hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

godina XXI. sijeËanj 2017. bbrroojj 7711IISSSSNN 11333311 11 11337799

IIzzmmjjeennee ii ddooppuunnee KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraazzaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbeenniikkeeii nnaammjjeeππtteenniikkee

Povrat osnovice na razinu iz 2009. do kraja godine

IInntteerrvvjjuupprrooff.. ddrr.. sscc.. GGoorrddaannaa MMaarrËËeettiiÊÊ

Nagraivanje sluæbenikau lokalnoj samoupravi -

problematiËno

22

(SDLSN, 31. prosinca 2016.) Zadnjidan godine na zalasku vrijeme je za po-gled u retrovizor na 2016. godinu.

To je bila godina u kojoj su sindikatipregovarali o sporazumu o osnovici zaplaÊe s dvije vlade, jednom u kojoj je glav-ni pregovaraË bio MOST-ovac i drugom ukojoj je pregovore vodio HDZ-ovac.

I dok se s Boæom Petrovom pregovorinisu pomakli dalje od poËetnih pozicija,s TToommiissllaavvoomm ∆∆oorriiÊÊeemm zakljuËeni su ukratkom roku - dogovorom o programi-ranom povratu osnovice za plaÊe na ra-zinu iz sijeËnja 2009. godine tijekom2017. godine.

Tako Êe se plaÊe u dræavnoj sluæbi u2017. godini „poveÊati” za πest posto,kako bi dræavni sluæbenici i namjeπtenicimogli uæivati materijalni standard iz2009. godine.

No, da bi se to stvarno dogodilo, po-trebno je „stiÊi” joπ jednu godinu i to2013., u kojoj je Vlada smanjila koefici-jente sloæenosti poslova za tri posto, adio zaposlenih u dræavnoj sluæbi ostao jei bez bilo kakve jubilarne nagrade.

U lov na bolju proπlost trebalo bi ukl-juËiti i 2016. godinu, kao godinu u ko-joj je povrat osnovice na razinu iz2009. godine „ukrao” Dræavni zavodza statistiku, objavom rezultata rastaBDP-a krajem 2015. u pet decimala(1,99948), zbog Ëega se aktivacija spo-razuma o osnovici pomaknula na sije-Ëanj 2017. godine, ali je taj brod otplo-vio dogovorom s Vladom koji je uklju-Ëivao nespornu osnovicu u 2016. godi-ni od 5.108 kuna.

U takvoj situaciji lova za vlastitim re-pom logiËno je da su dræavni sluæbenici inamjeπtenici nepovjerljivi ne samo pre-ma Vladi kao prevrtljivom poslodavcu,nego i prema vlastitim sindikatima, kojisu ih svako malo morali uvjeravati kakoje sve loπe πto im se dogodilo u tom tre-

nutku bilo najmanje loπe, ako ne i za nji-hovo dobro, ma kako suludo to zvuËalo.

A da u takvoj sindikalnoj perspektivi,koja u prvi plan stavlja oËuvanje radnihmjesta i sigurnosti zaposlenja, ima isti-ne, moæe se uvjeriti svaki zaposlenik naproraËunskim jaslama koji æeli i moæevidjeti πto se dogaa u profitnom sekto-ru u kojem najveÊi neprijatelj radnicimaviπe nisu ugovori na odreeno vrijeme,nego rad s nepunim radnim vremenomi stalno novi ugovori s agencijama i pos-lodavcima koji nisu one iste pravne oso-be za koje takvi radnici obavljaju posao.

To je svijet rastuÊeg broja prekarnihradnika, u kojem se viπe ne æivi od ugo-vora do ugovora, veÊ iz dana u dan.

Za dræavne sluæbenike i namjeπtenikeprva velika provjera dobrih namjera Vla-de dolazi veÊ u prvoj polovici 2017. go-dine, kada bi trebali zapoËeti pregovoriza novi kolektivni ugovor u dræavnojsluæbi, u kojim pregovorima bi osporava-nje razine materijalnih prava koja je ugo-vorena vaæeÊim ugovorom bio indikatorstvarnog kursa Vlade po pitanju njiho-vog statusa.

Æivi bili pa vidjeli.

2017. - godina u kojojdræavni sluæbenici love2009. godinuPPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

U lovu za vlastitim repom dræavni sluæbenici i

namjeπtenici nepovjerljivi su ne samo prema Vladi

kao prevrtljivom poslodavcu, nego i prema

vlastitim sindikatima, koji su ih svako malo

morali uvjeravati kako je sve loπe πto im se

dogodilo u tom trenutku bilo najmanje loπe, ako

ne i za njihovo dobro, ma kako suludo to zvuËalo

Uvodnik

33

(SLOBODNA DALMACIJA, 23. prosinca2016.) Predstavnici Vlade i sindikata dræavnih

sluæbi potpisali su u petak u Ministarstvu rada i mirovinskogsustava dodatak Sporazumu o osnovici plaÊe za dræavne sluæ-benike i izmjene Kolektivnog ugovora za dræavne sluæbenike inamjeπtenike kojima im je omoguÊen rast plaÊa u iduÊoj godi-ni za πest posto, i to u tri navrata po dva posto - od 1. sijeË-nja, 1. kolovoza i 1. studenoga.

Radi se o dodatku sporazumu kojima je rast osnovice zaplaÊe vezan uz rast BDP-a za viπe od dva posto u dva tromjes-jeËja uzastopno. Ministar rada i mirovinskog sustava TToommiissllaavv∆∆oorriiÊÊ zahvalio je socijalnim partnerima i istaknuo da je rjeπenjedo kojeg su doπli plod kompromisa Vlade i sindikata, te kon-struktivnog pristupa pregovorima.

“Siguran sam da smo otvorili dobar smjer u izgradnji socijal-nog dijaloga i partnerstva u Hrvatskoj i to je sigurno zalog zanaπe buduÊe razgovore”, istaknuo je ∆oriÊ.

Upitan znaËi li moæda sklapanje sporazuma s dræavnim sluæ-bama da je Vladi vaæniji represivni aparat od, primjerice, uËe-

nika ili lijeËnika, ∆oriÊ je odgovorio kako su Vladi, premijeru iministrima jednako vaæni svi sluæbenici - kako oni u dræavnimtako i u javnim sluæbama.

“U sijeËnju nas oËekuju razgovori sa predstavnicima sindikatajavnih sluæbi i nadamo se i uvjereni smo da Êemo u razgovoru oTemeljnom kolektivnom ugovoru naÊi rjeπenje na zadovoljstvoobiju strana”, rekao je ∆oriÊ.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ dræida su postigli dobar sporazum, iako Êe uvijek biti nezadovolj-nih, dodavπi kako je isplata boæiÊnice dio dogovora, a ne samododaci, te da je postavljen dobar temelj za poËetak novog ko-lektivnog pregovaranja za dræavne sluæbenike i namjeπtenike.

Ministar financija ZZddrraavvkkoo MMaarriiÊÊ izvijestio je da je obavljenapreraspodjela sredstava do pet posto po pojedinim proraËun-skim stavkama kako bi se naπla potrebna sredstva i izdan jenalog za isplatu, tako da bi zaposlenici u dræavnim i javnimsluæbama trebali tijekom dana na svojim raËunima vidjeti da jestigla boæiÊnica.

BBLLAAGGDDAANNSSKKII PPOOKKLLOONN

Vlada i sindikati dræavnih sluæbi potpisali dodataksporazumu: rast Êe plaÊe, stiæu boæiÊnice...

Pregovori

(nastavak na str.5)

44

Pregovori

Na upit koliki Êe teret za dræavni proraËun biti poveÊanjeosnovice u dræavnim sluæbama, MariÊ je rekao kako Êe to bi-ti na razini od 250 milijuna kuna.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika BBoorriiss PPlleeππaa posebno je zahvalio medijima na praÊenju ikorektnom izvjeπtavanju i kada nisu bili u moguÊnosti iznositipojedinosti sa sastanka. Naglasio je kako je to vaæno meu so-cijalnim partnerima, jer iznoπenje svih pojedinosti ponekadmoæe biti kontraproduktivno, iako je i razumljiva znatiæelja jav-nosti o Ëemu se i kako pregovara. Izrazio je nadu da Êe takobiti praÊeni i pregovori o novom kolektivnom ugovoru.

