hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

godina XIX. prosinac 2014. bbrroojj 6688IISSSSNN 11333311 11 11337799

RReeffeerreenndduumm oo „„oouuttssoouurrcciinngguu””

iiddee nnaa UUssttaavvnnii ssuudd

VVllaaddaa ËËeekkaallaa ddaa SSaabboorr pprreessttaannee ss rraaddoomm kkaakkoo bbii

mmiijjeennjjaallaazzaakkoonnee oo ppoolliicciijjii

ii ddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa

Sretan BoæiÊi Novagodina!

22

(SDLSN, 22. prosinca 2014.) Kako stva-

ri stoje preæivjeli smo joπ jednu godinu

gospodnju, a ona koja dolazi mogla bi bi-

ti joπ veÊi izazov.

Godinu na zalasku obiljeæile su hirovite

vremenske (ne)prilike, druπtveno rasloja-

vanje na svim razinama, rast nepovjere-

nja u institucije i samoorganiziranje gra-

ana.

I dok su se daleke 2013. godine graa-

ni na referendumu izjaπnjavali o definiciji

braka, ove su se godine neki od njih „oæe-

nili” sa svojim istospolnim partnerima.

Ove godine referenduma nije bilo, ali

su prikupljani potpisi za referendum o na-

Ëinu izbora saborskih zastupnika, „out-

sourcingu” i „monetizaciji”.

Jednoj od ovih inicijativa presudio je

ovih dana Ustavni sud, tumaËenjem po-

trebnog broja biraËa za raspisivanje refe-

renduma na temelju netoËnih podataka

ministarstva uprave, a o druge dvije Êe od-

luËivati, no tek kad izvrπna i zakonodavna

vlast πto je moguÊe dulje rastegnu svoje

postupanje oko neæeljenih izjaπnjavanja.

Svoje nepovjerenje u institucije dræave na

drugi su naËin iskazali branitelji, koji su se

nastanili pred onom koja skrbi o njihovoj

dobrobiti i namjeravaju tamo „stanovati”

sve dok se iz nje ne iseli ministar branitelja.

Siromaπni su u 2014. ostali siromaπni,

nezaposleni nisu postali zaposleniji, za-

posleni su sve zabrinutiji zbog moguÊnos-

ti ostanka bez posla, mladi su zaokuplje-

ni mislima o æivotu u inozemstvu, a stari i

dalje æale za vremenima kad je sve bilo

bolje.

Jedino oko Ëega se gotovo svi slaæu jest

to da u cijeloj ovoj nevolji ima previπe dræ-

avne birokracije i sluæbenika, tako da se

stjeËe dojam kako krize ne bi ni bilo da ni-

je previπe Ëinovnika i sluæbi koje su same

sebi svrha. Paradoksalno ili ne, ali zajed-

niËki neprijatelj svih postao je „aparat”

koji predstavlja zadnju branu neoliberal-

nom kapitalizmu i uspostavi druπtva u ko-

jem se uvijek proizvodi previπe i kupuje

premalo, a cijenu plaÊaju slabo plaÊeni

radnici i nezaposleni.

Vlada, kao utjelovljenje izvrπne (opera-

tivne) vlasti koja trenutno jedina moæe i

mora promijeniti stvarnost zbog koje je

sve veÊi broj graana nezadovoljan, ovu

situaciju izgleda promatra kroz naoËale

jednog svog ministra, za kojeg je nezado-

voljstvo socijalnih partnera i struËnjaka

Zakonom o radu bilo dokaz kako je rijeË

o dobro izbalansiranom prijedlogu.

Dakle, u Hrvatskoj je nezadovoljstvo gra-

ana dobro izbalansirano i Vlada nema

razloga ne nastaviti istim putem do kraja

mandata.

I moæda je u pravu, jer sve nezadovolj-

ne grupacije joπ uvijek govore razliËitim

jezicima i izbjegavaju se meusobno,

premda svoje nezadovoljstvo adresiraju

gotovo uvijek na istu adresu - Vladu Re-

publike Hrvatske, s usputnim postajama

kod Predsjednika Republike, u Saboru ili

kod vjerskih velikodostojnika.

Ipak, svim nezadovoljnicima je zajed-

niËko jedno - potreba da snagom svoje

vjere otvore oËi drugima kako bi rijeπili nji-

hove probleme, umjesto da ih sami poË-

nu rjeπavati formiranjem vlade nezado-

voljnih graana.

No, da se krivo ne razumijemo, ovo ni-

je poziv za nasilno ruπenje vlasti, nego za

demokratsko prisiljavanje Vlade da u gra-

anima vidi neπto viπe od pripadnika crve-

ne, plave, zelene, æute ili crne politiËke op-

cije i njihove probleme poËne rjeπavati od

sutra, a ne od 1941., 1945., 1990. ili go-

dine kad su posljednji puta izgubili vlast.

Hrvatska viπe nikad ne bi trebala biti,

kako kaæe izgledni buduÊi premijer, „crve-

na”, ali ni samo jedne, ma kako lijepe bo-

je, jer boje same po sebi nikome nisu pri-

jetnja, veÊ æivot Ëine ljepπim i raznobojni-

jim.

A æivot bi mogao biti ljepπi za sve, moæ-

da Ëak veÊ i u 2015. godini, kad bi vlast

podjednako njegovala svo cvijeÊe u

„svom” vrtu, a ne samo ono koje joj je

omiljene boje.

GGooddiiππnnjjaa iinnvveennttuurraa

OOddllaazzii llooππaa,, ddoollaazzii llii jjooππggoorraa ggooddiinnaa??PPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

33

Siromaπni su u 2014.

ostali siromaπni,

nezaposleni nisu

postali zaposleniji,

zaposleni su sve

zabrinutiji zbog

moguÊnosti ostanka

bez posla, mladi su

zaokupljeni mislima o

æivotu u inozemstvu,

a stari i dalje æale

za vremenima kad je

sve bilo bolje

Uvodnik

(Narod.hr, 18. prosinca 2014.) »elnicidviju referendumskih inicijativa - “17sindikata protiv outsourcinga” i “Ne da-mo naπe autoceste” zatraæili su u Ëetvr-tak od Ëetvoro predsjedniËkih kandida-ta da se do ponedjeljka, 22. prosinca,

jasno i nedvosmisleno oËituju hoÊe li izaÊi nareferendume i kako Êe se na njima oËitovati.Takoer su rekli kako ne æele ulaziti u politiË-ku sferu veÊ Êe Ëlanstvu prepustiti da samos-talno odluËi o izboru predsjednika Republika ineÊe im davati preporuke za koga glasovati,bez obzira na odgovore kandidata.

Predsjednik Sindikata Preporod ÆÆeelljjkkoo SSttiippiiÊÊpodsjetio je da su dvije inicijative skupile oko1,2 milijuna potpisa graana, pa stoga misleda imaju pravo znati πto o tim pitanjima mislepredsjedniËki kandidati.

Podsjetio je da se u sluËaju referenduma ozabrani outsourcinga u javnom sektoru radi o26.000 radnih mjesta u πkolama, bolnicama,centrima socijalne skrbi, kulture, uredima dræ-avne uprave i zavodima koja bi, ne proe li re-ferendum, otiπla privatnom poduzetniπtvu.

Kandidate se takoer pita za stajaliπte opreispitivanju ustavnosti referendumskog pita-nja nakon πto su prikupljeni potpisi, jer smatra-mo da je Ustavni sud trebao reagirati ranije,

ako smatra da je ono protuustavno. Nedo-pustivo je da se netko stavlja iznad prikuplje-nih 1,2 milijuna potpisa i pravnim zavrzlamadovodi ih u pitanje, kaæe StipiÊ.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindika-ta MMiijjaatt SSttaanniiÊÊ rekao je u ime inicijative “Nedamo naπe autoceste” da su predsjedniËkimkandidatima uputili pitanje jesu li za moneti-zaciju autocesta i smiju li se za vrijeme kontro-le prikupljenih potpisa poduzimati radnje u su-protnosti s ciljem koji se referendumom æelipostiÊi.

Ustvrdio je kako je monetizacija autocestanajveÊa transakcija u samostalnoj Hrvatskojkoja posljediËno moæe izazvati velike πtete hr-vatskim graanima i dræavi. Ako se predsjed-niËki kandidati mogu izjaπnjavati o Hrvatskomnogometnom savezu s konkretnim prijedlozi-ma, onda bi morali imati puno jasnija stajaliπ-ta i o referendumskim pitanjima, dræi StaniÊ.

Vlada se ponaπa kao da se niπta nije dogo-dilo i nastavlja aktivnosti na monetizaciji auto-cesta, a time stvara dodatne troπkove i otvaramoguÊnost za moguÊe plaÊanje kazni u bu-duÊnosti, upozorio je StaniÊ.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa ocijenioje da su referendumske inicijative pokazale

manjkavosti zakonske regulative, pa je takoza provjeru potpisa za referendum o zabranioutsourcinga potrebno 127 radnih dana, aDIP-u za provjeru potpisa potpore predsjedniË-kim kandidaturama 48 sati.

Novi prijedlog zakona o referendumu je res-triktivniji od dosadaπnjeg, upozorio je Pleπa idodao da Êe kao legalisti priËekati i poπtivatiodluku Ustavnog suda ma kakva ona bila.

Izrazio je zadovoljstvo πto graani imaju in-stitut neposredne demokracije, kojim moguizraziti svoje neslaganje s odlukama politiËkihelita, jer svoje interese ne mogu ostvariti krozHrvatski sabor u kojem veÊina donosi odlukekakve predlaæe izvrπna vlast.

TTRRAAÆÆEE OO»»IITTOOVVAANNJJEE PPRREEDDSSJJEEDDNNII»»KKIIHH KKAANNDDIIDDAATTAA

Inicijatori referenduma o autocestamai outsourcingu: NNeekkaa ssee kkaannddiiddaattii jjaassnnoo ii nneeddvvoossmmiisslleennoo ooËËiittuujjuu

„Outsourcing” i igre oko njega

Za nakladnika:Boris Pleπa, predsjednik SindikataGlavni urednik:Siniπa KuharAdresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hrwww.sdlsn.hrGrafiËki urednik:Nenad PejuπkoviÊGrafiËka priprema: Mala kreativna grafiËka zadruga, ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

44 55

(SDLSN, 3. prosinca 2014.) Predsjednik saborskog odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav PPeeaa GGrrbbiinn, danas je na sjednici ovoga ti-

jela izjavio kako bi moguÊa referendumska odluka o zabrani “outsourcinga” ujavnoj upravi uvela dræavnu ekonomiju kakve se ne bi postidjele ni zemlje biv-πeg sovjetskog bloka te kako bi zabrana ograniËila poduzetniËke slobode.

Pritom je, naravno, zaboravio na prijedlog svoje kolegice i potpredsjedniceVlade MMiillaannkkee OOppaaËËiiÊÊ o osnivanju dræavnog poduzeÊa u kojem bi se zaposlilogotovo 27 tisuÊa namjeπtenika iz javnih i dræavnih sluæbi, a koji bi dræavni mas-todont jedini obavljao takve poslove u javnoj upravi.

Ovaj dræavni monopol tada ga nije zasmetao i svojoj partijskoj drugarici nijeuputio posprdne kritike, ali nas kratkotrajno povijesno pamÊenje joπ uvijeksluæi. Stoga se zajedno podsjetimo πto je predlagala Milanka, a Pea preπutio...

SS.. KKuuhhaarr

(VE»ERNJI LIST, 16. lipnja 2014.) Vlada je donijela konaËnu odluku- odustaje od outsourcinga i odluËila se za model spin offa. To zna-

Ëi da Êe oko 24 tisuÊe zaposlenika, koji u bolnicama, πkolama i ostalim javnimustanovama rade na pomoÊnim poslovima koji nisu osnovna djelatnost (ËiπÊe-nje, kuhanje, odræavanje...), biti prebaËeno u novo trgovaËko druπtvo u dræav-nom vlasniπtvu.

(MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ za RTL, 16. lipnja 2014.)“RazmatrajuÊi tri modela procijenili smo daje spin off model, po kojem Êe se osnovatitrgovaËko druπtvo, isplativ za dræavne uπte-de i najmanje stresan za zaposlenike koji ra-de u neosnovnim djelatnostima u javnomsektoru”, rekla je OpaËiÊ novinarima.

(PPeeaa GGrrbbiinn, 3. prosinca 2014.) „Takva re-ferendumska odluka uvela bi dræavnu eko-nomiju, kakve se ne bi postidjele ni zemljebivπeg Sovjetskog bloka. Europsko pravopredvia socijalno osjetljivo træiπno gospo-darstvo, ali i jasno govori Ëlanicama EU ka-da mogu ograniËiti træiπno natjecanje.”

Sindikati nisu obrazloæili prijedlog kojimatraæe zabranu bilo kakvog angaæiranja vanj-skih tvrtki u javnim i dræavnim sluæbama -objasnio je Pea Grbin te ustvrdio da upra-vo zbog svega navedenoga dræi da ovo re-ferendumsko pitanje ne udovoljava testuproporcionalnosti izmeu ograniËavanja po-duzetniËkih sloboda i potrebe za takvimograniËenjem.

Odbor je u zakonodavnu

proceduru poslao i

prijedlog novog zakona

o referendumu kojim

se, izmeu ostaloga,

definira novi naËin

prikupljanja potpisa

AUTOR: Tea RomiÊ

(VE»ERNJI LIST, 3. prosi-nca 2014.) Odbor za Us-

tav odluËio je referendumsko pitanjeo outsourcingu poslati na Ustavni sudna ocjenu ustavnosti. Laburist DDrraagguu--ttiinn LLeessaarr iimao je izdvojeno miπljenjejer nije bio zadovoljan predloæenimobrazloæenjem odluke u kojem stojizakljuËak Odbora da je postavljeno re-ferendumsko pitanje protuustavno, azahtjev za raspisivanje referendumanedopuπten.

- Donese li ovakvu odluku, Sabor odUstavnog suda ne bi traæio propitiva-nje ustavnosti referendumskog pita-nja, nego zabranu referenduma - pri-mijetio je Lesar kritizirajuÊi obrazloæe-nje u kojem stoji da ovo referendum-sko pitanje ograniËava poduzetniËkeslobode, zajamËene Ustavom i prav-nim poretkom EU.

- Takva referendumska odluka uve-la bi dræavnu ekonomiju, kakve se nebi postidjele ni zemlje bivπeg Sovjet-skog bloka. Europsko pravo predviasocijalno osjetljivo træiπno gospodar-stvo, ali i jasno govori Ëlanicama EUkada mogu ograniËiti træiπno natjeca-nje. Sindikati nisu obrazloæili prijedlogkojima traæe zabranu bilo kakvog an-

gaæiranja vanjskih tvrtki u javnim i dræav-nim sluæbama - objasnio je PPeeaa GGrrbbiinnte ustvrdio da upravo zbog svega nave-denoga dræi da ovo referendumsko pita-nje ne udovoljava testu proporcional-nosti izmeu ograniËavanja poduzetniË-kih sloboda i potrebe za takvim ograni-Ëenjem.

Pozvao se i na odluku Ustavnog sudakoji je prilikom odluËivanja o referendu-mu o Êirilici zakljuËio da referendumskainicijativa mora obrazloæiti motive i raz-loge raspisivanja referenduma. Lesar jereagirao na ovo podsjetivπi Grbina da suorganizatori referenduma potpise Sabo-ru predali 16. srpnja, a spomenuta odlu-ka Ustavnog suda je donesena 12. kolo-voza, dakle mjesec dana kasnije.

- Kako moæete traæiti od organizacij-skog odbora da poπtuje odluku koja jedonesena tek mjesec dana kasnije. Zatopredlaæem da se organizatorima da do-datnih osam dana da obrazloæe svojzahtjev za raspisivanje referenduma,kad veÊ to traæite od njih - kazao je Le-sar koji se ne slaæe ni s tezom da ovakopostavljeno pitanje vodi ka ograniËava-nju poduzetniËkih sloboda.

- Onda je i Strategija upravljanja dræ-avnom imovinom protuustavna jer za-branjuje privatizaciju 27 tvrtki u dræav-nom vlasniπtvu - primijetio je Lesar. Gr-bin mu je odgovorio da se ne poziva naodluku Ustavnog suda iz kolovoza ovegodine, veÊ iz lipnja 2009. godine.

- Uvjereni smo da je zahtjev nedopuπ-

ten, protiv Ustavu i pravnom poretkuEU - naglaπava Grbin te dodaje i kako zarazliku od ovog zahtjeva za raspisivanjereferenduma, onaj zahtjev protiv mone-tizacije sadræi sva potrebna obrazloæe-nja. RijeË je na sjednici Odbora zatraæioi πef sindikata Preporod ÆÆeelljjkkoo SSttiippiiÊÊ, noGrbin mu nije dopustio govoriti uzobrazloæenje kako nije Ëlan odbora.

- Ovo je neko novo shvaÊanje demo-kracije, ja sam se nadao da poslije 24godine nije u Hrvatskoj ovako neπto mo-guÊe. Ako vas netko pozove na sasta-nak, bilo bi poπteno da vam barem dapriliku da u nekoliko rijeËi objasnite onoπto ovdje traæi objaπnjenje - prigovorio jeStipiÊ kasnije novinarima. Iako su moæ-da danas zaustavili demokraciju, dodajeon, uvjeren je da Êe “konaËan ceh za

ovo πto su danas napravili stiÊi upravoone koji su to napravili”. Saborski zas-tupnici Êe imati dovoljno vremena da sesuoËe s argumentima, dovoljno vreme-na da ne donesu pogreπnu odluku, na-glaπava StipiÊ.

- Prema naπem sudu, na temelju ovak-vog obrazloæenja pogreπna bi odluka bi-la uopÊe naπe pitanje slati na Ustavnisud, jer bez suËeljavanja argumenata, aovdje ga nije bilo, govorila je jedna stra-na, strana koja misli da je u pravu. Mismo naravno vjerovali da imamo pravo imi iznijeti svoje argumente, naæalost, mismo uπutkani. Danas je u Hrvatskom sa-boru uπutkana demokracija, a raËun zato uπutkavanje demokracije bit Êe pla-Êen na izborima, bilo kojim i u bilo kojevrijeme - zakljuËio je StipiÊ.

„Outsourcing” i igre oko njega

JJEEDDNNAA SSTTRRAANNKKAA -- DDVVAA RRJJEE©©EENNJJAA

Gdje si bio Pea kad je Milanka predlagala ograniËavanje træiπnog natjecanja?SDLDN RH

PPOOTTPPIISSII PPRREEDDAANNII 1166..77..

Referendumsko pitanje protiv outsourcingaide na ocjenu ustavnosti

66 77

(SDLSN, 2. prosinca 2014.)Sindikat dræavnih i lokalnih

sluæbenika i namjeπtenika RH uputio jedanas Ustavnom sudu RH prijedlog zaocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke ozabrani novog zapoπljavanja dræavnihsluæbenika i namjeπtenika u tijelima dræ-avne uprave, struËnim sluæbama i uredi-ma Vlade Republike Hrvatske.

U prijedlogu SDLSN konstatira kakoVlada Republike Hrvatske ima dugu tra-diciju zabranjivanja novog zapoπljavanjau dræavnim i javnim sluæbama.

Tako je i posljednja odluka o zabraninovog zapoπljavanja dræavnih sluæbenikai namjeπtenika samo naslijedila Odluku ozabrani novog zapoπljavanja dræavnihsluæbenika i namjeπtenika u tijelima dræ-avne uprave, struËnim sluæbama i uredi-ma Vlade Republike Hrvatske (NN153/09) iz 2009. godine.

Prethodna Odluka iz 2009. godine ge-neralno je zabranjivala zapoπljavanje dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika, ali ipredviala da se, iznimno, dozvoljava„zapoπljavanje na radna mjesta koja os-tanu upraænjena zbog prestanka sluæbedræavnog sluæbenika ili rada namjeπteni-ka ukoliko nije moguÊe osigurati redovi-to obavljanje poslova preraspodjelom iz-meu postojeÊih dræavnih sluæbenika inamjeπtenika”.

VaæeÊom Odlukom se, meutim, tak-va moguÊnost (iznimka) regulira na na-Ëin da u sluËajevima u kojima se obavlja-nje poslova radnog mjesta namjeπtenikakoja ostanu upraænjena zbog umirovlje-nja ili prestanka ugovora o radu nemoæe osigurati preraspodjelom poslovaizmeu postojeÊih namjeπtenika, njihovoobavljanje povjerit Êe se vanjskim pruæa-teljima usluga u skladu s vaæeÊim propi-sima, Ëime angaæiranje vanjskih pruæate-lja usluga u ovakvim sluËajevima postajeobvezujuÊe pravilo.

Ovakvom Odlukom, koja ima karakteropÊeg propisa i, kako pokazuje primjerOdluke iz 2009. godine, u pravilupredstavlja akt s viπegodiπnjim trajanjem,onemoguÊava se zapoπljavanje dræavlja-

nima Republike Hrvatske kao fiziËkimosobama koje istovremeno nisu i gospo-darski subjekti (poduzetnici), u tijelimadræavne uprave, struËnim sluæbama i ure-dima Vlade Republike Hrvatske na poslo-vima radnih mjesta namjeπtenika.

Istovremeno, njome se obavljanje tak-vih poslova povjerava gospodarskim sub-jektima koji jedini udovoljavaju definicijivanjskih pruæatelja usluga, a πto je raz-vidno iz odredbe Ëlanka 3. stavka 5. Za-kona o dræavnim sluæbenicima, koja go-vori o iznimnoj moguÊnosti povjeravanjapomoÊno-tehniËkih i ostalih poslova„vanjskim pruæateljima usluga u skladu spropisima o javnoj nabavi”.

Dakle, Odlukom se na neograniËenovrijeme, „pro futuro”, zabranjuje oba-vljanje pomoÊno-tehniËkih i ostalih pos-lova Ëije se obavljanje ne moæe osiguratipreraspodjelom preostalih zaposlenikapo namjeπtenicima, bilo kao zaposlenici-

ma na neodreeno ili odreeno vrijeme,veÊ iskljuËivo po gospodarskim subjekti-ma, koji jedini mogu biti vanjski pruæate-lji usluga.

To znaËi da Êe u razdoblju primjeneOdluke umirovljenje ili prestanak radanamjeπtenika nuæno rezultirati angaæira-njem vanjskih pruæatelja usluga, koji Êese tako naÊi u poloæaju privilegiranogposloprimca, suprotno citiranoj odredbiUstava koja govori o moguÊnosti prijmadræavljana Republike Hrvatske u javnesluæbe pod jednakim uvjetima, kao iodredbi Zakona o dræavnim sluæbenici-ma koja govori o namjeπtenicima kao za-poslenicima dræavnih tijela, koji u praviluobavljaju pomoÊno-tehniËke i ostale pos-love u dræavnim tijelima.

Ovime se pomoÊno-tehniËki i ostaliposlovi koji su, sukladno Zakonu o susta-vu dræavne uprave i Zakonu o dræavnimsluæbenicima, izvorno poslovi koji se oba-vljaju po namjeπtenicima, pretvaraju uposlove koje mogu obavljati iskljuËivogospodarski subjekti.

Sindikat okolnost da se odlukama Vla-de Republike Hrvatske naizgled kratko-trajno i privremeno, a u stvarnosti dugo-roËno, suspendiraju ustavne i zakonskeodredbe dræi naroËito opasnom po prav-ni poredak, jer se njima vladavina pravapodvrgava obrnutoj hijerarhiji pravnihpropisa, u kojoj su Ustav i zakoni manjevrijedni od odluka izvrπne vlasti.

