imperii,prekoulogegrčko-perzijskihratovaikrižarskihratovauHegelovojfilozofijipovijesti,svjetskopovijesnoznačenjevelikihsukobapredstavljajednuodglavnihtemarefleksijaouniver-zalnojpovijesti.PremaHegelu,PerzijancisubilionajsvjetskopovijesninarodskojimsuGrcimoralidoćiu»doticaj«dabisazrijeliisabraliseu»realnu,osebujnujakost«,testeklisamostalnostisreću»upobjedipremavani«.1Bilaje to,navodno,svjetskopovijesnapobjedakojomje »spašenaobrazovanostiduhovnamoć«takošto jeujedno»azijskomprincipuoduzetasvamoć«.2Smjena principa orijentalne despocije izvedena je pobjedničkom snagomslobodnog individualiteta,kaonadmoć»diferenciranogagrčkogduha«nad»masom«.3

1

Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Filozofija povijesti,Naprijed,Zagreb1966.,str.236.

2

Ibid.,str.269.

3

Ibid.,str.245,270.

10.21464/fi36408

https://doi.org/10.21464/fi36408

https://doi.org/10.21464/fi36408

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(739–752)

A.Tafra,Revolucija, rat imir: smisao20.stoljećasonestraneeurocentrizma740

SonestraneHegelovaromantičarsko-kulturalističkogdiferencijalizma,Massi-moCacciariopravdanoukazujenazajedničkorađanjefilozofijeihistoriogra-fije–kaoisamezamislio»Zapadu«–uaksijalnomdobukojezapočinjesKirovimosvajanjemjonskihgradova.4OdređivanjehelenskogidentitetaprisrazusPerzijomu5.stoljećudefinitivnoproizvodidiskursobarbarimaiod-govarajućiimagotip,tesemitskineprijateljitadazamjenjujusPerzijancimaiperzijskimdespotizmom–neštedećivišeniheroje»sdrugestrane«,poputPrijamaiHektora.Nemjerljivjedoprinosatičketragedijepanhelenskojideo-logijiistereotipizacijibarbara:najstarijapoznatatragedijapovijesnetematikejeFrinikovaPljačka Mileta,doksesvepoznatetragedije5.stoljećabaremre-ferirajunabarbarskuinferiornost,trajnoutječućinanačinzapadnjačkoggle-danjanadrugekulture,aposebnonaportretiranjeazijskihnarodakaofemi-niziranih,despotskihiokrutnih.5Asimetričnostklasičnihmodelapercepcije»drugih«omogućavalajevlastitoperpetuiranjeuvijekiznovadefinirajućipo-gane,muslimane,primitivce,Indijance–takodaječakislikanovootkrivenihsvjetovabilaunaprijeddeterminiranaantičkomtradicijomstereotipa.Štoviše,upravosamimkoncemšpanjolskerekonkviste,prilagodljivkonceptualniparEuropa/AzijaomogućiojepridavanjemazijatskogbitkaAmerici–anatragusuzbijanja arapskih i turskihmuslimana–ujedno i opravdanje španjolsko-gaieuropskogaprekomorskogkolonijalizma.Uostalom,niHegelneskriva»osobitureligioznost«Kolumbovabitnokrižarskogcilja.6Kolumbovbiblij-sko-klasičniapriorizammorao jenaslijeđeni tripartitnikontinentalnisustavostavitinetaknutim–no,ništamanje,upravo je time inauguriraomodernuidejudajesamoZapadsredištesvjetskepovijesti.Doduše,otadanaovamonijemanjkalointelektualnihprimjerazatezudajeikritikaeurocentrizmaimanentnaeuropskojkulturi,kaoštonemanjkanitinastojanjadasenapišenovainterpretacijasvjetskepovijesti.Uostalom,kakorecepcijaprošlihdogađajaisamapodliježetemporalizaciji,anjezinsesmi-sao–zajednosperspektivom–neprestanomijenja,jošjeGoetheprimijetiodaje»unaševrijemenužnopovremenoiznovanapisatisvjetskupovijest«.7Utolikosusvihistoričarinanekinačini»revizionisti«,bilodaihnarevizijupokrećuotkrićanovihdokaza,značenja,ilivrednovanja.8Nousprkosgomi-lanjuizvornegrađeinovihspoznaja,kaodaograničenafilozofijapovijestiukorijenunizavaravihpokušajanijedopuštalaistinskinovupovijestsvijeta.Upravou odnosu na taj skučeni horizont provincijalnijih kolega, potrebnojepromotritiepohalnupojavuSpenglerovePropasti Zapada,krajemPrvogasvjetskograta.9Dakle,maloprijenegoštojedrugivelikifilozofpovijestiikritičareurocentrizma–ArnoldToynbee–aktivnosudjelovaonaPariškojmi-rovnojkonferenciji.Iakojerazličitstavpremamilitarizmuovihautorasamodiosvegaštoihdijeli,neprijepornajeparadigmatičnostobojicekakozasa-zrijevanjesvijestiokrizieurocentrizma,takoizainauguracijupostmodernekaoepohe.10Zapotrebeovogradavaljaponovnonaglasitiepohalnu»cezuru«kojapovezujenavedeneautore–krajPrvogasvjetskograta.Vrijeme revolucije, koja će nakonDrugoga svjetskog rata i tragomproce-sadekolonizacijeiznijetiinekenovefilozofijsko-povijesnekritikeeurocen-trizma,poputonih–Marxominspiriranih–EnriqueaDusselaiImmanuelaWallersteina.NokrajemVelikogratazaletuzimaireakcija,kojaće–nakonslomanacifašističkog11imperijalizma–krajhladnogratadočekatisneskri-venimtrijumfalizmom.Nakonpreuranjenihkvazihegelovskihipostmoderni-stičkihtezaokrajupovijestiikrajufilozofijepovijesti,temaseidaljeupornonamećeprisuočavanjuspolitičkimnasljeđem20.stoljeća,anajupadljivijepri obilježavanju krajaDrugog svjetskog rata.Naime, radi se o fenomenu



historijskogrevizionizma,kojiseuovomslučajumanifestiranadvaosnovnanačina:sjednestrane,kaoizjednačavanjezločinanacizmaikomunizma;što-više,ikaotežnjadasekomunizamprikažerelativnonajvećimzlomprošlogstoljeća.Sdrugestrane,kaorehabilitacija,iličakapologijakolonijalističkogimperijalizma.Sobziromnaglavnenositelje,zaprvubisetendencijumoglorećidajepretežitonjemačko-francuska(Nolte,Furet,Curtois),dokjedrugaviše britansko-američke provenijencije (Ferguson).12 Kako upravo odvoje-nostovihtendencijainjihovihtematasužavaizamućujeuviduznačenje20.stoljećaiaktualnusvjetskopovijesnuproblematiku,ovdjećemouobaslučajaprimijenitiistustrategiju.

4

MassimoCacciari,Geofilozofija Europe,Ce-res,Zagreb1996.,str.8–13.

5

Vidi Edith Hall, Inventing the Barbarian: Greek SelfDefinition through Tragedy, Ox-fordUniversityPress,Oxford1989.Zaargu-mentiranije utemeljenje teza nabačenih uovome uvodnom ulomku, korisno je uputitinadetaljneanalizerazvojaeuropskihmodelapercepcije»drugih«ieurocentričnekonstruk-cijekulturno-povijesnihepoha.VidiAlenTaf-ra,Eurocentrizam u filozofiji povijesti,Sveu-čilišteJurjaDobrileuPuli,Odjelzaodgojneiobrazovneznanosti,Pula2014.

6

G.W.F.Hegel,Filozofija povijesti,str.426.Blagabogatihindijskihzemalja–kojejetekvaljalo otkriti – prema Kolumbovu je planutrebaloupotrijebitizanovukrižarskuvojnu,anjihovepoganestanovnikeobratitinakršćan-stvo.VidiTzvetanTodorov,The Conquest of America: The Question of the Other,Univer-sity of Oklahoma Press, Norman 1999., str.10–12.