Pleπa je dodao kako Êe boæiÊnica biti isplaÊena i javnim va-trogasnim postrojbama, jer se i na njih primjenjuje kolektivniugovor za dræavne sluæbenike.

Upitan ima li kakav savjet za sindikate javnih sluæbi, Pleπaje odgovorio da je njihov pregovaraËki tim vrlo jak pa je uv-jeren da Êe postiÊi dogovor s Vladom, a moæda dogovor dræ-avnih sluæbi bude mali doprinos tome.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a ZZddrraavv--kkoo LLoonnËËaarr rekao je kako je veÊina zadovoljna sporazumom,kao i on osobno, i da se tek sada vidi koliko je stvoren mo-Êan alat 2009., iako mnogi u njega nisu vjerovali. “Sporazumje moÊan i Vlada ga nije mogla ispuniti u jednom dahu, ne-go u tri”, ocijenio je LonËar.

VVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii ppoottppiissaallii ssppoorraazzuumm

(HRT, 23. prosinca 2016.) Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih

sluæbenika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa izjavio je za HRT da pre-govori s Vladom, koji su trajali 15 dana, u Ëetiri kruga, nisubili laki. Joπ je teæe bilo stati pred sindikalna tijela i iznijeti pri-jedlog Vlade, dodao je.

Alternativa je bila odbaciti Vladin prijedlog i krenuti u sud-ske sprorove, s kojima, naæalost imamo loπa iskustva, pa smopristali na poveÊanje osnovice u tri navrata. Osnovica Êe ku-mulativno rasti i iznosit Êe 5.421 kunu, izjavio je Pleπa.

Dodao je kako su od Vlade danas dobili potvrdu da Êe oddanas poËeti uplata boæiÊnice, iako je u tekstu sporazumanavedeno da Êe se boæiÊnice isplatiti do kraja ove godine.

Ministar rada i mirovinskog sustava TToommiissllaavv ∆∆oorriiÊÊ objas-nio je model poveÊanja osnovice. Od prvog sijeËnja osnovicaplaÊe bit Êe veÊa za dva posto, a od prvog kolovoza te od pr-vog studenog za dodatnih dva posto.

(nastavak sa str.3)

55

66

Pregovori

77

88

(HRT, 21. prosinca2016.) Od 1. sijeËnja

dræavnim sluæbenicima osnovica plaÊe Êebiti veÊa za 2%, od 1. kolovoza za joπ2% te od 1. studenog za preostalih 2%.Ovaj se dogovor, kako stvari stoje, neodnosi na javne sluæbe s kojima Vladaæeli nastaviti pregovore buduÊi da osimpoveÊanja osnovice plaÊa, sindikati jav-

nih sluæbi traæe i vraÊanje duga te uskla-enje s realnim sektorom.

Gosti Teme dana su bili sindikalni Ëelni-ci: BBoorriiss PPlleeππaa i DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ iz sindika-ta dræavnih sluæbi, te VViilliimm RRiibbiiÊÊ iz sindi-kata javnih sluæbi. Ni ovoga puta unatoËnastojanima HTV nije uspio osigurati su-govornika iz Ministarstva rada.

OËito je da je Vlada od prvog trenutka

znala da neÊe imati odmah ukupan iznosod 1,8 milijardi kuna bruto. Nema ni pob-jednika ni poraæenih iako smo mi htjelicjelokupan iznos odmah, rekao je Pleπa.

RibiÊ smatra da je dogovor sindikatadræavnih sluæbenika s Vladom realan. Upregovorima je naπ problem bio πto seuvjetovalo da se odreknemo svih ostalihpotraæivanja koje imamo za 2016., na-glasio je RibiÊ.

Ovaj sporazum obuhvaÊa samo dræav-ne sluæbenike, a s partnerima iz javnihsluæbi poËet Êemo razgovore tijekom si-jeËnja. Sutra Êe se sve πto je danas ispre-govarano naÊi na Vladinoj sjednici, rekaoje ministar rada i mirovinskog sustava TToo--mmiissllaavv ∆∆oorriiÊÊ novinarima nakon sastankasa sindikalistima.

Ministar je namjerno zapetljao stvar inije bio jasan. Ako sluËajno doe do od-luke da se sporazum ne odnosi jednakona dræavne i javne sluæbenike, to bi biopresedan, skandal. Takav pokuπaj bi bilaneka vrsta odmazde i ucjene: PoveÊat Êe-mo vam osnovicu, a vi se odrecite svihpotraæivanja iz 2016. To bi bio politiËkisuicid, smatra RibiÊ.

Pleπa je pojasnio da su osnovica, boæiÊ-nica i regres zajedniËki i dræavnim i jav-nim sluæbama i tu nema razmimoilaæenja- sve πto bude ispregovarano bit Êe i zajedne i za druge.

OËito je da su policijski sluæbenici i za-poslenici MUP-a na dnu platne ljestvice,pa je kod nas to malo drugaËije i nemoæe se poistovjetiti, rekao je JagiÊ.

Pregovori

RRiibbiiÊÊ uu TTeemmii ddaannaa:: MMiinniissttaarrjjee nnaammjjeerrnnoo zzaappeettlljjaaoo ssttvvaarr

99

DDOOGGOOVVOORRIILLII SSEE

SSlluuææbbeenniicciimmaa ÊÊeerraassttii ppllaaÊÊaa ppoo22%% uu vveelljjaaËËii,, kkoo--lloovvoozzuu ii pprroossiinnccuuOsnovica za plaÊe bit Êe od1. sijeËnja 5211,02 kuna, od1. kolovoza 5315,24 kune i1. studenog 5421,54 kune.BoæiÊnice - do Nove godine

AUTOR: Romana KovaËeviÊ(VE»ERNJI LIST, 21. prosi-nca 2016.) Osnovica za

plaÊe u dræavnim sluæbama rast Êe2017. godine u tri navrata po dvaposto. Prva uveÊana isplata za sije-Ëanj isplatit Êe se na plaÊi u veljaËi,druga u kolovozu s plaÊom za sr-panj, treÊa u prosincu s plaÊom zastudeni. BoæiÊnica Êe biti isplaÊenado 31. prosinca, doznajemo od Sini-πe Kuhara, glavnog tajnika Sindika-ta dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika.

Takav Êe sporazum u petak potpi-sati sindikati dræavnih sluæbi koji sujuËer tako dogovorili s Vladinim pre-govaraËkim timom.

Danas bi Vlada trebala potvrdititekst izmjena i dopuna sporazumao plaÊama te izmjene i dopune ko-lektivnog ugovora za dræavne sluæ-benike i namjeπtenike.

- Dobili smo mandat da sve ispla-te budu u 2017. i to smo postigli -kaæe Kuhar. Osnovica za plaÊe bitÊe prema dogovorenom od 1. sijeË-nja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza5.315,24 kune i 1. studenog5.421,54.

OËekuje se da Êe se isto primijeni-ti i na javne sluæbe, jer osnovice suim uvijek bile jednake i ako bi jedniispregovarali neπto viπe, uvijek se toonda primjenjivalo i na druge.

Ministar rada i mirovinskog susta-va TToommiissllaavv ∆∆oorriiÊÊ nakon juËeraπnjihpregovora kazao je da su bili kon-struktivni i na obostrano zadovolj-stvo te da Êe sa sindikatima javnihsluæbi pregovore o novom Temelj-nom kolektivnom ugovoru nastavitiu sijeËnju.

Vlada i sindikati dræavnihsluæbi postigli dogovor

(HRT, 21. prosinca 2016.) U Ministarstvu rada nakon viπe od trisata zavrπeni su pregovori Vlade i sindikata dræavnih sluæbi o mo-

guÊnostima realizacije sporazuma iz 2009. o rastu osnovica plaÊa za 6 posto - sli-jedom rasta BDP-a. KonaËno je postignut dogovor.

U ovom trenutku ne mogu vam parafrazirati sve Ëlanke tog ugovora, rekao je Pred-sjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa i otkrio daugovor podrazumijeva poveÊanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduÊe godine.