Ono πto je takoer interesantno jestto da Vlada RH Odlukom o zabrani za-poπljavanja Ëini istu, premda dijametral-no suprotnu, stvar koju spoËitava sindi-kalnoj referendumskoj inicijativi za dono-πenje zakona kojim bi se onemoguÊilo iz-dvajanje pomoÊnih i neosnovnih djelat-nosti iz dræavnih i javnih sluæbi - zabranju-je bilo kome osim privatnim poduzetnici-ma obavljanje takvih poslova.

No, s jednom bitnom razlikom - VladaveÊ sada krπi pozitivne propise jer, zarazliku od sindikalne referendumske inci-jative, njezina odluka veÊ proizvodi prav-ne uËinke.

SS.. KKuuhhaarr

„Outsourcing” i igre oko njega

SDLSN predloæio ocjenu ustavnostii zakonitosti Vladine odluke o zabrani novog zapoπljavanja

Sindikat okolnost da se

odlukama Vlade Republi-

ke Hrvatske naizgled

kratkotrajno i privre-

meno, a u stvarnosti

dugoroËno suspendiraju

ustavne i zakonske

odredbe, dræi naroËito

opasnom po pravni pore-

dak, jer se njima vla-

davina prava podvrgava

obrnutoj hijerarhiji

pravnih propisa, u ko-

joj su Ustav i zakoni

manje vrijedni od odlu-

ka izvrπne vlasti

SDLDN RH

9988

(Index.hr, 21. studenoga 2014.) ODLUKA o zabraninovog zapoπljavanja u dræavnim tijelima nezakonita idiskriminirajuÊa. Odlukom se provodi nezakonita pri-vatizacija namjeπteniËkih poslova u dræavnoj upravi inedopuπteno favoriziraju privatne tvrtke u odnosu nagraane kao fiziËke osobe, kojima se zaprjeËuje mo-guÊnost zapoπljavanja u dræavnim tijelima na pomoÊ-

no-tehniËkim poslovima, ukoliko nisu zaposlenici privatnetvrtke za ËiπÊenje ili odræavanje, priopÊili su iz Sindikata dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Sindikati javnih i dræavnih sluæbi koji su juËer prosvjedova-li na Markovom trgu zbog odugovlaËenja raspisivanja refe-renduma o donoπenju zakona kojim se zabranilo izdvajanjepomoÊnih i prateÊih djelatnosti u javnim i dræavnim sluæba-ma, ukazali su i na to da je odlukama o zabrani novog za-poπljavanja Vlada RH zapravo onemoguÊila da se upravo natim djelatnostima angaæira bilo tko osim tvrtki koje se baveoutsourcingom, odnosno agencijama koje iznajmljuju rad-nu snagu.

Sindikat: Vlada pogoduje privatnim tvrtkamaTakva je odluka, kada su u pitanju dræavne sluæbe, suprot-

na i vaæeÊem Zakonu o dræavnim sluæbenicima, koji angaæi-ranje vanjskih pruæatelja usluga definira kao izuzetak ovisano organizaciji i potrebama sluæbe i to uz prethodnu procje-nu rizika i financijske isplativosti, smatraju u Sindikatu.

Vlada, smatraju u Sindikatu, zanemaruje Ëinjenicu da je udræavnim sluæbenicima angaæiranje namjeπtenika na po-moÊno-tehniËkim poslovima pravilo i dræavnim tijelima nare-uje angaæiranje vanjskih pruæatelja usluga, ali neovisno otome je li to u skladu s organizacijom i potrebna sluæbe, od-nosno postoji li prethodna procjena sigurnosnih rizika i fi-nancijske isplativosti.

To znaËi da Vlada odlukom o zabrani zapoπljavanja, u di-jelu koji se odnosi na namjeπtenike, pogoduje privatnimtvrtkama, koje u sluËaju upraænjenog radnog mjesta na-mjeπtenika u dræavnom tijelu, jedine mogu preuzeti obavlja-nje poslova radnog mjesta na kojem je takav namjeπtenikradio.

“Provodi se nezakonita privatizacija poslova u dræavnoj upravi”

U Sindikatu smatraju da se time provodi nezakonita priva-tizacija namjeπteniËkih poslova u dræavnoj upravi i nedopuπ-teno favoriziraju privatne tvrtke u odnosu na graane kaofiziËke osobe, kojima se zaprjeËuje moguÊnost zapoπljava-nja u dræavnim tijelima na pomoÊno-tehniËkim poslovima,ukoliko nisu zaposlenici privatne tvrtke za ËiπÊenje ili odræa-vanje.

“Sindikat Êe se zbog toga obratiti puËkoj pravobraniteljici

jer smatra da ovakvo reguliranje zapoπljavanja u dræavnimtijelima ima obiljeæja diskriminacije po druπtvenom poloæa-ju, buduÊi da se skupini graana koja na træiπtu rada iona-ko obavlja najslabije plaÊene poslove, brani pristup radnimmjestima u dræavnim tijelima bez posredniËke provizijeagencija za zapoπljavanje, odnosno privatnih servisa”, zak-ljuËuje se u priopÊenju Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika.

MMiinniissttaarrssttvvoouupprraavveepprreeuuzzeelloo ppoottppiissee zzaa rreeffeerreenndduummProvjera broja i vjerodo-stojnosti potpisa provestÊe se na sluËajnomuzorku kojeg Êe utvrditiDræavni zavod za statistiku

(Ministarstvo uprave, 5. stu-denoga 2014.) Dana 5. studenoga2014. godine Ministarstvo upraveje, temeljem ZakljuËka VladeRepublike Hrvatske, zaprimilo odHrvatskog sabora popisni materijalradi provjere broja i vjerodosto-jnosti potpisa biraËa iz Zahtjeva zaraspisivanje dræavnog referendu-ma o donoπenju Zakona o obavl-janju prateÊih i neosnovnih djelat-nosti u javnom sektoru.

Uzorak potpisa nad kojima Êe seobaviti provjera broja i vjerodosto-jnosti odredit Êe Dræavni zavod zastatistiku, a o rezultatima provjereMinistarstvo uprave izvijestit ÊeVladu Republike Hrvatske.

Sindikat tvrdi da je odluka o zabrani novog zapoπljavanja udræavnim tijelima diskriminirajuÊa

SSiinnddiikkaattii uuppuuttiillii MMiillaannoovviiÊÊuu oottvvoorreennooppiissmmoo pprroottiivvnniikkaa oouuttssoouurrcciinnggaa

„Outsourcing” i igre oko njega

(HRT, 20. studenoga 2014.) 127predstavnika 17 sindikata koji su pri-

kupljali potpise za raspisivanje referenduma o donoπenjuzakona protiv izdvajanja pomoÊnih poslova u javnom idræavnom sektoru okupili su se jutros pred Vladom, tepremijeru ZZoorraannuu MMiillaannoovviiÊÊuu uputili otvoreno pismo ukojem traæe odgovore na pitanje zaπto se dopustilo dapregled prikupljenih potpisa traje veÊ 127 dana. Takoerzahtijevaju povlaËenje odluke o zabrani novog zapoπlja-vanja sluæbenika i namjeπtenika u javnim sluæbama. Isti-Ëu da davanje novih poslova vanjskim pruæateljima uslu-ga proisteklo iz te odluke predstavlja uvoenje agencij-skog zapoπljavanja na mala vrata.

»elnik sindikata Preporod ÆÆeelljjkkoo SSttiippiiÊÊ najavio je da Êeod predsjednika Ive JosipoviÊa zatraæiti ukljuËivanje u rje-πavanje spora. Najavio je da Êe u prvoj polovici prosincaMarkov trg napuniti prosvjednim skupom.

StipiÊ je poruËio da Êe sindikati odluku o referendumudoËekati spremni i uspjeπno dovrπiti akciju kojom Êe osi-gurati status sadaπnjih i buduÊih javnih i dræavnih sluæbe-nika.

Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih πkola BBrraannii--mmiirr MMiihhaalliinneecc zatraæio je da Vlada povuËe odluku o za-brani zapoπljavanja jer zbog nje dolazi u pitanje opstoj-nost i regularan rad dræavnih i javnih sluæbi, te je pozvaona raspisivanje prijevremenih izbora.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata VViilliimm RRiibbiiÊÊ op-tuæio je MilanoviÊevu vlast za ruπenje hrvatskih instituci-ja, jer su ugasili dnevni list “Vjesnik” i Ured za socijalnopartnerstvo, a potkopavaju HGK i HOK, te skup ekono-mista u Opatiji.

11111100

JJAAVVNNII SSEEKKTTOORR VVLLAADDAA DDOONNIIJJEELLAA OODDLLUUKKEE OO ZZAABBRRAANNII ZZAAPPOO©©LLJJAAVVAANNJJAA

UUππtteeddee nnaa ppoommooÊÊnnoommoossoobblljjuu uu ddvviijjee ggooddiinnee1100 mmiilliijjuunnaa kknnOve godine u mirovinu odlazi 1.700 za-poslenih na pomoÊno-tehniËkim poslovi-ma, a njihova Êe se radna mjesta popunitipreraspodjelom poslova

(NOVI LIST, 26. rujna 2014.) RijekaVlada ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa pribjegla je

odluci o zabrani zapoπljavanja u u dræavnoj upravi,struËnim sluæbama i uredima Vlade te u javnim sluæba-ma, kako bi pokazala da aktivno radi na sreivanju sta-nja u javnom sektoru. Tako je na juËeraπnjoj sjednici,Vlada donijela dvije odluke o zabrani zapoπljavanja, jed-na se tiËe dræavne uprave, a druga javnog sektora, pri-mjerice zdravstva, obrazovanja, kulture...

Potpredsjednica Vlade MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ pojasnila je ka-ko su navedene odluke u skladu s namjerom da se uoba sektora smanji broj sluæbenika i namjeπtenika i pos-lovanje racionalizira nabavljanjem usluga izvana.

U obrazloæenju obje odluke da se sada pobliæe odreu-ju kriteriji po kojima se dopuπta zapoπljavanje kad je ononuæno. JuËeraπnja odluka o zabrani zapoπljavanja motivi-rana je iskljuËivo nastojanjem Vlade da prikaæe kako nijeodustala od reforme pomoÊnih sluæbi u javnom sektoru,pa kako ËistaËice, kuharice, i pralje nije uspjela prebaciti uprivatne tvrtke, ali ni u jednu zajedniËku, veliku dræavnutvrtku, sada je plan zabraniti njihovo zapoπljavanje.

Prema in house modelu, uπtede na pomoÊnim sluæ-bama u dræavnom i javnom sektoru, kojim se zabranju-je nova zapoπljavanja ËistaËica, kuharica, pralja, zaπtita-ra i ostalog pomoÊnog osoblja, do kraja godine na oko700 novoumirovljenih radnika dræava bi mogla uπtedje-ti otprilike tri milijuna kuna. Do kraja 2016. godine brojzaposlenih u pomoÊnim sluæbama javnog i dræavnogsektora smanjio bi se, procjenjuje se, za oko 2.500 za-poslenih, πto bi dræavnom proraËunu priskrbilo uπteduod desetak milijuna kuna.

Tijekom ove godine u mirovinu odlazi ukupno 1.700zaposlenih na pomoÊno-tehniËkim poslovima, a njihovaÊe se radna mjesta prema in house modelu popunitipreraspodjelom poslova meu ostalim zaposlenicimatih sluæbi. OËekuje se da Êe se do kraja godine broj za-poslenih po osnovi umirovljenja smanjiti za 700 do 850.I narednih bi godina, procjenjuju u Vladi, u mirovinumoglo izmeu 1.000 i 1.500 zaposlenih godiπnje. Usvakom sluËaju, niti jedno upraænjeno radno mjesto upomoÊnim sluæbama viπe se neÊe popunjavati.

JJ.. MMaarriiÊÊ,, LLJJ.. BBrraattoonnjjaa MMaarrttiinnoovviiÊÊ

„Outsourcing” i igre oko njega

(SLOBODNA DALMACIJA, 31. listopada 2014.) »elni-ci 17 sindikata koji su ljetos prikupili potpise za raspi-sivanje referenduma o zabrani outsourcinga u jav-nom sektoru zatraæili su danas hitan sastanak s pre-mijerom ZZoorraannoomm MMiillaannoovviiÊÊeemm, u roku osam dana,

kako bi se razrijeπio problem koji je nastao zbog usvajanjaOdluke o zabrani novog zapoπljavanja sluæbenika i namjeπ-tenika u javnim sluæbama, donesenoj joπ 25. rujna.

PodsjeÊaju da su se prilikom predaje viπe od 612.000potpisa za referendum javno obratili MilanoviÊu sa zamol-bom i upozorenjem da se, dok traje postupak pregleda iprebrojavanja potpisa, odnosno ne donese odluka o raspi-sivanju referenduma, obustave sve radnje kojima Êe seomoguÊiti ili poticati izdvajanje pomoÊnih poslova u jav-nom sektoru.

UnatoË tome Vlada je donijela Odluku o zabrani novogzapoπljavanja sluæbenika i namjeπtenika u javnim sluæbamakojom se predvia povjeravanje obavljanja pomoÊno-teh-niËkih poslova “vanjskim pruæateljima ustanova”.

Kako u Hrvatskoj nije osnovana dræavna tvrtka koja bijavnim i dræavnim ustanovama pruæala tu vrstu usluga, apostoje brojne privatne agencije koje se njima bave, sindi-kalci smatraju kako se radi o uvoenju outsourcinga u jav-ni sektor na mala vrata. Bez ikakvih konzultacija i razgovo-

ra sa sindikatima te unatoË spoznajama o uspjesima akcijeprikupljanja potpisa, Vlada je tom odlukom “bacila rukavi-cu” organizatorima prikupljanja potpisa, kaæu.

OdluËili smo prije poduzimanja prosvjednih aktivnostipruæiti priliku institucionalnom rjeπavanju problema, a rokza sastanak s MilanoviÊem je kratak zbog nezadovoljstvana terenu i radnji koje se veÊ poËinju provoditi u pojedinimjavnim sluæbama, primjerice zdravstvu, rekao je novinarimaÆÆeelljjkkoo SSttiippiiÊÊ, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvat-skom πkolstvu Preporod.

Upozorio je da ni nakon viπe od tri i pol mjeseca joπ uvi-jek nije potvreno da su sindikati prikupili dovoljan brojpotpisa, niti da referendumsko pitanje ide na Ustavni sud,πto pokazuje da vlast “kupuje vrijeme” i odugovlaËi s dono-πenjem vaæne odluke.

OËekujemo da Êe Ministarstvo uprave u iduÊih desetak da-na potvrditi valjanost i broj prikupljenih potpisa, a do krajastudenog referendumsko pitanje biti upuÊeno na Ustavnisud ili Êe Sabor donijeti odluku o raspisivanju referenduma,kaæe StipiÊ. U obje je varijante moguÊe referendum raspisa-ti zajedno s predsjedniËkim izborima, dodao je.

Sindikati su takoer izvijestili da je na akciju prikupljanjapotpisa za referendum potroπeno 729.543 kuna, a cjeloku-pan iznos su podmirili sindikati, bez ikakvih donacija.

Sindikati: HoÊemo hitan sastanaks MilanoviÊem oko outsourcinga

(SDLSN, 31. listopada2014.) Nacrt prijedloga Za-

kona o referendumu, prema kojem bise potpisi graana za referendum pri-kupljali u uredima dræavne uprave, dræ-avne sluæbenike gura na prvu crtu Vla-dine politike koja za cilj ima val refe-rendumskog izjaπnjavanja svesti na„razumnu” mjeru.

Neprihvatljivo je da graani upravodræavne sluæbenike percipiraju kao Vla-dine nadzornike izjaπnjavanja o potre-bi raspisivanja referenduma o pitanji-ma kojima se, uglavnom, korigira Vla-dina politika, postavljene s ciljem nji-hova obeshrabrivanja da u izjaπnjava-nju uopÊe sudjeluju.

»injenica da ovakvo rjeπenjepredstavlja i dodatni posao koji bi pri-donio oËuvanju radnih mjesta u dræav-noj upravi nije dovoljan mamac zasimboliËnu konfrontaciju dræavnih

sluæbenika i graana koji Êe se nevolj-ko zaputiti u ured onih protiv kojih sei buni.

Postavlja se i pitanje izjaπnjavanjadræavnih sluæbenika i namjeπtenika opotrebi raspisivanja referenduma pro-tiv odreene Vladine politike pred oËi-ma poslodavca, Ëime se na indirektannaËin ugroæava i njihovo pravo na slo-bodno konzumiranje vlastitih graan-skih prava.

Sindikat zato predlaæe da se potpisiza neke nove referendume ne prikup-ljaju u dræavnim tijelima, veÊ, kao i do-sad, na mjestima na kojima se graanine osjeÊaju nelagodno i nadzirano.

SS.. KKuuhhaarr

DDrrææaavvnnii sslluuææbbeenniiccii nnee ssmmiijjuu bbiittii eeggzzeekkuuttoorrii VVllaaddiinneeppoolliittiikkee gguuππeennjjaa rreeffeerreenndduummsskkoogg iizzjjaaππnnjjaavvaannjjaaNeprihvatljivo je da graani upravo dræavne sluæbenike percipiraju kao Vladine nadzornike izjaπnjavanja o potrebi raspisivanja referenduma o pitanjima kojima se, uglavnom, korigira Vladina politika, postavljene s ciljem njihova obeshrabrivanja da u izjaπnjavanju uopÊe sudjeluju

SDLDN RH

1122

(Narod.hr, 17. rujna 2014.) JuËeraπnji medijski istupi predsjednika Vla-de ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa i ministra financija BBoorriissaa LLaalloovvccaa jasno su poka-zali da Vlada taktizira oko pitanja izdvajanja pomoÊno-tehniËkih i nete-meljnih djelatnosti iz javne uprave i, u stvari, Ëeka pogodan trenutak danastavi s ovim procesom koji bi, uvjeravaju nas snagom ponavljanja ni-

Ëim potkrijepljenih „argumenata”, proraËunu uπtedio od 700 milijuna kuna,smatraju u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RepublikeHrvatske.

I dok premijer MilanoviÊ govori o brizi za ljude koji rade na najslabije pla-Êenim poslovima, ministar Lalovac govori o boljoj javnoj upravi ili nastavkuprocesa outsourcinga i svom nesudjelovanju u odluci o odustajanju od izdva-janja, navodi se u pripÊenju SDLSN.

SDLSN navodi kako se pri tome raËuna na to da Êe javnost bespogovornoprogutati jednadæbu prema kojoj je javna uprava - radnici zaposleni na po-moÊnim poslovima = uπteda i efikasnija javna uprava.

“Oni koji se bave outsourcingom kao modelom organizacije rada i samiukazuju na Ëinjenicu da je u ovaj sloæeni proces najbolje ne ulaziti, ako je mo-tiv za njegovu primjenu iskljuËivo uπteda”, navode sindikalisti.

©to se veÊe efikasnosti sustava u kojima je proveden outsourcing tiËe, tu setek pojavljuju problemi, jer se „uπteeno” u buduÊnosti Ëesto vraÊa s „kama-tama” u obliku naruπavanja razine kvalitete i uËinkovitosti temeljne djelatnos-ti, upozoravaju u SDLSN.

Ovaj put neÊemo iznositi primjere poveÊanja broja bolniËkih infekcija i smrt-nih sluËajeva u bolnicama, veÊ primjer ameriËkog zatvorskog sustava u kojemje voenje cijelih zatvorskih ustanova prepuπteno privatnim tvrtkama, o ko-jem je u svom tjednom pregledu dogaaja u srpnju ove godine govorio i poz-nati ameriËki komentator/komiËar JJoohhnn OOlliivveerr na HBO-u, priopÊili su.

Oliver je dokumentirano ukazao na praksu smanjenja broja zatvorskih Ëuva-ra i drugog osoblja koja je uzrokovala poveÊanje nasilja izmeu pripadnikazatvorske populacije i veÊim brojem smrtnih sluËajeva, pogorπanjem kvaliteteobroka u kojima su pronaeni crvi i drugi „nutrijenti” pa Ëak i sluËajeve upo-trebe kuhinjskog πeÊera kao „antibiotika” u postoperativnom lijeËenju.Uka-zao je i na praksu laænog i zavaravajuÊeg oglaπavanja kojom se privatne tvrt-ke u javnosti prikazuju kao socijalni partneri koji u zatvorskom sustavu teæerehabilitaciji i dobrobiti zatvorenika, dok istovremeno ulagaËima ukazuju nasigurnost vlastitih dionica zbog visoke stope recidivizma meu zatvorenicimai stalnom poveÊanju zatvorske populacije.

“Kad outsourcing postane predmet sprdnje komiËara intelektualca stvar jeveÊ odavno otiπla k vragu, ali nije zgorega pogledati kakvom sve „dobrobiti”moæe rezultirati kretenska logika da se neπto moæe obaviti bolje s manje za-poslenih, loπijim uvjetima rada i plaÊama onih koji su predmet izdvajanja i„uπtedama” koje dovode u pitanje kvalitetu javnog servisa Ëija su prateÊa dje-latnost”, smatraju u SDLSN.

Netko Êe reÊi, to je Amerika, kod nas se to nikada neÊe dogoditi, navode uSDLSN te se pitaju ne sliËi li Hrvatska sve viπe na svoje zapadne “uzore”, Ëijerecepte za uspjeh Ëesto nekritiËki i sama primjenjuje i nije li outsourcing je-dan od takvih “Ëudesnih” lijekova.

SSiinnddiikkaatt:: Vlada æeliizbjeÊi referendum iprovesti outsourcingkad se ukaæe prilika

1133

SSDDLLSSNN:: VVllaaddaa zzaaggoovvaarraaiinn hhoouussee eeuuttaannaazziijjuu ppoommooÊÊnniihh ddjjeellaattnnoossttii

(Narod.hr, 23. rujna 2014.) “Definiranje in house mo-dela kao procesa odumiranja pomoÊnih djelatnosti ujavnom sektoru pokazuje Vladinu dugoroËnu opredije-ljenost da ove poslove u buduÊnosti u potpunosti pri-vatizira”, stoji u priopÊenju Sindikata dræavnih i lokalnih

sluæbenika i namjeπtenika RH (SDLSN)koji potpisuje tajnik Sin-dikata SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

“Vladino okretanje in house modelu uËinkovitog uprav-ljanja pomoÊnim djelatnostima u javnoj upravi, na naËinkako ga je predstavila potpredsjednica Vlade MMiillaannkkaa OOppaa--ËËiiÊÊ, predstavlja dugoroËnu eutanaziju pomoÊnih djelatnos-ti u sklopu dræavnih tijela i javnih ustanova”, smatraju izSDLSN-a.

IstiËu kako zabrana zapoπljavanja na pomoÊno-tehniËkimposlovima nije prezentirana kao mjera postizanja optimalnogbroja zaposlenih na poslovima ËiπÊenja, odræavanja, pripremeobroka, nego kao model odumiranja ovakvog naËina obavlja-nja poslova u kuÊi i njihovog postupnog prepuπtanja vanj-skim pruæateljima usluga.

“Meutim, in house model u praksi ne predstavlja tranzicij-ski model gaπenja pojedinih djelatnosti unutar kuÊe, veÊ nji-hov razvoj i racionalizaciju kroz poboljπanje upravljaËke struk-ture, organizacije rada i ekonomiËnije upotrebe ljudskih re-sursa koji obavljaju pomoÊne djelatnosti”, napominje Kuhar.

Kuhar istiËe kako definiranje in house modela kao procesa„odumiranja” pomoÊnih djelatnosti u javnom sektoru poka-zuje Vladinu dugoroËnu opredijeljenost da ove poslove u bu-duÊnosti u potpunosti privatizira, istiËe Kuhar te dodaje kakobi “u prvoj fazi izmurle ËistaËice i domari, a zatim raËunovod-stveni i administrativni referenti koje bi zamijenili uËinkovitiprivatni servisi, a javni sektor bi postao El Dorado za sklapa-nje velikih i malih poslova s privatnim ugovaraËima”.