7

Johann Wolfgang von Goethe, Zur Farben-lehre. Zweiter Band,J.G.Cotta’schenBuch-handlung, Tübingen 1810., str. 238. U kon-tekstu – zamodernitet utemeljujućeg – »ot-krićapojmapovijesti«oko1800.,Goetheovumisao interpretira Kosselleck.Vidi ReinhartKoselleck, The Practice of Conceptual Hi-story: Timing History, Spacing Concepts,Stanford University Press, Stanford 2002.,str.113–114.

8

Aviezer Tucker, »Historiographic Revisionand Revisionism: The Evidential Differen-ce«, u: Michal Kopeček (ur.), Past in the Making Historical Revisionism in Central Europe After 1989,CentralEuropeanUniver-sityPress,Budimpešta2008., str. 1–14., str.1.Ipak,ovajautorrazlikuje»revidiranu«od»revizionističke« historiografije. Iako objedijelerevizijuhistorijskogznačenjaisustavavrijednosti,potonjapritomostaje»imunanautjecajnovihdokaza.Jednaodglavnihrevi-zionističkihstrategijajeučinitiepistemološke

problemenejasnima,prikazatirazlikuizmeđuvjerojatnog historijskog znanja utemeljenogna dokazima i fikcije mutnom i nejasnom.Onazamagljujegranicuizmeđuhistoriograf-skeistineilažitvrdećidamožepostojativišeodjednog‘istinitog’narativa.Povijesnidoga-đaji poput holokausta stogamogu biti ‘isti-niti’zanekeljude,kaoi‘neistinitizadruge’(…)Revizionističkahistoriografijautemeljenaje osobito na sklonosti prema terapeutskimvrijednostima nasuprot kognitivnim vrijed-nostima«.Vidiibid.,str.3.

9

»Kakve god bile njihove mane sa stajalištasuvremenehistoriografije,kaosvjetskihisto-ričari Spengler iToynbee daleko su preteklisvojeprovincijalnijekolege,kojisuidaljena-stojaligledatinasvijetseurocentričnihinacio-nalističkihmotrišta.«Vidi Philip Pomper etal. (ur.), World History: Ideologies, Structu-res and Identities,BlackwellPublishersLtd.,Malden,Oxford1998.,str.4.NotoneznačidaupravoSpenglernetradiranekeodnajra-dikalnijih orijentalističkih predrasuda; pose-bicepremaRusiji.Otomećebitijošriječiunastavkurada.

10

GianniVattimo,Kraj moderne,Maticahrvat-ska,Zagreb2000.,str.36.

11

Ovdje odabranim atributom dodatno nagla-šavamogeneričkipojamfašizma:»Izkarak-tera fašističke ideologije svladavanja krizeproizlazida fašisti ideološkuponuduantise-mitizmadugoročnonemoguodbiti(…).Na-cionalsocijalizamnije tekekstremniposebnislučaj, nego i ogledni primjer za tokako senekifašizamuodređenimuvjetimamožera-dikaliziratiiprekoračitisvedotadašnjegrani-ce.«VidiMatthiasWörsching,»Štojeto–fa-šizam?«,Le Monde diplomatique (13/2014),str.16–17.

12

VidiodNiallaFergusona,Empire: The Rise and Demise of the British World Order and the Lessons for Global Power,BasicBooks,NewYork2004.;Civilizacija: Zapad i ostali,Profil,Zagreb2012.



2. Pojam totalitarizma i hladni rat: geneza historijskog revizionizma

Naime,hegemonskazapadnjačkarekapitulacijanaznačenograzdobljaovisiopojmutotalitarizma,štouslučajuhistorijskogrevizionizmaznačinesamooptužbuprotivOktobarskerevolucijezbogpokretanja»međunarodnogagra-đanskograta«negoikritikuširegarevolucionarnogciklusazapočetog1789.13Norevizionističkimanevardjelujejedinopoduvjetomeurocentričneoptičkevarkekojomzabacujekolonijalizamkaoključnudimenzijurazvojamoder-niteta.Razmotrimostogautemeljenostpojmatotalitarizmapogledomunje-govuintelektualno-historijskugenezu.NeposrednaprethistorijatotalitarizmaupućujenaPrvisvjetskiratineumoljivulogiku»totalnemobilizacije«,»to-talnograta«i»totalnepolitike«.VišegodinanakonrataovesutermineuveliErnstJünger,i–Hitlerovmentor–generalErichLudendorff,doksetermin»totalizam« (Totalismus) pojavio odmah po završetku rata.14 Sastavni diospomenutog totalizma je i tipično totalitarnakombinacija službenog teroraodozgoidomoljubnogvigilantizmaodozdo,uključujućiovdjeistareliberal-nedemokracije.EntuzijazamratobornihmasadosegaojevrhunacuSAD-u,gdjeKomitetzajavnoinformiranjepodWilsonompružaprviprimjertotalnemobilizacije i monopolizacije sredstava informiranja, poduprt izvanrednimzakonimaprotivnarušavanjadomoljubnog jedinstvanelojalnimkomentari-maovladi,ustavu,oružanimsnagamainacionalnimsimbolima.15TijekomPrvogasvjetskogrataupravojeuVelikojBritanijiiSAD-uusavršenaidejademokracijepokojojjezanjusamuodvitalnogznačajaonemogućitiauto-nomijujavnostiirigidnokontroliratiinformiranje.16UvrijemeVelikograta,nadalje,totalizamjepodrazumijevaoprisilnonovačenjeiposvudašnjušpiju-nažu,vojnesudoveistreljačkevodove,policijskirežimicenzuru,opsadnostanjeideportacijecivilaubijednimipogibeljnimuvjetima17tevojničkekaz-nepoputdesetkovanja,aliikažnjavanjeobiteljidezertera.Naročitopotonjeprakse nadilaze jakobinski teror, još uvijek vezan uz koncept individualneodgovornosti.18Aštosesamobritanskihkolonijatiče,premahistoričaruA.J.P.Tayloruuratujeprisilnosudjelovalooko50milijunaAfrikanacai250milijunaIndijaca.19SobziromdastanjeuzaraćenimzemljamazadovoljavagotovosveuvjetetotalitarizmakojejepostavilaHannahArendt,DomenicoLosurdo totalitarizam definira, s one strane partikularnih ideologija i kon-kretnihizvedbi–kao»političkisustavkojiodgovaratotalnomratu–dakle,ratukojitežitotalnojkontroliponašanjaiideja«vojnika,civilaigrađanskogdruštvakaotakvog.20Ovaj talijanskifilozofpovijestistogainzistiranapo-vijesnojigeopolitičkojkontekstualizaciji–nastvarnomterenuborbe,sonestraneteorijskihiideološkihapstrakcija.Teorijskemetamorfozepojmatotalitarizmasvjedočeonjegovojnesamoana-litičkojnegobitnopolemološkoj ikameleonskojprirodikojagapretvaraukontejnerzačestodisparatnaznačenja, i toumjerikojadovodiupitanje isamunjegovukorisnost.Pridjev»totalitaran« izvorno jeantifašistička,kri-tičkakovanicakojuvrlobrzopreuzimajutalijanskifašisti,pretvarajućijeuafirmativnipojamtotalitarnedržave(Stato totalitario).Potonjunjemačkina-cionalsocijalistisvejednoodbacujuzbogzanemarivanjaetničnosti(völkisch),nasuprotkonzervativnimrevolucionarimapoputCarlaSchmittakojielaborirapojamtotalnedržave(totaler Staat)kaospaspolitičkogporetka.21Nesustav-nainepreciznauporabatermina»totalitarizam«razvijase iširiposebiceuantifašističkom,primarno talijanskominjemačkomegzilu,gdjegapočinjukoristiti i prvi ljevičarski kritičari staljinizma.22 Uporaba pojma postupnose uopćava da bi komparativno obuhvatila poglavito nacističkuNjemačku



iSSSR.Nouratnomperiodu–doksumedijiStaljinutepaliuncle Joe –že-stoka liberalna kritika totalitarizma (Hayek, Popper) predstavljala je radijeizuzetakinjenojevrijemetektrebalodoći.Usvakomslučaju,koncemDrugogasvjetskogratanastupa,kakokažeEnzoTraverso,»zlatnodoba ideje totalitarizma«.23Rasapantifašističkekoalicije