Ovo je za mene zakljuËena priËa. »lanstvo je dalo amen. Od Vlade smo primili ponu-du, mi je prihvaÊamo. Teπko da bi sad mogli prihvatiti da bude sad manje od onog πtosmo primili kao ponudu, poruËio je ZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr iz Nezavisnog sindikata MUP-a.

Danas smo zatvorili jedno poglavlje u razgovorima na obostrano zadovoljstvoiako u ovakvim razgovorima nikad nitko nije u potpunosti zadovoljna. Ne moguvam sve parafrazirati Ëlanke. Taj ugovor podrazumijeva poveÊanje osnovice u ne-koliko faza tijekom iduÊe godine. Sindikati su s tim suglasni, rekao je ministar ra-da i mirovinskog sustava TToommiissllaavv ∆∆oorriiÊÊ i zahvalio se predstavnicima sindikata nakonstruktivnim pregovorima.

Ministar je najavio i da Êe se boæiÊnica isplatiti do 31. prosinca ove godine, arazgovori s javnim sluæbama o Kolektivnom ugovoru Êe poËeti u sijeËnju.

1100

(HRT, 16. prosinca 2016.) Zavrπen je joπ je-dan krug pregovora predstavnika Vlade i

Sindikata dræavnih sluæbi o rastu osnovica plaÊa.

RijeË je o realizaciji sporazuma iz 2009. o rastu osnovice zaplaÊe zaposlenima u dræavnim sluæbama za 6 posto slijedomrasta BDP-a u dva uzastopna tromjesjeËja za viπe od dva pos-to. Pregovori idu u dobrom smjeru, istiËu sindikati, a slijede-Êi sastanak dogovoren je za srijedu.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske BBoorriiss PPlleeππaa uoËi sastanka izjavio je novi-narima kako je uobiËajeno da Vladina strana predloæi tekstmoguÊeg sporazuma s kojim bi izaπli pred sindikalna tijela.

Doe li do dogovora o porastu osnovice za plaÊe, on bi seprimjenjivao i na javne sluæbe, dodao je Pleπa.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ re-kao je da su doπli dobiti ono πto im po zakonu pripada - bo-æiÊnice i poveÊanje plaÊa. NeÊemo biti niËiji taoci, pa ni javnihsluæbi, poruËio je JagiÊ.

(SLOBODNA DALMACIJA, 16. prosinca 2016.)Nakon joπ jednog kruga pregovora Vladinog

pregovaraËkog tima sa sindikatima dræavnih sluæbi odræanog upetak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava nema konaË-nog dogovora o rastu osnovice plaÊa sukladno sporazumu ko-jim je predvien njihov rast vezano uz rast BDP-a, a nastavakrazgovora predvien je za iduÊu srijedu.

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske BBoorriiss PPlleeππaa izjavio je nakon pregovora ka-ko su razgovarali o moguÊnostima realizacije sporazuma krozduæe ili kraÊe vrijeme.

Doπli smo na pola puta do moguÊeg dogovora, no s obzi-rom na delikatnost situacije da ne diæemo prevelika oËekiva-nja ili pak razoËaranja, u meuvremenu Êemo iskomuniciratiËlanstvo i da doemo do konaËnog stava prema moguÊemsporazumu. Pitanje je vrlo vaæno kako za naπe ljude u smislurealizacije sporazuma tako i za Vladinu stranu kako bi se torealiziralo, istaknuo je Pleπa.

IduÊi sastanak je u srijedu i dobijemo li mandat da sindika-ti mogu potpisati sporazum to Êe onda biti samo tehniËke na-ravi. Sporazum se, osim na dræavne sluæbe, moæe odnositi sa-mo na osnovicu u javnim sluæbama u jednakoj visini, pojasnioje Pleπa.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ ta-koer je rekao kako Vladinu ponudu tek trebaju dobiti i o njojizvijestiti sindikalna tijela. Pregovori i dalje traju, nadamo se iæelimo da idu u dobrom smjeru, no ne æelimo biti taoci jav-

nim sluæbama ni bilo kojim drugima. Mi smo dræavne sluæbe,specifiËni smo, radimo za sebe i napravit Êemo najbolje πtomoæemo za naπe Ëlanove i u srijedu je nastavak u 10 sati.OËekujemo pismenu ponudu i tada Êemo znati je li nam prih-vatljiva ili ne. Upitan pojaπnjenje svoje jutroπnje izjave da neæele bit taoci javnih sluæbi, JagiÊ je rekao kako su se veÊ nekestvari mogle dogovoriti. “Mi (dræavne sluæbe) smo veÊ godi-nama u puno loπijem i slabijem poloæaju od javnih sluæbi i tonikako da shvati ni jedna vlada do sada”, ustvrdio je JagiÊ.

Predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske RRiinnoo ©©ttoorriiÊÊ rekaoje da nisu doπli do konaËne ponude ni dogovora, ali da su nadobrom putu i da moraju iskomunicirati Ëlanstvo te da su usrijedu ponovno sastaju i izrazio nadu da Êe doÊi do konaË-nog dogovora. Pregovori idu u dobrom smjeru, iako ne moæ-emo reÊi da smo postigli dogovor, dodao je.

Sindikati: Pregovori idu u dobromsmjeru - nastavak u srijedu

NNAA PPOOLLAA PPUUTTAA

I dalje bez dogovora Vlade i sindikatadræavnih sluæbi o rastu osnovice plaÊa

Pregovori

Za nakladnika:Boris Pleπa, predsjednik SindikataGlavni urednik:Siniπa KuharAdresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hrwww.sdlsn.hrGrafiËki urednik:Nenad PejuπkoviÊGrafiËka priprema: Mala kreativna grafiËka zadruga, ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

1111

(GLAS SLAVONIJE, 14. prosinca 2016.)Pregovori predstavnika Vlade i sindikata

dræavnih sluæbi o rastu osnovice za plaÊe nastavljaju se u pe-tak, izvijestio je u utorak predsjednik Sindikata policije Hrvat-ske Dubravko JagiÊ nakon joπ jednog kruga razgovora u Mi-nistarstvu rada i mirovinskog sustava.

Radi se o realizaciji sporazuma iz 2009. o rastu osnovice zaplaÊe zaposlenima u dræavnim sluæbama za πest posto slije-dom rasta BDP-a u dva uzastopna tromjesjeËja za viπe od dvaposto.

- Niπta nije dogovoreno, u petak bismo trebali znati kakvaje konaËna ponuda - rekao je JagiÊ napominjuÊi da su razgo-varali i o sastanku Vlade sa sindikatima javnih sluæbi. “Vladapokuπava zadovoljiti dræavne i javne sluæbe, i tu smo se naπ-li u nekakvoj slijepoj ulici i nadam se da Êe se to rijeπiti do pet-ka”, kazao je JagiÊ.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika policijeZdravko LonËar napomenuo je da su sindikati zamoljeniza “time out” kako bi Vlada usuglasila ponudu iza kojemoæe stati. Predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Boris Pleπa rekao je da su iz Vlade,nakon πto su propali pregovori s javnim sluæbama, zatraæ-ili nekoliko dana vremena da stvari ponovno posloæe, a upetak Êe iziÊi s novim prijedlogom i ponudom za poveÊa-nje osnovice.

- Razgovarali smo i o drugim stvarima vezanim uz spora-zum i oËekivali smo Vladinu ponudu, no nismo je dobili, i tuse otvaraju pitanja zanimljiva objema stranama - kazao je Ple-πa. Na upit je li im prihvatlijv model poveÊanja osnovice po-nuen javnim sluæbama - tri posto 1. travnja i joπ tri 1. stude-noga, Pleπa je rekao kako prvo trebaju vidjeti πto Êe ponudi-ti Vlada i da svaku ponudu koju dobiju moraju iskomunicira-ti sa sindikalnim Ëlanstvom.

- Imamo vremena do kraja godine jer se naπ sporazum au-tomatski aktivira od 1. sijeËnja 2017., kada poËinju teÊi roko-vi koji bi bili relevantni u eventualnim sudskim sporovima -pojasnio je. OdgovarajuÊi na upit o moguÊim sindikalnim ak-cijama, Pleπa je rekao kako za njih ima vremena, a o tomene æeli πpekulirati.