Dodaje kako koalicijski partneri koji sada po dolasku navlast dijele „samo” duænosniËke i rukovodeÊe pozicije u

dræavnim tijelima, javnim ustanovama i dræavnim poduzeÊi-ma, tada bi odluËivali tko bi i uz koju proviziju (ilegalnu ililegalnu politiËku donaciju) u iduÊe Ëetiri godine mogao„pomesti” milijune kuna iz dræavnog proraËuna”.

“I dok privatni sektor stalno ponavlja mantru da je javnisektor neefikasan zbog toga πto nije u veÊoj mjeri privatizi-ran, okretanjem pile naopako dolazi se do jednako legitim-nog pitanja bi li u privatiziranom javnom sektoru na prvommjestu bile potrebe graana ili profit onih koji ju servisiraju”,zakljuËio je Kuhar.

UUssppoorreennii oouuttssoorrcciinngg

VVllaaddaa kkrreeÊÊee ss pprroovvooeennjjeemm ttrreeÊÊeeggmmooddeellaa -- iinn hhoouussee

(LIDER, 23. rujna 2014.) Nakon πto je Vladaodustala od klasiËnog outsourcinga i spin-offa

prateÊih djelatnosti u javnom sektoru, MMiillaannoovviiÊÊeevv uæi kabi-net, doznajemo, donio je naËelnu odluku da se krene s pro-vedbom treÊeg modela nazvanog in house, odnosno samos-talnog poboljπanja efikasnosti unutar dræavnih institucija.

ToËnije, Vlada planira provesti djelomiËni ili usporeni out-sourcing, piπe Jutarnji list.

- IduÊe godine oko 1000 ljudi ide u mirovinu, a postoji iodreeni broj onih kojima se ne bi produljivali ugovori o dje-lu. Na njihova mjesta ne bi se zapoπljavali novi ljudi na teretproraËuna, nego bi se taj dio, ako postoji potreba, dao u out-sourcing - pojaπnjava naπ izvor koji napominje da sluæbenaodluka joπ nije donesena, ali su se naËelno sloæili svi partneriu Vladi.

To znaËi da Êe Vlada uskoro donijeti odluku o zabrani za-poπljavanja novih djelatnika na poslovima ËiπÊenja, pranja ipeglanja, kuhanja, odræavanja, prijevoza i zaπtite. Na svakojod 2300 institucija koje zapoπljavaju 26.500 ljudi bit Êe da or-ganizira posao na najbolji moguÊi naËin, bilo poveÊanjem efi-kasnosti unutar ustanove ili angaæiranjem tvrtke izvana.

„Outsourcing” i igre oko njega

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ:: ZZaa iizzddvvaajjaannjjee ii ttrreeÊÊee rrjjeeππeennjjee(HRT/SDLSN, 18. rujna 2014.) Ministrica so-cijalne politike i mladih MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ u

Dnevniku je na pitanje odustaje li Vlada od ousourcin-ga ili spin offa, odgovorila da se ne odustaje od izdva-janja pomoÊnog osoblja u javnom sektoru. Otpori suveliki, moæda naemo i treÊe rjeπenje, ali mi Êemo ra-

cionalizirati taj sustav, dodala je.

SDLDN RH

11551144

„Outsourcing” i igre oko njega

TTKKOO ∆∆EE IIHHSSLLUU©©AATTII

SSiinnddiikkaattii iizzddaallii 1100 zzaappoovviijjeeddii zzaazzaassttuuppnniikkeeNakon πto je predsjednik Sa-bora JJoossiipp LLeekkoo najavio da bizastupnici uskoro mogli dobi-ti etiËki kodeks iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika stigao je zanimljiv “prijedlog” pravilakoja bi trebali poπtovati predstavnici stranaka u Saboru

(tportal.hr, 12. prosnica 2014.) Saborski πefJJoossiipp LLeekkoo o samom sadræaju prijedloga ko-

deksa koji Êe do kraja godine poslati na usuglaπavanje nije æe-lio pretjerano govoriti, rekavπi samo da Êe se on ticati pravilaza zastupnike vezano za govor, sukob interesa i spojivost, od-nosno nespojivost odreenih funkcija sa zastupniËkom.

Dok se u Saboru traæi suglasje stranaka o buduÊimpravilima ponaπanja, svoje ideje Saboru je odaslao i Sin-dikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

U nastavku vam donosimo “10 zapovijedi” za koje sin-dikalci misle da bi ih zastupnici trebali poπtovati:1. Saborski zastupnik na posao dolazi po danu i mraku,

zimi, po snijegu, kiπi i æezi, osim ako se ove nepogodedogode u dane kada Sabor ne zasjeda.

2. Saborski zastupnik na posao dolazi kako bi sudjelovaou radu Sabora, ne kako bi podigao putne troπkove.

3. Saborski zastupnik Ëita materijale o kojima Sabor ras-pravlja prije sjednice, a ako su mu nerazumljivi, koristipomoÊ struËne sluæbe Sabora.

4. Saborski zastupnik ne boji se prvi uÊi u praznu saborni-cu jer zna da izreka “proklet bio ko je prvi sio”predstavlja praznovjerje.

5. Saborski zastupnik koji u sazivu ima brata ili sestru nijeosloboen dolaska na saborsku raspravu.

6. Saborski zastupnik raspravlja o temi dnevnog reda, priËemu svoje izlaganje ne koristi za citiranje omiljenihpjesama, priËanje viceva i upuÊivanje kolega zastupni-ka na specijalistiËke lijeËniËke preglede.

7. Saborski zastupnik je svjestan da zakoni koje Sabor do-nosi imaju svrhu urediti i olakπati æivot hrvatskim graa-nima, a ne samo politiËkim strankama.

8. Saborski zastupnik o zakonima odluËuje glasovanjem i svjes-tan je da pri tome nije liπen poslovne sposobnosti i savjesti.

9. Saborski zastupnik smije glasovati za neki zakonski pri-jedlog i samo zato jer smatra kako je kvalitetan, razlo-æan i u interesu hrvatskih graana.

10.Saborski zastupnik koji se pridræava ovoga etiËkog ko-deksa ne moæe biti pozvan na odgovornost.

HoÊe li zastupnici, odnosno parlamentarne stranke prih-vatiti neki od ovih prijedloga, tek treba vidjeti.

KKAAKKAAVV TTRREEBBAA BBIITTII HHRRVVAATTSSKKIIPPRREEDDSSJJEEDDNNIIKK

TTrraaææii ssee ppaammeett,, rraazzuumm iippoogglleedd uu bbuudduuÊÊnnoosstt

(Narod.hr, 9. prosinca 2014.) “Dok su me-diji puni analiza o tome tko Êe i zaπto biti

izabran za Predsjednika Republike, a ovoga puta nevelikbroj predsjedniËkih kandidata trudi se objasniti zaπto onidrugi nisu dobar izbor, anketa provedena na nevelikom uz-orku od 318 druπtveno angaæiranih posjetitelja mreænihstranica Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika RH pokazala je kako verbalna retorika i pripadnost po-litiËkoj opciji ili svjetonazoru nije ta koja Êe odluËiti pred-sjedniËku utrku, veÊ mjera kojom Êe se kandidati odreditikao razumni i buduÊnosti okrenuti ljudi”, istaknuli su usvom priopÊenju iz Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske.

“Od pet ponuenih karakteristika koje bi trebao imati naj-poæeljniji predsjedniËki kandidat/kinja, za 48 posto anketira-nih na prvom mjestu jest da je neoptereÊen proπloπÊu i ok-renut buduÊnosti, za 35 posto da je u pitanju pametan i ra-zuman Ëovjek, sedam posto misli da bi trebao biti lijep inaoËit, Ëetiri posto æeli da dræi ruke uz tijelo kad svira him-na, a tri posto da dræi ruku na srcu kad svira Lijepa naπa”,istaknuli su ocijenivπi kako posjetitelje SDLSN-ovih mreænihstranica viπe zanima vlastita buduÊnost od zajedniËke namproπlosti, te kako misle da bi ona mogla biti vedrija ako nampredsjednik bude pametna i razumna osoba, a viπe od poli-tiËkog svjetonazora zanima ih njihov fiziËki izgled.

“Sigurni smo da ova mala anketa neÊe promijeniti ishodpredsjedniËke utrke, ali bi kandidatima mogla biti siÊuπnakrijesnica koja bi ih mogla skrenuti s puta negativne kampa-nje i stalnog gledanja u povijesni retrovizor. Izgleda kako jegraanima manje vaæno tko je ljubio, a tko odnio hrvatskibarjak/zastavu iz Knina, kako se najbolje uzgaja fikus, u ko-je se doba dana najbolje kradu glasovi ili tko se od kandida-ta gdje izlegao, a viπe im je stalo da se pokaæu kao razum-ni i pristojni ljudi, koji nude rjeπenja za buduÊnost u kojoj Êebiti mjesta i za njihove protukandidate”, zakljuËili su.

ZAGREB, 16. rujna 2014. (Hina) - Ako Vlada iodustane od spin-offa kao modela za izdvajanje

prateÊih sluæbi u javnom sektoru, kako je to najavljeno u mediji-ma, sindikati ostaju kod zahtjeva za provedbom referenduma zakoji su prikupili viπe od 600.000 potpisa.

U Ministarstvu socijalne politike i mladih nisu danas htjeli ko-mentirati napise da je zbog neslaganja izmeu SDP-a i HNS-a Vla-da odustala od spin-offa, odnosno izdvajanja prateÊih sluæbi ujednu dræavnu mega tvrtku. U Ministarstvu su Hini nesluæbenopotvrdili da je model spin-offa razraen do kraja, a stvar je poli-tiËke odluke hoÊe li se iÊi u to ili ne, dok iz Vlade, takoer nesluæ-beno, poruËuju da su konzultacije joπ u tijeku, a konaËna odlukanije donesena. MoguÊe odustajanja od spin-offa za predsjednikaSindikata zaposlenih u hrvatskom πkolstvu Preporod ÆÆeelljjkkaa SSttiippii--ÊÊaa je razuman potez, ali takva odluka ne moæe niπta promijenitiu pogledu zahtjeva sindikata iz javnog sektora za referendumom.

Ne postoje nikakvi ozbiljni pokazatelji da bi se outsourcingomili spin-offom ostvarile bilo kakve uπtede u dræavnom proraËunu,veÊ sve upuÊuje da bi se troπkovi i poveÊali, tvrdi StipiÊ.

Vlada s odlukom da odustane od izdvajanja prateÊih sluæbikasni Ëetiri mjeseca, jer su potpisi prikupljeni, a na Vladi je da ihpregleda, provjeri i zbroji, te raspiπe referendum kako je zatraæ-ilo 612.000 graana, poruËio je StipiÊ.

Sindikati neÊe odustati jer su ih graani obvezali da ustraju naprovedbi referenduma o donoπenju zakona kojim Êe se trajno

zabraniti bilo kakvo izdvajanje zaposlenih na ËiπÊenju, pranju,prehrani, Ëuvanju i sl. iz javnih i dræavnih sluæbi, istiËe StipiÊ. Ko-ordinacija 17 sindikata predala je potpise za referendum za za-branu outsourcinga i spin-offa u Hrvatski sabor, a juËer je sabor-ski Odbor za Ustav predloæio provjeru valjanosti tih potpisa.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika Hrvatske BBoorriiss PPlleeππaa ocijenio je sukob vladajuÊih oko spin-of-fa kao “nastavak lutanja unutar vladajuÊe koalicije”, Ëime se po-kazuje da je to “Ëisto politiËko pitanje koje sluæi za meusobnaprepucavanja koalicijskih partnera”.

Sindikati su cijelo vrijeme zagovarali zadræavanje postojeÊegmodela organizacije posla tehniËkih sluæbi unutar javnog sekto-ra, kaæe Pleπa koji tvrdi kako tome u prilog govore iskustva ze-malja zapadne Europe u kojima se provodi insourcing, odnosnosvi izdvojeni poslovi vraÊaju se u javni sektor.

Predsjednica Koordinacije usluænih djelatnosti Hrvatske udru-ge poslodavaca (HUP) IInneess VVooddaannoovviiÊÊ veÊ je ranije izrazila neza-dovoljstvo Vladinim odustajanjem od outsourcinga, tj. izdvajanjaprateÊih djelatnosti u privatne tvrtke, upozorivπi kako bi formira-nje dræavne mega tvrtke s 24.000 zaposlenih i tri milijarde kunaprihoda imalo katastrofalne posljedice za træiπte.

Stoga je odluku o izboru spin-off modela ocijenila nepromiπ-ljenom i πtetnom, pogotovo jer bi mogla izravno ugroziti oko6.000 radnih mjesta u privatnim tvrtkama koje se bave tim dje-latnostima.

Sindikati ustraju na referendumu i akoVlada odustane od spin-offa

Novosti

Kako doznajemo, Vesna PusiÊ se usprotivilaodluci o primjeni tzv. spin off modela, usprkos tome πto su taj model prethodnousuglasili na uæem Vladinu kabinetu

Autor: Romana KovaËeviÊ BariπiÊ (VE»ERNJI LIST, 16. rujna 2014.) Vlada odustajeod spin offa jer se HNS æestoko protivi tom mode-

lu, potvreno nam je iz izvora bliskih Vladi. Nakon πto su u lip-nju odustali od outsourcinga - izdvajanja poslova ËiπÊenja, pra-nja, kuhanja, tehniËkog odræavanja i drugih prateÊih djelatnostipo ministarstvima, πkolama, zdravstvenim ustanovama itd. i pov-jeravanja tih poslova privatnim tvrtkama, sada odustaju i od os-nivanja nove dræavne tvrtke koja bi objedinjavala te poslove ipruæala ih svim tim institucijama i ustanovama.

Kako doznajemo, VVeessnnaa PPuussiiÊÊ se usprotivila odluci o primjenitzv. spin off modela, usprkos tome πto su taj model prethodnousuglasili na uæem Vladinom kabinetu. Kako bi bila sigurna da spin

off neÊe proÊi, V. PusiÊ se za tu priliku prvi put uopÊe pojavila nasastanku tijela zaduæenog za to pitanje, a koje vodi potpredsjedni-ca Vlade MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ. OpaËiÊ je pak bila odluËna provesti spinoff, istiËuÊi kako zaposlenima to ne bi donijelo nikakve znaËajnijepromjene veÊ bi se ujednaËile norme, koje su negdje preniske adrugdje previsoke, ostvarile uπtede na objedinjenoj javnoj nabavi.

HNS prethodno je jasno isticao outsourcing kao najbolji mo-del, ali osnivanje velike tvrtke s 24 tisuÊe zaposlenih i prome-tom od tri milijarde kuna nije htio podræati zbog masovnogodaziva graana sindikalnoj akciji. Sindikati su, naime, skupili618 tisuÊa potpisa za referendum koji se kolokvijalno nazivao„Protiv outsourcinga“, ali je pitanje bilo paæljivo sroËeno pa sepotpisivalo protiv bilo kakvog oblika izdvajanja pomoÊnih pos-lova iz dræavne i javne sluæbe.

Potpisi koji su predani poËetkom ljeta u Sabor, uskoro Êe uVladu na provjeru, a predlaæe se svojevrsni moratorij na svakodalje prikupljanje potpisa za referendum, dok se ne uredi Zakono referendumu. Bez obzira na zakonske izmjene, prikupljeni pot-pisi u ovoj sindikalnoj akciji podlijeæu aktualnom zakonu.

NNAAKKOONN OOUUTTSSOOUURRCCIINNGGAA

Vlada odustaje od spin offa jer takoæeli HNS

1177117711661166

HHAAKKOOMM mmooææee zzbboogg ËËeeggaa ddrruuggii iidduu uu zzaattvvoorr iillii oossttaajjuu bbeezz ppoossllaaRavnatelj HAKOM-a ima diskrecijsku ovlastsklopiti ugovor o radu s osobama koji ne udo-voljavaju uvjetima radnog mjesta ako broj tihugovora ne prelazi sedam posto zaposlenih, apredsjednik VijeÊa agencije ovlast da takvimradnicima dodijeli sluæbenu iskaznicu i znaËkuinspektora elektroniËkih komunikacija, poπtan-skog inspektora i inspektora za zaπtitu pravaputnika u æeljezniËkom prijevozu

(SDLSN, 30. listopada 2014.) Dok zagrebaËki grado-naËelnik MMiillaann BBaannddiiÊÊ i „kriminalna skupina” Ëame u

zatvoru zbog (izmeu ostalih inkriminacija koje im se stavljajuna teret) zapoπljavanja osoba koje za to nisu imale potrebneuvjete, a inspektori u Inspektoratu rada ostaju bez posla ukoli-ko padnu na sigurnosnoj provjeri SOA-e, ravnatelj i predsjednikVijeÊa HAKOM-a mogu zapoπljavati i imenovati inspektore ko-ji za to nemaju propisane uvjete, ali svejedno mogu kaænjava-ti pravne i odgovorne osobe s 1.000.000 (milijun), odnosno100.000 kuna.

Tako, naime, proizlazi iz Pravilnika o sistematizaciji radnihmjesta Hrvatske regulatorne agencije za mreæne djelatnosti, ko-ji je donijelo VijeÊe HAKOM-a 23. rujna ove godine, kojim je rav-natelj ove agencije dobio diskrecijsku ovlast prema kojoj moæe

sa do sedam posto radnika struËne sluæbe sklopiti ugovor o ra-du za radno mjesto za koje radnik nema uvjete, odgovarajuÊistupanj struËne spreme i/ili radnog iskustva, „ako za obavljanjeposlova tog radnog mjesta radnik posjeduje potrebna znanja,vjeπtine i samostalnost”, a predsjednik VijeÊa HAKOM-a ovlastda takvim radnicima dodijeli sluæbenu iskaznicu i znaËku inspek-tora elektroniËkih komunikacija, poπtanskog inspektora i in-spektora za zaπtitu prava putnika u æeljezniËkom prijevozu.

Ovakvo posebno pozicioniranje HAKOM-a u javnom sektoruu odnosu na ostale dræavne i javne inspekcijske sluæbe, jedinicelokalne samouprave i komunalna poduzeÊa, koji ne samo da nemogu zapoπljavati, odnosno rasporeivati na radna mjesta rad-nike koji ne udovoljavaju potrebnim uvjetima, nego zbog toganjihovi Ëelnici i kazneno odgovaraju, pokazuje da u Republici Hr-vatskoj zbog iste stvari moæeπ zavrπiti u zatvoru, izgubiti posaoili poslovati bez problema i prigovora nadleænih tijela. No, tkoim je kriv da svojim internim aktima sami sebi nisu propisali ukojem postotku ne moraju poπtovati uvjete za raspored naodreeno radno mjesto, kao πto je to uËinio HAKOM.

Primjenom analogije, zapoπljavanje u ZagrebaËkom holdin-gu bez propisanih uvjeta koje ne prelazi sedam posto zapos-lenih trebalo bi se tolerirati, kao πto bi i sedam posto inspek-tora Inspektorata rada trebalo moÊi raËunati na ostanak naposlu bez obzira πto nisu proπli sigurnosnu provjeru SOA-akoja je uvjet za to radno mjesto, jer bi, u protivnom, bili dis-kriminirani u odnosu na svoje kolege u HAKOM-u.

Ili je to moæda, za hrvatske prilike, sasvim normalno. SS.. KKuuhhaarr

„„SSEELLEEKKTTIIVVNNII IINNTTEERREESS IINNSSTTIITTUUCCIIJJAA““

SSDDLLSSNN:: BBaannddiiÊÊ „„ppaaoo““zzbboogg zzaappooππlljjaavvaannjjaa ii jjaavvnnee nnaabbaavvee,, vvllaassttzzbboogg iissttoogg nneeddooddiirrlljjiivvaa

(Narod.hr, 21. listopada 2014.) Zaπto se insti-tucije ne æele pozabaviti s nezakonitim zapoπl-

javanjem u Ministarstvu socijalne politike i mladih, ali nalazeda je sporno ono u ZagrebaËkom holdingu i zaπto su danassporne javne nabave u Gradu Zagrebu, ali juËer nisu bilesporne javne nabave u Ministarstvu pomorstva, prometa i ve-za, pita se glavni tajnik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika Republike Hrvatske (SDLSN) SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

“Institucije koje rade svoj posao preduvjet su pravne dræa-ve, ali institucije koje biraju kad Êe i kako raditi svoj posao od-lika su dræave koja to nije”, kazao je Kuhar te dodao kako jeuhiÊenje zagrebaËkog gradonaËelnika MMiillaannaa BBaannddiiÊÊaa i broj-nih direktora zagrebaËkih javnih i privatnih tvrtki pokazateljkako “nitko nije nedodirljiv pa ni prvi Ëovjek Zagreba”.

Kuhar piπe kako vjeruje da Êe “afere koje mu se priπivaju bi-ti detaljno istraæene”, ali i da Êe “pojedini dnevni listovi o to-me i obavijeπteni prije drugih”.

“Tu i tamo iscurit Êe kakav sluæbeni dokument, transkript,anegdota koja Êe pokazati zloËinaËki karakter kriminalne sku-

pine. Naravno, za ovo dirgirano curenje neÊe odgovarati nit-ko. Za takve stvari odgovaraju jedino solo igraËi kad samiprocjenjuju πto je u interesu javnosti”, smatra Kuhar.

“Dobro je da institucije rade svoj posao neovisno o tome okome se radi i je li predizborno ili neko drugo vrijeme, ali ni-je dobro kad se iste stvari koje su predmet njihova interesa usluËaju Milana BandiÊa, pokazuju neinteresantne kad je u pi-tanju aktualna vlast”, napominje Kuhar te se pita “zaπto se,npr., institucije ne æele pozabaviti s nezakonitim zapoπljava-njem u Ministarstvu socijalne politike i mladih, ali nalaze daje sporno ono u ZagrebaËkom holdingu?”

“Zaπto su danas sporne javne nabave u Gradu Zagrebu, alijuËer nisu bile sporne javne nabave u Ministarstvu pomor-stva, prometa i veza? Zaπto zbog toga moæe „pasti” zagre-baËki gradonaËelnik, ali ne mogu pasti potpredsjednici Vla-de? Zaπto, kad su u pitanju „neinteresantne” nezakonite pri-Ëe institucije svoj posao rade aljkavo i uvredljivo za one kojisu na njih upozorili, ali i graane koji ih plaÊaju? Moæda se todogaa jer jednostavno ne mogu sve stiÊi, a moæda i zato jerje æivot jedan i ne valja ga uludo potroπiti? Tko Êe ga znati...”,zakljuËuje Kuhar.

SSttiigglliittzzoovvaa ppoorruukkaa EEuurrooppii::

VVeeÊÊ ssttee iizzgguubbiillii66,,55 bbiilliijjuunnaa ddoollaarraa,, ππtteeddnnjjaa

ÊÊee VVaass uupprrooppaassttiittii(Index.hr, 1. listopada 2014.) “MJERE πtednje Êe vasupropastiti”, upozorio je Europsku uniju valjda po tisuÊi-ti put JJoosseepphh SSttiigglliittzz,, sveuËiliπni profesor na Columbiji idobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u novom os-vrtu napisanom za Project Syndicate.