13

»Označivši službeno rođenje modernosti,upravojeFrancuskarevolucijaprvaodmasak-ra učinila racionalnu posljedicu iskazivanjajednogpolitičkognačela.«VidiAlaindeBe-noist,Komunizam i nacizam: 25 ogleda o tota-litarizmu u XX. stoljeću,ZlatkoHasanbegović,Zagreb2005.,str.127.KakoantikomunističkiNürnberg nužno privodi i jakobince, Dome-nicoLosurdojesvojutemeljitukritikuhisto-rijskogrevizionizmasmjestioukudikamoširikomparativni okvir, obuhvaćajući ne samoboljševike i francuske revolucionare nego ienglesku i američku revoluciju, povijest ko-lonijalizma,Američki građanski rat i »drugitridesetogodišnji rat«, te konačno – i neizo-stavno–perspektivuhladnogrataučijojsjenirevizionističkidiskursnastaje.VidiDomenicoLosurdo, Il revisionismo storico. Problemi e miti,EditoriLaterza,Rim,Bari1996.

14

DomenicoLosurdo,War and Revolution: Rethinking the Twentieth Century,Verso, Lon-don,Brooklyn2015.,str.241;EnzoTraverso,Il totalitarismo. Storia di un dibattito,BrunoMondadori,Milano2002.,str.1–2,29–30.

15

D.Losurdo,War and Revolution,str.184–185.

16

PropagandabritanskogMinistarstvainformi-ranjanaišlajenaplodnotlokoddijelaame-ričkih intelektualaca uključenih u kreiranjeratne propagande u Creelovu odboru, kakose–premanjegovupredsjedniku–kraćena-ziva upravo spomenuti Komitet. Američkaposlovna zajednica prepoznala je potencijalpropagande u masovnoj demokraciji. U ra-đanju industrije zaodnose s javnošćuasisti-raju upravo članovi Creelova odbora.MeđunjimaseističeEdwardBernays,autorknjigePropagandaukojojnekrijedasamoprimje-njuje ono što je naučio u Creelovu odboru,nego suprotno – ističe »zapanjujući uspjehpropagandetijekomrata«kaoreklamuvlasti-tog proizvoda. Vidi Edward Bernays, pro-paganda, Kennikat Press, NewYork 1928.,str.27.Atajseknowhowukonačnicisvodina zaključak da je javno mnijenje mogućeustrojavati»istokaoštosepostrojavajutijelavojnika«, ibid., str. 25.Već u prvoj rečeniciBernaysproklamiranačelo»svjesne i inteli-gentnemanipulacijeorganiziranimnavikamai mišljenjima masa«, kao »važan elementdemokratskog društva«, ibid., str. 9. PremaJacquesuElluludemokracijupropagandapra-ti otpočetka jer demokracija ovisi o javnommnijenju i utoliko o propagandnom nadme-

tanju oko istog. Kako propaganda po svojojpriroditežiusađivanjuuvjerenjainačinami-šljenja,onajeusvojojbitizapravototalitarna.Stogademokratskapropagandanijemoguća,tepropagandanužnoizopačujedemokraciju,pretvarajućipotonjuupropagandnimit.Od-nosno,mirenjespropagandnimuvjetovanjemproizvodi totalitarnog čovjeka, kojeg od na-cista razlikuje samo to što je on »totalitarničovjeksdemokratskimuvjerenjima«.VidiJ.Ellul,Propaganda: The Formation of Men’s Attitudes, Vintage Books, NewYork 1973.,str.235–257.Oaktualnoj»revolucijiuvojnimpitanjima«(RMA)kaointegracijipropagande,društvaspektaklairatnetehnologije,pišeLo-surdo:»Očigledno,manipulacijajesvesamonenovifenomen,alisujojrazvojtehnologijei primijenjene psihologije pridali širinu, du-binu i sposobnost subliminalnog djelovanjabezpresedana.Povlaštenitumačnoveepohetotalnemanipulacije nećemoći biti nitko izdvijezemljeilidvarežimakojisumetakla-sične teorije totalitarizma.« Vidi DomenicoLosurdo, La sinistra assente. Crisi, società dello spettacolo, guerra,Caroccieditore,Rim2014.,str.107.

17

Vidi Andrej Bader, Zaboravljeni egzodus: 1915.–1918.,OpćinaLižnjan,Ližnjan2011.

18

Ibid.,str.183.

19

Ibid.,str.337.

20

Ibid.,str.330–331.

21

E.Traverso,Il totalitarismo,str.19–38.

22

Riječjeosloženomibolnomprocesutijekomkojeg pojedinci zauzimaju različite stavove,nosvejednojemogućeprepoznatitendencijukoja raste između blage kritike jednogVic-toraSergea–kojitražipovratakautentičnimhumanističkimvrijednostimaOktobra–i,nadrugojstrani,frankfurtovcaFranzaBorkena-uakojiinzistiranasupstancijalnomidentitetufašizma(»tamniboljševizam«)ikomunizma(»crveni fašizam«). Na ovu se tendencijunadovezujui jošpoznatijislučajeviGeorgeaOrwella iArthura Koestlera. Vidi ibid., str.46–48,56–64.

23

Ibid.,str.87.



i naglo prestrojavanje savezništava tada »totalitarizam« pretvaraju u praviantikomunistički slogan za etiketiranje neprijatelja »slobodnog svijeta«.24Usprkos osporavanju pojma kao »ideološkog«, koje kreće 1960-ih25 – ili,nadrugojstrani,usprkosMarcuseuiChomskomkojigapretvarajuuoružjekritikenovihoblika represijeuneokapitalističkimdruštvima– tragompri-jevodaSolženjicinaiaktivizmaostalihistočnoeuropskihdisidenata,»dioni-ce«liberalno-konzervativnogpojmatotalitarizmanastavilesurasti.26PadomBerlinskogzidairaspadomSovjetskogSaveza,totalitarizampostajeantiko-munističkiključzahermeneutiku20.stoljećai,shodnotomu,sredstvolegi-timacijepobjedničkogZapada.Utolikotajpojamnajčešće,itosvedodanas,poglavitosvjedočiovrijednostimaifobijamaZapada.Naime,budućijeide-ološkiinstrumentaliziranuapologetskesvrhe,hladnoratovskajeteorijskaka-nonizacijapojmaskupoplaćenagubitkomnjegovekritičkefunkcije.Obranazapadnjačkogporetkapratilajepočevšiod1945.rađanjeameričkeglobalnehegemonije,štozapadnuNjemačkuodtotalitarnogneprijateljanaglopretvaraupredstražuslobodnogsvijeta,aSovjetskiSavezizantifašističkogsaveznikau–gotovoisključivo–utjelovljenjetotalitarizma.Metamorfozajeujednobilaigeografskai lingvistička,sobziromnaskoruafirmacijunizaeuropskihemigranatanaameričkimsveučilištimaiutamoš-njimliberalno-konzervativnimmedijima.Većinomranijinjemačkiiaustrijskidržavljani,mahomžidovskogpodrijetla, često ibivšikomunisti,nadrugojstranioceanaidejutotalitarizmaiznovautemeljujuuatlantskojpolitičkojtra-diciji liberalizma.Oslobađajuće iskustvoodbacivanjakomunizmanerijetkojevodilouneofitskiprozelitizam,odnosnonastavak ideološkograta,samosadasasuprotnimmanihejskimpredznakom–protivkomunizma,umjestofa-šizma.27NazapadnoberlinskompredstavljanjuManifestaKongresazaslobo-dukulture(1950.)–poduprtogodzakladeFordiCIA-e–militantnaretorikakojomjebivšikomunistFranzBorkenaubranioameričkuvojnuintervencijuuKorejskomratu,jednogjeprisutnogpodsjetilaupravonaatmosferunacis-tičkihskupova!28