Sindikati javnih sluæbi su, pak, nakon propalih pregovorao poveÊanju osnovice za plaÊe u otvorenom pismu pozvalipremijera Andreja PlenkoviÊa da ih nakon “neugodne zavr-πnice pregovora primi ili sazove pregovaraËke timove obijustrana kako bi Ëuo punu informaciju i na temelju toga pro-cijenio tko je doista pregovarao u dobroj vjeri, a tko je one-moguÊio konsenzus”. Sindikalci su izrazili razoËaranje Vla-dinim odnosom u pregovorima, ocijenivπi ga poniæavajuÊimza sindikate i njihovih 250.000 Ëlanova koji s pravom oËe-kuje da Vlada nakon sedam godina ispuni obveze o pove-Êanju plaÊa i rjeπavanju pitanja dugova zaposlenima u jav-nim sluæbama.

ZZAAPPEELLII PPRREEGGOOVVOORRII OO PPOOVVEE∆∆AANNJJUU PPLLAA∆∆EE

Sindikati u petak oËekuju konaËnuponudu Vlade

1122

Pregovori Vlade i sindikata dræavnihsluæbi - bez dogovora

Pregovori

(HRT, 13. prosinca 2016.) Bez dogovorazavrπio je danaπnji krug pregovora

predstavnika sindikata, dræavnih sluæbi i vladinog pregovaraË-kog tima o realizaciji sporazuma o rastu osnovice plaÊa za πestposto slijedom rasta BDP-a. Pregovori Êe se nastaviti u petak.

Prema rijeËima predstavnika sindikata, nisu dobili konkret-nu ponudu, nego su samo obavijeπteni o pojedinostima juËe-raπnjeg neuspjeπnog pokuπaja potpisivanja sporazum s jav-nim sluæbama. Sindikati nisu mogli potvrditi ni hoÊe biti ispla-Êene boæiÊnice, no oËekuju da hoÊe.

UoËi poËetka sastanka predsjednik Sindikata lokalnih i dræ-

avnih sluæbenika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa istaknuo je da Êeinsistirati na ispunjenju sporazuma i 6-postotnom poveÊanjuosnovice od poËetka godine. “Vidjet Êemo πto Êe nam vladi-na strana ponuditi, posebice u kontekstu juËeraπnjih doga-aja, dodao je. Pojasnio je kako svaki sporazum koji potpiπusindikati javnih ili dræavnih sluæbi vrijedi i za one druge. Od-govarajuÊi na novinarski upit rekao je da Êe boæiÊnice biti is-plaÊene i u javnim i u dræavnih sluæbama i da bi to prema ne-sluæbenim informacijama, moglo biti joπ ove godine.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ re-kao je da im je prihvatljiva vladina ponuda o poveÊanju osno-vice 1. travnja i 1. studenog iduÊe godine.

Ne zna se kad Êe se nastaviti pregovori s osam sindikata jav-nih sluæbi. Sindikalisti istiËu da nisu mogli pristati na uvjete Vla-de - niæu osnovicu plaÊa za 2016., preispitivanje pravne uteme-ljenosti i isplatu boæiÊnica u sijeËnju. Zatraæili su i sastanak s pre-mijerom AAnnddrreejjoomm PPlleennkkoovviiÊÊeemm. “Predsjednik Vlade bi trebaoimati punu infomaciju tko je pokuπavao u iskrenoj namjeri pos-tiÊi konsenzus i dogovor, tko je pregovarao u dobroj mjeri, i tkoje nemoguÊim zahtjevima onemoguÊio konsenzus i dogovor”,izjavio je predsjednik Matice sindikata i potpredsjednik Nezavis-nog sindikata znanosti i visokog obrazovanja VViilliimm RRiibbiiÊÊ.

(HRT, 13. prosinca2016.) Sindikalni pre-

govaraËi dræavnih sluæbi danas su u Mi-nistarstvo rada doπli Ëuti vladinu ponu-du kojom bi se realizirao sporazum opoveÊanju osnovice plaÊe od 6%. Nonakon dva i pol sata razgovora otiπli subez ponude. Na pregovore se vraÊaju upetak.

Kad smo sklapali sporazum nije bilovaæno dali stoji u definiciji “u 2 tromje-seËja” ili “za 2 tromjeseËja”. Kad doe-

te u situaciju da sporazum realizirateonda se gleda svako slovo, svaka toËkai zarez. Smatramo da je sporazum vrlojasan oËekujemo njegovu realizaciju.Danas s vladine strane nismo Ëuli niti je-dan konkretan prijedlog i onda ga oËe-kujemo u petak, rekao je u srediπnjemDnevniku HRT-a predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika BBoorriiss PPlleeππaa.

Na pitanje jesu li njihove odredbeugovora s Vladom bolje od odredbiugovora sindikata javnih sluæbi Pleπa jerekao da je teπko reÊi jesu li su odredbeugovora dræavih sindikata bolje, ali sujednostavije i operativnije. Naπ ugovorkoji smo potpisali 2009. vrlo jasan.Onog trenutka kada se ostvare uvjeti,rast BDP-a za 2 tromjeseËja u jednoj go-dini, da se odmah od sljedeÊe godine,u ovom sluËaju od 1. sijeËnja 2017. dase osnovica automatski vraÊa na razinuosnovice iz 2009. godine, dodao je.

Ostaje sporno pitanje 2016. godine

jer je BDP rastao i tijekom 2015., a on-da je Dræavni zavod za statistiku poËeoizvoditi s decimalama govoreÊi da jerast BDP-a 1.9999... To je veÊi bio naËinna koji se pokuπavalo reÊi da rast nijeostvaren pa se ovi sporazumi ne mogurealizirati, izjavio je Pleπa.

Sve je na stolu, nisam siguran u ko-jem Êe pravcu iÊi ponuda Vlade. VidjetÊemo πto Êe Vlada ponuditi. Imamosporazum koji jasno definira automati-zam primjene osnovice i poveÊanje pla-Êe za 6%. Ako se to ne bi dogodilo, on-da moramo iÊi pred naπe Ëlanstvo i pi-tati πto Êemo napraviti, rekao je Pleπa.

Na pitanje πto oËekuje da Êe sutraVlada na sjednici odluËiti po pitanju bo-æiÊnica, odnosno hoÊe li se i kada ispla-titi javnim i dræavnim sluæbenicima, Ple-πa rekao kako misli da boæiÊnica ne bitrebala biti sporna. Dobili smo informa-ciju da Êe boæiÊnice biti, samo ne zna-mo ovaj mjesec ili iduÊi. Ja se nadamovaj mjesec, odgovorio je Pleπa.

Pleπa: Imamo ugovor o automatizmu poveÊanja plaÊa i oËekujemo realizaciju

1133

Autor: Tomislav Oharek(tportal.hr, 13. prosinca 2017.) “Posljed-

njih nekoliko tjedana pregovaramo u dobroj vjeri, meu-tim, pozicije s kojih smo polazili mi, a s druge strane naπisindikalni partneri, bile su vrlo razliËite. Da smo imali vre-mena, vjerujem da bismo postigli dogovor i vjerujem da gamoæemo postiÊi.

Mi Êemo se ponaπati odgovorno prema proraËunu RH. Bezobzira na Ëinjenicu πto neki misle da nepoπtivanjem njihovihideja mi ne poπtujemo miπljenje svih graana Hrvatske. Do-bra vjera postoji. Æelja za razgovorom postoji”, rekao je u po-nedjeljak ministar rada i mirovinskog sustava TToommiissllaavv ∆∆oorriiÊÊ,gostujuÊi u emisiji Hrvatskog radija “U mreæi Prvog”.

VViilliimm RRiibbiiÊÊ iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obra-zovanja te jedan od pregovaraËa, odgo-vorio mu je da je potpisao velik broj spo-razuma, a πto se tiËe pravne valjanosti,pitao se bi li ih ∆oriÊ i MariÊ dræali punihosam sati kada bi bila istina da sporazumnije pravno valjan.

BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindikata dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaHrvatske, rekao je da je njegov sindikatu boljoj poziciji od onih koji zastupajujavne sluæbenike.