Takozvano stezanje remena, koje iz Berlina ËitavojUniji nameÊe vlada AAnnggeellee MMeerrkkeell, dokazano je imalo

πtetne posljedice za Ëitavu europsku ekonomiju. »injenice ko-je Stiglitz nabraja su neumoljive: sve zemlje EU na rubu sugospodarske stagnacije, ako ne i nove, treÊe uzastopne rece-sije, veÊina zemalja EU nije joπ uspjela dosegnuti pretkriznurazinu BDP-a, a zemlje poput ©panjolske ili GrËke (pa i Hrvat-ske, iako je Stiglitz ne spominje kao primjer) upale su u de-presiju koja se ogleda u Ëinjenici da je svaka Ëetvrta osoba ne-zaposlena, te da ova poπast posebno pogaa mlau popula-ciju meu kojom stopa nezaposlenosti iznosi oko 50 posto.

BDP eurozone je, prema Stiglitzovoj raËunici, danas 15 pos-to manji nego πto bi bio da se financijska kriza 2008. nije do-godila. Prevedeno u konkretne brojke, to znaËi da je od po-Ëetka velike recesije izgubljeno 6,5 bilijuna dolara. Samo ovegodine, prema Stiglitzovim kalkulacijama, izgubljeno je Ëak1,6 bilijuna dolara. Usporedbe radi, rashodovna strana hrvat-skog dræavnog proraËuna za ovu godinu iznosi neπto viπe od21 milijarde dolara.

Investicije, koje se pokuπavaju potaknuti ulagivanjem krup-nom (i najËeπÊe stranom) kapitalu, a koje prizivaju sve dræa-

ve Ëlanice EU, ne mogu, prema Stiglitzu, spasiti europskogospodarstvo. “Dræave se nadaju da Êe niæe porezne stopeza korporacije stimulirati investicije. To je obiËna glupost. In-vesticije se ne mogu realizirati zbog nedostatka potraænje, ane zbog visokih poreza”, tvrdi Stiglitz.

©tednja ubija europsko gospodarstvo, ali i demokraciju“Mjere πtednje su podbacile. Ali njihovi zagovornici sprem-

ni su proglasiti pobjedu temeljem najtanjeg moguÊeg doka-za: gospodarstvo se viπe ne uruπava pa πtednja mora funkcio-nirati! Meutim, ako je to kriterij po kojem Êemo se ravnati,moæemo isto tako reÊi da je skok s ruba litice najbolji naËinsilaska niz planinu”, ironiËan je Stiglitz.

Neosporno je, meutim, da su Ëinjenice na Stiglitzovoj stra-ni. NjemaËka se Ëesto uzima kao primjer najstabilnije europ-ske dræave, a ujedno je i izvoriπte politike prema kojoj su mje-re πtednje jedini naËin izlaska iz krize. No, gospodarski rastËak je i u NjemaËkoj nakon 2008. godine toliko usporio da semoæe otpisati kao praktiËki nebitan.

“Jednostavno reËeno, dugotrajna recesija umanjuje europ-ski potencijal za rast. Mladi ljudi koji bi trebali skupljati iskust-vo i vjeπtine liπeni su te moguÊnosti. Ogromna koliËina doka-za upuÊuje na to da mladi ljudi u Europi neÊe u svom radnomvijeku zaraditi ni pribliæno onu koliËinu novca koju bi zaradilida su stasali u vremenu prije recesije”, piπe Stiglitz.

Osim πto austeritet kojeg nameÊe NjemaËka utjeËe na πire-nje osjeÊaja beznaa u Ëitavoj EU, istovremeno dolazi i do sla-bljenja demokracije, tvrdi Stiglitz. “Kada graani stalno glasa-ju za promjenu politike - a malo koja politika im je bitnija odone koja utjeËe na njihov æivotni standard - a govori im se dase o gospodarskim pitanjima odluËuje negdje drugdje, pate idemokracija i vjera u europski projekt”, tvrdi Stiglitz.

Stop privatizacijiZa primjer Stiglitz uzima Francuze koji su, baπ kao i Hrvati,

prije tri godine na izborima dali glas navodno socijalistiËkojvladi FFrraannccooiissaa HHoollllaannddeeaa. Bilo im je obeÊano da Êe vlada po-veÊati poreze najbogatijima, te poveÊati proraËunsku potroπ-nju kako bi olakπala æivot najsiromaπnijima i time potakla eko-nomiju. Rezultat je upravo suprotan: francuska vlada smanji-la je stope po kojima porez plaÊaju velike korporacije i krenu-la u rezanje proraËunske potroπnje. Francois Hollande danasje zbog toga najnepopularniji predsjednik Francuske otkadpostoje istraæivanja, ali barem ga kancelarka Merkel zadovolj-no tapπe po leima.

Svoj utjecaj NjemaËka na sliËan naËin pokuπava iskoristiti uItaliji, koju tjera na masovnu privatizaciju. Talijanski premijerMMaatttteeoo RReennzzii barem za sada se, piπe Stiglitz, tome uspjeπnoodupire “jer ima dovoljno zdravog razuma da shvati kako ras-prodaja dræavne imovine dugotrajno nema previπe smisla”.Takve odluke, tvrdi Stiglitz, moraju se temeljiti iskljuËivo natome hoÊe li graani od njih imati koristi ili neÊe. A povijestje pokazala da neÊe.

“Privatizacija mirovinskog sustava se, primjerice, pokazalavrlo skupom u zemljama koje su pribjegle takvom eksperi-mentu. AmeriËko uglavnom privatizirano zdravstvo je najma-nje efikasno u svijetu. Ovo su teπka pitanja, ali vrlo je lako do-kazati da rasprodaja dræavne imovine po niskim cijenama ni-je dobar naËin da se dugotrajno poboljπa financijska snagadræave”, poruËuje Stiglitz.

Novosti

SDLDN RH

1188

Dræavna uprava

1199

22112200

Kad se Ëinjenice ne po-

klapaju s unaprijed

postavljenom tezom o

novoj „svinjariji” Vla-

de RH, onda ih je naj-

bolje zanemariti i pre-

πutjeti

(SDLSN, 27. studenoga 2014.) OdlukuVlade o zapoπljavanju 349 sluæbenikana poslovima upravljanja i kontrole ko-riπtenja europskih strukturnih i investi-cijskih fondova dio medija je veÊ poslo-viËno iskoristio za napad na Vladu i na-bijanje na nos javnosti Ëinjenice kakose, eto, Ëinovnici i dalje mnoæe usprkosodluci te iste Vlade o zabrani novog za-poπljavanja.

Javnosti se tako ponovno servira (sva-ko)dnevna porcija iracionalnog ponaπa-nja vlasti i zaËina za obrok mrænjespram javnog sektora.

Naslovima poput „Vlada zabranila novo

zapoπljavanje, no ipak Êe zaposliti joπ 349sluæbenika” ili „Dovodite 350 novih Ëinov-nika, hoÊete li otpustiti 700 starih?”, aludi-ra se na vaæeÊe odluke Vlade o zabraninovog zapoπljavanja u dræavnim tijelima ijavnim sluæbama, odnosno klauzulu 2 za1 iz Kolektivnog ugovora za dræavne sluæ-benike i namjeπtenike, kojom je ugovore-no da Êe se tijekom 2014. godine na dvaotiπla zaposliti jedan novi sluæbenik ili na-mjeπtenik, sukladno moguÊnostima dræav-nog proraËuna.

Meutim, premda su ove odluke ob-javljene u Narodnim novinarima, nitkose od novinara i redakcijskih urednika

nije potrudio i proËitati ih ili, πto je joπgore ako su ih proËitali, informirati jav-nost πto u njima zaista piπe.

Naslov koji nudi dezinformaciju i ma-li citat u dnu sporednog priloga kojiukazuje na greπku u premisi zakljuËka.Nije li urednik novinara koji nije provje-rio Ëinjenice trebao poslati na “poprav-ni”? (za Ëitanje klikni na sliku)

Novinar tiskovine koja je objavila je-dan od dva navedena Ëlanka Ëak je inazvao Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika RH i dobio infor-maciju da je zapoπljavanje na tzv. EUposlovima izuzeto od zabrane i to ne

samo ove posljednje, nego i one iz2009. godine koju je donijela Vlada Ja-dranke Kosor. ReËeno mu je i to od au-tora ovih redaka, kako se od ovih za-poslenika traæe neka specifiËna znanja,koja vjerojatno nisu dostupna na inter-nom træiπtu rada u dræavnoj sluæbi teda, ukoliko se ta radna mjesta veÊim di-jelom financiraju EU sredstvima, a no-vozaposleni Êe moæda osigurati bræepovlaËenje novih i Hrvatskoj prijeko po-trebnih sredstava iz EU fondova, na ci-jelu stvar ne treba gledati samo nega-tivno. Upozorili smo ga i na veÊ javnoizreËene stavove Sindikata o dvojbi tre-

ba li sluæbenike koji kontroliraju EUsredstva bolje plaÊati nego one koji tro-πe ili nadziru troπenje hrvatskih porez-nih obveznika. No, kad se Ëinjenice nepoklapaju s unaprijed postavljenom te-zom o novoj „svinjariji” Vlade RH, ondaih je najbolje zanemariti i preπutjeti.

Eventualno povezivanje Ëinjenice dase uz 349 novih sluæbenika na EU pos-lovima, u sustavu obrane do 2017. go-dine provodi programirano otpuπtanjeoko 1500 dræavnih sluæbenika i namjeπ-tenika u takvim okolnostima teπko jeoËekivati.

SS.. KKuuhhaarr

NNOOVVIINNAARRSSKKAA EETTIIKKAA

Novo zapoπljavanje kao prilika za profesionalno zavaravanje

SDLDN RH

Dræavna uprava

22332222

Dræavna uprava

(Index.hr, 4. studenoga 2014.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske zatraæio jeu ponedjeljak da se prijedlog Strategije razvoja javneuprave do 2020. godine odmah nakon javnog savjeto-vanja dopuni detaljnom analizom stanja, struËno dora-di i dovede do razine ujednaËene kvalitete ipromiπljenosti, kako bi se tom Vladinom projektu

barem naknadno priskrbio status dokumenta oko kojeg jepostignut nacionalni konsenzus.

Sindikat u priopÊenju podsjeÊa da je s Vladom potpisaosporazum o socijalnom partnerstvu u reformi dræavneuprave, no unatoË tome Strategija je nastala bez prethodnekonzultacije s predstavnicima sindikata javnog sektora.

Inicijativa kojom se oko Strategije æeli postiÊi naknadni iubrzani konsenzus ne moæe nadomjestiti Ëinjenicu da u njez-inu izradu nisu bili ukljuËeni predstavnici javnog sektora, par-lamentarnih politiËkih stranaka, civilnog druπtva, te poslovnei akademske zajednice, Ëime bi ona stekla legitimitetstrateπkog projekta od nacionalnog interesa.

To ne jamËe ni rasprave na Gospodarsko-socijalnom vijeÊu

i u Hrvatskom saboru, koje bi trebala uslijediti kao krunaprethodno uspostavljenog partnerstva, upozorava sindikat.

“Nulta toËka”Pri izradi Strategije trebalo bi definirati “nultu toËku”,

odnosno vremensku razdjelnicu od koje se javni sektor viπeneÊe nakon svakih parlamentarnih i lokalnih izbora prila-goavati kadrovskim potrebama novih politiËkih elita, asluæbenici i namjeπtenici ponovno zapoπljavati i pozicionirati uiznova formiranim sluæbama i tijelima.

U tu svrhu trebalo bi eliminirati utjecaj politike na profesion-alnu sluæbeniËku strukturu ispod razine duænosniËkih pozicija,ali i osigurati da se ona uspostavi snagom kompetencija, a nezakona, πto znaËi da bi “nulta toËka” mogla zapoËeti tek nakontemeljite provjere kompetencija na svim sluæbeniËkim razinama.

U tom smislu Strategija razvoja javne uprave predstavljalabi zajedniËko obeÊanje dionika druπtva da Êe se javni sektorizgraivati kao poluga razvoja hrvatskog druπtva, a neotuena birokratska struktura i “prijelazni pehar” politiËkihpobjednika, naglaπava se u priopÊenju.

Sindikati traæe „nultu toËku“ nakon koje javni sluæbenici i namjeπtenici neÊe odlaziti i dolaziti s politiËarima

2244

DDAAJJTTEE MMII©©LLJJEENNJJEE

SSiinnddiikkaatt iizzaazzvvaaoo JJoossiippoovviiÊÊaa,,GGrraabbaarr KKiittaarroovviiÊÊ ii KKuujjuunnddææiiÊÊaaSindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republi-ke Hrvatske na zanimljiv naËin odluËio je saznati stavove trojefavoriziranih kandidata za predsjednika RH - Ive JosipoviÊa,Kolinde Grabar KitaroviÊ i Milana KujundæiÊa - o javnoj i dræav-noj upravi poslavπi im javno osam pitanja na koja oËekuju br-ze odgovore

(tportal.hr, 27. listopada 2014.) “Vjerujemo da postoji potreba da se o pita-njima koja su vaæna za dobrobit zaposlenih u javnim i dræavnim sluæbama telokalnoj i regionalnoj samoupravi, ali i graane i gospodarstvo Hrvatske, iz-jasne i odrede kandidati za predsjednika Republike i izvan cjelovitog pred-sjedniËkog programa koji Êe u narednom razdoblju predstaviti hrvatskoj jav-nosti”, smatraju u sindikatu.

Stajaliπta su zatraæili i prije sluæbene kandidature za predsjednika Republike, od-nosno raspisanih izbora, smatrajuÊi da se u relativno kratkoj i sveobuhvatnoj pred-sjedniËkoj kampanji neÊe moÊi dovoljno posvetiti specifiËnim pitanjima javne i dræ-avne uprave. Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hr-vatske traæi stajaliπta kandidata s obzirom na:•• svrhu i ulogu javnih i dræavnih sluæbi te jedinica lokalne i podruËne samouprave

u pogledu pruæanja usluga (zadovoljavanja potreba) graana, pravnih osoba igospodarstva

•• veliËinu javne i dræavne uprave, strukturu i broj sluæbenika i namjeπtenika•• problematiku restrukturiranja javne i dræavne uprave s obzirom na radnopravni

status zaposlenih, privatizaciju dijela usluga ili poslovnih procesa unutar pojedi-nih sustava (dilema izmeu posebnog sluæbeniËkog zakonodavstva i primjeneZakona o radu na sve zaposlene u RH, outsourcing, unutarsektorsko objedinja-vanje raËunovodstava, informatiËkih i pomoÊno-tehniËkih sluæbi i sl.)

•• pitanje utjecaja politiËkog kadroviranja i klijentelizma na kvalitetu rada i uËinko-vitost javne i dræavne uprave

•• stupanj profesionalizacije i depolitizacije javne uprave i dræavnih sluæbi•• stalne promjene sluæbeniËkih i platnih sustava, odnosno njihovo uvoenje i na-

puπtanje prije nego πto se o njima moæe govoriti kao o cjelovitim i do kraja raz-raenim i uspostavljenim projektima

•• druπtveni i politiËki kontekst u kojem se velik broj zaposlenih u javnom sektorustigmatizira i konfrontira sa zaposlenima u privatnom sektoru, odnosno privatnisektor prikazuje kao jedino mjerilo dobre organiziranosti i uËinkovitosti

•• pitanje negativnog utjecaja privatnog sektora, pa Ëak i njegovih izrazito profita-bilnih grana, na æivot i zdravlje graana (duhanska industrija, kockanje i klae-nje), odnosno konzumerizma kao pokretaËa gospodarskog razvoja.Iz sindikata mole kandidate da stajaliπta o gore navedenim pitanjima dostave u

elektroniËkom formatu.

neÊemo smanjivat, ali Êemo racionaliziratnjihov rad”, oπtar je bio TToommiissllaavv KKaarraa--mmaarrkkoo.

Predsjednik dræave kaæe da problemteritorijalnog ustroja stranke oËito nemogu rijeπiti. Zato Êe tvrdi, predloæiti iz-mjenu Ustava kojom bi se provela radi-kalna decentralizacija.

“Mislim da se Hrvatska mora regionali-zirati, ja sam to nekako definirao kao sa-æimanje æupanija u od pet do osam, nebih sad ulazio u konkretan broj regija”,rekao je predsjednik IIvvoo JJoossiippoovviiÊÊ.

Strategija razvoja javne uprave u bu-duÊnosti predvia i i nagraivanje vrijed-nih sluæbenika. Niπta πto sindikat veÊ nijeËuo, πto je potvrdio njihov predsjednik SSii--nniiππaa KKuuhhaarr.

“Ova strategija je skup pozitivnih misliposutih stranaËkim vilinskim prahom ko-jim aktualna vlast propisuje zadaÊe sebi,ali viπe svojim politiËkim protivnicima uiduÊem πestogodiπnjem razdoblju”, tvrdiKuhar.

Ministar financija najavljuje da Êe biti irezanja plaÊa, a uz to Êe i dio od 6.000raËunovoa koji rade za dræavu - prepus-titi træiπtu.

“Vrlo bitno je reÊi da mi tu moramo bi-ti uËinkoviti, a da Êe biti odreenih otpu-πanja i racionalizacije, to sigurno”, naja-vio je BBoorriiss LLaalloovvaacc.

Javna rasprava o strategiji traje do kra-ja mjeseca. Ministarstvo uprave pozivasve da se o njoj izjasne.

Dræavna uprava

(RTL, 3. listopada2014.)

Reformu javne uprave aktualna Vla-da ostavlja nekoj drugoj. Za goruÊiproblem, a to je rjeπavanje viπka za-poslenih, ministarstvo uprave u pri-jedlogu nove strategije razvoja daloje rok od Ëak πest godina.

“Ja bih rekao da svaka da svakapojedinaËna navedena mjera, kojaÊe se rjeπavati u ovoj strategiji, imasvoj proces, naËin na koji bi se treba-lo to rijeπiti”, izjavio je BBoorriiss MMiillooππee--vviiÊÊ, pomoÊnik ministra uprave.

Koliko je ljudi viπka u sektoru odnjih 200 tisuÊa - ministarstvo ne znaili zasad skriva.

Te zaposlenike Êe izbrojati pa on-da zbrinuti ili pokuπati prekvalificira-ti tek do kraja 2020. Do sredine2015. preko interneta bi tvrtke tre-bale moÊi platiti porez, a graanimavaditi e-osobne iskaznice. O rezanjumasovnog sustava opÊina i æupanija- nema ni rijeËi. Teπka pitanja doËe-kat Êe dakle iduÊu postavu Banskihdvora - moæda i danaπnju oporbu.

“Svi vruÊi krumpiri su veÊ prebaËe-ni nama, tako da se ova vlada nijepozabavila ni jednim vruÊim krumpi-rom ni kestenom, samo putuju, pri-Ëaju, i obeÊavaju, a niπta nisu napra-vili, evidentno je da iza njih ne osta-je niπta osim spaljene zemlje. Mismo rekli da broj æupanija sigurno

NNEEMMAA ZZNNAA»»AAJJNNOOGG PPOOMMAAKKAA

UnatoË obeÊanju - Vlada odustala od reforme javne upraveIako je Vladi Zorana MilanoviÊa reforma javneuprave od poËetka bila jedan od prioriteta - naMarkovu trgu nedostajehrabrosti za nuæne rezove, pa je tako otvorena javna rasprava obuduÊnosti dræavnih tijelau kojoj su otpuπtanja prebaËena na teret nekojdrugoj vladi

2255

2277

(Vlada RH, 3. listopada 2014.) I mi-nistar uprave u posljednje je vrijemena meti kritika da u njegovom resorunisu provedene znaËajnije reforme. Ar-sen Bauk, meutim, tvrdi da su u prvetri godine uËinili puno: donijeli sreeni-ji Registar biraËa, zavrπili Registar za-poslenih u javnom sektoru, uspostaviliCentralni obraËun plaÊa, donijeli noviZakon o pravu na pristup informacija-ma, novi Zakon o udrugama, izmijeniliZakon o lokalnoj samoupravi...

•• SSvvee ssee ËËeeππÊÊee ËËuujjuu kkrriittiikkee ii nnaa vvaaππrraaËËuunn,, ooddnnoossnnoo MMiinniissttaarrssttvvaa uupprraavvee,,ddaa nniissttee pprroovveellii rreeffoorrmmee nnii jjaavvnnee uupprraa--vvee nniittii llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee.. ZZaaππttoo nniiss--ttee ssmmaannjjiillii bbrroojj ooppÊÊiinnaa ii ææuuppaanniijjaa??

- Zato πto to nismo niti obeÊali. Una-toË urbanim legendama u Planu 21,toga nije bilo. PriliËno sam uvjeren daÊe broj opÊina i gradova u Hrvatskojjoπ dugo ostati na istoj razini. ©to se ti-Ëe æupanija, nekoliko sam puta javnoizjavio, pa mogu joπ jednom - kad bi seraspisao referendum o spajanju Ëetirijuæne æupanije u jednu, glasao bih za.Æelim podsjetiti da je SDP, na prijedlogHDSSB-a, podræao izmjenu Ustava iuvoenje regija.

•• AA zzaaππttoo nniijjee pprroovveeddeennaa rreeffoorrmmaajjaavvnnee ii ddrrææaavvnnee uupprraavvee?? UU jjaavvnnoomm sseekk--ttoorruu,, zzaa rraazzlliikkuu oodd pprriivvaattnnoogg,, uunnaattooËËkkrriizzii nniijjee bbiilloo oottkkaazzaa nnii ssmmaannjjiivvaannjjaa ppllaa--ÊÊaa..

- Sindikati tvrde potpuno suprotnood vas. Iznos za plaÊe smanjen je ba-rem 10 posto u odnosu na 2011. i tosve samo na dodacima i jednim sma-njenjem od 3 posto. Broj zaposlenih ujavnom sektoru manji je za 3 do 4 tisu-Êe. Broj zaposlenih u dræavnim tvrtka-ma takoer je manji u odnosu na vrije-me kad smo doπli na vlast.

•• AAllii nniijjee llii ttoo pprreemmaalloo ss oobbzziirroomm nnaakkrriizzuu ii ppaadd BBDDPP--aa ii uu ooddnnoossuu nnaa oonnooππttoo ssuu pprrooππllii rraaddnniiccii uu rreeaallnnoomm sseekkttoo--rruu??

- Ako zbog toga trebamo smanjiti ra-zinu zdravstvene zaπtite i obrazovanja,onda vjerojatno nije dovoljno. No, nemislim da bi u Hrvatskoj trebali smanji-ti tu razinu javnih usluga. Budemo limorali baπ to uËiniti, onda je to pitanjeza druge kolege iz Vlade.

•• PPrreeddssttoojjii rreebbaallaannss pprroorraaËËuunnaa zzbbooggpprreevveelliikkoogg ddeeffiicciittaa.. JJee llii uu VVllaaddii,, nnaa ddoo--ggoovvoorriimmaa ookkoo rreebbaallaannssaa,, rraazzggoovvaarraannoooo ttoommee ddaa ssee ssrreeææuu ttrrooππkkoovvii zzaa zzaappooss--lleennee ooddnnoossnnoo zzaa ppllaaÊÊee uu ddrrææaavvnnoomm iijjaavvnnoomm sseekkttoorruu??

- ©to se tiËe iznosa za plaÊe zaposle-nih, to nije planirano.

•• AA nnaa ddooddaacciimmaa zzaa ppllaaÊÊee??- Oni su veÊ ranije smanjeni. Ali tu su

uvijek pitanja s dvije strane - jedna ko-ja se buni jer smo smanjili nedovoljno i

druga koja smatra da smo smanjili ipreviπe. To je moæda dokaz da smoodabrali dobar srednji put.

•• IIdduu iizzmmjjeennee ZZaakkoonnaa oo ddrrææaavvnniimmsslluuææbbeenniicciimmaa.. JJee llii uu nnjjiimmaa pprreeddllooææeennoossmmaannjjeennjjee mmaatteerriijjaallnniihh pprraavvaa??