Ukonačnici,doksunaljevicitijekomhladnogratakoncepttotalitarizmaraz-vijali dosta rijetki heretici,29 djelovanje desnog pojma totalitarizma bilo jedvojako:razoružavanjekritikekapitalističkogsustavaizamračivanjestvar-nostizapadnjačkogimperijalizma.Riječju,poslužiojekaostrašilo,ilikaone-gativnailustracijaontološkesimbiozekapitalizmaislobode.30IakojeHannahArendtnacizamprepoznalakaointernueuropskuaplikacijuiradikalizacijuvećpoznateizvaneuropskedijalektikekojomcivilizatorskamisijaskončavaugenocidu,31čakjeinjezinooriginalno–aliapstraktno–bavljenjetotalitariz-mom,usredduhavremena,bitnodoprinijelobrisanjudistinkcijeizmeđurop-skogradairasnoggenocida.32Itousprkosjednojnapomenikakoje»Pakao«normativneeliminacijeusavršenunacističkimlogorima–»ukojimaječitavživotdodetaljaisistematskiorganiziranuciljunajvećemogućepatnje«–dokseu»Čistilištu« sovjetskih radnih logora»glad i nehigijenakombiniraju skaotičnimprinudnimradom«.33NorelativizacijomjasnerazlikeizmeđuAus-chwitzaigulagalakšesezaboravljanesamopovijesnajedinstvenostnacizmanegoipovijesnikontinuitetantisemitizma,rasizmaikolonijalističkogimpe-rijalizma.34Ipak,izraelskihistoričarJacobTalmonuknjiziIzvori totalitarne demokracijeotišaojekudikamodalje,optuživšiRousseauaijakobinstvokaopretečetotalitarizma.Talmonovtotalitarizamholističkojeimesijanskodijetemoderniteta,kakoudesnome–nacističkomeiracionalno-nasilnom–izdanju,takoiulijevoj,univerzalističko-racionalističkojinačici.35NezainteresiranazakolonijalizamislijepazaBurkeovoodbacivanjepravačovjeka,Talmonovadijatribabilajeboljeugođenasduhompedesetih,tejejačeiodjeknula.



Nonajjači utjecaj u angloameričkoj sferi tih godina ipak je izvršila zajed-nička studija Friedricha i Brzezinskog Totalitarna diktatura i autokracija.Uahistoričnojmaniripozitivističkihdruštvenihznanosti,totalitarizamjetuformaliziranustatičniidealtipsposobannajvišezapukureprodukciju,obi-lježenhijerarhiziranimjednopartijskimsustavom,centralizmomiposvemaš-njimdiktatorskimmonopolom.Lišenpovijesnogkonteksta,slijepzagenezu

24

Ibid.,str.181.

25

Primjerice, kod nove generacije američkihpolitologa (AlexanderGroth,Herbert Spiro,Benjamin R. Barber, Michael Curtis) kojitermin denunciraju kao oružje hladnoratov-skekontraideologijeSAD-a,ilikodzapadno-njemačkih socijalnih historičara (MartinBroszat,HansMommsen)kojigapovezujuspovršnimideološkimgeneraliziranjem,daklestendencijomkojaonemogućujedubljeipot-punije istraživanje nacističkog režima. Vidiibid.,str.122–124,127–128.

26

SvojompoznatomkomparativnommetodomChomskyuspoređujelatinoameričkedisiden-teioneistočnoeuropske,zaključujućidapo-tonji »moraju biti najprivilegiraniji disidentina svijetu. Čitav sustav zapadnjačke propa-gande ih obožava«. Vidi Noam Chomsky,AndreVltchek,On Western Terrorism: From Hiroshima to Drone Warfare, Pluto Press,London 2013., str. 28. Na primjeru govorakojijeVaclavHavel1990.održaouamerič-komKongresu,iukojemSADnaziva»bra-niteljima slobode« – neposredno nakon štosu salvadorskivojnici, koji suupravoprošliobukuuSjevernojKarolini,ubilišestvodećihlatinoameričkihintelektualaca,odredaisuso-vačkih svećenika, kao i slučajne svjedoke–Chomskyzaključujeorazliciponašanjaovihdviju skupina intelektualaca: »Istočni Euro-pljanitipičnosuzaokupljenisamimasobom;oni kažu ‘mi smo patili’. Latinoamerikancisudalekovišehumanističkiiinternacionalnoorijentirani.NezamislivojedabiP.Ellacuria[ubijenisvećenik,istaknuoA.T.]uradioonoštojeuradioHavel.«Ibid.,str.29.

27

Ibid.,str.87–92.

28

Usp. ibid., str. 93–95.Habermas je sa svojestraneuzapadnonjemačkomantitotalitarizmudetektiraoefektkojibimoglinazvati»anti-an-tifašizmom«.Naime,antikomunistička ideo-loškaborbaprotivDDR-anastojalajeodbaci-tikompletnoantifašističkonasljeđe,asamimtime,isjećanjenanacizam:»[A]ntifašizamje–većje isamariječbilasumnjiva–uskorospecificiran: pod time nije podrazumijevanopunovišeodpaušalnogodbijanja jednogaucjelini distanciranoga razdoblja, pripisanoga‘dobu tirana’.Antitotalitarni konsenzus,akoje ujedinjivao cijelo stanovništvo, počivao

je na prešutnoj asimetriji; konsenzusom jeostajao jedino pod uvjetom da antifašizamnesmijepostatinačelan.«VidiJürgenHaber-mas,»Povijesnasvijestiposttradicijskiiden-titet.ZapadnaorijentacijaSavezneRepublikeNjemačke«,Politička misao38(2/2011),str.125–136,str.135.Ukojojjemjerihistorijskirevizionizam povezan s njemačkom poslije-ratnom »orijentacijom na Zapad«, ovdje ćejošbitiriječi.

29

Uz Marcusea, primjerice, Claude Lefort iCorneliusCastoriadis.

30

E.Traverso,Il totalitarismo,str.100.

31

VidiHanaArent,Izvori totalitarizma,Femi-nistička izdavačka kuća 94., Beograd 1998.Traversočakprocjenjujedaoštrakritikanizaprvaka liberalno-konzervativne misli 19.stoljeća–poputBurkeaiDisraelija–Izvore totalitarizma svrstavaju na stranu »lijevogantitotalitarizma«.VidiE.Traverso,Il totali-tarismo,str.108.Autoričinizvorniplanistra-živanjaopovezanostiimperijalističkograsiz-maiantisemitizmaizmijenjenjetektijekomredakcije knjige i ne bez utjecaja supruga,inače bivšeg komunističkog antistaljinista.Vidiibid.,str.104.

32

Vidiibid.,str.107–108.»Nažalost,Arendtsekrećena jednojčisto ideološkoj razini, tenine postavlja problem komparativne analizepolitikerukovodećihskupinarazličitihzema-lja u situaciji akutnekrize.«VidiDomenicoLosurdo,Stalin. Storia e critica di una leggenda nera,Caroccieditore,Rim2015.,str.234.

33

H.Arent, Izvori totalitarizma,str.452.

34

Ova je povezanost naročito temeljito prika-zanausvojevrsnoj intelektualnojarheologijiužasanesamoprošlogstoljeća.VidiGeorgesBensoussan, Europska strast za genocidom. Povijest genocidnih ideja i djela,TIMpress,Zagreb2010.

