ra cunarska gra ka svetlostpoincare.matf.bg.ac.rs/~vesnap/grafika/12_svetlost.pdf · 2021. 2....
TRANSCRIPT
Racunarska grafikaSvetlost
Vesna Marinkovic
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 1 / 49
Svetlost Pojam svetlosti
Vidljiva svetlost
Svetlost je oblik elektromagnetnog zracenja: vidljiva svetlost imatalasnu duzinu između 380 i 750 nanometara
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 2 / 49
Svetlost Pojam svetlosti
Vidljiva svetlost
Covekovo oko nije jednako osetljivo na zracenje svih talasnih duzina
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 3 / 49
Svetlost Pojam svetlosti
Sta sve utice na boju?
Boja objekta ne zavisi samo od samog objekta vec i od izvora svetlakoji ga obasjava, od boje okoline i covekovog vizualnog sistema
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 4 / 49
Svetlost Pojam svetlosti
Ponasanje svetlosti
Kada svetlosni talas dođe do objekta, moze doci do apsorpcijesvetlosti, refleksije, razbacivanja svetlosti ili prelamanja
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 5 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Monohromatska svetlost
Monohromatska, odnosno monospektralna svetlost, je svetlost tacnojedne talasne duzine ili uskog pojasa talasnih duzina
To je npr. ono sto vidimo na crno-belom televizoru/monitoru
Jedino svojstvo monohromatske svetlosti je kvantitet svetlosti
Kvantitet svetlosti moze biti razmatran kao:
fizicki pojam energije – intenzitetpsiholoski fenomen – sjajnost
Crno-beli monitor moze da proizvede mnogo razlicitih intenzitetasvetlosti na poziciji jednog piksela, dok npr. stampaci mogu daproizvedu samo dva intenziteta boje (crna i bela)
Razvijene su određene tehnike koje omogucavaju ovakvim uređajimada simuliraju dodatne nivoe intenziteta
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 6 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Izbor intenziteta
Pretpostavimo da zelimo da predstavimo 256 intenziteta na skali od 0do 1, tako da ljudskom oku raspodela intenziteta deluje ravnomerno
Međutim, ljudsko oko je osetljivo na odnose intenziteta, a ne naapsolutne intenzitete svetlosti
Stoga, da bismo dobili jednake korake u sjajnosti, intenzitet ne trebada bude opisan linearnom skalom, vec logaritamskom
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 7 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Izbor intenziteta
Da bi se odredilo 256 intenziteta pocev od I0 pa do 1.0 potrebno jeda postoji vrednost r koja odrazava odnos dva susedna intenziteta:
I0 = I0, I1 = rI0, I2 = rI1 = r2I0, . . . , I255 = r255I0 = 1
r = (1/I0)1/255, Ij = r j I0 = I(255−j)/2550
U opstem slucaju za n intenziteta vazi:
r = (1/I0)1/n, Ij = r j I0 = I(n−j)/n0
Minimalni intenzitet I0 je za monitore obicno negde između 1/200 i1/700 maksimalnog intenziteta
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 8 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Gama korekcija
Prikazivanje opisanih intenziteta boja na CRT monitoru nije trivijalnastvar i zavisi od konkretnog CRT uređaja
Intenzitet koji CRT emituje je proporcionalan sa V γ , pri cemu je sa Voznacen napon, a vrednost γ uzima vrednost iz skupa [2.35, 2.55]
Eksponent γ naziva se gama i smatra se merilom nelinearnostiuređaja za prikaz
Cesto se koriste unapred izracunate vrednosti za određivanje naponatj. vrednosti za jedan piksel i koriscenje ovakvih unapred izracunatihtabela se naziva gama korekcija
Razlike u procesu proizvodnje, godine, korisnicka podesavanjasjajnosti dovode do toga da gotovo nikoja dva monitora nemajuidenticnu vrednost za γ
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 9 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Minimum intenziteta za monohromatsku sliku
Prirodno se namece pitanje: koliki broj intenziteta je dovoljan da bi sereprodukovala crno-bela slika bez “skokova” na prelazu sa jednogintenziteta na drugi?
Ljudsko oko moze da razlikuje susedne povrsine za koje je odnosintenziteta veci od 1.01, te r treba da bude jednako 1.01 ili manje
Na osnovu te vrednosti moze se odrediti minimum intenziteta kojidaju prihvatljivu monohromatsku sliku (za vecinu uređaja, ta vrednostje 64)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 10 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Polutoniranje
Polutoniranje je tehnika kojom se na bazi minimalnog broja nivoaintenziteta daje privid vise razlicitih nivoa osvetljenosti
Nekada se koristila u bojenju tekstila i platna
Moderno polutoniranje u stamparstvu, Stephen Hargon 1880.