- Ne, jer ona ionako nisu reguliranazakonom nego kolektivnim ugovori-ma. A πto se tiËe ostalih stvari, izmje-nama zakona Êe se pokuπati osigura-ti veÊa odgovornost dræavnih sluæbe-nika pri Ëemu tu uvijek postoji opas-nost da nas se optuæi za politizaciju.Jer dok, kao sada, sluæbenici de fac-to odluËuju sami o sebi, stvara se zat-voreni krug u kojem u pravilu, nitkone odgovara za niπta, a ako o njimaodluËuju dræavni duænosnici, onda segovori o politizaciji. Tu treba naÊipravu mjeru.

•• ©©ttoo ttoo zznnaaËËii kkoonnkkrreettnnoo??- To znaËi da o stegovnim mjerama

protiv zaposlenih viπe neÊe odluËivati

2266

sluæbeniËki sudovi veÊ Ëelnici tijela dræ-ave uprave, odnosno komisije koje Êeoni formirati.

•• ZZnnaaËËii,, sslluuææbbeenniiËËkkii ssuuddoovvii ÊÊee ssee uukkii--nnuuttii..

- U jednom dijelu - da.•• ZZnnaaËËii llii ttoo ddaa aakkoo jjee pprroottiivv nneekkoogg

ppookkrreennuutt ppoossttuuppaakk zzbboogg ppoovvrreeddee sslluuææ--bbeennee dduuæænnoossttii vviiππee ssee oo ttoommee nneeÊÊee oodd--lluuËËiivvaattii nnaa sslluuææbbeenniiËËkkoomm ssuudduu,, vveeÊÊ ÊÊeeooddlluukkuu ddoonnoossiittii mmiinniissttaarr ooddnnoossnnoo kkoo--mmiissiijjaa kkoojjuu ÊÊee oossnnoovvaattii??

- Tako je. Ali oni protiv kojih je done-sena stegovna odluka moÊi Êe se æalitiredovnom sudu, πto su mogli i dosad.No, ni ti Ëelnici tijela sigurno neÊe ola-ko posezati za stegovnim mjerama ka-ko ih se ne bi optuæilo za politiËko πi-kaniranje, meutim to je njihov odgo-vornost. Sada imamo sustav u kojemgotovo uopÊe nema sankcija i odgo-vornosti, pa je percepcija da su zaπti-Êen kao liËki medvjedi. Nisam za to dase na taj naËin priËa o ljudima od kojihveÊina odgovorno radi svoj posao.

•• KKoojjee ÊÊee oonnddaa nnaaddlleeæænnoossttii oossttaattiisslluuææbbeenniiËËkkiimm ssuuddoovviimmaa uu iizzmmiijjeennjjee--nnoomm zzaakkoonnuu??

- BuduÊi da prijedlog izmjena zakonaËekaju javna rasprava i barem dvijerasprave u Saboru, oËekujem da sepronau najbolja rjeπenja i ne bih niπtaprejudicirao.

•• ZZbboogg pprroottiivvlljjeennjjaa kkooaalliicciijjsskkoogg ppaarrtt--nneerraa IIDDSS--aa pprrooppaallaa jjee ii rreeffoorrmmaa llookkaallnneessaammoouupprraavvee kkoojjoomm ssuu ssee uurreeddii ddrrææaavv--

nnee uupprraavvee ttrreebbaallii ssmmaannjjiittii nnaa ppeett ttaakk--vviihh rreeggiioonnaallnniihh uurreeddaa uummjjeessttoo 2211??

- KonaËni prijedlog zakona o sustavudræavne uprave na dnevnom je reduSabora. Mi smo dali prijedlog, jasnosmo obrazloæili o Ëemu se radi i zaπto,pa Êemo vidjeti kako Êe takav prijedlogproÊi.

•• AAllii zzaaππttoo ssttee uuooppÊÊee ssllaallii zzaakkoonn uupprroocceedduurruu,, ppaa zzaarr ssee nniijjee jjooππ nnaa rraazzggoo--vvoorriimmaa uu VVllaaddii IIDDSS uusspprroottiivviioo iizzmmjjeennaa--mmaa kkoojjee ssttee pprreeddllooææiillii??

- IDS je tijekom rasprava u Vladi iz-razio odreenu skepsu oko okrupnja-vanja dræavnih tijela za viπe æupanija,odnosno da jedna ispostava bude zaviπe æupanija. To su napravili i u slu-Ëaju HZZO-a, HZMO-a, Porezne upra-ve, Dræavnog inspektorata. ZnaËi,nji-hova skepsa nije niπta novo jer u to-me vide poËetak smanjivanja ne sa-mo upravnih cjelina, nego i samou-pravnih, dakle vide poËetak ukidanjaæupanija i utapanja Istre u neku fan-tomsku sjevernojadransku regiju. Na-kon toga ja sam smatrao potrebnimotiÊi u Istru i na sjednici Æupanijskeskupπtine jasno i nedvosmisleno reÊida koliko god bude jedinica regional-ne samouprave u Hrvatskoj, Istra Êebiti jedna od njih.

•• AAllii,, nniijjee llii ffrruussttrriirraajjuuÊÊee ddaa ppaarrttnneerrkkoojjii jjee iissppoodd ddvvaa ppoossttoo zzaauussttaavvlljjaa rreeffoorr--mmee?? OOssiimm ttooggaa ii ddrruuggii ppaarrttnneerr,, HHNNSS,,ttaakkooeerr jjee zzaauussttaavviioo nneekkee ppllaanniirraannee rree--ffoorrmmee -- oouuttssoouurrcciinngg,, ppaa ppoorreezz nnaa nnee--kkrreettnniinnee......

- Na to gledam kao na normalnopreispitivanje odluka radi pronalaæenjaπto boljeg rjeπenja. Osobno, mislim daje to njihova zadaÊa.

•• ZZaaππttoo jjooππ nniissttee pprroommiijjeenniillii ZZaakkoonnoo rreeffeerreenndduummuu iiaakkoo jjee pprriijjee vviiππee ooddggooddiinnuu ddaannaa ddoonneesseenn zzaakklljjuuËËaakk ssaa--bboorrsskkoogg OOddbboorraa zzaa UUssttaavv ddaa ÊÊee MMii--nniissttaarrssttvvoo uupprraavvee pprreeddllooææiittii iizzmmjjeennee??

- ZakljuËak je bio da je potrebno do-nijeti zakon kojim Êe se na sustavan icjelovit naËin urediti pitanje referendu-ma. A to nije moguÊe bez promjeneUstava jer je rupa u Ustavu toliko veli-ka da ju je nemoguÊe pokrpati zako-nom, osim ako svjesno ne æelimo doni-jeti neustavan zakon. Zato smo i pred-

loæili izmjene Ustava koji je jasno for-mulirao izmjene koje se odnose na re-ferendum i koje su na dnevnom reduSabora. No, nemamo podrπku oporbeda bi mogle biti i izglasane. HDZ se to-me inati.

•• AAllii mmjjeessttaa zzaa pprriikkuupplljjaannjjee ppoottppiissaa iibbrroojj ddaannaa zzaa nnjjeeggoovvoo pprriikkuupplljjaannjjee,, ttoossee mmooææee rriijjeeππiittii zzaakkoonnoomm??

- A πta bismo trebah, oteæavati refe-rendume?! Nisam sklon tome da vlastradi diπpete po tom pitanju.

•• AAllii oodd SSDDPP--aa ddoollaazzii pprriijjeeddlloogg ddaa sseeppoottppiissii sskkuupplljjaajjuu ssaammoo uu uurreeddiimmaa ddrrææ--aavvnnee uupprraavvee??

- U tom sluËaju treba znaËajno pro-duljiti broj dana za skupljanje potpisa.Mislim da prijedlog koji bi znaËajnooteæao prikupljanje potpisa i tako defacto onemoguÊio referendume ne biproπao test ustavnosti.

•• AAkkoo UUddrruuggaa UU iimmee oobbiitteelljjii pprriikkuuppiiddoovvoolljjnnoo ppoottppiissaa,, mmiisslliittee llii ddaa bbii SSaabboorrttrreebbaaoo rreeffeerreenndduummsskkoo ppiittaannjjee ppoossllaattiiUUssttaavvnnoomm ssuudduu iillii nnee??

- Ne bih predviao hoÊe li skupiti do-voljno potpisa, kao ni odluku o tometreba li poslati pitanje na ocjenu ustav-nosti. Takva je odluka u nadleænostiSabora.

•• SSppoommiinnjjaalloo ssee ddaa uu jjaavvnnoomm sseekkttoo--rruu iimmaa ddeesseettaakk ttiissuuÊÊaa lljjuuddii kkoojjii iimmaajjuuuuvvjjeettee zzaa mmiirroovviinnuu,, aallii nnee iidduu jjeerr nneemmoorraajjuu ttee ddaa VVllaaddaa nnaammjjeerraavvaa zzaakkoonn--sskkii rreegguulliirraattii ddaa mmoorraajjuu uu mmiirroovviinnuu kkaaddiissppuunnee uuvvjjeettee??

- Tu su se takoer pojavila pitanja us-tavnosti takve odluke i ograniËavanjaprava na rad samo jednoj skupini rad-nika. Mislim da se iz tih razloga nije iπ-lo u takve izmjene.

•• NNeeddaavvnnoo jjee ssttuuppiioo nnaa ssnnaagguu ZZaakkoonnoo ææiivvoottnnoomm ppaarrttnneerrssttvvuu.. KKoolliikkoo jjee ddoossaaddaa sskklloopplljjeennoo iissttoossppoollnniihh zzaajjeeddnniiccaa,,kkoolliikkoo ppaarroovvaa ssee pprriijjaavviilloo ii iimmaa llii iinntteerree--ssaa iizz iinnoozzeemmssttvvaa??

- Dosad su se prijavila 24 para, odkojih je 12 sklopilo æivotna partner-stva. Strani dræavljani zasad su uglav-nom dræavljani susjednih zemalja u ko-jima nije priznato pravo istospolnimparovima i uvijek su u paru s dræavlja-ninom Republike Hrvatske.

RRaazzggoovvaarraallaa SSuuzzaannaa BBaarriillaarr

MMiinniissttaarr BBaauukk zzaa JJuuttaarrnnjjii lliisstt::

Broj zaposlenih u javnom sektoruza 3-4 tisuÊe manji nego 2011.,smanjen i iznos za plaÊe

Dræavna uprava

22992288

(Narod.hr, 1. listopada 2014.) Zakoni u Repu-blici Hrvatskoj mijenjaju se i dopunjuju toliko

uËestalo i u opsegu koji ukazuje na slabost zakonodavstva,ugroæava pravnu sigurnost i povjerenje u pravni sustav i njego-vu ureenost i predvidljivost, izmjene i dopune zbog kojih onina koje se primjenjuje nemaju dovoljno vremena upoznati ses njima, kao ni tijela koja ih moraju izvrπavati, stoji u priopÊe-nju Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH(SDLSN) kojeg potpisuje glavni tajnik SDLSN-a SSiinniiππaa KKuuhhaarr tepoziva Vladu RH i Sabor da izradom „jedinstvenih metodoloπ-ko-nomotehniËkih pravila za izradu akata koje donosi Sabor,unesu malo reda u hrvatsko zakonodavstvo i u zaËetku sprije-Ëe zakonodavni LSD trip ambicioznih pisaËa zakona”.

Kako bi se takve pojave sprijeËile u ureenim pravnim susta-vima postoje tzv. nomotehniËke smjernice, kojima se ureujupravila „vjeπtine”, odnosno tehnike izrade zakona. Naæalost,Hrvatska takva pravila i smjernice nema, premda ih je Vladi tre-bao predloæiti njezin Ured za zakonodavstvo, a od 2013. go-dine ta je zadaÊa u nadleænosti Hrvatskog sabora, koji ovu za-daÊu joπ uvijek nije „napisao”, istiËe Kuhar.

Primjer jednog takvog zakona koji prkosi gore navedenimnomotehniËkim smjernicama je Zakon o dræavnim sluæbenici-ma, Ëije izmjene i dopune su ovih dana ponovno upuÊene namiπljenje sindikatima dræavnih sluæbi, smatra Kuhar te dodajekako se radio o Zakonu koji izvorno ima 153 Ëlanka i koji je od2006. godine „preæivio” Ëak osam izmjena i dopuna.

Kuhar naglaπava kako tome svjedoËi i devet „setova” prije-laznih i zavrπnih odredaba, koje ga Ëine zakonskim „kupusom”u kojem je teπko poloviti πto se u prijelaznim i zavrπnim odred-bama na πto odnosi, pri Ëemu ne „pomaæe” ni Ëinjenica da sebrojevi Ëlanaka takvih odredbi odnose na brojeve Ëlanaka iz-mjena i dopuna Zakona, a ne na njegove izvorne odredbe.

“Predlagatelj ovoga puta predlaæe izmjenu samo 90-tak od153. izvornih Ëlanaka Zakona i time ga sadræajno, suπtinski ikoliËinski mijenja u takvoj mjeri da se viπe ne moæe govoriti oizmjenama i dopunama, veÊ o novom zakonu”, dodao je.

Da u Hrvatskoj imamo obvezujuÊa nomotehniËka pravila isamom bi predlagatelju bilo jasno da takav prijedlog prkosi za-konima nomotehniËke „fizike”, ali buduÊi da nemamo, zakonse predlaæe po APP (ako proe, proe) tehnologiji.

Slovenci i BiH takve smjernice imaju u obliku „Jedinstvenihpravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Herce-govine” iz 2005. godine i „NomotehniËkih smjernica” SluæbeVlade Republike Slovenije za zakonodavstvo iz 2008. godine,naglaπava. Kuhar piπe kako je “ovim smjernicama propisanonpr., da je, u pogledu svrhe i opsega izmjena i dopuna propi-sa, potrebno pristupiti donoπenju novog propisa ako se viπeod polovice Ëlanaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopu-njuje (FBiH), te ukoliko bi se opseg novela pribliæio izmjeni tre-Êine ili viπe odredbi zakona koji je predmet izmjena i dopuna(Slovenija)”.

Preciznije bi trebalo definirati i pojam sukoba interesadræavnih sluæbenika, bilo da je rijeË o, primjerice, obrtusluæbenika ili namjeπtenika, ili o poslovima Ëlanova njegoveobitelji koji bi se mogli naÊi u sukobu interesa. PojednostavnitÊe se proces premjeπtanja i smjenjivanja dræavnih sluæbenika,a razrauje se i novi model klasifikacije radnih mjesta i napre-dovanja na poslu.

Sedam korekcijaTime Êe se, πto je bila namjera i uvoenja centraliziranog

obraËuna plaÊa, ujednaËiti primanja ljudi koji su na istim rad-nim mjestima u razliËitim sredinama. Sluæbenici koji dobijuocjenu “izuzetan” ili dva puta uzastopno “uspjeπan” - πto Êeovisiti o odluci Ëelnika dræavnog tijela i osiguranim sredstvi-ma - moÊi Êe raËunati na veÊu plaÊu...

Dræavni ispiti polagat Êe se informatiËkim putem, kako bise izbjegli dosadaπnji troπkovi putovanja kandidata na ispit...

InaËe, Zakon o dræavnim sluæbenicima donesen je 2005., asamo u posljednje tri godine korigiran je sedam puta, iz Ëegase moæe zakljuËiti da je reforma dræavne uprave oËito jedanod zahtjevnijih zalogaja za aktualnu vlast. HHRRVVOOJJEE PPRRNNJJAAKK

Lora VidoviÊ: Opasnost od politizacijeO prijedlogu novog zakona oglasila se i puËka pravobran-

iteljica LLoorraa VViiddoovviiÊÊ, koja je upozorila ministra Bauka na toda novi model zapoπljavanja u dræavnoj sluæbi i uvoenjeugovora o radu lako moæe rezultirati poveÊanjem politizaci-je dræavne uprave.

Ona dræi i kako se ukidanjem sluæbeniËkih sudova “πaljepogreπna poruka da se ova neovisna tijela koja imaju sve pret-postavke za zakonito rjeπavanje ukidaju zbog dosadaπnjihponiπtavanja rjeπenja Ëelnika tijela”.

Sindikat: StranaËki “uhljebi” ne moraju strahovatiPolitizacije dræavne uprave boje se i u Sindikatu dræavnih i

lokalnih sluæbenika, buduÊi da je, kako tvrdi SSiinniiππaa KKuuhhaarr,zacrtano odvajanje politiËkih i upravnih poloæaja u dræavnojupravi veÊ izigrano “imenovanjem (pre)velikog broja od goto-vo 70 dræavnih tajnika i fingiranim natjeËajima na kojima suravnateljima pravnih organizacija u ministarstvima postajaleosobe koje su odgovarale politiËkoj opciji na vlasti”. ZamoguÊnost premjeπtaja dræavnih sluæbenika na relaciji dræav-na tijela - javne sluæbe - tijela lokalne samouprave Kuhar tvrdi

da omoguÊava “povlaËenje” zasluænih stranaËkih kadrova udræavna tijela te nastavak prakse zbrinjavanja “uhljeba”.

“Kad se tome pridoda predloæeno ukidanje obveze sud-jelovanja predstavnika Ministarstva uprave u komisijama zaprovedbu javnog natjeËaja i internog oglasa, moæe seoËekivati da Êemo u buduÊnosti imati stranaËki obojeneresore na svim, a ne samo rukovodeÊim razinama, u kojimaÊe nositelji duænosniËkih poloæaja - koalicijski partneri, nes-metano popunjavati rukovodeÊa i druga sluæbeniËka inamjeπteniËka radna mjesta”, komentira Kuhar prijedlogzakona.

Nije zadovoljan ni izostankom analize broja osoba kojeÊe ostati u statusu sluæbenika, odnosno namjeπtenika, kaoni odredbom koja predvia velike diskrecijske ovlasti Ëelni-ka dræavnih tijela, koji Êe sami donositi odluke o napre-dovanju zaposlenika, Ëime se u pitanje dovodi “zakonompropisano naËelo prava na jednako postupanje i jednakemoguÊnosti napredovanja”. Kuhar upozorava i na to da Êedonoπenje novog zakona dovesti do nove viπemjeseËnedjelomiËne “paralize sustava”, jer Êe trebati donijeti nizinternih i provedbenih akata, rjeπenja o rasporedu, zatimsklopiti zasad nepoznati broj ugovora o radu... BuduÊi daovog trenutka joπ ne znaju je li prihvaÊen ijedan njihovprigovor, u Sindikatu ne æele govoriti o svojim daljnjimaktivnostima.

Na koga se Zakon odnosiZakon se odnosi na dræavne sluæbenike u tijelima javne

uprave (kao πto je Porezna uprava), pravosudnim tijelima,kaznenim tijelima, struËnim sluæbama Sabora, Vlade, Uredapredsjednika RH, Ustavnog suda, Ureda pravobranitelja,Dræavnog ureda za reviziju, ureda za prostorno planiranje...

NNEEMMAA IIHH UU HHRRVVAATTSSKKOOJJ

SSDDLLSSNN ttrraaææii ddoonnooππeennjjeennoommootteehhnniiËËkkiihh pprraavviillaa zzaaiizzrraadduu zzaakkoonnaa

Dræavna uprava

(SLOBODNA DALMACIJA, 11. rujna2014.) I dok domaÊi mediji spekuliraju

znaËi li prihvaÊanje Vladina projekta cestovnog povezivan-ja juga Hrvatske s ostatkom domovine i jamstvo da Êe EUsufinancirati gradnju peljeπkog mosta, doznajemo da jeiza kulisa ©estog kohezijskog foruma potpredsjednikaVlade dr. Branka GrËiÊa sustiglo i pitanje predstavnikaEuropske komisije - a πto vi u Zagrebu joπ Ëekate s izmje-nama Zakona o dræavnim sluæbenicima?

BuduÊi da po tome ispada kako su za reformudræavne uprave, odnosno status dosad nedodirljivihpredstavnika dræavne administracije, zainteresiraniji uBruxellesu nego u Banskim dvorima, krenula je æurnaakcija zavrπnog poliranja teksta Prijedloga zakona odræavnim sluæbenicima.

Teπko je kazati jesu li za sve krivi godiπnji odmori ili jejednostavno rijeË o Vladinoj nevoljkosti i kalkuliranju zbogodluke koja Êe, nije teπko predvidjeti, naiÊi na otpor meu63.000 dræavnih sluæbenika, ali oËito je da viπe nema mjes-ta za odgodu.

Uæi bi kabinet Vlade trebao odobriti prijedlog zakonanajkasnije tijekom iduÊeg tjedna te ga potom s jednestrane Markova trga ubrzano proslijediti u suprotnuzgradu, tj. u saborsku proceduru. Iako tekst doraenogprijedloga zakona joπ uvijek nije na stolu nadleænog min-istra uprave Arsena Bauka, doznajemo da je njegova final-izacija pitanje dana.

Ocjene: Izuzetni i uspjeπni“Valjda nas pritom neÊe zaobiÊi jer su nam iz Vlade

obeÊali da Êemo i mi moÊi vidjeti finalnu verziju prijedlogazakona”, kazao nam je SSiinniiππaa KKuuhhaarr,, glavni tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

BuduÊi da se od doraenijeg zakona oËekuje dokidanjedosadaπnjeg statusa “svetim kravama” dræavnog proraËuna,postavlja se logiËno pitanje zaπto Vlada nije i ranije krenulau reformu dræavne uprave, koja sasvim sigurno neÊe naiÊi nanegodovanje πire javnosti.

Ukratko, dræavni Êe sluæbenici od sada lakπe moÊi dobitiotkaz. Naime, u stegovnim postupcima ukidaju sesluæbeniËki sudovi i Viπi sluæbeniËki sud, a eventualnisporovi vodit Êe se na “obiËnim” sudovima. O eventualnojpovredi duænosti odluËivat Êe Ëelnik konkretnog dræavnogtijela. Svi zaposleni u dræavnoj upravi viπe neÊe imati sta-tus dræavnih sluæbenika, taj Êe status zadræati zaposlenicikoji obavljaju struËne poslove, a svi ostali bit Êenamjeπtenici.

Ta je promjena vrlo vaæna jer Êe za namjeπtenike vrijediti“obiËni” Zakon o radu, a ne Zakon o dræavnim sluæbenici-ma, protiv Ëega se moæe oËekivati najviπe otpora.

BBRRZZIINNSSKKAA PPRROOMMJJEENNAA ZZAAKKOONNAA

Naredba iz Bru xellesa: Dræavne sluæbenikemorate lakπe o tpuπtati

Uæi bi kabinet Vlade trebao odobriti

prijedlog zakona najkasnije tijekom

iduÊeg tjedna te ga potom uputiti u

saborsku proceduru

3300 3311

NNoovvii rreebbaallaannss pprroorraaËËuunnaa::

KKaakkoo ÊÊee uuttjjeeccaattii nnaa ppllaaÊÊee??Autor: Josip FioliÊ

(Dnevnik.hr, 2. rujna 2014.) Ministar financija BBoorriiss LLaa--lloovvaacc veÊ ovog tjedna mogao bi Vladi predstaviti detaljenove porezne reforme, kada su u pitanju plaÊe te usko-ro i rebalans proraËuna. I dok se najavljuje podizanje ne-oporezivog dijela, kao i pomicanje najveÊe stope od 40posto na plaÊe - πto Êe utjecati na njihov rast, manje jepoznato gdje Êe se rezati u proraËunu.

Ministar financija u rebalansu proraËuna najavljuje tek do-datne uπtede na masi plaÊa, a znaËi li to ukidanje razliËitihdodataka, ne otkriva ni njegov kolega MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ.. “Miro-vine Êe ostati iste onakve kakve jesu a ministar financija jeveÊ u puno navrata govorio oko plaÊa, naËina na koji Êe seplaÊe gledati kroz centralni obraÊun plaÊa”, kaæe ministarMrsiÊ.