“Sporazum koji smo mi potpisali 2009.puno je jednostavniji. U trenutku kada serast BDP-a ostvari dva tromjeseËja zare-dom, dva ili viπe posto osnovice se vraÊa.Danas imamo sastanak s pregovaraËkimodborom Vlade i oËekujemo realizacijutog sporazuma koji je vrlo jasan. Moædane bismo trebali doÊi na sastanak jer jerijeË o automatizmu, ali Êemo doÊi jersmo ozbiljni partneri”, rekao je Pleπa.

S njime se sloæio i ∆oriÊ, poruËivπi kakotaj sporazum nije sporan.

“Kada govorimo o rastu plaÊa nakondva uzastopna tromjeseËja rasta BDP-a,nije isto kod dræavnih i javnih sluæbenika.Kod dræavnih se rast podrazumijeva au-tomatikom, a kod javnih nije tako izraæ-en automatizam. Kod javnih su sporni di-jelovi koji se tiËu prilagodbe, odnosnokonvergencijskog momenta, a sporna sui pitanja potpisa, na odreenim doku-mentima ima niz pravnih anomalija. Vlada je u petak, odnos-no juËer, imala æelju potpisati. To je nesporno. JuËer smo nasastanku govorili o pruæenoj ruci, odnosno kompromisu obi-ju strana”, rekao je ∆oriÊ.

©to o toj ruci misli, odgovorio mu je RibiÊ:“Naruπili ste sve moguÊe principe koje

ste mogli. Gospodarstvo je iz krize iziπloprije dvije godine, deficit sruπen na 1,6posto, kako nema novca? Nikad nemanovca za ove ljude, medicinske sestre,znanstvenike... Ova zemlja ostaje beznajvaænijeg resursa, bez dijamanata iz-bruπenih u obrazovnom sustavu. Javnisektor sluæi svim slojevima ove zemlje”,naglasio je RibiÊ i dodao:

“Hvalili smo rijeËi PlenkoviÊa, ali, na-ravno, svi iπËekujemo djela. OËekujemoda se ukljuËi u ovu priËu jer je rijeË o mo-ralnoj vjerodostojnosti ove vlasti. MogureÊi da ministar i premijer mogu biti mir-ni tijekom BoæiÊa i Nove godine. Jesamdovoljno rekao?” poruËio je RibiÊ.

∆oriÊ mu je odgovorio da je premijerjasno artikulirao stavove kojima Êe seova vlada voditi tijekom mandata.

“Mi smo predvidjeli u okviru cijelogpaketa rjeπenja 700 milijuna kuna u2017. godini, a to preliveno na 2018.treba iÊi do dvije milijarde kuna, ako tonije pozitivan iskorak, ne znam πto jest”,pitao se ∆oriÊ.

“U smjernicama koje smo primili togauopÊe nije bilo. To ne mijenja optiku.Koliko je to optereÊenje, nas nije briga,naπa je briga da se ispoπtuju obveze pre-

ma 250.000 ljudi. Vlada je podmetnula sindikatima da prista-nemo na neπto πto bi derogiralo vjerodostojnost sindikata urazdoblju od punih sedam godina”, zakljuËio je RibiÊ, na πtoje Pleπa pomirljivo dodao kako se nada dobrom rjeπenju.

TTVVRRDDOO PPRREEGGOOVVAARRAANNJJEE

Vlada pokuπava unijeti razdormeu sindikate

Nakon πto su u ponedjeljak propali gotovo cjelodnevni

pregovori Vlade s osamsindikata javnih sluæbio poveÊanju plaÊa javnih

sluæbenika, oni bi trebali biti nastavljenidanas u 11 sati, ali spredstavnicima sindikatadræavnih sluæbenika. Iakonije precizirano kada Êese nastaviti pregovorisa sindikatima javnihsluæbenika, izvjesno jeda Êe se oni odvijati upuno sumornijem ozraËjujer je Vlada sporazum

koji je bio osnova za tepregovore proglasila

pravno dvojbenim, na πtosu sindikati poruËili

kako Vlada nije pregovarala u dobroj

vjeri i najavili tuæbe

1144

Pregovori

1155

VVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii ddooggoovvoorriilliirraasstt oossnnoovviiccee zzaa ttrrii ppoossttoouu ttrraavvnnjjuu ii ttrrii ppoossttoo uu ssttuuddeennoomm

(HRT, 9. prosinca 2016.) Viπesatni pregovori predstavni-ka Vlade i osam sindikata javnih sluæbi zavrπili su u petakdogovorom o tri postotnom poveÊanju osnovice za plaÊezaposlenih u javnim sluæbama u travnju, te potom tri pos-totnom poveÊanju u studenom 2017. godine.

LLjjuubbiiccaa PPiilliiÊÊ iz Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturiizjavila je novinarima nakon sastanka u Ministarstvu rada imirovinskog sustava da je postignut dogovor o poveÊanjuosnovice, ali ostala pitanja nisu do kraja rijeπena. Tekst spo-razuma trebao bi biti usuglaπen na radnom sastanku u subo-tu, a ako se postigne dogovor sindikati oËekuju da Êe spo-razum potpisati u ponedjeljak, rekla je. PiliÊ ne oËekuje prob-leme kod usuglaπavanja teksta jer postoji volja kod obijustrana da se to zavrπi.

Na novinarski upit πto je s vraÊanjem duga zaposlenima ujavnim sluæbama za 2016. godinu PiliÊ je odgovorila kako otome sada ne moæe govoriti jer Êe se na tome joπ raditi.Vidimo neko rjeπenje, iako to nije ono πto bismo htjeli, ali pre-govori uvijek zavrπavaju kompromisima, istaknula je. Nemadruge nego zasukati rukave i postiÊi dogovor jer Temeljnikolektivni ugovor za javne sluæbe istjeËe u ponedjeljak, 12.prosinca, pa imamo moguÊnost izmjenama i dopunama TKU-a provesti ovo πto smo dogovorili, rekla je PiliÊ.

Vlada je sindikatima u proπlom krugu pregovora ponudilapoveÊanje osnovice za plaÊe od 1. sijeËnja za dva posto te joπdva posto od 1. prosinca 2017. U vezi s dugom ponudila jeisplatu sto milijuna kuna u sijeËnju 2017. i sto milijuna kuna usijeËnju 2018.

Sindikati su to odbili naglasivπi da ne odustaju od poveÊanjaosnovice za ukupno πest posto tijekom 2017. godine, teponudili da se to poveÊanje razlomi u dva djela, pa bi se prvopoveÊanje od tri posto primjenjivalo od 1. sijeËnja, a joπ triposto od 1. srpnja. Takoer su upozorili da ukupni dug zaneisplaÊena poveÊanja iznosi 1,4 ili 1,5 milijardi kuna, alispremni su na kompromis ako Vlada prihvati predloæenopoveÊanje osnovice za πest posto.

AUTOR: Romana KovaËe-viÊ BariπiÊ

(VE»ERNJI LIST, 9. prosinca 2016.) Os-novica plaÊa u javnim sluæbama od 1.travnja 2017. godine porast Êe za triposto, a joπ toliko rast Êe od 1. stude-nog. Takav su dogovor danas postiglipredstavnici sindikata javnih sluæbi sVladinim pregovaraËkim timom, a nji-me Êe se poπtovati obveza prema za-poslenima u javnim sluæbama zapisana2009. godine u sporazumu o rastu pla-Êa od πest posto nakon πto BDP dvakvartala zaredom raste dva posto. Sin-dikati su iscrpljeni, ali zadovoljni izaπli s

petosatnog sastanka u Ministarstvu ra-da. Pravnici obiju pregovaraËkih stranaimat Êe radni vikend jer Êe dogovorenopretoËiti u tekst Dodatka temeljnomkolektivnom ugovoru koji bi trebalo uponedjeljak ujutro i potpisati.