35

Vidi JacobTalmon,The Origins of Totalita-rian Democracy,Secker&Warburg,London1952.



idinamikurazličitihrežima,ovajpristuppokazaoseidealnimzapostuliranjebitne srodnosti nacizma i komunizma (basically alike).36 Takav totalitarnimonolitonemogućujeunutarnjiotpor,aradise ioznanstvenoj legitimacijiameričkevanjskepolitiketijekomhladnograta,odnosnostrategijeatomskognaoružavanjaizaprječivanjasovjetskogutjecaja(containment policy)poma-ganjempretežitodiktatorskihantikomunističkihvazala.Uglavnom,iudrugimhladnoratovskimkonceptimatotalitarizma–kao»ideo-kracije«,»utopije«,ili»sekulariziraneideologije«–efektjenaročitobiopre-poznatljivuvidudehistorizacije.Fašizmi, stoga,nisu shvaćenikaoposlje-dicakrizeeuropskog liberalizma,dok jeu sovjetskomslučaju jednostavnoignoriranasloženadramaturgijačitaveserijerevolucijairatova.37Konačno,iuCrnoj knjizi komunizma zločininisuuspoređenisastvarnošćusvijetako-jemusekomunizamsuprotstavio,negoprijesmoralnoosjetljivimliberalnimdeklaracijama,zgroženimasvakimoblikomprisileinasilja.38DobarprimjerjednostranemetodologijeautoraspomenuteknjigeuočavaChomsky:dokseMaovojKinina teret stavlja25–30milijunažrtavavelikegladi, sasvimseignoriradaje–prematemeljitojanaliziindijskognobelovcaAmartyjaSena–tijekomistograzdoblja»100milijunaljudiumrloudemokratskojkapitalis-tičkojIndiji,jednostavnozbogneuspjehaIndijedauvedezdravstveneiobra-zovnereforme,ruralneprogramepomoćiitd.«!39

Losurdo,stoga,oficijelnupovijestliberalizmarazobličujekaohagiografiju,potpunousredotočenunamitsku»zajednicuslobodnih«injihovograničeni,»svetiprostor«.Naravno,dabise taj idiličninarativrazotkriokaolaž,do-voljnojeizdomovinaliberalnihrevolucijaiskoračitiuprofaniprostor(robo-vi-slugeukolonijamaiproletarijat-sluge-roboviumetropolama).40Utolikoapologetikaimperijalizma–i,samimtime,delegitimacijaantikolonijalnihre-volucija–jednogNiallaFergusona,uspijevaisključivopoduvjetomciničneekonomicističkeravnodušnostipremaperspektiviporaženihžrtavaZapada.Također,historičarevuignoriranjuhistorijekolonijalizmapridružujese–priusporedbi sjevernoameričke republike s LatinskomAmerikom– i zaboravulogegeopolitičkihdatostikojesuSAD-uomogućilemirnuliberalnuevolu-cijuirješavanjesocijalnihnapetosti–iakonaračunstradalihdomorodacairobova.41Umivenateorijaapsolutnogamoralno-političkogprimataSjeverneAmerike i Zapada u cjelini, svakako podrazumijeva i amputacijuTrećegReichaijapanskogimperijalizmaiztakoposvećenecjeline.42

3. S one strane eurocentrizma: svjetskopovijesna razlika nacizma i komunizma

ParadoksihistorijskogrevizionizmaipakdosežuvrhunackadaErnstNolte,post festumokončanja»europskogagrađanskograta«izmeđukomunizmainacizma,postulirajošuvijekaktualnouspostavljanjenekogaispravnijegod-nosaizmeđuuniverzalnogipartikularnog.Pritombikomunizamtrebaopred-stavljatiporaženusnaguglobalizacijenanačinsvjetskerevolucije,anacizamotprilikepromašenuobrambenureakcijuukorjenjivanjaiočuvanjaautentič-nosti.43Ipak,razlikajekudikamokompleksnija,alii–naNolteovuštetu–ubitnomevrlojednostavna.Globalnigrađanskiratkoji jesvojimreligiozno-ideološkimbjesnilomsrušioogradeSchmittovaJus Publicum Europaeuma,većjegodinamabuktiokadasuboljševici–temeljemsvojepolitičkehege-monije44–preuzeli izadržalivlast.Antanta je tada–Wilsonovimriječima–vodilasvetirat(crusade)za»demokraciju«,»mir«i»univerzalnuvladavi-nuprava«,dokjenjemačkasocijaldemokracijagovorilaoantiplutokratskoj



svjetskojrevoluciji,anjemačkapropagandapohodnaIstokprikazivalakaotipičnu»demokratskuintervenciju«.45Nadalje,historijskikomunizam–aonjemujeovdjeriječ46–pobijedioje,poraženje–adijelomidaljetraje–kaobitnoeuroazijskigeopolitički fenomen, frontalno suprotstavljenzapadnjač-komkapitalizmuikolonijalističkomimperijalizmučijijenastavakaktualnaneoliberalnaglobalizacija.U isto vrijeme, ta je – primarno sovjetsko-kineska – geopolitička platfor-mapreuzelaodgovornostzanastavakuniverzalne,svjetskopovijesnemisijeoslobađanjaodtrostrukediskriminacije:rasne,klasno-cenzitarneispolne.47Svojimjesamimpostojanjemohrabrivalaikonkretnopomagalabrojnenaci-onalneiprotukolonijalističkepokretediljemsvijeta,aposrednoutjecalainauspjehpokretazagrađanskapravaiokončanjerasnediskriminacijeuSAD-u.Indikativno,državnitužiteljje1952.pismomupozorioVrhovnisudpovodompitanjaintegracijeujavnimškolamasljedećimargumentom:»[R]asnadiskri-minacijaopskrbljujemeljavommlinovekomunističkepropagande.«48Nakongotovostoljećarevolucionarnogterora,isvihnevinihžrtavaprinijetihnaol-tarurevolucije,ostajeipakčinjenicadaje–onoštojeostaloodspomenuteosovine–idanaspraktičnojedinabarijeradominantnojideologijiliberalnogkapitalizma, i utoliko jedina realna nada pristašama multipolarnog svijetailidemokracijeumeđunarodnimodnosima.49AuspjehKine,usprkossvimNobelovimnagradamazamirameričkihpredsjednikainjihovihsavjetnika,kaoinagradamakineskihdisidenata–aliivisokimliberalnimstandardima

36

VidiZbigniewBrzezinski,Carl J.Friedrich,Totalitarian Dictatorship and Autocracy,HarvardUniversityPress,Cambridge1956.

37

E.Traverso,Il totalitarismo,str.120.

38

Ovakav pristup Losurdo naziva »Talmono-vim sofizmom«.Vidi D. Losurdo,War and Revolution,str.340.

39

N.Chomsky,A.Vltchek, On Western Terro-rism: From Hiroshima to Drone Warfare, str.24.

40

VidiDomenicoLosurdo,Liberalism: A Coun-terHistory,Verso,London,NewYork2011.

41

Ibid.,str.275–276.

42

Ibid.,str.266.

43

Ernst Nolte, »Predgovor«, u: Alain de Be-noist, Komunizam i nacizam: 25 ogleda o totalitarizmu u XX. stoljeću, Hasanbegović,Zagreb2005.,str.7–15.

44

D.Losurdo,War and Revolution,str.92.

45

Ibid.,str.96–100.

46

Interioriziranje vlastitog poraza, brisanje hi-storijskogsjećanjaivlastitogkulturnogiden-titeta–fenomenetipičnezakolonijalnenaro-de – Losurdo prepoznaje i u aktualnoj pax americana»kolonizacijihistorijskogsjećanjakomunista«.VidiDomenicoLosurdo,Fugga dalla storia? La rivoluzione russa e la rivolu-zione cinese oggi,LascuoladiPitagoraedi-trice,Napulj 2012., str. 63.Kao što ćemounastavkuvidjeti,historijskosjećanjeovdjejezamišljenokaoalternativazapadanjuu»tera-tološki«odnospremaprošlosti,kaoipuritan-skombijeguodhistorijekojabivasvedenanapripovijestoizdanojrevoluciji.

47

Vidi D. Losurdo, War and Revolution, str.321–327.

48

D.Losurdo,Liberalism,str.342.