Ako Ëeπljanje po plaÊama javnog sektora znaËi ukidanjedodataka na plaÊe, sindikati su protiv. “Vlada je veÊ i Zako-nom o uskrati koji je na preispitivanju na Ustavnom sudu ionim smanjivanjem koeficijenta za 3 posto veÊ plaÊe itekakosmanjila a mislimo da prostora dalje nema. Vlada treba jaËa-ti gospodarstvo a ne otimati od usta onih koji joπ rade”, kaæeSSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika.

A oni koji rade imat Êe veÊe plaÊe zahvaljujuÊi reformi po-reznih stopa na dohodak. Prema naπem izraËunu, poveÊa-njem neoporezivog dijela plaÊe i pomicanje najviπe stope -neto plaÊe od oko 4 tisuÊe kuna poveÊale bi se za pedesetakkuna. One oko 6000 za 170, oko 9000 za 240, a one oko10.000 za viπe od 500 kuna.

Poreznu reformu poslodavci pozdravljaju, ali ona kao i na-jave rebalansa za njih su dokaz da Vlada ne zna jasno πto æe-li. “Koji je to veÊ rebalans proraËuna po redu nam ukazuje nato da ni tu nema dovoljno promiπljanja a ni rekao bih osmiπ-ljene ni fiskalne, ni monetarne ni gospodarske strategije”,kaæe BBeerrnnaarrdd JJaakkeelliiÊÊ iz HUP-a.

Na loπu stranu porezne reforme upozorava i Potpredsjed-nik SDP-a te primorsko-goranski æupan. Kaæe da pokuπaj po-veÊanja potroπnje graana jedinicama lokalnih samoupravaizbija iz proraËuna i do 10 posto prihoda. “Ja pozdravljampoveÊanje osobne potroπnje koje bi se trebalo dogoditi pove-Êanjem neto prihoda graana ali naravno da je to kako se ra-di o porezu na dohodak upravo za adekvatan taj iznos sma-njenje javne potroπnje, gradova, opÊina i æupanija”, kaæe æu-pan KKoommaaddiinnaa i dodaje kako Êe jedinice lokalne samoupraverezati investicije πto znaËi da neÊe moÊi podizati kvalitetu æi-vota svojim stanovnicima.

©©IIFFRRAA 336677

NNee rreeææiittee,, nniissmmoo ssvvii ppaarraazziittii!!

(SLOBODNA DALMACIJA, 30. kolovoza2014.) Vladina namjera da u paketu mjera

koje bi trebale reducirati deficit dr-æavnog proraËuna ukine idio dodataka na plaÊe u dræavnom i javnom sektoru podiglaje na noge sindikaliste.

- Namjerno se barata brojkama o silnim dodacima kako bijavnost stekla dojam da su svi dræavni i javni zaposlenici pa-raziti. Valjda je netko do sad morao shvatiti da neπto nije uredu s ekonomskom politikom koja se oslanja samo na reza-nja, kad veÊ 11. kvartal zaredom pada BDP - kaæe KKrreeππiimmiirrSSeevveerr, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Upozorava kako je veÊina dodataka na plaÊe propisana ko-lektivnim ugovorima, i kako ih Vlada ne moæe razvrgnuti bezsocijalnog dijaloga s partnerima, za πto nema vremena do re-balansa proraËuna. S tim se slaæe i ekonomski analitiËar ÆÆeelljj--kkoo LLoovvrriinnËËeevviiÊÊ s Ekonomskog instituta koji upozorava da,ako se Vlada i odluËi na smanjenje pojedinih dodataka taj po-sao ne moÊi obaviti do rebalansa proraËuna, nego najmanjeza pola godine ili realnije za godinu dana.

Pretjerana brojkaU Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika pak tvrde da je

brojka od 367 dodataka pretjerana.- DrukËiji je postotak za odreeno deæurstvo i odmah se

tretira kao novi dodatak - objaπnjava tajnik sindikata SSiinniiππaaKKuuhhaarr.

U dræavnoj upravi dodatke na posebne uvjete rada imajuinspektori, policajci, pravosudni policajci, carinici, poreznici,nautiËari i mornari na brodu, pripadnici interventnih vatro-gasnih postrojbi, ronioci i sluæbenici i namjeπtenici u DHMZkoji rade na tornjevima radarskih i repetitorskih antena.

I noÊu i danjuVlada je pak meu 367 dodataka doista uraËunala sve mo-

guÊe dodatke s razliËitim postocima na osnovnu plaÊu, odpomoÊi za smrtni sluËaj Ëlanova obitelji, potpore za roenje

djeteta pa do deæurstava danju, noÊu, vikendom, blagda-nom, rad u turnusima, slobodne dane, prekovremeni rada,dvokratni rad, rad u oteæanim uvjetima, pasivna deæurstavadanju, noÊu, dodatke za struËno metodiËku pripremu, izvan-redni rad noÊu, danju, blagdanom, rad po pozivu, danju, no-Êu, blagdanom…

Unutar svake kategorije niz je potkategorija, pa se tako pri-mjerice prekovremeni rad raËuna Ëak po Ëetrdesetak osnova.Posebno prekovremeni rad subotom, pa prekovremeni rad udrugoj smjeni, prekovremeni rad noÊu, rad vikendom, rad vi-kendom po noÊi, prekovremeni rad na granici...

IzraËunali su tako da se ukupno za prekovremeni rad u dr-æavnim i javnim sluæbama mjeseËno izdvaja preko 22 miliju-na kuna. Za prekovremeni rad subotom mjeseËno se dræav-nim sluæbenicima isplati 254.000 kuna, a onima u javnim dje-latnostima 507.883 kune. Na isplatu dodatka na doktorat ujavnim sluæbama mjeseËno se isplaÊuje 15 milijuna i 612 tisu-Êa kuna, a u javnim sluæbama 253.000 kuna.

- Ove godine veÊ su nam ukinuti dodaci od 4,8 i 10 postona godine staæa. Ne znam πto bi viπe rezali, preostali dodaciodnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, in-spektori i zatvorski sluæbenici - kaæe Boris Pleπa, predsjednikSindikata dræavnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske.

AAnniittaa BBeellaakk KKrriillee

KKOONNTTRRAA VVLLAADDEE

SSiinnddiikkaattii pprroottiivv rreezzaannjjaaddooddaattaakkaa:: ““VVeelliikkii ddiioo zzaappoosslleenniihh pprriimmaa ppllaaÊÊeekkoojjee nnee ddoosseeææuu pprroossjjeekk””

(SLOBODNA DALMACIJA, 28. kolovoza2014.) Sindikati su danas unaprijed odbacili

Vladinu najavu da bi se kroz uvoenje reda u sustav dodata-ka na plaÊe moglo smanjiti masu za plaÊe u javnim i dræav-nim sluæbama.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata KKrreeππiimmiirr SSeevveerrrekao je da Vlada veÊ neko vrijeme priprema teren za reza-nje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o viπkovima“koje nitko nije utvrdio”.

“StjeËe se dojam da u javnom sektoru rade sami parazitikojih je previπe, niπta ne rade, a primaju goleme plaÊe i do-datke. Istina je, meutim, drugaËija. Veliki dio zaposlenih pri-ma plaÊe koje ne doseæu ni prosjeËnu plaÊu od 5.500 kuna,pa se upravo kroz dodatke uspjelo postiÊi da budu koliko-to-liko pristojne”, kaæe Sever.

U javnim i dræavnim sluæbama i javnim poduzeÊima posto-je vrlo jasni kolektivni ugovori koji ureuju sva prava, pa ta-ko i prava na dodatke. Umjesto ukidanja, dodaci bi trebali bi-ti sastavni dio plaÊe, poruËuje Sever.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata VViilliimm RRiibbiiÊÊ naglasioje kako je kroz πest godina ekonomske krize cijena rada u jav-nim i dræavnim sluæbama pala za 20 posto.

Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru,pita RibiÊ koji tvrdi da su javni i dræavni sluæbenici veÊ dali do-voljan doprinos izlasku iz krize. “OËito neπto nije u redu sekonomskom politikom koja se oslanja na rezanja, a ne dajerezultate”, rekao je.

RibiÊ smatra da problem nisu javne i dræavne sluæbe,u kojima nema dovoljno ljudi, veÊ javna poduzeÊa i lo-kalna uprava, gdje postoji znaËajan viπak zaposlenih, aglavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog gospodar-stva.

»elnik Sindikata dræavnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvat-ske BBoorriiss PPlleeππaa podsjeÊa da su njegovim Ëlanovima ove godi-ne veÊ ukinuti dodaci od 4,8 i 10 posto na godine staæa, pane vidi prostora za daljnje smanjenje.

Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje pri-maju policajci, inspektori i zatvorski sluæbenici. Ti dodaci nisudefinirani kolektivnim ugovorom, veÊ Vladinom uredbom, pase mogu ukinuti bez izmjena ugovora.

Pleπa zasad nije htio govoriti o moguÊnosti πtrajka ako Vla-da ukine te dodatke, rekavπi da Êe priËekati daljnji razvoj si-tuacije.

Iz prosvjetnih sindikata poruËuju da nisu spremni na bilokakvo smanjenje plaÊa. Predsjednik Nezavisnog sindikatasrednjih πkola BBrraanniimmiirr MMiihhaalliinneecc tvrdi da se u sustavu sred-njeg πkolstva viπe nema πto rezati i podsjeÊa da su kolektivniugovor potpisali u svibnju, otkad se gospodarski uvjeti nisuznaËajno promijenili.

SSaannjjaa ©©pprreemm iz Sindikata hrvatskih uËitelja napominje da sukolektivni ugovor potpisali u travnju i istiËe da uËitelji nisuspremni ni na kakve ustupke na raËun svojih ionako prenis-kih plaÊa.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i soci-jalne skrbi Hrvatske SSppoommeennkkaa AAvvbbeerrππeekk kaæe da jenedavno Ministarstvo zdravlja predloæilo poËetak pre-govora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi seukinuli dodaci od 4, 8 i 10 posto, bez kojih su ostalisvi u javnim i dræavnim sluæbama osim zaposlenih uzdravstvu.

Avberπek Êe na pregovore pristati, ali kaæe da ne zna kakoÊe oni zavrπiti i o Ëemu Êe se raspravljati. Niπta se ne moæemijenjati dok je postojeÊi kolektivni ugovor na snazi, poruËu-je Avberπek.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske OOzzrreenn MMaa--ttiijjaaππeevviiÊÊ priznaje da je troπak javnog sektora veÊ dugo neo-dræiv za hrvatsko gospodarstvo, ali smatra da je Vladino “de-rogiranje socijalnog dijaloga” pogreπno.

“Umjesto da se troπak javnog sektora svede u realne okvi-re, umjesto strukturnih reformi i racionalizacije javnog sekto-ra, rezanja administrativnog aparata i politiËkih struktura ujedinicama lokalne samouprave, ruπe se socijalna prava i ko-lektivni ugovori, koji se na taj naËin pribijaju na stup srama”,rekao je MatijaπeviÊ.

Dræavna uprava

33333322

Dræavna uprava

NNAAGGLLAASSAAKK

MMiinniissttaarr uupprraavvee oo ddrrææaavvnnoojj sslluuææbbii zzaa VVeeËËeerrnnjjii lliisstt (VE»ERNJI LIST, 2. kolovoza 2014.) Slijedi rebalans proraËuna i rezanje plaÊa u javnim sluæbama. To otvara pitanjezaπto nije provedena ozbiljna reforma u dræavnim sluæbama?

Kada govorimo o masi plaÊa, onda najviπe govorimo o πkolstvu i zdravstvu, a to nije dræavna uprava. Moæemo zatvarati πkolei bolnice, a tada Êemo imati manju dostupnost i manju razinu te vrste usluga. ©to se tiËe dræavnih sluæbenika, njih je izmeu59.000 i 60.000, od Ëega su polovica policajci. KlasiËnih dræavnih sluæbenika koji rade u uredima ima manje nego πto imazaposlenih u dvjema najveÊim zagrebaËkim bolnicama.

3355

(HRT, 29. srpnja 2014.) Ministar rada i mirovinskog sustavaMMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ izjavio je danas da se zbog rebalansaproraËuna plaÊe u dræavnom sektoru neÊe linearno smanji-vati, ali Êe se “rezati” sva primanja, a ne samo ona veÊa od10.000 kuna.

Rebalans proraËuna za jesen najavio je juËer ministar finan-cija BBoorriiss LLaalloovvaacc, istaknuvπi da neÊe biti linearnog rezanjaplaÊa, ali da se zemlja treba prestati zaduæivati a proraËuntreba svesti u realne okvire. MrsiÊ je danas podsjetio da jeVlada veÊ smanjila plaÊe dræavnih sluæbenika kroz neisplatu

boæiÊnica, regresa i ukidanjem drugih dodataka, a sustav cen-tralnog obraËuna plaÊa daje joj uvid u strukturu primanjasvakog zaposlenog. S obzirom na centralni obraËun i struktu-ru plaÊa, imamo uvid u svaku pojedinu plaÊu i moæemoupravljati sustavom plaÊa u dræavi, rekao je MrsiÊ na konfer-enciji za novinare u povodu predstavljanja nacrta dva opera-tivna programa za provedbu kohezijske politike.

Dodao je i da se “rezanja” mogu postiÊi i kroz kolektivniugovor u zdravstvu te temeljni kolektivni ugovor za dræavnesluæbenike, o kojima Êe vlada pregovarati sa sindikatima.

3344

Dræavna uprava

MMrrssiiÊÊ::

UU rreebbaallaannssuu ÊÊee ssee rreezzaattii ssvvaa pprriimmaannjjaa

(SDLSN, 18. prosinca 2014.) Vlada Republike Hr-vatske na juËeraπnjoj je sjednici donijela uredbu

sa zakonskom snagom kojom je izmijenila Zakon o policiji.Izmjena je „nevelika” i svodi se na prolongiranje roka za

isplatu uveÊanih otpremnina policijskim sluæbenicima sa 1.sijeËnja 2015. godine na 1. sijeËnja 2017. godine.

Meutim, sporna je Ëinjenica da je Vlada njome Zakon opoliciji izmijenila na rok od dvije godine, iako odredba Ëlan-ka 88. stavka 3. Ustava Repunlike Hrvatske propisuje da„uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vri-jediti istekom roka od godinu dana od dana dobiveneovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluËi drukËije”.

Vlada je ovom izmjenom odluËila izvan okvira od godinudana odreenog Ustavom, istovremeno dovevπi Hrvatskisabor u poziciju da ovakvu neustavnu uredbu potvrdi odlu-kom parlamentarne veÊine, kako Vladu ne bi doveo u „ne-zgodan” poloæaj.

Sindikat Êe stoga Ustavnom sudu predloæiti pokretanje

postupka za ocjenu ustavnosti Uredbe o izmjeni Zakona opoliciji te o ovom prisvajanju prerogativa zakonodavne vlas-ti obavijestiti predsjednika Hrvatskoga sabora JJoossiippaa LLeekkuu,koji se nalazi na saborskom „raspustu” dok Vlada „brlja” povaæeÊim zakonskim propisima.

Osim ovoga sporno je i to πto je citiranim Ëlankom Us-tava ureeno da Hrvatski sabor moæe, najviπe na vrijemeod godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske dauredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokru-ga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom ut-vrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalnaprava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i naËin radadræavnih tijela i lokalne samouprave, a Uredbom Vlade oprolongiranju isplate otpremnina nesumnjivo se dira unaËin rada policije kao dræavnog tijela, jer se njome odla-æe Zakonom o policiji utvreno obvezujuÊe postupanje s1. sijeËnja 2015. godine.

SS.. KKuuhhaarr

VVLLAADDAA RRAADDII NNEERREEDD

Vlada izmijenila Zakon o policiji na dvijegodine premda uredbe sa zakonskomsnagom smiju trajati najviπe godinu dana

»ekali sa Sabor prestane s radom kako bi izmijenili zakone

SDLDN RH

33773366

(JUTARNJI LIST, 27. rujna 2014.) Vla-da premijera ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa

odustala je od donoπenja, prije nekoliko mjeseci, snaæno na-javljivanog Zakona o sastavu dræavne uprave, kojim se pla-niralo osnovati pet velikih sjediπta dræavne uprave, umjestosadaπnjih dvadeset razmjeπtenih po æupanijama.

Razlog propasti ove reforme: u koalicijskom Istarskom de-mokratskom saboru protive su zakonu jer strahuju da bi to biouvod u stvaranje regije u kojoj bi Istru pripojili Primorju i Lici.

Pula je sporna“Oni (IDS) su rekli kako Êe glasati protiv toga da se sjediπ-

te dræavne uprave premjesti u Pulu jer neÊe da postoji za-jedniËki dræavni ured za tri æupanije. IDS æeli da to sjediπtebude samo za podruËje Istre, iako je u pitanju dræavna upra-va na koju lokalne vlasti nemaju utjecaj. Njihove primjedbenisu logiËne i rekli smo im kako Êe i istarskoj javnosti mora-ti objasniti zbog Ëega neÊe Pulu kao sjediπte dræavne upra-ve”, potvrdio je visoki izvor iz Vlade za Jutarnji list.

Uz dodatno objaπnjenje: “To nije kapitalno dræavno pita-nje i zato smo odustali od donoπenja zakona, premda smo

ga i bez IDS-a mogli izglasati u Saboru. Osim toga, nakonπto se povukao JakovËiÊ, imamo dobre odnose s BBoorriissoomm MMii--lleettiiÊÊeemm i VVaalltteerroomm FFlleeggoomm i æeljelo bismo da tako ostane”.

U stvarnosti, radilo se o prvom koraku Kukuriku Vladeprema nekoj buduÊoj regionalizaciji Hrvatske. Kako je uki-danje æupanija i osnivanje regija nemoguÊe bez promjeneUstava, a to ne dopuπta HDZ, MilanoviÊeva Vlada krenula jeu polagano okrupnjavanje barem tako πto bi na primjerudræavne uprave pokazala da smanjenje administracije moæedati dobre rezultate i uπtede.

Saborski zastupnici su poËetkom proljeÊa dobili prijedlogizmjena, a broj ureda se trebao smanjiti s 20 na pet i takopoveÊati uπtede i uËinkovitost raspodjele posla.

Gubitak uπtedeNije se iπlo u nazive tih upravnih regija, nego su oznaËeni

brojevima na temelju veliËine i broja stanovnika. Srediπta sutrebala postati neki manji gradovi, a ne veliki centri. Na pri-mjer, sjediπte IV. podruËja dræavne uprave bilo bi u Puli,premda je Rijeka najveÊi grad te makroregije, a u Dalmacijibi to bio Zadar umjesto Splita.

(SDLSN, 8. prosinca 2014.) Vladi Republike Hr-vatske, koja je u zakonsku proceduru po hitnom

postupku uputila brojne zakone s rokom stupanja na sna-gu dan nakon njihove objave, dojadio je ovaj krnji, ali ipakkoliko-toliko ustavan i zakonit naËin donoπenja i izmjena idopuna zakona.Naime, Vlada je s dnevnog reda sjednice odræane 4. prosi-nca povukla nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o policiji, s konaËnim prijedlogom Zakona,kojim se dodatno ureuje nadzor nad postupanjem policij-skih sluæbenika i odgaa primjena povoljnijih otpremninaza policijske sluæbenike do 1. sijeËnja 2017. godine, uzobrazloæenje ministra unutarnjih poslova RRaannkkaa OOssttoojjiiÊÊaa da

se u saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba ootpremninama policijskih sluæbenika koji bi iπli u mirovinu„pa Êemo to rijeπiti uredbom sa zakonskom snagom nakon15. prosinca”.

Institut koji bi Vladi trebao omoguÊiti da za vrijeme kad Sa-bor ne zasjeda uredbama ureuje pojedina pitanja iz njego-va djelokruga, Vlada je veÊ najavila iskoristiti kad Sabor pres-tane s radom, buduÊi da joj saborska procedura predstavljanepotrebnu demokratsku gnjavaæu i tako pokazala da se naj-bolje osjeÊa kad utjelovljuje izvrπnu i zakonodavnu vlast.

Demokratska procedura je demokratska procedura, alidekret je ipak dekret.

SS.. KKuuhhaarr

OOTTPPRREEMMNNIINNEE PPOOLLIICCIIJJSSKKIIMM SSLLUUÆÆBBEENNIICCIIMMAA

Vlada Ëeka da Sabor prestane sradom kako bi Zakon o policijipromijenila uredbom

»ekali sa Sabor prestane s radom kako bi izmijenili zakone

SDLDN RH

Uredi dræavne uprave

„„NNEE““ NNOOVVOOMM ZZAAKKOONNUU:: PPOOBBUUNNAA SSLLOOMMIILLAA PPRREEMMIIJJEERRAA MMIILLAANNOOVVII∆∆AA

Ostaje 20, a ne 5 srediπta dræavne upraveIDS strahuje da bi manji broj sjediπta bio uvod u ukidanje Istre kao regije

33993388

Uredi dræavne uprave

Autor: Maja ©urina VVllaaddaa jjee ss ddaannaaππnnjjee ssjjeeddnniiccee uu SSaabboorr ppoossllaallaa kkoonnaa--ËËaann pprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo ssuussttaavvuu ddrrææaavvnnee uupprraavvee,, kkoojjiimm BBaannsskkiiddvvoorrii nnaammjjeerraavvaajjuu ssrreezzaattii bbrroojj uurreeddaa ddrrææaavvnneeuupprraavvee uu ææuuppaanniijjaammaa.. TTaakkoo ÊÊee iihh uummjjeessttoo 2200 uubbuu--dduuÊÊee bbiittii ppeett,, aa iizz VVllaaddee uuvvjjeerraavvaajjuu ddaa ÊÊee ssee nnaa ttaajjnnaaËËiinn oossiigguurraattii uuππtteeddee

(t-portal, 4. rujna 2014.) Uredi dræavne upra-ve ubuduÊe bi trebali obuhvaÊati nekoliko æu-

panija. Tako bi Ured dræavne uprave za Dalmaciju trebaoobuhvatiti podruËje Splitsko-dalmatinske æupanije, ©iben-sko-kninske æupanije, Zadarske æupanije i DubrovaËko-ne-retvanske æupanije (857.743 stanovnika, povrπina 12.951km2); Ured dræavne uprave za Slavoniju i Baranju predlaæese ustrojiti za podruËje OsjeËko-baranjske æupanije, Vuko-varsko-srijemske æupanije, Brodsko-posavske æupanije, Viro-vitiËko-podravske æupanije i Poæeπko-slavonske æupanije(806.192 stanovnika, povrπina 12,486 km2); Ured dræavneuprave za Srediπnju Hrvatsku obuhvatit Êe podruËje Zagre-baËke æupanije, KarlovaËke æupanije, Krapinsko-zagorskeæupanije i SisaËko-moslavaËke æupanije (752.482 stanovni-ka, povrπina 12,383 km2); Ured dræavne uprave za Istru, Hr-vatsko primorje, Gorski kotar i Liku predlaæe se ustrojiti zapodruËje Istarske æupanije, Primorsko-goranske æupanije iLiËko-senjske æupanije (555.585 stanovnika, povrπina11,754 km2) dok bi Ured dræavne uprave za Sjeverozapad-nu Hrvatsku trebao biti zaduæen za podruËje Varaædinskeæupanije, KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, Bjelovarsko-bilo-gorske æupanije i Meimurske æupanije (525.785 stanovni-ka, povrπina 6,379 km2).

“Najvaænija izmjena tiËe se organizacijske strukture prvos-tupanjskih tijela, odnosno ureda dræavne uprave, te se pred-via da ih umjesto dosadaπnjih 20 bude pet, a oni Êe obuh-vaÊati podruËja nekoliko æupanija. Na taj naËin se usklauje

zakon s jednom od odluka Ustavnog suda iz 2012”, kratkoje na sjednici Vlade poruËio ministar uprave AArrsseenn BBaauukk.