Tehnika se, između ostalog, uspesno koristi u stampanju novina saniskom rezolucijom
Intenzitet boje (a time i osvetljenost i velicina obojene povrsi) zavisiod duzine izlaganju svetlu, mastilu, . . .
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 11 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Digitalno polutoniranje
Digitalno polutoniranje je slicno polutoniranju u kojem je slikadekomponovana na mrezu polutoniranih celija
Nijanse boja se simuliraju popunjavanjem odgovarajuceg broja celija
Najcesci metodi polutoniranja su uzorkovanje, ditering i prostorniditering (difuzija greske)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 12 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Uzorkovanje
Uzorkovanje nuzno koristi celije jednake velicine
Pogodno koriscenje uzorka od crnih i belih celija stvara privid nijansesive
Za crnu i belu boju postoji 5 osnovnih 2 × 2 uzoraka
• ••
• ••
• •• •
Ne smeju se koristiti sledeci uzorci (zbog vizuelnog utiska linija)
• • ••
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 13 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Uzorkovanje
Za celije velicine n treba da postoji n + 1 uzoraka
Uzorkovanje proizvodi sliku cije su dimenzije n puta vece od polaznihdimenzija, gde je n dimenzija celije
Uzorkovanje popravlja vizuelnu rezoluciju, ali lose utice na prostornurezoluciju (gube se fini detalji)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 14 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Uzorkovanje – ilustracija
Ilustracija koriscenja celija velicine 4 × 4 za uzorkovanje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 15 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Ditering
Ditering (podrhtavanje, treperenje) je tehnika za digitalnopolutoniranje, koja daje sliku istih dimenzija kao i polazna
Sistem obicno automatski primenjuje ovu tehniku kada sukarakteristike uređaja za prikaz podesene na 256 boja ili manje
Ditering obicno uvecava velicinu slike (u bajtovima), ali je poboljsanizgled slike vredan te cene
Ditering “razbacuje” piksele razlicite boje po slici kako bi izgledalo dapostoje međuboje na slici sa ogranicenim brojem boja
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 16 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Ditering
Slika se deli na blokove male velicine i definise se diter matrica kojasadrzi razlicitu vrednost praga za svaki od piksela tog bloka
Za svaki piksel sa slike vazi da ukoliko mu je intenzitet veci odvrednosti praga diter matrice za taj piksel, onda se piksel u izlaznojslici popunjava
Kod difuzije greske se greska koja nastaje za jedan piksel distribuiraokolnim pikselima pre nego sto se proveri vrednost praga
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 17 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Ditering – ilustracija
Bez ditering-a (gif slika, 256 boja, 6Kb)
Ditering (gif slika, 4 boje, 1.31Kb)
Prostorni ditering (difuzija greske) (gif slika, 4 boje, 2.36Kb)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 18 / 49
Svetlost Monohromatska svetlost
Ilustracija diteringa i prostornog diteringa
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 19 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Razlika između monohromatske i hromatske svetlosti
Vecina ljudi je sposobna da dozivi boje
Hromatska svetlost podrazumeva razlicite spektralne kombinacijesvetlosti
Ljudi slicno dozivljavaju određene spektralne kombinacije: za svetlosttalasne duzine od oko 400nm vecina ljudi ce reci da je plava, dok ceza svetlost talasne duzine oko 700nm reci da je crvena
Vizualne senzacije uzrokovane obojenom svetloscu su mnogo bogatijeod onih uzrokovanih monohromatskom svetloscu
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 20 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Mesanje svetlosti vs. mesanje farbi
Razlicito se mesa svetlost od toga kako se mesaju farbe (pigmenti)
ako uperimo crveno i zeleno svetlo na reflektujuci komad belog papira,reflektovana svetlost deluje zuto – aditivno mesanje bojaako nanesemo crvenu i zelenu farbu na parce belog papira, apsorbovalabi se sva svetlost osim one koju dozivljavamo kao crvenu, odnosnozelenu i dobili bismo braon boju – subtraktivno mesanje boja
Farbe se ponasaju kao filter između posmatraca i izvora svetlosti(povrsi koja reflektuje svetlost)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 21 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Mesanje svetlosti vs. mesanje farbi
Postavimo cijan (mesavina plave i zelene) i zuti (mesavina crvene izelene) celofan ispred izvora bele svetlosti
propusta se bela svetlost (mesavina crvene, plave i zelene svetlosti)prvi celofan se ponasa kao filter i apsorbuje iz svetlosti bele boje sveboje osim cijan (dakle crvenu boju)svetlost koju propusta prvi celofan je cijan bojedrugi celofan apsorbuje iz propustene svetlosti cijan boje sve boje osimzute (dakle plavu boju)drugi celofan propusta svetlost zelene boje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 22 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Modeli obojene svetlosti
Postoji vise modela za opisivanje obojene svetlosti
Skoro svi modeli za opisivanje svetlosti zasnovani su na nekim trimanezavisnim karakteristikama
Cesto se crvena, zelena i plava boja nazivaju primarnim bojama sto setumaci na sledeci nacin:
ove boje se ne mogu napraviti na osnovu ostalihsve ostale boje mogu se napraviti pomocu njih
Mnoge boje se mogu napraviti koriscenjem ove tri boje, ali ne sve!