Pregovori poËetkom 2017.- Strateπki cilj je postignut - kaæe Lju-

bica PiliÊ iz Sindikata zaposlenih u kul-turi, jednog od πest sindikata potpisni-ka TKU-a, dodavπi da Êe se o svemu os-talom nastaviti pregovarati naknadno.Naime, u ponedjeljak istjeËe Temeljnikolektivni ugovor za javne sluæbe i od

utorka je na snazi tzv. produljena pri-mjena tog ugovora, a za to se vrijemeon ne moæe mijenjati. Stoga je jasnoda su sindikati u pet do dvanaest uspje-li postiÊi pristanak druge strane na svo-je glavne zahtjeve. Do BoæiÊa Êe im bi-ti isplaÊene i boæiÊnice zajamËene TKU-om, u ukupnom iznosu od 370 miliju-na kuna, odnosno 1250 kuna po za-poslenom.

- Ministar MMaarriiÊÊ rekao je da novacza boæiÊnice nije osigurao, ali da Êe-mo boæiÊnice ipak dobiti. Isto je takobilo i s regresom, nije predvien, alije bio isplaÊen iako se za to nije una-

PredboæiÊno Êe vrijeme pokazati

krije li se iza nasmijeπenih,

demokratskih i konstruktivnih lica

Vladinih pregovaraËa namjera

provedbe rezultata socijalnog

dijaloga odnosno sporazuma koji su

godinama potpisivani da bi se

jednoga dana realizirali ili je

rijeË o pokuπaju izvrdavanja obveza

koje su sami, kao dio hrvatske

Vlade, obeÊali ispoπtovati kada se

za to ostvare uvjeti

(SDLSN, 6. prosinca 2016.) JuËeraπnja izjava minis-tra rada i mirovinskoga sustava i Vladinog prvog

pregovaraËa sa sindikatima javnih i dræavnih sluæbi, TToommiissllaa--vvaa ∆∆oorriiÊÊaa, koji je na pitanje o obvezama Vlade po Sporazu-mu o osnovici za plaÊe rekao kako je Vlada zatraæila „miπlje-nje o tom Sporazumu od vodeÊih hrvatskih struËnjaka rad-nog prava”, nametnula je nekoliko pitanja, a moæda i odgo-vora o tome kako Vlada pristupa pregovorima sa sindikatimai zaposlenicima koje oni zastupaju.

Prvo pitanje odnosi se vjerodostojnost Vlade koja je godi-nama potpisivala dokumente (sporazume i izmjene i dopune

1166

IIZZBBOORRIILLII SSEE ZZAA 66%% PPOOVVEE∆∆AANNJJAA

Zaposlenima u javnim sluæbama rastÊe plaÊe, a dobit Êe i boæiÊnicu

SSTTRRUU»»NNAA VVLLAADDAA

Zaπto Vlada angaæira struËnjake kada ne ali ne i kad ih potpisuje?

Kompromis: sindikati Êe se odreÊi potraæivanja za 6 posto poveÊanja plaÊa u 2016. godini

SDLDN RH

Pregovori

1177

prijed osigurao novac - navodi Ljubi-ca PiliÊ.

Dodatak TKU-u za javne sluæbe vrije-dit Êe do 1. kolovoza 2017. godine, aliÊe u njemu jasno biti utvreni terminipoveÊanja i u travnju i u studenom. Zaπ-to Êe onda vrijediti do ljeta? Zato πtodo tada vrijedi temeljni kolektivni ugo-vor za dræavne sluæbenike, a Vladi jestalo da ti dokumenti budu i terminskiusklaeni, objaπnjava BBrraanniimmiirr MMiihhaallii--nneecc, koordinator sindikalnog pregova-raËkog tima i Ëelnik Nezavisnog sindika-ta zaposlenih u srednjim πkolama.

Kriza je zavrπila- Krajem prvog kvartala sljedeÊe godi-

ne zapoËinjemo pregovore o novom, vi-πegodiπnjem kolektivnom ugovoru ukojem Êe morati biti utvrena dinamikausklaivanja plaÊa u javnim sluæbama splaÊama u gospodarstvu. Vrijeme krizeje proπlo i trebamo nakon sedam godi-na postaviti metodologiju kojom Êe sekonaËno doÊi do pravednih plaÊa za

javne sluæbenike - kaæe Mihalinec. Apostave li se stvari tako, napominje,dug za 2016. godinu u tom sluËaju nijetoliko znaËajan.

Naime, svaki je dogovor kompromispa tako i u ovom sluËaju sindikati odneËega moraju odustati. Iako stoje pritome da im Vlada duguje i da zaposle-ni imaju pravo na 6-postotno poveÊanjeplaÊa i u 2016. godini, tog Êe se potraæ-ivanja, kako stoje stvari, odreÊi. To viπejer se sudska praksa za utuæene jubilar-ne nagrade pokazala popriliËno neujed-naËena, pa dok su neki po istoj osnovitu tuæbu dobili, u drugom sluËaju poje-dinci su je pod jednakim okolnostimaizgubili. InaËe, sindikati procjenjuju dadug dræave javnim sluæbama iznosi iz-meu 1,4 i 1,5 milijardi kuna.

Isto i dræavnim sluæbenicimaJednako kao javnim sluæbenicima,

odnosno zaposlenima u πkolstvu, na fa-kultetima, u zdravstvu, socijalnoj skrbi,kulturi - kazaliπtima, arhivima i sl., pove-

Êanje osnovice za plaÊe sljedeÊe godi-ne, kao i isplata boæiÊnica u periodu odiduÊa dva tjedna, koliko do BoæiÊa pre-ostaje, uslijedit Êe i dræavnim sluæbenici-ma, odnosno zaposlenima u ministar-stvima, agencijama, Poreznoj i Carin-skoj upravi...

Naime, i dosadaπnja praksa, ali i us-mene najave ministra financija i VladinapregovaraËkog tima ovih dana govoreda se sve πto uspiju ispregovarati jav-nosluæbeniËki sindikati primjenjuje i nadræavne sluæbenike.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika u ponedjeljak Êe ta-koer biti na sastanku u Ministarstvurada i mirovinskog sustava u 8.30 jer susupotpisnici Dodatka TKU-a za javnesluæbe, jer i tamo imaju Ëlanova.

- U utorak veÊ imamo dogovoren sas-tanak za istu stvar u dræavnoj sluæbi.ObiËno su se dosad isti uvjeti primjenji-vali i za dræavne i za javne sluæbenike -govori SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik dræav-nosluæbeniËkog sindikata.

tih sporazuma), ne dovodeÊi u pitanje njihovu pravnu valja-nost i vlastite obveze proistekle iz tih dokumenata.

Kada joj je (Vladi) odgovaralo da se takvi, danas navodnopravno upitni, dokumenti potpiπu, nije u pitanje dovodila ninjihove razliËite potpisnike, niti vremenski okvir njihova vaæe-nja jer, razvidno je to i iz samih sporazuma o osnovici koje jezakljuËivala, se njima reguliralo pitanje (povratak na osnovicuiz 2009. godine) ovisno dogaajima (rast BDP-a) Ëije se nas-tupanje nije moglo vremenski odrediti, a i sam rast BDP-a seËinio tako dalekim.

Meutim, kada se konaËno dogodio rast BDP-a kojipredstavlja okidaË za aktiviranje sporazuma o osnovici, Vladauz pomoÊ „vodeÊih hrvatskih struËnjaka radnog prava” poku-πava osporiti pravnu valjanost onoga πto je potpisala i o Ëe-mu su obje strane navodno pregovarale u dobroj vjeri, ospo-ravajuÊi potpisnike i navodno ograniËeno vrijeme vaæenjatakvih dogovora.

Naknadna pametVlada time pokazuje da elemente sporazuma o kojima do-

sad nije vodila brigu, ne postavljajuÊi pitanje tko ih i na kojirok potpisuje, sada æeli iskoristiti kao „pravni argument” u re-lativizaciji vlastitih obveza.

Ovdje dolazimo do drugog pitanja koje se tiËe struËnostiVlade koja godinama na potpisivanje razliËitih sporazuma po-ziva sindikate (formulacija u tim pozivima glasi: „prema dos-tavnoj listi u prilogu”) od kojih ih neki pozvani sindikati, su-deÊi prema naknadnoj procjeni „vodeÊih hrvatskih struËnjakaradnog prava” nisu trebali potpisati ili bez njihovog potpisanisu valjani, a same takve dokumente Vlada zakljuËuje bezda u njih ugrauje odredbe o roku njihova vaæenja.