49

Losurdoseučestalopozivanaovekeyword-se kineskevanjskepolitike.VidiD.Losurdo, Fugga dalla storia?,str.237,271.Vrijedina-pomenutiidase–Nolteupunobliži–AlaindeBenoistdeklarirakao»pristašamultipolar-nogsvijeta«,nasuprotonima»kojiprihvaćajuiliželeunipolarnisvijetpodvrgnutdominant-noj ideologiji liberalnogkapitalizma«, a čijiizvorovaj autorprepoznajenaposeu»ame-ričko-zapadnomutjecaju«.VidiAlaindeBe-noist,»Ukraine:lafindelaguerrefroiden’ajamais eu lieu«,Blogéléments. Dostupno nahttp://blogelements.typepad.fr/blog/(pristup-ljeno23.3.2014.).



zapadneljevice50–trajekaoveličanstvenapobjedničkaepopeja.Itozemljekojajepropatilavjerojatnonajvišeupovijestičovječanstva,utragičnojepohizapočetoj sOpijumskimratovima,koje je liberalni JohnStuartMill slaviokaoratzaslobodupotrošača,51zazivajućiujednompismuiz1857.oštrinuiodbacivanjebesmislenihpozivanjanahumanost,kršćanstvoimeđunarodnopravo–načelnoneprimjenjivihna»narodekojinepriznajuratnopravo«.52Atoštopočetakkineskerevolucijeprethodiboljševičkompreuzimanjuvlasti,trebanaspodsjetitida jeLenjinovakritikakapitalizma–sazrelausredras-tućegaprotukolonijalnogvala53–ujednokritika imperijalističkogkolonija-lizma,odnosno»Herrenvolkdemokracije«kojaseprimjenjujeisključivona»rasugospodara«.54

Njemački socijaldemokratski liderEduardBernstein,kasnijezgrožennele-galnošćuboljševičkeprakse, socijal-darvinistički jeopravdavaoekspanzijujakihrasa,zalažućisezačvrstopostupanjepremaneciviliziranimbarbarima,bezsuvišnogrobovanja»formalnojlegalnosti«.55Uatmosferiukojojjera-snapredrasudauzimanakaosamoočevidnainepobitnačinjenica,lenjinističkipozivbarbarimanapobununužnojeshvaćenkaokrajnjaprijetnja»Herren-volkdemokraciji«iglobalnojbjelačkojsupremaciji.TimjeslijedomiRusija–nekaduglednačlanicaklubaciviliziranihnacija–naglobarbarizirana, i,preciznije,azijatizirana,postavšidijelomšarenakolonijalnogsvijeta.»Racija-lizacija«komunizmadolaziuprviplanizaHenryjaForda,kojiupozadiniOktobraprepoznajeŽidove,isamestraneZapaduiCivilizaciji:

»Ruskiprevratjerasni,anepolitičkiiliekonomski.«56

Mito»židovsko-boljševičkojzavjeri«procvaojeipakuHitlerovojNjemač-koj.Historijskinacizamje,dakle,najradikalnijioblikeurocentrizmaireha-bilitacije kolonijalističkog imperijalizma.Lingvistički gledano, ključna na-cističkaterminologijanijedrugodoliprijevodiprilagodbabritanskihiame-ričkihkeywordsarazvijenihkrajem19.stoljeća:Under Man,concentration camp, final solution,miscegenation,war of extermination,eugenics, inizadrugih.57 Činjenicu da fašizam i nacizam podrazumijevaju zemlje koje suoduvijek»članice«zapadne»obitelji«najeksplicitnije je izraziosamHitlerupismuDaily Mailu od4.rujna1937.,ukojemsezaložiozasuradnjutrijuimperija»bijelerase«i»germanskogpodrijetla«:58britanskog,američkog,teonogakojegjenamjeravaoizgraditiuIstočnojEuropi–kakojevolioreći,»njemačkim Indijama«, ili pak »njemačkojKaliforniji« – drevnim tragomteutonskihvitezova.59Hitlernijekriosvojufascinacijutradicijomsjeverno-američke republike i njenomnordijsko-germanskom samosviješću, kontra-stirajućijeinferiornojlatinoameričkojmiksturi.OperacijuBarbarossačestojeuspoređivaososvajanjemdivljegZapada,a»domoroce«IstočneEuropes Indijancima, određenima za pljačku, fizičku eliminaciju, ili ropski rad uslužbiHerrenvolka.60

KrizaJus Publicum EuropeumakulminiralajeupravoutretmanuzarobljenihkomesaraCrveneArmijeiŽidova,posvemuanalognomsudbiničasnikaUni-jenačeluobojenihpostrojbiuAmeričkomegrađanskomratu.61Notimejeujednopovučenacrtaizmeđupolemosa –rataprotivbarbara–istasisa,ratameđusvojima,gdjepotonjimoraostatiunutargranicafair playja.Atojepra-staratradicijaeurocentričnogameđunarodnogprava,kakousrednjovjekov-nommodelukrižarskogmirakaoChristianitasa,takoiusekulariziranome,modernommodeluSaint-PierreoveEuropskeunijekaovječnogmiraporadiuniverzalnogakrižarskograta.62Istočnigrijehkomunizmasastojiseupravounegacijipredziđakojedijelicivilizacijuodbarbarstva.Kaoštosodobra-

http://blogelements.typepad.fr/blog/



vanjem primjećuje Schmitt, nacifašizam je tu granicu ispoštovao, te nemaničeganeprikladnoguuništenjuetiopskihbarbara,komadanjuČehoslovačke,iliSovjetskogSaveza,poSchmittulišenog»homogenostinaraziniciviliza-cije«.63 Shodno tomu, njemački filozof prava i politike odriče legitimitet iprotukolonijalnimpokretima,kaoakterimameđunarodnogagrađanskogratauslužbiMoskve.Uokvirtakvogdiskursa–kaoinjegovekudikamodubljehistorijskegeneze–potrebnojesmjestitiNolteovuteorijuoazijatskombar-barstvuboljševičkogterorakaonavodnomuzrokupukoderivativnenacistič-

50

»Bilajednomljevicakojajesasimpatijomgle-dalananarodnuKinunesamozbognjezinogpokušaja izgradnje socijalizma, nego i zbogprotutežekojujeonaobjektivnopredstavljalanasuprotimperijalizmu.Ljevicadostojnatogimenamora znati rekuperirati svojehistorij-skosjećanjeisvojusposobnostpolitičkeigeo-političke analize.« Vidi D. Losurdo, Fugga dalla storia?,str.234.Osimuovojknjizi,Lo-surdonaročitokritičkianaliziraodnosZapada–kaoidominantnezapadneljevice–premasuvremenojKiniu:NonViolence: A History Beyond the Myth,LexingtonBooks,Lanham2015.,str.159–194.;La sinistra assente,str.213–231. Lijevim kritičarima Kine – poputŽižeka–Losurdozamjeraapstraktnipristupzbogkojeg»uopćenevoderačunao‘slobodiodnužde’nio‘slobodiodstraha’,tezaborav-ljajulekcijuameričkogfederalistaAlexanderaHamiltonakojijejednomzasvagdaobjasniokakojesituacijageopolitičkogspokojauvjetrazvojavladavineprava,liberalnihustanovaidemokracije«.Ibid.,str.230–231.

51

John Stuart Mill, On Liberty, Yale Univer-sity Press, New Haven, London 2003., str.157–158.

52

D.Losurdo,War and Revolution,str.273.

53

VidiVladimirIljičUljanovLenjin,Imperija-lizam kao najviši stadij kapitalizma,Naprijed,Zagreb1973.Također, za epohalnu emanci-pacijsku ulogu Lenjina, vidi od DomenicaLosurda: La lotta di classe. Una storia po-litica e filosofica,EditoriLaterza,Rim,Bari2015.;takođerWar and Revolution.