Da bi se “pokrile” sve moguce vizuelne percepcije boja, bilo bipotrebno dodati beskonacno mnogo primarnih boja za sve mogucevrednosti monospektralne svetlosti
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 23 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Modeli obojene svetlosti
Za svaku talasnu duzinu zadaje se kolicina crvene, zelene i plavesvetlosti koju treba pomesati da bi se proizvela senzacija jednakasvetlosti talasne duzine λ
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 24 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Modeli obojene svetlosti
Za mnoge vrednosti talasne duzine, bar jedan koeficijent je negativan,sto ukazuje na nemogucnost da se ove boje proizvedu mesanjemcrvene, zelene i plave boje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 25 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
CIE model
1931. Međunarodna komisija o osvetljenju (CIE) definisala je tristandardne primitive koje se nazivaju X, Y i Z, sa svojstvom datrougao sa ova tri temena ukljucuje sve moguce vizuelne senzacije
Ovo se postize time sto ove primitive imaju negativne regione u svomspektru, odnosno vrednosti koje ne odgovaraju fizicki ostvarivimizvorima svetlosti
Funkcije koje odgovaraju bojama za X, Y i Z su nenegativne, te sesve boje mogu predstaviti kao nenegativne linearne kombinacijeprimitiva: T = XX + YY + ZZ
Y primitiva je izabrana tako da odgovara intenzitetu svetla
S obzirom na to da se crvena, zelena i plava primitiva mogu zadatikao linearne kombinacije X, Y i Z, svaka njihova kombinacija setakođe moze izraziti na ovaj nacin
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 26 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
CIE model
CIE definise brojeve koji su nezavisni od ukupne sjajnosti deljenjem saX + Y + Z , odnosno razmatramo koeficijente:
x =X
X + Y + Z, y =
Y
X + Y + Z, z =
Z
X + Y + Z
Ako se duplira dolazno svetlo, duplira se i svaka od vrednosti X , Y iZ , ali i suma X + Y + Z , pa koeficijenti x , y , z ostaju nepromenjeni
Vazi x + y + z = 1, te ako znamo x i y mozemo izracunati z
Stoga se skup boja nezavisnih od intenziteta moze nacrtati samo uOxy ravni i kao rezultat dobija se CIE dijagram obojenosti
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 27 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Razliciti pogledi na ravan x + y + z = 1 u CIE prostoru
Levo: figura koja odgovara opsegu svih vidljivih boja
Gore-desno: pogled spreda na ravan x + y + z = 1
Dole-desno: projekcija te ravni na ravan z = 0
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 28 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
CIE model
Dijagram ima oblik potkoviceGranica se sastoji od boja koje odgovaraju monospektralnoj svetlostidate talasne duzine, prikazanim u nanometrimaTacke na duzi koja povezuje pocetak i kraj spektralnih tacaka sunespektralne: predstavljaju mesavinu dve monohromatske boje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 29 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
CIE model
Blizu centra “potkovice” (blizu tacke sa koordinatanax = y = z = 1/3) nalazi se izvor svetlosti C koji predstavljastandardnu referencu za “belo” na dnevnoj svetlosti
Boje koje su povezane intenzitetom se ne prikazuju (na primer braonboja je narandzasto-crvena za malu vrednost intenziteta)
Postoji beskonacan broj ravni koje se projektuju na ravanX + Y + Z = 1 cije se sve boje razlikuju, te ovo nije paleta sa svimbojama
X i Y su izabrani tako da dijagram bude tangentan na x i y osu
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 30 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
CIE model
Primetimo da ako znamo x i y mozemo izracunati z kao 1 − x − y ,ali nam ovo ne omogucava da povratimo vrednosti X , Y i Z
Za to obicno koristimo i vrednost intenziteta Y te vrednosti racunamona sledeci nacin:
X =x
yY , Y = Y , Z =
1 − x − y
yY
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 31 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Primene CIE dijagrama