Postavlja se i pitanje moralnosti Vlade koja samu sebe pro-glaπava nestruËnom po pitanju obveza koje je ugovarala pasada, najedanput, traæi struËnu pomoÊ vodeÊih pravnih „go-tovaca”, koji su joj na raspolaganju sigurno bili i ranije.

Vlada time πalje i poruku onima s kojima je pregovarala ikoje je, ako se nastavi dræati nove taktike osporavanja prav-ne valjanosti takvih dokumenata, uspjeπno zavaravala da Êeono πto je potpisala i poπtovati.

PredboæiÊno Êe vrijeme pokazati krije li se iza nasmijeπe-nog, demokratskog i konstruktivnog lica Vladinih pregovara-Ëa namjera provedbe rezultata socijalnog dijaloga odnosnosporazuma koji su godinama potpisivani da bi se jednoga da-na realizirali ili je rijeË o pokuπaju izvrdavanja obveza koje susami, kao dio hrvatske Vlade, obeÊali ispoπtovati kada se zato ostvare uvjeti. SS.. KKuuhhaarr

æeli poπtovati obveze koje je potpisala,

1188

(PolitikaPlus, 5. prosinca2016.) Gospodarsko-socijal-

no vijeÊe (GSV) u ponedjeljak raspravlja osmjernicama za izradu dræavnog proraËu-na za 2017. i projekcijama za 2018. i2019., a uoËi sjednice predsjednik Neza-visnih hrvatskih sindikata (NHS) KKrreeππiimmiirrSSeevveerr izjavio je da su smjernice napravlje-ne bez poslodavaca i sindikata i da su za-teËeni iznesenim brojkama, te ustvrdio ka-ko se iz smjernica vidi da Vlada u iduÊojgodini ne namjerava vratiti dug zaposleni-ma u javnim sluæbama iz 2016.

Na sjednici, koja se odræava u Ministar-stvu rada i mirovinskog sustava, treba seraspravljati i o imenovanju predsjednika idvojice dopredsjednika GSV-a, o prijedlo-gu odluke o imenovanju predstavnikaGSV-a u Upravno vijeÊe HZMO-a i Uprav-no vijeÊe Agencije za osiguranje radniËkihpotraæivanja u sluËaju steËaja poslodavca,te o prijedlogu odluke kojom se utvruje

lista miritelja GSV-a za kolektivne radnesporove.

Predsjednik NHS-a Sever izjavio je novi-narima da danas GSV-om vijeÊem poËinjepredsjedavati Vladina strana. ©to se tiËesmjernica izrada proraËuna to je sve na-pravljeno bez poslodavaca i sindikata idoslovno smo zateËeni iznesenim brojka-ma. Iz smjernica je jasno da Vlada u idu-Êoj godini ne namjerava vratiti dug zapos-lenima u javnim sluæbama iz 2016. nitiplanira isplatu poveÊanja osnovica od πestposto, ocijenio je Sever.

Takoer tvrdi kako se vidi da nisu plani-rali poveÊanja plaÊa ne samo za 2017. ne-go ni u 2018. i 2019., veÊ, kako kaæe, “sa-mo tekuÊe poveÊanje koje se dogaazbog nekih drugih razloga”.

Sever smatra da Vlada pregovara sa sin-dikatima oko duga zaposlenima u dræav-nim i javnim sluæbama, a s druge πalje jas-nu poruku dræavnim proraËunom za 2017.

i smjernicama za 2018. i 2019. kako ne ra-Ëuna da Êe se nagoditi ili poveÊati plaÊe.

To je u suprotnosti s onim πto se najav-ljivalo i ako se ne bude mijenjalo, ova seVlada ni po Ëemu neÊe razlikovati od biv-πih, ustvrdio je Sever. Dodaje kako je upra-vo ova Vlada najavljivala da Êe mijenjatipristup i razgovarati sa sindikatima i pos-lodavcima, a, kako kaæe, sudeÊi po prvimznacima - izmjena poreznih zakona, pri-jedloga proraËuna i smjernica - onda to ni-je dijalog kakav mo oËekivali i traæili.

Upitan o minimalnoj plaÊi Sever je re-kao kako to nije na dnevnom redu danaπ-nje sjednice GSV-a.

ZAGREB, 25. studenoga 2016. (Hina) - Predsjed-nik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-

mjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa izjavio je nakon sastanka u petak u Mi-nistarstvu rada i mirovinskog sustava o osnovici za plaÊe u dræ-

avnim sluæbama da je imenovano povjerenstvo, kao i u sluËajujavnih sluæbi, koje bi trebalo u roku nekoliko dana napraviti iz-raËun kako bi se vidjelo kolika su financijska sredstva potrebnada bi se osnovica vratila na iznos iz 2009. godine.

(HRT, 3. studenoga 2016.)Vlada je izmijenila odluke o pokretanjupostupka pregovora o sklapanju izmjena idopuna Sporazuma o osnovici plaÊe u jav-

nim sluæbama te za dræavne sluæbenike,kojima su prethodni zamijenjeni aktualnimministrima.

Tako Êe vladin pregovaraËki tim Ëinitiministar rada i mirovinskog sustava TToommii--ssllaavv »»oorriiÊÊ, potpredsjednica Vlade i minis-trica gospodarstva, maloga i srednjegapoduzetniπtva i obrta MMaarrttiinnaa DDaalliiÊÊ, pot-predsjednik Vlade i ministar uprave IIvvaannKKoovvaaËËiiÊÊ, ministar financija ZZddrraavvkkoo MMaarriiÊÊ,ministar zdravstva MMiillaann KKuujjuunnddææiiÊÊ, mi-nistar znanosti i obrazovanja PPaavvoo BBaarriiππiiÊÊ,ministrica za demografiju, obitelj, mlade isocijalnu politiku NNaaddaa MMuurrggaanniiÊÊ te mi-nistrica kulture NNiinnaa OObbuulljjeenn KKoorrææiinneekk.

O osnovici plaÊa za dræavne sluæbenikeÊe, pak, pregovarati »oriÊ, DaliÊ, KovaËiÊ,Zdravko MariÊ te ministar unutarnjih pos-lova VVllaahhoo OOrreeppiiÊÊ, ministar pravosuaAAnnttee ©©pprrlljjee i potpredsjednik Vlade i minis-tar obrane DDaammiirr KKrrssttiiËËeevviiÊÊ.

Ministar »oriÊ, koji Êe biti na Ëelu obapregovaraËka tima, podsjetio je da je ri-jeË o uveÊavanju osnovica za plaÊe javnihi dræavnih sluæbenika za 6 posto nakondva uzastopna tromjeseËja gospodar-skog rasta viπeg od 2 posto, temeljemsporazuma vlade i sindikata iz 2009., aπto u 2016. nije bilo moguÊe ispunitizbog potrebe strukturnih mjera πtednje.

KKrreeππiimmiirr SSeevveerr oo ssmmjjeerrnniiccaammaa pprroorraaËËuunnaa zzaa 22001177..::

Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenimau javnim sluæbama

PPlleeππaa:: IImmeennoovvaannoo ppoovvjjeerreennssttvvoo zzaa iizzrraaËËuunn ppoovvrraattaaoossnnoovviiccee ppllaaÊÊaa uu ddrrææaavvnniimm sslluuææbbaammaa

IImmeennoovvaannii mmiinniissttrrii kkoojjii ÊÊee pprreeggoovvaarraattii oo ppllaaÊÊaammaa uu jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa

Pregovori

1199

(SDLSN - SINDIKALNI LIST,20. sijeËnja 2017.) U prvoj

polovini 2016. godine Sindikat dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikai prof. dr. sc. GGoorrddaannaa MMaarrËËeettiiÊÊ s Prav-nog fakulteta iz Zagreba proveli su za-jedniËko istraæivanje o isplati dodatkaza uspjeπnost u radu u jedinicama lo-kalne i regionalne (podruËne) samou-prave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o pla-Êama u lokalnoj i podruËnoj (regional-noj) samoupravi moæe isplatiti sluæbeni-cima i namjeπtenicima ako ostvare nat-prosjeËne rezultate u radu, a godiπnjemoæe iznositi najviπe tri plaÊe sluæbeni-ka ili namjeπtenika. Sindikat je sluæbe-nim putem poslao zahtjev za pristup in-formacijama svim hrvatskim æupanija-ma i odabranim gradovima u svakoj æu-paniji koji su prikazani u tablici.