54

U SAD-u, isključenost »inferiornih« crnacaiIndijanacaomogućavalajeuvođenjejedna-kostiunutarbjelačkezajednice.Sličnomlogi-kom,širenjepravaglasauEuropikrajem19.stoljećasamoprati tempokolonijalnihosva-janjainametanjarazličitihoblikaropskogilipoluropskograda.Vidiibid.,str.317–318.

55

Vidiibid.,str.319–320.

56

HenryFord,The International Jew: The World’s Foremost Problem, Jewish International Li-

brary.Dostupnona:http://www.jewishvirtu-allibrary.org/quot-the-international-jew-quot(pristupljeno29.3.2016.).

57

D. Losurdo, War and Revolution, str. 314–315.

58

Ibid.,str.250–251.

59

Ibid.,str.203–207.

60

Vidiosobitovažnuiscrpnustudijuokoloni-jalnim korijenima nacizma: David Osuloga,Casper W. Erichsen, The Kaiser’s Holoca-ust: Germany’s Forgotten Genocide and the Colonial Roots of Nazism,Faber andFaber,London2010., str. 328–347.Bitnekolonija-lističke aspekte nacionalsocijalističke teorijeiprakseu širemkontekstunacističkevlada-vinetijekomDrugogasvjetskograta–jasno,sizoštrenimfokusomnaeuropskomistokuisudbini tamošnjihSlavena iŽidova– teme-ljito je istražioMarkMazower,Hitler’s Em-pire: Nazi Rule in Occupied Europe,PenguinBooks,London2008.

61

Vidi D. Losurdo, War and Revolution, str.164–167.

62

Srednjovjekovni križarski mir u europskom»Kršćanstvu« (Christianitas) podrazumije-vaojetrajniratprotivnevjernika,kaoštojeinovovjekovnaidejaeuropskeravnotežesila–kaotemeljauniverzalnogivječnogeurop-skogmira–bilanerazlučivaodidejevječnogiuniverzalnogrataprotivnevjernika.VidiodTomaža Mastnaka: Evropa: istorija politič-kog pojma,Beogradski krug,Centar zame-dijeikomunikacije,Beograd2007.;Križarski mir. Kršćanstvo, muslimanski svijet i zapadni politički poredak,Prometej,Zagreb2005.

63

Vidi Carl Schmitt, Positionen und Begriffe im Kampf mit WeimarGenfVersaille 1932–1939,Duncker&Humblot,Berlin1988.,str.212–213,285.

http://www.jewishvirtuallibrary.org/quot-the-international-jew-quot



kepolitike»protu-uništenja«.64Upotpunijemkontekstu,Nolteovantikomu-nizamnapokonmožemoshvatitikaosvojevrsnizahtjevzarehabilitacijomuratuzastranileNjemačke–nesretnozaraženeorijentalnimvirusom–injenimpunimpovratkomnaautentičniZapad.65

IV.Zaključak

SudećibarempopopularnostiFergusonoveimperijalnemitologije,trenutnostanje zapadnjačkog suočavanja s prošlošću (Aufarbeitung der Vergangen-heit) ne daje puno razloga za optimizam. Ponovimo stoga da sotonizacijapovijesnog iskustva započetog s Oktobarskom revolucijom onemogućujeadekvatnorazumijevanjeusponasuvremenedemokracije,ukojojjošuvijekpodrazumijevamo odsustvo diskriminacije prema rasi, bogatstvu ili spolu.Pogotovotoonemogućujeizjednačavanjekomunizmainacizma,pokretakojisedosljednoborioupravozaočuvanje,revival i radikalizaciju trinarečenediskriminacije.Likvidacijarevolucionarneepohe–kaopukekrizedemokrat-skograzvoja–obezvrjeđujekolonijalnenaroderekolonizirajućiiznovahisto-riju.Ikadashvatimodasudeportacije,genocidikoncentracijskilogoristarijiiodnacizmaiodkomunizma,ostajepitanje:kolikosetrebamovratitiunatragupovijestdabidošlidosretnijihstranica?PolatisućljećaunatraginaićićemonaindigenocidkojiTzvetanTodorovnaziva»najvećimgenocidomuljudskojpovijesti«.66UtomsesvjetluHitlermožeukazati–pomalobizarno–ikaojedan od posljednjih konkvistadora. Hitlerov rat protiv Sovjetskog Savezai japanska invazijanaKinunajveći sukolonijalni ratoviupovijesti.67Kaoodlučniudarcikolonijalističkoj tradiciji,BitkazaStaljingrad68 iDugimaršstogamogupredstavljatijednuodnajtragičnijihinajsvjetlijihstranicasvjet-skepovijesti,Uznužanmutatis mutandis,možemoihkonačnouzdignutinaonurazinusmjenesvjetskopovijesnihprincipa,kojuHegelovaeurocentričnafilozofijapovijestipripisujebitkikodTermopila.Dobivenimbitkamasprije-čenjeplansvođenjačitavihnarodanapoložajrobovailipolurobova,očemusvjedočebrojneHitleroveraspraveirazgovori–nenamijenjenijavnosti–ukojimaučestaloieksplicitnogovorioropstvu,uosnovisuprotstavljajući»ro-bovestranihnaroda«(fremdvölkische Sklaven)i»rasugospodara«(Herren-rasse).69Dakle,sovjetskasevlastsuprotstavilaporobljavanjuiproletarijatai čitavihnaroda,70objedinjujućina tajnačinklasnuborbusnacionalnom iprotukolonijalnomborbom–mrsećitimeračuneimperijalizmuutemeljenomkakonarasizmu,takoinameđunarodnojpodjelirada,čijujekolonijalističkuparadigmuHitler namjeravaodijelom tekpresložiti –unjemačkomnacio-nal-socijalnominteresu–inadasveprodubiti.Nasuprottrockističkojoptužbiza navodno napuštanje klasnih pozicija, isto semože reći i zamaoističkuformulukineskogjedinstvaklasneinacionalneborbe.71Nakonnarečenihpo-bjeda,mogaojezapočetivelikivalantikolonijalnihrevolucijakojesubitnopromijenile izgledsvijetaucjelini.Nokakodase tezaoepohalnomsvjet-skopovijesnomznačajuBitkekodStaljingradanosisasimbolikom(ranijeg)imenagradaheroja?Vraćalinastoopetnanepostojećipočetaknekakvapo-ročnogkruga,ubezizlazjehistorijskogrelativizma?Bezdaovdjeuopćeula-zimouozbiljnijuraspravuonasljeđustaljinizma–kojajenezaobilaznidioproblematikehistorijskogrevizionizma–zadržatćemose teknanačelnommetodološkomzahtjevujednogapriznatogbritanskoghistoričara,vezanouzistraživanjediktatoroveulogeuDrugomsvjetskomratu:

»Zashvaćanjeistinenužnojeusmjeritipogledsonestranekakozapadnjačkihhladnoratovskihpolemika,takoisonestraneokolnostidestaljinizacijeuSovjetskomSavezu.«72



Usvakomslučaju,bitnojerazlikovatihistorijskoistraživanjeivrednovanjebilancenekograzdobljailipokretanajednojstrani,od»teratologije«(Grams-ci)–tendencije damnatio memoriae kojahistorijskiperiod,auovomslučajuičitavuhistorijukomunističkogpokreta,svodinapri-povijestočudovištima–nadrugojstrani.Upotonjemslučaju,riječjezapravooanakronističkojiantihistorijskojmetafizicikojabičitavupovijestmjerilapremaaršinuneketrenutnodominantneideologije.73Uostalom,nijespornodaiHitlerudoneklesmanjujekrivicurazotkrivanjenjegovalikakaouvelikenasljednikaobraza-cakojejeliberalniZapadrazvioukolonijama.Kaoštonijespornodatrebaistražitiikritiziratizločinepočinjeneuimekomunizma.Također,jošmanjejespornastanovitanadmoćliberalneteorijepokojojnikakvautopijaposebinečiniljudenevinima,teneimuniziraodmoralneihistorijskeodgovornosti–iako,naravno,samapraksauvijekiznovapokazujekakoliberalitajpostu-

64

Vidi Ernst Nolte, »The Past That Will NotPass:ASpeechThatCouldBeWrittenbutNotDelivered«,u:JamesKnowlton(ur.),Forever in the Shadow of Hitler?: Historikerstreit, the Controversy Concerning the Singularity of the Holocaust,HumanitiesPress,NewJersey1993. Prema Spengleru, pobjeda boljševikaznačida jeAzija–nakonpetrovskograzdo-blja–ponovnozadobilaRusiju.Usprkosza-padnoeuropskompodrijetluboljševizma,podvodstvomboljševičke»horde«Rusijapostaje»obojena sila«, i ujedno glavna inspiracijaopće pobune obojenih naroda protiv »bije-log«Zapada.OswaldSpengler,Die Jahre der Entscheidung. Deutschland und die weltge-schichtliche Entwicklung,DeutscherTaschen-buchVerlag,München1961.,str.201–202.