Proπirenjem mjesne nadleænosti ureda dræavne uprave napodruËje viπe æupanija, pojaπnjavaju u Vladi, trebala bi seomoguÊiti uËinkovitija raspodjela poslova, odnosno ravnom-jerna optereÊenost u obavljanju poslova na πirem podruËju itime bræe rjeπavanje predmeta, πto Êe u konaËnici utjecati naunapreenje usluga graanima i drugim strankama.

Osim toga, novim ustrojem doÊi Êe do uπteda koje Êe, po-jaπnjava se, biti vidljive prvenstveno zbog smanjenja brojaureda dræavne uprave, odnosno smanjenja broja unutarnjihustrojstvenih jedinica, smanjenja broja rukovodeÊih radnihmjesta te objedinjavanjem obavljanja poslova sadaπnjihsluæbi za zajedniËke poslove u jednu sluæbu, odnosno jednuustrojstvenu jedinicu u pojedinom uredu dræavne uprave.Naime broj predstojnika ureda smanjit Êe se s dosadaπnjih20 na pet, broj zamjenika predstojnika smanjit Êe se tako-er s dosadaπnjih 20 na pet, a broj sluæbi s dosadaπnjih 84na 35.

Iako je u prvom prijedlogu izmjena i dopuna zakona bilopredvieno da uredi dræavne uprave budu oznaËeni samobrojkama, u konaËnom prijedlogu oni Êe biti definirani na-zivima povijesnih regija u Hrvatskoj.

Za provoenje ovog zakona Vlada ne namjerava koristitidodatna sredstva, a novac za natpisne ploËe, peËate, me-morandume i sl. osigurat Êe se iz redovnih sredstava osigu-ranih na poziciji ureda dræavne uprave u æupanijama.

Izmjenama zakona osnovat Êe se i Kolegij predstojnikaureda dræavne uprave, a njegov Ëlan trebao bi biti i koordi-nator poslova dræavne uprave za Grad Zagreb. Izmjene Za-kona o Gradu Zagrebu omoguÊit Êe da koordinatora odre-uje gradonaËelnik Grada Zagreba izmeu proËelnikaupravnih tijela Grada Zagreba koja obavljaju samo poslovedræavne uprave.

Istim izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu i zastupnici uzagrebaËkoj Gradskoj skupπtini dobit Êe sluæbeni naziv paÊe ih se ubuduÊe nazivati “gradskim zastupnicima”.

NNOOVVII PPRREEUUSSTTRROOJJ

Vlada srezala broj ureda dræavneuprave s 20 na pet

Financijski rezultati bili bi priliËno mali i iznosili svega petmilijuna kuna jer u uredima dræavne uprave radi ukupno je-dan posto svih zaposlenih na proraËunu. Operaciju je vodioministar uprave AArrsseenn BBaauukk koji je dvosmisleno izjavio da“ovo moæe i ne mora biti najava teritorijalnog preustroja,dakle ne mora biti”.

Kritike IDS-aPrve kritike doπle su iz Istarskog demokratskog sabora, ia-

ko je ta stranka dio vladajuÊe koalicije. “Istra treba biti sa-mostalna regija i treba imati na svom podruËju odreeneurede dræavne uprave”, upozorili su IDS-ovci.

To i jest pozadina IDS-ova odbacivanja Vladine inicijative:neutralizira bilo kakvu varijantu po kojoj bi u buduÊnosti Is-tra uπla u regiju s Primorjem, Gorskim kotarom i Likom.

“Ali takva varijanta nikome nije ni na kraj pameti”, glasiodgovor iz vrha Vlade.

Pobunili su se i u SDP-u. MilanoviÊev glavni suparnik ZZllaatt--kkoo KKoommaaddiinnaa Ëak je ironiËno predloæio da moæda Pula kaosjediπte i nije najbolje rjeπenje te da bi moæda centar mogaobiti - »abar.

A iz HDZ-a je plasirana optuæba da Vlada pokuπava indi-rektno uvesti pet regija u Hrvatskoj, πto je neprihvatljivo snjihova stajaliπta.

Ustavni sud

OODDLLUUKKAA IIZZAAZZVVAALLAAPPOOZZOORRNNOOSSTT

UUssttaavvnnii ssuudd ppoopprrvvii ppuuttaa ssaammoossttaallnnoo ooddlluuËËiioo oo ppllaaÊÊaammaa ssvvoojjiihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaaUstavni sud je ovime pokazao izvrπnojvlasti da se u okviru istog recesijskogdræavnog proraËuna rad dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika moæe vrednova-ti na naËin kojim se plaÊe neÊe dodat-no smanjivati, a Sindikat se nada da Êei ostali sluæbenici i namjeπtenici zapos-leni u javnoj upravi jednom dostiÊi pla-Êe namjeπtenika Ustavnog suda

(SDLSN, 3. rujna 2014.) Predsjednica Ustavnog suda Republi-ke Hrvatske JJaassnnaa OOmmeejjeecc donijela je 20. kolovoza akt poma-

lo konfuznog naziva - Odluku o nazivima i uvjetima za radna mjesta, pos-lovima koji se na njima obavljaju te koeficijentima sloæenosti poslova u Us-tavnom sudu Republike Hrvatske, koja je objavljena u Narodnim novinamabroj 102, dva dana kasnije.

Odlukom su operacionalizirane izmjene Uredbe o nazivima radnih mjes-ta i koeficijentima sloæenosti poslova u dræavnoj sluæbi od 30. srpnja, koji-ma je ureeno da se nazivi radnih mjesta u Ustavnom sudu RH, poslovi ko-ji se obavljaju na tim radnim mjestima, struËni uvjeti koje moraju ispunjava-ti sluæbenici i namjeπtenici za raspored na ta radna mjesta kao i koeficijen-ti sloæenosti poslova tih radnih mjesta propisuju opÊim aktom Ustavnog su-da, uz obrazloæenje kako je prema Ëlanku 2. Ustavnog zakona o Ustavnomsudu Republike Hrvatske Ustavni sud izrijekom ovlaπten samostalno raspo-reivati sredstva utvrena u dræavnom proraËunu, u skladu sa svojim godiπ-njim proraËunom i zakonom, radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda.

Odluka je izazvala pozornost dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, a nekiod njih - matiËar sa SSS zaposlen u uredu dræavne uprave s koeficijentom0,873 i struËna savjetnica s VSS u ministarstvu s koeficijentom 1,232 raspi-tivali su se u Sindikatu o moguÊnosti prekvalifikacije i osposobljavanja zaobavljanje poslova namjeπtenika u Ustavnom sudu. Ispalo je da ambicioznisluæbenici - matiËar i struËna savjetnica u ministarstvu, „pikiraju“ na radnamjesta namjeπtenika u Sluæbi za upravljanje imovinom Ustavnog suda i toona konobara s koeficijentom 1,020 i namjeπtenika za tehniËke poslove iposlove nabave usluga s koeficijentom 1,402.

Sindikat ih je pri tome upozorio na Ëinjenicu neovisnosti pravosua kaostoæerne sastavnice svetog trojstva dræavne vlasti i preporuËio im da radomi zalaganjem na svojim, gotovo jednako vrijednim sluæbeniËkim radnimmjestima, jednoga dana doæive da se i njihov posao plati kao da su namjeπ-tenici Ustavnog suda, ali i da prate oglase za radna mjesta namjeπtenika uovoj visokoj ustanovi.

Ustavni sud je ovime pokazao izvrπnoj vlasti da se u okviru istog recesij-skog dræavnog proraËuna rad dræavnih sluæbenika i namjeπtenika moæevrednovati na naËin kojim se plaÊe neÊe dodatno smanjivati, a Sindikat senada da Êe i ostali sluæbenici i namjeπtenici zaposleni u javnoj upravi jed-nom dostiÊi plaÊe namjeπtenika Ustavnog suda. SS.. KKuuhhaarr

SDLDN RH

44114400

(Narod.hr, 4. studenoga 2014.) Sindikat dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Re-

publike Hrvatske (SDLSN) Êe temeljem odluke Europskogsuda za ljudska prava, ponovno aktualizirati moguÊnost sin-dikalnog organiziranja u Oruæanim snagama Republike Hr-vatske koje bi djelatne vojne osobe uËinilo ne samo izvrπite-ljima naredbi i zadaÊa, nego i socijalnim partnerima koji mo-gu promicati zajedniËke specifiËne interese vojne sluæbe, pi-πe glavni tajnik SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

U Republici Hrvatskoj sindikalno organiziranje i Ëlanstvo usindikatu moguÊe je u policiji, ali je ta moguÊnost zaprijeËe-na djelatnim vojnim osobama u Oruæanim snagama, prem-da su sindikati koji djeluju u Ministarstvu obrane to predla-gali u postupku donoπenja Zakona o sluæbi u OSRH i to uzograniËenje prava na πtrajk, istiËe Kuhar.

Meutim, iako Zakon o sluæbi predvia moguÊnost sindi-kalnog organiziranja kada su u pitanju sluæbenici i namjeπ-tenici u OSRH, uvoenjem nove kategorije civilnog osobljau oruæanim snagama, tzv. vojnih specijalista, koji imaju sta-tus djelatnih vojnih osoba i smanjenjem broja dræavnihsluæbenika i namjeπtenika, zapravo se suæava prostor zasindikalno organiziranje i konzumiranje temeljnih graan-skih prava zaposlenih u Oruæanim snagama, napomenuo jeKuhar.

Kako javlja Europska federacija sindikata javnih sluæbi(EPSU), pozivajuÊi se na objavu za medije Europskog su-da za ljudska prava od 2. listopada, ovaj je sud donio od-luku da zabrana sindikalnog organiziranja u francuskojvojsci predstavlja povredu Ëlanka 11. Europske konvenci-je o ljudskim pravima, koji regulira pravo na sloboduudruæivanja, ukljuËujuÊi i pravo na osnivanje sindikata.Odluka Suda potvruje moguÊnost ograniËenja koja semogu primijeniti na vojno osoblje u pogledu izraæavanja iaktivnosti, ali zabranu Ëlanstva u sindikatu ocjenjuje kaokrπenje temeljnog ljudskog prava na slobodu udruæivanja,objaπnjava Kuhar.

„To je vrlo vaæna odluka, prva takve vrste. Ona potvrujestajaliπte da su vojnici graani u uniformi koje promovira EP-SU. To znaËi da vojnici trebaju imati jednaka prava kao i os-tali graani”, rekao je glavni tajnik EPSU, JJaann WWiilllleemm GGoouu--ddrriiaaaann.

„To je dobra vijest za vojnike i druge zaposlenike u unifor-mi u drugim europskim dræavama u kojima je pravo Ëlan-stva u sindikatu joπ uvijek daleki san. To je dobra vijest i zaone vojnike i civile zaposlene u vojsci koji su udruæeni u EP-SU i koji veÊ uæivaju sindikalna prava jer je jednoglasnomodlukom europskih sudaca dokazano da su bili u pravu”,smatra Goudriaan.

ZZAAPPOO»»EELLOO UU FFRRAANNCCUUSSKKOOJJ

SDLSN: HoÊe li i hrvatski vojniciimati pravo na sindikalnu iskaznicu?

Dodaci od 4, 8 i 10%

(HRT, 20. listopada 2014.) Samostalni sindikatzdravstva i socijalne skrbi danas je, u zamjenu

za ukidanje dodataka 4, 8 i 10 posto na godine staæa, predloæiouvoenje 337 kuna neoporezivog iznosa za topli obrok za sve za-poslenike u zdravstvu. Prijedlog sindikata vladin pregovaraËki odborprimio je na znanje, a do petka Êe napraviti kalkulaciju ima li za toprostora u dræavnom proraËunu, rekao je ministar zdravlja SSiinniiππaaVVaarrggaa nnakon danaπnjeg kruga pregovora sa sindikatima o izmjena-ma Kolektivnog ugovora (KU).

Po izraËunu sindikata zdravstva, topli obrok za zaposlene u zdrav-stvu na godiπnjoj razini stajao bi 300 milijuna kuna. Pregovori se od-

vijaju u dobroj vjeri i pozitivnom ozraËju, vjerujemo da Êemo uspje-ti naÊi zajedniËko rjeπenje, rekao je Varga dodavπi da u Ministarstvuimaju socijalnu osjetljivost za zaposlenike koji primaju udar na svojalea ukidanjem dodatka za staæ.

Predsjednica sindikata zdravstva SSppoommeennkkaa AAvvbbeerrππeekk pojasnila jeda se oduzimanjem dodatka 4, 8 i 10 posto na godine staæa dobivaproraËunska uπteda od 130 milijuna kuna. Za zaposlenika pred miro-vinom s plaÊom od 5000 kuna neto, to znaËi jednu plaÊu manje u go-dini dana. Uvoenje 337 kuna za topli obrok moguÊe je preraspodje-lama unutar postojeÊeg KU bez poveÊanja rashoda, istiËe Avberπek.

Pregovori se nastavljaju u petak u 13,30 sati.

(SDLSN, 16. listopada 2014.) Me-diji koji su ovih dana najavljivali

nastavak pregovora u zdravstvu u kojima jejedna od glavnih tema i pitanje dodataka nastaæ, odnosno vjernost poslodavcu, nasjeli suna zavaravajuÊe izjave predstavnika Vlade o to-me kako ovi dodaci egzistiraju joπ jedino uzdravstvu i tako potvrdili Goebbelsovu uzreËicuda dovoljno puta ponovljena laæ postaje istina.

Naime, iako Ëlanovi Vlade stalno ponavlja-ju ovu „istinu” pa je u nju „povjerovao” i nji-hov relativno friπki kolega, ministar zdravlja Si-niπa Varga, stvarno stanje stvari ih demantira.

Istina je da ovo pravo, osim u kolektivnomugovoru za zdravstvo, i dalje postoji u Kolektiv-nom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπ-tenike (vrijedi do kolovoza 2016. godine) πtotezu o neodræivosti ovog prava zbog toga πtopostoji joπ samo u zdravstvenoj „enklavi” dovo-di u pitanje, buduÊi da zdravstvo i dræavnauprava obuhvaÊaju 130 od 240 tisuÊa zaposle-nih u javnim i dræavnim sluæbama zajedno.

Tako teza o dodatku za staæ radnicima s 20i viπe godina staæa kao izuzetku od pravila do-

biva sasvim novu dimenziju.Kad se tome pridoda i otkazani kolektivni

ugovor u znanosti i visokom obrazovanju, ko-ji je takoer sadræavao dodatke koje Vlada æe-li ukinuti i koji takoer ulaze u „pregovaraËkumasu” za novi kolektivni ugovor, na vidjeloproizlazi taktika Vladinog pregovaraËkog apa-rata, koji je u akciju izbacivanja spornih doda-taka iz kolektivnih ugovora krenuo od onihnajmanjih „kuÊnih” i granskih kolektivnih ugo-vora u javnim sluæbama, dovodeÊi ih u pozici-ju izbora izmeu dodataka za posebne uvjeterada i dodataka za staæ za starije radnike ili ot-kazivanja kolektivnih ugovora.

I to je legitimna pregovaraËka taktika, aliono πto nije u redu jest Ëinjenica da se pri to-me dodatni psiholoπki kontekst i pritisak pos-tiæe izjavama o tome kako je odustajanje odovog prava veÊ dogovoreno sa svima te subaπ oni s kojima se trenutno pregovara zadnjikoji bi na to trebali pristati.

Istina je i da je Vlada tzv. Zakonom o uskra-ti, koji vrijedi do kraja 2014. godine, kupila „ti-me out” u kojem treba sa svima ugovoriti iz-

bacivanje dodataka za staæ iz kolektivnih ugo-vora ili takve kolektivne ugovore otkazati, alipoziciju joj je donekle poljuljao Ustavni sudRH svojom odlukom o pokretanju postupkaocjene ustavnosti ovoga zakona.

Dakle, pregovori u zdravstvu nisu pregovo-ri u kojima se odluËuje o dodatku koji nigdjedrugdje viπe ne postoji, veÊ pregovori u koji-ma se obmanom javnosti i pritiskom na sindi-kalnu stranu æeli postiÊi efekt neminovnostipristanka na ionako neizbjeæno ukidanje do-dataka na staæ.

Prema Vladinom scenariju, nakon πtozdravstvo pristane na ukidanje dodataka, naredu su dræavne sluæbe i tek bi tada teza o do-datku koji viπe nigdje drugdje ne postoji mo-gla biti istinita.

U ovom trenutku nije. SS.. KKuuhhaarr

SSiinnddiikkaattii ttrraaææee ttooppllii oobbrrookk uu zzaammjjeennuu zzaa 44,, 88 ii 1100%%

DDOODDAATTAAKK ZZAA SSTTAAÆÆ // VVJJEERRNNOOSSTT SSLLUUÆÆBBII

PPrreeggoovvoorrii uu zzddrraavvssttvvuu vvooddee ssee uu oozzrraaËËjjuu oobbmmaannee ii pprriittiisskkaa

Pregovori u zdravstvu nisu pregovoriu kojima se odluËuje o dodatku kojinigdje drugdje viπe ne postoji, veÊpregovori u kojima se obmanom jav-nosti i pritiskom na sindikalnu stranuæeli postiÊi efekt neminovnosti pris-tanka na ionako neizbjeæno ukidanjedodataka na staæ

MORH i OSRH

SDLDN RH

44334422

„Odreeni broj” inspektora rada veÊ je „pao” na sigur-nosnoj provjeri SOA-e, ali se ne zna toËno je li se to do-godilo zato jer su pisali struËne ili znanstvene radove, go-vorili na viπe stranih i agentima SOA-e nerazumljivih jezi-ka, odlazili psihijatru, preËesto posjeÊivali kladionice, sho-ping centre ili su njihovi susjedi primijetili da se u njihovojkuÊi gajbe piva kupuju ne samo na dan odræavanja utak-mica hrvatske reprezentacije, kad je to neupitna domo-ljubna obveza

(SDLSN, 17. listopada 2014.) Jeste li objavili struËne iliznanstvene radove, govorite li strane jezike, jeste li se lije-

Ëili ili se trenutno lijeËite od psihiËkih bolesti, jeste li ovisni o droga-ma, alkoholu, kocki ili drugome, neka su od pitanja u upitniku za si-gurnosnu provjeru koji trebaju ispuniti inspektori rada, nakon Ëegaistinitost njihovih odgovora provjerava SOA - Sigurnosno obavjeπtaj-na agencija.

Nakon sigurnosne provjere SOA-e tijelo koje je zatraæilo provoe-nje sigurnosne provjere, a to je u sluËaju inspektora rada Inspektoratrada, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, odluËuje opostojanju sigurnosnih zapreka za njihovo zapoπljavanje ili ostanak usluæbi, tj. Ëinjenica koje upuÊuju na zlouporabu ili postojanje zloupo-rabe radnog mjesta ili duænosti, odnosno ostalih prava ili ovlasti naπtetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske.

SudeÊi po novinskim natpisima, „odreeni broj” inspektora veÊ je„pao” na sigurnosnoj provjeri SOA-e, ali se ne zna toËno je li se todogodilo zato jer su pisali struËne ili znanstvene radove, govorili naviπe stranih i agentima SOA-e nerazumljivih jezika, odlazili psihijatru,preËesto posjeÊivali kladionice, shoping centre ili su njihovi susjediprimijetili da se u njihovoj kuÊi gajbe piva kupuju ne samo na danodræavanja utakmica hrvatske reprezentacije, kad je to neupitna do-moljubna obveza.

Dva inspektora navodno Ëeπljaju i USKOK i zato Êemo zaposlit 40novih, logiËan je zakljuËak poslodavca koji je obvezu sigurnosneprovjere propisao i zatraæio „kako bi vratio povjerenje graana u in-spekcijske sluæbe”.

Dakle, rjeπenje za povjerenje je sigurnosna provjera, temeljemkoje poslodavac moæe oËekivati nastupanje rizika od zlouporabeinspektorskog radnog mjesta, a sve na temelju rezultata provjere„biheviorista” i „vidjelica” iz SOA-e, koji su, kako smo mogli Ëitatiprethodnih mjeseci, u ovu sluæbu novaËeni po strogo struËnim kri-terijima.

Stoga, ako vas ovih dana posjeti agent SOA-e i pita je li vam sum-njiv susjed Pero s treÊeg kata, slobodno otvorite duπu i recite sve πtoznate o njegovom novom terencu, napirlitanoj æeni, bahatom sinu je-dincu i sumnjivoj stranoj glazbi koju sluπa dok ostali „komπiluk” roz-ga i cajka i pomozite svojoj domovini u vraÊanju povjerenja u dræav-ne institucije. SS.. KKuuhhaarr

SOA vraÊa povjerenje u dræavne institucije

Dræavni inspektorat

SDLDN RH

44554444

Dræavni inspektorat

(www.opatija.hr, 4. prosinca 2014.) Nakon uspjeπno voe-nih i okonËanih pregovora oko novog Kolektivnog ugovora sapredstavnicima Sindikata, novi Kolektivni ugovor za djelatnikegradske uprave Grada Opatije danas su u uredu gradonaËelni-ka potpisali gradonaËelnik IIvvoo DDuujjmmiiÊÊ, predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH BBoorriiss PPlleeππaa, tepredsjednik opatijske sindikalne podruænice ÆÆeelljjkkoo HHaarrbbaaππ.

Na potpisivanju su bili nazoËni i proËelnik gradskog UO za fi-nancije i druπtvene djelatnosti Danijel Jerman, te proËelnicaUreda Grada HHeelleennaa MMaassaarriiÊÊ, viπa struËna suradnica za radneodnose u Gradu Opatija TTaammaarraa PPiiËËuulljjaann, potom glavni tajnikSindikata Siniπa Kuhar, i pravna savjetnica u Sindikatu MMaarriinnaaHHaakklliinn, kao predstavnici pregovaraËkih timova dviju strana.

Tijekom pregovaranja Sindikat je pokazao razumijevanje za

ukupnu gospodarsku situaciju te je prihvatio ponovno umanje-nje osnovice za obraËun plaÊe za iduÊu godinu, od 3%, kojegiznosa se gradska uprava odriËe veÊ treÊu godinu. Materijalnaprava su zadræana, opet u smanjenom iznosu, a takav dogovorda Êe materijalna prava biti manja od predvienih osnovnimugovorom poËeo je s boæiÊnicom 2011. g. Tako se i iduÊe go-dine boæiÊnica, regres za godiπnji odmor isplaÊuju u manjemneoporezivom iznosu, dnevnica za put u zemlji je dalje upolamanja, a koeficijenti za izraËun jubilarne nagrade su trajnosmanjeni. Ova materijalna prava se primjenjuju i na zaposleni-ke gradskih ustanova. Ponovno je suspendirano pravo na uve-Êanje plaÊe kojim se osnovnim tekstom ugovora potiËe usavr-πavanje sluæbenika, te i sljedeÊe godine nema poveÊanja plaÊezbog zavrπenog magisterija, doktorata ili poslijediplomskog

4466

Lokalna samouprava

specijalistiËkog studija. Novina je da je kolektivni ugovor zak-ljuËen na razdoblje od tri godine.

Boris Pleπa je izjavio da je zadovoljan tijekom pregovora, tezahvalio na suradnji drugoj strani, predstavnicima GradaOpatije, naglasivπi da tijekom pregovora nije bilo disonantnihtonova, jer su obje strane uvaæile aktualnu ekonomsku situa-ciju, te Êe kada se ukupna situacija poboljπa, dodao je Pleπa,steËena prava djelatnicima i vratiti u prvobitne okvire kolek-tivnog ugovora.