Za definisanje komplementarnih boja
Boje su komplementarne ako se njihovim kombinovanjem moze dobitiizvor svetlosti C (npr. D i E )
Ako se zahteva da mesavina bude pola-pola onda neke boje nemajukomplementarne
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 32 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Primene CIE dijagrama
Za definisanje energetske cistoce (tj. zasicenosti) tackeTacka A se moze predstaviti kombinovanjem tacke C sacisto-spektralnom bojom BEnergetska cistoca tacke A jednaka je kolicniku duzina duzi AC i BCProsirujemo definiciju i na tacku C cija se energetska cistocapostavlja na 0Za neke boje, kao sto je recimo F , zrak iz C kroz F sece granicu“potkovice” u nespektralnoj tacki – mozemo razmatrati energetskucistocu i za ovakve tacke
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 33 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
Primene CIE dijagrama
Za utvrđivanje skala, odnosno opsega
Uređaj koji moze da proizvede dve boje, moze takođe da proizvede(podesavanjem kolicine svake od njih) i hromatografske vrednosti kojesu konveksne kombinacije ove dve boje
Slicno vazi i za tri tacke: sve boje u trouglu IJK mogu se dobitimesanjem boja I , J i K
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 34 / 49
Svetlost Hromatska svetlost
CIE RGB opseg
Opseg boja koje je moguce prikazati kao kombinacije crvene, zelene iplave boje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 35 / 49
Modeli za rastersku grafiku
Modeli obojene svetlosti (kolor modeli)
Postoji veci broj kolor modela koji se koriste za opis boja koje uređajimogu da proizvedu
Svi kolor modeli su ograniceni, u smislu da mogu da opisu boje doodređenog intenziteta – ovo odgovara fizickim karakteristikamamnogih uređaja
Izbor kolor modela moze biti motivisan jednostavnoscu (kao u RGBmodelu), jednostavnim koriscenjem (HSV i HLS model) ili određeniminzenjerskim interesom (kao YIQ model koji se koristi za emitovanjeTV signala ili CMY model za stampu)
Kolor model za rastersku grafiku se zadaje 3D koordinatnim sistemomi podoblascu oblasti svih vidljivih boja
Svrha kolor modela je da omoguci jednostavno adresiranje boja iznekog skupa (na primer, spektra CRT uređaja)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 36 / 49
Modeli za rastersku grafiku
Kolor modeli
Najcesce korisceni modeli suRGB, HSV i HLS (za monitore)YIQ (za TV kolor sistem)CMY i CMYK (za stampacke uređaje)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 37 / 49
Modeli za rastersku grafiku
Konverzije između raznih kolor modela
Treba napomenuti da konvertovanje između modela u opstem slucajune mora da ima smisla
Primer: konverzija boja sa ultrasjajnog ekrana u CMY
Pozeljno je prilikom stvaranja slike u racunarskoj grafici cuvati slikubez gubitaka sa svim bitnim informacijama, da bi je bilo mogucekasnije konvertovati u neki drugi format
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 38 / 49
Modeli za rastersku grafiku
RGB kolor model
Jedinicna kocka sa temenima:
crvena (1,0,0)zelena (0,1,0)plava (0,0,1)
Blue = (0, 0, 1) Cyan = (0, 1, 1)
Magenta = (1, 0, 1) White = (1, 1, 1)
Black = (0, 0, 0) Green = (0, 1, 0)
Yellow = (1, 1, 0)Red = (1, 0, 0)
Sive nijanse se nalaze duz glavne dijagonale; pomeranjem sadijagonale dobijaju se sve zasicenije boje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 39 / 49
Modeli za rastersku grafiku
RGB kolor model
RGB vrednosti se moraju interpretirati u zavisnosti od konkretnoguređaja
Za prelazak sa RGB komponenti na nove RGB komponente moze seodrediti matrica transformacije (3x3)
Opsezi razlicitih monitora mogu da se razlikuju i da neka vrednostnakon primene transformacije bude van opsega dozvoljenih vrednosti
Postoji nekoliko nacina na koje se ovo moze razresiti:
ignorisanjem matrice transformacijezaokruzivanjemkompresovanjem opsega prvog monitora skaliranjem u odnosu na centaropsega, tako da se sve boje koje treba prikazati na prvom monitorupreslikavaju u boje koje je moguce prikazati na drugom monitoru