65

D. Losurdo, War and Revolution, str. 182,250–252.

66

VidiTzvetanTodorov,La conquête de l’Amérique,éditionsduSeuil,Pariz1982.Zaute-meljenjepojma»indigenocid«vidiRaymondEvans, »’CrimeWithout aName’: Colonia-lismandtheCasefor‘Indigenocide’«,u:A.DirkMoses(ur.),Empire, Colony, Genocide: Conquest, Occupation, and Subaltern Resist-ance in World History,BerghahnBooks,NewYork,Oxford2008.,str.134–147.

67

ZaVelikidomovinski ratovo tvrdeD.Osu-logaiC.W.Erichsen,The Kaiser’s Holoca-ust: Germany’s Forgotten Genocide and the Colonial Roots of Nazism, str. 332.TvrdnjujenaKinuproširioD.Losurdo,Fugga dalla storia?,str.257.

68

GeoffreyRoberts,Victory at Stalingrad: The Battle that Changed History,PearsonEduca-tion,Harlow,London2002.,str.183–184.

69

VidiD.Losurdo,La lotta di classe,str.174–175.

70

OvonijepromakloniArendt,sedamgodinaprije Izvora totalitarizma: »Onočemusvakipolitički i nacionalni pokret u naše vrijememora posvetiti krajnju pažnju glede Rusije–naime,njezinpotpunonov i uspješanpri-stup nacionalnim sukobima, potpuno novioblikorganizacijerazličitihnarodanatemeljunacionalne jednakosti – bilo je zanemarenokakoodprijatelja,takoiodneprijatelja.«VidiHannahArendt,»ZionismReconsidered«,u:HannahArendt,The Jewish Writings,ShockenBooks, New York 2007., str. 343–375, str.360. Sovjetska vlast – naročito u doba Sta-ljina – pokrenula je opsežan projekt izgrad-nje nacija, uključujući angažman sovjetskihetnografana stvaranju alfabeta zadotadne-zapisanelokalnedijalekte,svedopritisakanaruskefunkcionaredanaučejeziksvojeradnei životne sredine. Vidi D. Losurdo, Stalin,str.274–275.Nadrugojstrani,dajerasizamsamo jezgro nacizma, dobro ilustrira nagliproces racijalizacije dojučerašnjih saveznikaTalijana–kao»negroida«–nakon»izdaje«iprelaskanastranuzapadnihsaveznika.VidiD.Losurdo,La lotta di classe,str.179.

71

Ibid.,str.176–177.Naravno,sličnosemožerećiizanarodebivšeJugoslavijeidrugena-rode.

72

GeoffreyRoberts,Stalin’s Wars: From World War to Cold War, 1939–1953,Yale Univer-sity Press, New Haven, London 2006., str.374.»Ucjelini,karikaturalniStaljinovportret–kojisuskiciraliprvoTrocki,pazatimHruš-čov–višeneuživaprevišepovjerenja.«VidiD.Losurdo,Stalin,str.275.

73

DomenicoLosurdo,Marx e il bilancio storico del Novecento,LascuoladiPitagoraeditrice,Napulj2012.,str.295–297,306–307.



latprimjenjujudogmatski,dakleuglavnomprotivsvojihneprijatelja,anenasebesame.74Aštosetičeodnosapremavlastitojprošlostikojinjegujesuvre-menaljevica,moglibisesložitisLosurdomkojiovdjeprepoznajeprividnoproturječnukombinacijudvanastojanja.Sjednestrane,ulažuseznatninaporiokovlastitogprepoznavanjauokvirudominantneideologije–sposljedičnomsubalternacijomliberalizmu–doksenadrugojstraniodvija»ponovnokršte-nje«historijekomunističkogpokreta,itosadakaotužnojpri-povijestioizdajiizvornihideala.Kakoprimjećujetalijanskifilozofpovijesti,riječje in ultima linea ozamjenirealneprofanehistorijes»historijomnesrećaimisterioznogkvarenjateiskrivljavanjadoktrinakojesua prioriuzdignuteuEmpirijčisto-ćeisvetosti«.75Budućijeupitanjupunovišeodprivatnepopudbinebivšihilisadašnjihpristašaspomenutogpokreta,moralizmunaznačenihpristupauovomesmoradupokušalisuprotstaviti–sneskrivenimosloncemnaLosurda,a sve u traganju za smislom prošlog stoljeća – dijalektiku,76 intelektualnuhistoriju,geopolitičkukontekstualizacijuihistorijskukomparaciju–ukratko,interdisciplinarnufilozofijupovijesti.

AlenTafra

Revolution, War and Peace: TheMeaningofthe20thCenturyBeyondEurocentrism

AbstractSince premodern narratives on translatio imperii, across the role of the GrecoPersian Wars and the Crusades in Hegel’s philosophy of history, the worldhistorical meaning of great con-flicts represents one of the main issues of universal history. After premature quasiHegelian and postmodernist theses on the end of history and the end of the philosophy of history, this theme obtrudes the confrontations with the legacy of the twentieth century. The hegemonic Western recapitulation of the period in question depends on the concept of totalitarianism. In the case of historical revisionism, this implicates not only the accusation against the October Revolution because of the launching of the “international civil war”, but even the critique of the wider revolutionary cycle initiated in 1789. However, the revisionist manoeuvre works only under the condition of Eurocentric optical illusion which throws back colonialism as the key dimension of the modern progress. Moreover, the reasons for the failures of the contemporary left ought to be sought in the underestimation or neglect of the antiimperialist struggles and their geopolitical conditions. This paper endeavours to respond to actual challenges by means of an overview of Domenico Losurdo’s interdisciplinary philosophy of history.

Keywordsphilosophyofhistory,eurocentrism,worldhistory,20thcentury,communism,nazism,totalitarianism,historicalrevisionism,DomenicoLosurdo

74

VidiD.Losurdo,Stalin,str.313–314.»Izme-đupedesetipedesetpetmilijunaljudistradalojediljemsvijetaodkoncaDrugogsvjetskogratakaoposljedicazapadnjačkogkolonijaliz-maineokolonijalizma.Mogućejeuvjerljivoargumentirati kako je ovo relativno kratkorazdoblje svjedočilo najvećem broju masa-kara u historiji čovječanstva. Najveći dionjihpočinjenjeuimeuzvišenihparolapoputslobode i demokracije (…). Uz 55 milijunaljudiubijenihkaodirektnaposljedica ratovakojejezapočeoZapad,odstraneprozapadnih

vojnihudaraidrugihsukoba,stotinemilijunaljudi stradalo je indirektno, u posvemašnjojbijedii tišini.«N.Chomsky,A.Vltchek, On Western Terrorism: From Hiroshima to Drone Warfare,str.1.

75

D.Losurdo,Stalin,str.312.

76

Usprkos uvodnoj kritici njene eurocentričneprimjeneodstranesamogHegela.

revolucija, rat i mir: smisao 20. stoljeća s one strane ... · pdf filerevolucija, rat i mir:...

Documents