GradonaËelnik DujmiÊ ovom je prigodom rekao da opatij-

ska gradska uprava nije Ëekala nikakve naputke s viπih instan-ci o tome da se treba prilagoditi aktualnoj ekonomskoj situa-ciji, veÊ je proaktivno djelovala, kada je prije nekoliko godinau dogovoru sa predstavnicima sindikata umanjila prava dje-latnika u gradskoj upravi koja imaju temeljem Kolektivnogugovora.

Sindikalni povjerenik u Gradu Opatiji Æeljko Harbaπ spomenuoje kako biti povjerenikom definitivno nije zahvalna pozicija, noipak je zadovoljan πto su ovi pregovori bili konstruktivni, a Kolek-tivni ugovor potpisan uz uvaæavanje argumenata obiju strana.

GGRRAADD OOPPAATTIIJJAA

Potpisan Kolektivniugovor za djelatnikegradske uprave

4477

44994488

Lokalna samouprava

(SDLSN, 9. listopada 2014.) Iako ga Vlada joπ nijeuputila u Sabor Zakon o izmjenama i dopunama

Zakon o porezu na dohodak veÊ je poËeo proizvoditi pravneuËinke.

Tako, naime, proizlazi iz „ponude” koju je Sindikatu dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH uputio gradona-Ëelnik jednog grada srednje veliËine, u kojoj se zbog planira-nog gubitka prihoda po osnovi poreza na dohodak u 2015.godini predlaæe dodatna neisplata materijalnih prava, sniæa-vanje osnovice za plaÊe za najmanje pet posto i prestanaksluæbe, odnosno radnog odnosa za „odreeni” broj sluæbeni-ka i namjeπtenika koji bi bili proglaπeni „tehnoloπkim viπ-kom”.

Kako se iz dopisa gradonaËelnika saznaje, predloæene mje-re istovremeno Êe se razmatrati i u svim tvrtkama i ustanova-ma u vlasniπtvu grada.

I dok Êe javnost vjerojatno pozdraviti smanjenje plaÊa imaterijalnih prava gradskih sluæbenika i namjeπtenika, prem-da od svog grada oËekuju visoku razinu javnog servisa, moæ-da Êe joj manje „simpatiËno” biti smanjenje plaÊa teta u vr-tiÊima, ËistaËima ulica ili odræavateljima gradskih zelenihpovrπina.

No, svima je jasno da se „samo” smanjenjem plaÊa i brojazaposlenih Ëije se plaÊe isplaÊuju iz gradske blagajne prora-Ëunska rupa koja Êe nastati umanjenjem prihoda jedinica lo-kalne samouprave neÊe moÊi zakrpati, a sasvim je izvjesnokako Êe ona u buduÊnosti biti razmjerna i poveÊanju broj ru-pa na gradskim cestama.

Stoga se postavlja pitanje hoÊe li mjera kojoj je cilj potak-nuti globalni optimizam i potroπnju, istovremeno prouzroËitilokalni pesimizam i recesiju.

SS.. KKuuhhaarr

MMIINNII PPOORREEZZNNAA RREEFFOORRMMAA

NepostojeÊi zakon poËeo proizvoditipravne uËinkePostavlja se pitanje hoÊe li izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je cilj potaknu-ti globalni optimizam i potroπnju, istovremeno prouzroËiti lokalni pesimizam i recesiju

SDLDN RH

(NOVI LIST, 11. listopada 2014.) ZAGREB „Jedini gradkoji je za sada najavio smanjivanje materijalnih prava

radnika i moguÊe otpuπtanje, zbog gubitka prihoda od oporezivanjadohotka, ali i sredstava koja moæe dobiti zbog statusa podruËja po-sebne dræavne skrbi za sada je Karlovac kojeg vodi potpredsjednikHDZ-a DDaammiirr JJeelliiÊÊ.. Kako nam je odgovoreno iz ureda gradonaËelnika,u proraËunu za iduÊu godinu izgubit Êe izmeu 10 i 17 milijuna kunas osnova oporezivanja dohotka, a koji Êe iznos biti u pitanju ovisi okompenzacijskim mjerama πto ih Vlada priprema za lokalnu upravu isamoupravu. Kako nam je odgovorila KKaattaarriinnaa MMaattaassiiÊÊ, glasnogovor-nica Grada Karlovca, taj Êe grad izgubiti i sredstava na koje su do sa-da imali pravo temeljem statusa podruËja posebne dræavne skrbi. Uovoj godini s tog osnova u proraËun im se slilo 7,2 milijuna kuna.

„Kompenzacijske mjere veÊ su ukljuËene u naπu raËunicu. (...) Unajboljim projekcijama mogle bi nadoknaditi iznos od oko 5 milijunakuna”, stoji u odgovoru πto smo ga dobili iz Karlovca. Pritom se ob-jaπnjava i kako je Vlada trebala do konca lipnja jedinicama lokalne iregionalne uprave i samouprave trebala poslati upute za izradu pro-raËuna, πto nije uËininjeno.

Koliko zaposlenika planiraju proglasiti tehnoloπkim viπkom, za sa-da nije poznato. No, u gradskim tijelima zaposleno je trenutno 134sluæbenika i namjeπtenika, a na plaÊe se iz proraËuna godiπnje izdva-ja neπto manje od 16 milijuna kuna. Svima njima najavljeno je reza-nje osnovne plaÊe za πest posto, ukidanje boæiÊnice i regresa za idu-Êu godinu, smanjivanje otpremnina.

((GG.. GGaa..))

OOPPOORREEZZIIVVAANNJJEE DDOOHHOOTTKKAA

GGrraadd kkoojjii kkaannii oottppuuππttaattii zzbboogg ppoorreezzaa jjee KKaarrlloovvaacc

55115500

Lokalna samouprava

5533

(SDLSN, 13. studenoga2014.) U Narodnim novinama

od 12. studenog objavljen je Kolektivniugovor za HEP grupu, πto samo po sebinije niπta Ëudno, jer je to dobra praksakad su u pitanju kolektivni ugovori dræav-nih poduzeÊa.

Meutim, s obzirom na njime ugovore-na prava, koja takoer ne predstavljajuniπta neobiËnoga, ali su ugovorena u tre-nutku kad Vlada zakonima u javnim idræavnim sluæbama uskraÊuje konzumi-ranje tih istih prava i metodom ucjene ihizbacuje iz granskih kolektivnih ugovora,postavlja se pitanje moæe li Vlada i njezi-ni ministri u javnoj upravi provoditi res-triktivnu politiku, a direktori koje je ime-novala u dræavnim poduzeÊima ne.

Konkretno, radi se o dodacima naplaÊu za neprekidni staæ u HEP-u i do-datku za prehranu radnika, kao pravi-ma koja je Vlada silom zakona i prego-varaËke batine uskratila zaposlenima ujavnoj upravi i istovremeno planira no-va smanjenja plaÊa u sluËaju da joj nepoe za rukom uπtedjeti dodatnih 650milijuna kuna kroz smanjenje broja za-poslenih i racionalizaciju poslovanja,πto joj u pravilu ne polazi za rukom uopsegu koji omoguÊava daljnje ne za-diranje u plaÊe i materijalna prava.

Ovakva situacija ukazuje na nepostoja-nje politike plaÊa u javnom sektoru, od-nosno mehanizma kojim bi se one har-monizirale na duæi rok.

Stoga svatko tko radi u javnoj sluæbi idræavnom tijelu ima puno pravo zapitatise zaπto je njemu dræava maÊeha, a nemanje vrijednim radnicima HEP-a briænamajka sina jedinca. SS.. KKuuhhaarr

5522

HEP

NNEEKKAA CCVVAATTEE TTIISSUU∆∆UUCCVVJJEETTOOVVAA

OOnnoo ππttoo VVllaaddaa iimmiinniissttrrii uukkiiddaajjuu uujjaavvnniimm ii ddrrææaavvnniimmsslluuææbbaammaa,, oodd VVllaaddee iimmeennoovvaanniiddiirreekkttoorrii uuggoovvaarraajjuuuu ddrrææaavvnniimm ttvvrrttkkaammaa

SDLDN RH

55555544

APIS IT

(SDLSN, 26. rujna 2014.) Agencija zapodrπku informacijskim sustavima i in-

formacijskim tehnologijama (APIS IT) u utorak je ne-zakonito udaljila s posla predstavnicu radnika u nad-zornom odboru ove tvrtke, do okonËanja postupkakoji se pred sudom vodi zbog uskrate suglasnosti zaotkaz skrivljen ponaπanjem radnika od strane radniË-kog vijeÊa i njegove zamjene sudskom odlukom.

Naime, prema stajaliπtu Vrhovnog suda udaljenjes posla opravdano je jedino u postupku izvanrednogotkaza ugovora o radu, πto ovdje nije sluËaj.

UUddaalljjeennjjeemm ss rraaddnnoogg mmjjeessttaa zzaappoosslleenniiccuu ππttiittee oodd mmoobbiinnggaa

Iako se udaljenje obrazlaæe nemjerljivom πtetomkoju je zaposlenica svojim skrivljenim ponaπanjemuËinila po ugled tvrtke i time ugrozila njeno poslova-nje, Ëlan uprave APIS IT DDeenniiss HHrreessttaakk objasnio jepredstavnicima Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika RH, kako je stvarni razlog „preven-tivne naravi“ - sprjeËavanje podnoπenja tuæbe za mo-bing, za koju su Ëuli da ju udaljena zaposlenica na-mjerava podiÊi protiv poslodavca te ju stoga viπe neæele dovoditi u situaciju da bude mobingirana, Ëimeje potvrdio da stvarno obrazloæenje odluke nema ve-ze s njezinom izrekom.

APIS IT je zahtjev za redovni otkaz zbog skrivlje-nog ponaπanja zaposlenice radniËkom vijeÊu uputiozbog dvije donacije od Ëetiri i pet tisuÊa kuna koje jetvrtka IBM isplatila sindikalnoj podruænici u razdobljuod 2010. do 2012. godine, temeljem zamolbi koje jeu ime podruænice uputila upravo udaljena zaposleni-ca i Ëlanica sindikata, a koje ona sama nikad nije pre-uzela. Ti iznosi su od strane podruænice pred darova-teljem pravdani podnoπenjem raËuna troπkova pre-hrane i popisom sudionika sindikalnih druæenja.

Kako je pojaπnjeno predstavnicima Sindikata, APISIT je o ovome saznao putem anonimnih poruka kojesu vodstvu tvrtke upuÊene prije nekoliko mjeseci i zak-ljuËio kako se radi o neprihvatljivoj praksi koja moæenaπtetiti ugledu tvrtke i njegovim „kompleksnim pos-

lovnim odnosima s tvrtkom IBM“ u Hrvatskoj. Za pos-lodavca je sporno i πto su zamolbe za donacijamaupuÊene sa sluæbenog e-mail APIS IT-a, iako je iz nji-hovog sadræaja razvidno da se radi o zamolbama sin-dikata, a elektronski potpis svakog djelatnika u e-mailporukama tamo se nalazi po „defaultu”.

Predsjednik uprave APIS IT-a, HHrrvvoojjee SSoommuunn, re-kao je da vjeruje kako zaposlenica nije novac uzela zasebe, veÊ doista za sindikat i dodao da se radi o do-nacijama u gotovom novcu, za koje je upitno na ko-ji se naËin mogu opravdati u IBM-u i zbog Ëega bi utoj tvrtci mogli takoer uslijediti otkazi.

SSuummnnjjaajjuu ddaa ssee rraaddii oo kkaazznneennoomm ddjjeelluu,, aallii nnee ppooddnnoossee kkaazznneennuu pprriijjaavvuu

Meutim, premda APIS IT kao poslodavac dræi daopisani dogaaji moæda imaju obiljeæja kaznenog dje-la, nisu podnijeli kaznenu prijavu, kao ni postupak iz-vanrednog, veÊ redovnog otkaza ugovora o radu, ko-ji je „zapeo“ na uskrati suglasnosti od strane radniË-kog vijeÊa. Predstavnici sindikalne podruænice u APISIT-u, pak navode kako se u sluËaju donacija sindikatuod strane IBM-a radi o uobiËajenoj praksi u poslovnojzajednici, za koju je rukovodstvo tvrtke znalo, a u ko-joj se poslodavce i poslovne partnere traæi sredstva zarazliËite oblike aktivnosti i organizirana druæenja i pritome navode „friπki“ primjer traæenja sponzorstva za„Drugi turnir u malom nogometu za IT cure“ s ciljemosiguranja „πto viπe nagrada za natjecateljice“, a kojeje objavljeno i na internom portalu tvrtke.

Na sam dogaaj pokuπaja uruËivanja odluke oudaljenju s radnog mjesta, u sindikalnoj podruænicigledaju kao na nastavak πikaniranja predstavnice rad-nika u nadzornom odboru, koju je vodstvo tvrtkeuzelo na zub zbog propitivanja visokih troπkova sluæ-benih poslovnih kartica u inozemstvu, odbijanja pro-vedbe nezakonitih naloga isplate naknade za prije-voz i pomoÊi radnicima, odnosno postavljanju ne-zgodnih pitanja na sjednicama nadzornog odbora,zbog Ëega je i premjeπtena s radnog mjesta πefice ra-Ëunovodstva na mjesto voditeljice skladiπta, pri Ëemu

oËito nije shvatila poruku koju joj je time uputio pos-lodavac. »lanovi sindikata pitaju se i zaπto se pitanjedonacija pokreÊe dvije godine nakon posljednje do-nacije sindikalnoj podruænici i sumnjaju u to da suanonimne e-mail poruke djelo poslodavca koji „paki-ra“ nepoÊudnoj Ëlanici nadzornog odbora.

PPaarrttiijjsskkii kkrruuææoocciiUkazuju i na to da se u APIS IT-u s dolaskom no-

ve πefovske garniture poveÊao broj zaposlenih kojipo struci nisu informatiËari, ali su svejedno uhljeblje-ni na dobro plaÊenim radnim mjestima u tvrtci u ko-joj po svojoj profesiji ne predstavljaju „core busi-

ness”, zahvaljujuÊi odgovarajuÊoj Ëlanskoj iskazniciili povezanosti s politiËkim strukturama izvan i unu-tar tvrke i dodaju kako takvi kadrovi svoj profesio-nalni hendikep nadomjeπtaju odræavanjem partij-skih kruæoka.

Kontra konstrukcije o nemjerljivoj πteti poslovnomugledu tvrtke, odnosno moguÊem poremeÊaju odno-sa s IBM-om, govori i Ëinjenica da IBM i dalje poslov-no surauje s APIS IT-om na projektu hrvatske Vlade„e-Graani”, koji se temelji na IBM-ovoj „mainframe“infrastrukturi koja omoguÊava bræi i sigurniji pristupuslugama dræavne uprave.

Za vjerovati je i da tvrtka poput IBM-a u Hrvatskoj

djeluje sukladno pozitivnim propisima i dobrim pos-lovnim obiËajima te da njezini zaposlenici znaju razli-ku izmeu sponzorstva i iznude.

SSiinnddiikkaatt ttrraaææii pprroovvjjeerruu DDOORRHH--aa ii nnaaddzzoorr IInnssppeekkttoorraattaa rraaddaa

Zbog svega πto se dogaa u APIS IT-u SDLSN Êeod Inspektorata rada zatraæiti provjeru zakonitostiudaljenja s posla u postupku redovnog otkaza, a odDræavnog odvjetniπtva da utvrdi jesu li se traæenjem iisplatom donacija od poslovnih partnera tvrtke stek-la obiljeæja nekog kaznenog djela, je li njihova isplataprovedena i evidentirana na zakonit naËin, postoje li

i neki drugi oblici povezanosti izmeu rukovodeÊihposlovnih struktura APIS IT-a i njihovih poslovnihpartnera u Hrvatskoj, ali i sluËajeve nezakonitog pos-tupanja i visoke troπkove poslovnih kartica na koje jeudaljena zaposlenica ukazivala kao πefica raËunovod-stva i predstavnica radnika u nadzornom odboru tetemeljem utvrenog razraditi kodeks dobre praksekad su u pitanju traæenja donacija od strane sindikal-nih podruænica.

Sindikat Êe o svemu obavijestiti i zamjenicu grado-naËelnika Grada Zagreba SSaannddrruu ©©vvaalljjeekk,, koja je Ëla-nica skupπtine APIS IT-a, kao i PuËku pravobranitelji-cu. SS.. KKuuhhaarr

AAPPIISS IITT nneezzaakkoonniittoo uuddaalljjiiooss ppoossllaa pprreeddssttaavvnniiccuu rraaddnniikkaa uu nnaaddzzoorrnnoomm ooddbboorruu

SDLDN RH

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

Ode i ova godina - neponovila se

Hvala Bogu da smo preæivjeli i doæivjeli kraj ove 2014.godine, ili godine 3. MV (Ëitaj: MilanoviÊeve vlade). Kad jeova koalicija koja je do sada na vlasti, potpisala svoj koalici-jski sporazum i u javnost uputila svoj Plan 21 sve je djelova-lo nekako nestvarno, ali obeÊavajuÊe. ObeÊavajuÊi nastup-ni govor buduÊeg mandatara za sastav nove vlade u pob-jedniËkoj izbornoj noÊi probudio je novu nadu i novi opti-mizam kod veÊine graana ove napaÊene zemlje.

Narod se usudio povjerovati. OËekivale su se brze ikvalitetne promjene. A onda je krenulo. Promjene su pona-jprije krenule u kadrovima i to na svim razinama. Na politiËkokadroviranje nakon promjene vlasti narod je veÊ naviknuo.No, sad se oËekivao malo drukËiji pristup, promjene nes-posobnih i dovoenje u prvom redu sposobnih, a ne podob-nih. Na prve prigovore promjenama u kojima je podobnostopet vaænija od sposobnosti iz vlade je odgovoreno kako jerijeË o sposobnim ljudima, ali je njihova politiËka podobnostvrlo vaæna kako bi primjerice u dræavnim i javnimpoduzeÊima mogli provoditi politiku ove vlasti. Onda je vladaudarila i na kolektivne ugovore u dræavnoj i javnim sluæbamai dræavnim i javnim poduzeÊima. Udarili su i na dugo godinagraene razine socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva.Socijalni su dijalog zamijenili javnim, medijskim dijalogom.Krenuli su sa svom silom izmjena zakona i propisa Ëiji su pri-jedlozi mimoilazili socijalne partnere i GSV. ©to je vrijeme viπeprolazilo to se viπe pokazivala nesposobnost i nepripreml-jenost ove vlade. Zemlja je sve dublje tonula u krizu. Recesijai kriza traju i treÊu godinu ove vlasti, a prognoze govore kakoÊe se to stanje nastaviti i barem joπ u prvoj polovici 2015.godine. Tek tada, moæda uslijedi i nekakav mizeran rast. Aova godina obiljeæena je donoπenjem mnogih zakona ipropisa koji izravno utjeËu na prava i poloæaj hrvatskih rad-nika.

PoËetkom godine stupio je na snagu izmijenjeni Zakon omirovinskom osiguranju kojim je podignuta dobna granicaza stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnumirovinu te su utvrena prava za dugogodiπnje osiguranike.U isto vrijeme stupili su na snagu i Zakon o socijalnoj skrbi,Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoπljavanju osoba sinvaliditetom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih srediπnjih tijeladræavne uprave (kojim je ukinut Dræavni inspektorat, a rad-nici i poslovi podijeljeni izmeu viπe ministarstava). U ovoj jegodini izmijenjen i dopunjen Ovrπni zakon u kojemu su

neke izmjene uvrπtene temeljem sindikalnih prijedloga, avezano uz primanja, izuzeta od ovrhe. Donesen je i Zakono financijskom poslovanju i raËunovodstvu neprofitnihorganizacija koji se meu ostalim odnosi i na sindikalneudruge. Izmijenjen je i Zakon koji regulira reprezentativnostudruga poslodavaca i sindikata u kojem najveÊi diosindikalnih primjedbi i prijedloga nije uvaæen pa ga sindikatinisu ni podræali. Zanimljivo je kako taj zakon razliËito reguli-ra reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje udræavnoj sluæbi, u javnim sluæbama i svih ostalih. OËito takoodgovara vladi. Novi Zakon o zaπtiti na radu viπe ne dajesindikatima pravo imenovati radniËkog povjerenika zazaπtitu na radu.

Donesen je i novi Zakon o radu i to pod imperativom sma-njenja zakonske zaπtite radniËkih prava i fleksibilizacije træiπtarada, a u najavljenu svrhu izlaska iz krize, otvaranja novih rad-nih mjesta i lakπeg zapoπljavanja. Posljedica: u Hrvatskoj sunastupile klimatske promjene - pred BoæiÊ je toplije nego predUskrs, prvi dan zime bio je topliji od prvog dana proljeÊa,dakle Hrvatska je doslovce procvjetala. Vlast je joπ i Zakonomo uskrati veÊ ranije pripremila teren za te klimatske promjene,udarivπi izravno na prava prava zaposlenih u dræavnoj i javn-im sluæbama utvrena kolektivnim ugovorom. Klimatolozisve to joπ uvijek nisu uspjeli dokazati, ali sasvim je sigurnokako su upravo ti rezovi doprinijeli ovim klimatskim promje-nama pa tako sada nezaposleni, umirovljenici, zaposleni kojirade bez plaÊe ili za minimalac, ali i oni koji primaju plaÊe doprosjeËnih (u koje se ubrajaju i sluæbenici i namjeπtenici) moguuπtedjeti na grijanju koje ionako nemaju Ëime platiti. Novcekoje nemaju, ne moraju troπiti za skupe izlaske, ne trebaju segrijati u πetnji trgovaËkim centrima. Mogu πetati ulicama,trgovima, parkovima i πetaliπtima, pozdravljati se u prolazu uztradicionalni lagani naklon i rijeËi: „Servus“ ili „Sluga poko-ran!“ Prava idila. A ovo je tek kraj πeste od biblijskih 7 teπkihgodina. U sedmoj teπkoj godini postat Êemo, sudeÊi barempo vedrim i nasmijanim licima predsjednika i Ëlanova vlade,zemlja u kojoj Êe teÊi med i mlijeko. Ako su veÊ u ovoj godi-ni te promjene u Hrvatskoj pokrenule globalne klimatskepromjene pa za BoæiÊ imamo proljeÊe, trebamo se bojatiBoæiÊa 2015. Jer kako narod sve teæe æivi i ima sve manje zaosnovne troπkove, za hranu i odjeÊu, treba strepiti da nas zataj BoæiÊ, zbog utjecaja naπe drage vlade, ne iznenadi ljeto, pada uokolo hodamo - u „bade kostimima“, a πto se tiËe hrane,utaknemo nogu u zemlju i sunËamo se. Rezultat: svi Êemolijepo pozelenit, ali ne od bijesa, nego od klorofila.

No vrijeme je preozbiljno i nikako nije za πalu. Narodteπko æivi, a tu se ubrajaju i sluæbenici i namjeπtenici. Dobroje tek politiËkim elitama i nekim poslodavcima. Njima jestdo smijeha, ali nama nije. Teπko se u takvim uvjetimaveseliti Ëak i BoæiÊu i nadolazeÊoj novoj godini. Ali BoæiÊ jeblagdan raanja, nove nade. Djeteπce nam se rodilo, ne unekom srediπtu grada, u nekoj skupoj palaËi, nego na per-iferiji, u skromnoj πtalici, poloæeno je u jaslice, u slamu, ane u skupu udobnu kolijevku sa svilenim pokrovom. I baπto nam treba dati nadu. Imamo pravo i na nadu i na boljiæivot. Zasluæili smo.

Sretan Vam BoæiÊ i puno zdravlja, radosti, mira i spokojau 2015. godini.