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 40 / 49
Modeli za rastersku grafiku
CMY i CMYK kolor model
Jedinicna kocka sa temenima za cijan, magenta, zutu boju
Boje se opisuju kao mesavine cijan, magenta i zute boje
Blue = (0, 0, 1) Cyan = (0, 1, 1)
Magenta = (1, 0, 1) White = (1, 1, 1)
Black = (0, 0, 0) Green = (0, 1, 0)
Yellow = (1, 1, 0)Red = (1, 0, 0)
Jednacina prelaska sa RGB komponenti na CMY komponente: CMY
=
111
−
RGB
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 41 / 49
Modeli za rastersku grafiku
CMY i CMYK kolor model
CMY kolor model se koristi za stampace, jer mastilo reflektuje nekideo primljene svetlosti, a apsorbuje drugi deo
Cijan mastilo apsorbuje crveno svetlo, a reflektuje plavo i zeleno;magenta apsorbuje zeleno svetlo; zuto mastilo apsorbuje plavo svetlo
Kada se pomesaju dva mastila, svetlost koja se reflektuje je ona kojune apsorbuje nijedna od njih: stoga, mesavina cijan i magenteapsorbuje i crvenu i zelenu boju, dajuci pritom refleksiju plave svetlosti
U koordinatnom pocetku je bela boja umesto crne
Boja (1,1,1) nije u stvarnosti crna, jer mesavina cijan, magente i zuteboje ne uspeva da apsorbuje svu svetlost, stoga stampaci cesto imajui cetvrto mastilo – crno (u oznaci K) koje se koristi da zameni delovetamnije mesavine cijan, magente i zute boje
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 42 / 49
Modeli za rastersku grafiku
RGB kolor model – nedostaci
RGB kolor model nije najpogodniji jer individualne komponente ovogmodela ne odgovaraju nasim perceptivnim karakteristikama kao stosu:
koliko je boja svetlakoliko je zasicena, i slicno
Prilikom podesavanja boje od crvene ka narandzastoj malimpovecanjem zelene komponente, boja postaje i svetlija, a ono stobismo mi zeleli jeste da samo izmenimo nijansu boje
Postoje dva intuitivnija modela: HSV i HLS
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 43 / 49
Modeli za rastersku grafiku
HSV kolor model
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 44 / 49
Modeli za rastersku grafiku
HSV kolor model
SH
V
White
Magenta
Red 0◦
YellowGreen 120◦
Cyan
Blue 240◦
Black
Komponente HSV kolor modela:nijansa (hue) – karakterise boju (0◦ − 360◦)zasicenost (saturation) – karakterise koliko se boja razlikuje od siveistog intenziteta (0% − 100%, ili od 0 − 240)sjajnost (value, brightness) (0% − 100%, ili od 0 − 240)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 45 / 49
Modeli za rastersku grafiku
HLS kolor model
HLS model ima kao komponentu koliko je boja svetla (lightness)
Dvostruka sestostrana piramida
Maksimalno zasicene boje su za S = 1, L = 0.5
Postoje jednostavni algoritmi (formule) za preracunavanje HSV uRGB komponente i obratno
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 46 / 49
Modeli za rastersku grafiku
Interaktivno biranje boja
Ne postoji jedinstveni sistem zadavanja boja koji je najpogodniji svimkorisnicima
Mnogi programi omogucavaju korisniku da izabere boju koriscenjemrazlicitih dijaloga za odabir boje (color picker)
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 47 / 49
Modeli za rastersku grafiku
Koriscenje boja
Treba voditi racuna da kombinacija vise boja bude sto skladnija
Moguci su razliciti opticki efekti
Razliciti nacini interpolacije – za udaljene boje postoji visemogucnosti i nijedna od njih nije univerzalno najbolja (voditi racuna otome da linearnom prelazu između dve tacke u jednom modelu neodgovara nuzno linearni prelazak između dve tacke u drugom modelu)
Redukcija boja - svođenje ukupnog broja boja na unapred zadat broj(pogodno odabranih) boja
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 48 / 49
Modeli za rastersku grafiku
Materijal za dalje citanje
Vise o fizici svetlosti moze se procitati na:“Color: From Hexcodes to Eyeballshttp://jamie-wong.com/post/color/”
Vesna Marinkovic Racunarska grafika Svetlost 49 / 49