Zatraæeni su odgovori na πest pitanja:PP 11.. Je li æupan/gradonaËelnik, suklad-

no Ëlanku 13. stavak 2. Zakona oplaÊama u lokalnoj i podruËnoj (re-gionalnoj) samoupravi pravilnikom

utvrdio kriterije utvrivanja nat-prosjeËnih rezultata i naËin isplatedodatka za uspjeπnost na radu?

PP 22.. Je li æupan/gradonaËelnik, su-kladno Ëlanku 13. stavak 3. Zako-na o plaÊama u lokalnoj i podruË-noj (regionalnoj) samoupravi ut-vrdio masu sredstava za dodatkeza uspjeπnost na radu u pojedi-nim upravnim odjelima i sluæba-ma, sukladno osiguranim prora-Ëunskim sredstvima?

PP 33.. Koliko je sredstava do sada osi-gurano za isplatu dodatka za us-pjeπnost na radu u 2010., 2011.,2012., 2013., 2014., 2015. i2016. godini?

PP 44.. Koliko sluæbenika i namjeπtenikaje zaposleno u upravnim tijelimaæupanije/grada?

PP 55.. Koliko je zaposlenika do sada na-graeno temeljem navedenogpravilnika u 2010., 2011., 2012.,2013., 2014., 2015. i 2016. go-

Intervju

IInntteerrvvjjuu ss pprrooff.. ddrr.. sscc.. GGoorrddaannoomm MMaarrËËeettiiÊÊ oo iissttrraaææiivvaannjjuu iissppllaattee ddooddaattaakkaa zzaa uussppjjeeππnnoosstt uu rraadduu uu jjeeddiinniiccaammaa llookkaallnnee ii rreeggiioonnaallnnee ((ppooddrruuËËnnee)) ssaammoouupprraavvee

Nagraivanje sluæbenika za natprosjeËne rezultate rada u æupanijama, gradovima i opÊinama- problematiËno SDLDN RH Nedosljednost u

primjeni, nedostatak

objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednakipristup zaposlenicimaozbiljno dovode u pitanje ispravnost,svrhovitost i pravednost ovog modelau hrvatskim okolnostima

””

2200

dini (molimo prikaz po godina-ma) i to:

- Koliko sluæbenika od ukupnogbroja sluæbenika (npr. 8/24), a ko-liko namjeπtenika od ukupnogbroja namjeπtenika (npr. 2/6)?

- U kojem ukupnom iznosu?- Koliko ih je od toga nagraeno vi-

πe puta, odnosno, koliko je nagra-da isplaÊeno?

- Koji je najniæi, a koji najviπi iznosisplaÊene pojedinaËne nagrade unovËanom iznosu?

PP 66.. Koji su prema vaπem miπljenjuuËinci isplate dodatka za uspjeπ-nost na radu, pozitivni ili negativ-ni. Molimo da objasnite.

Podatke koje su dostavile JLPRS obra-dila je i analizirala prof. dr. sc. GordanaMarËetiÊ te smo ju zamolili da protuma-Ëi pojedine odgovore i ukratko prikaæerezultate istraæivanja.•Jesu li æupani i gradonaËelnici u

svim anketiranim jedinicama doni-jeli pravilnike o kriterijima i utvrdi-li masu sredstava za dodatke nauspjeπnost?Ne. U dvije æupanije (Poæeπko-slavon-

ska i ©ibensko-kninska) te πest gradova(–akovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja,©ibenik i Æupanja) æupani i gradonaËel-nici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdi-li masu sredstava za dodatke na uspjeπ-nost. No, u tim jedinicama dodaci nauspjeπnost nisu ni isplaÊivani.

Iako su u velikom broju jedinica doni-jeti pravilnici, meu njima 24 JLPRS nijeutvrdilo masu sredstava za dodatke.UnatoË tomu, neke su tijekom godinaisplaÊivale dodatke na uspjeπnost. Sveu-kupno je oko polovine anketiranih jedi-nica isplaÊivalo dodatke u razdoblju od2010. do 2016. •Postoji li veÊa razlika u ukupnoj

masi isplaÊenih sredstava za doda-tak na uspjeπnost u promatranimgodinama izmeu pojedinih lokal-nih jedinica?Da, razlika je vrlo velika izmeu poje-

dinih lokalnih i regionalnih jedinica πtose ne moæe povezati s brojem zaposle-nih. Primjerice, u gradu koji ima 468 za-poslenih, najveÊi iznos sredstava za do-datke u 2013. je iznosio 72.417 kuna,dok je, s druge strane, u æupaniji sa 110zaposlenih u 2015. izdvojeno Ëak

2.424.000 kuna. To je ujedno i najveÊigodiπnji iznos koji je u promatranim go-dinama izdvojen na ime dodatka u svimJLPRS, s time da je veÊ premaπen u pr-voj Ëetvrtini 2016. Pitanje je moæe li seto opravdati iskljuËivo jakim financij-skim kapacitetom, osobito ako ovu æu-paniju usporedimo s gradom u kojem jesjediπte te æupanije, koji ima duplo viπezaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstanprihod od turizma, a najviπi iznossredstava koji je izdvojio u godini 2012.bio je 318.448 kuna.

I obrnuto, najmanji iznos od 1.348kuna u 2010. godini je isplaÊen u graduDaruvaru koji broji 26 zaposlenih, doksu neke JLPRS sa sliËnim ili manjim bro-jem zaposlenih odvojile znatno veÊenovËane svote na ime dodatka (npr.PloËe, Zabok) ili pak uopÊe nisu isplaÊi-vale dodatke (Knin, Krapina, Kriæevci,Pag, Prelog, Senj). •Postoji li razlika u iznosu isplaÊe-

nih sredstava unutar istog grada iliæupanije u pojedinim godinama?Da, iznenaujuÊe su velike razlike. Vi-

πe je pravilo nego iznimka da su u poje-dinim godinama isplaÊivani veÊi iznosi,a u drugim godinama nije uopÊe bilo is-plata ili su iznosi bili znatno manji. Pri-mjerice, u zagrebaËkoj æupaniji je od2010. do 2013. isplaÊivano izmeu mi-lijun i milijun i pol kuna godiπnje, a u2014. i 2015. nije isplaÊen nikakav iz-nos na ime dodatka. U Velikoj Gorici jebilo obrnuto, pa se tek poËelo isplaÊiva-

ti nakon 2014. SliËno je i u Rijeci, koja u2010., 2012. i 2015. nije izdvojila nitijednu kunu, dok je ostalih godina ispla-tila izmeu 125.000 i 263.000 kuna go-diπnje. U SisaËko-moslavaËkoj æupanijije 2010. isplaÊeno 382.000 kuna, a u2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu jepak 2010. isplaÊeno 180.895 kuna, a2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovar-sko-bilogorskoj æupaniji je 2010. ispla-Êeno samo 2.090 kuna, da bi godinudana kasnije svota narasla na 79.382kuna, a sliËan nerazmjer je i u Zadru,gdje je 2013. isplaÊeno 72.417 kuna, advije godine kasnije samo 3.103 kn. Itako dalje. Teπko je povjerovati da sutako velike razlike u kvaliteti i rezultati-ma rada sluæbenika i namjeπtenika unu-tar iste jedinice LRSG u vremenskomrazdoblju od godinu ili dvije.•Kakva je situacija u pogledu broja

nagraenih sluæbenika i namjeπte-nika i koliko su puta nagraivaniunutar iste godine? I ovdje je takoer primjetna ogrom-

na razlika i izmeu pojedinih JLRSG iunutar iste jedinice pa brojka varira odminimalno jednog nagraenog namjeπ-tenika i niti jednog sluæbenika do Ëak90% nagraenih sluæbenika i 90-100%nagraenih namjeπtenika (u nekolikojedinica). U pojedinim jedinicama samoje jedan zaposlenik ili sluæbenik dobiojednu nagradu. Na drugoj strani ljestvi-ce je opet jedna æupanija gdje je u2015. nagraeno 87 od ukupno 88

Intervju

2211

sluæbenika i sva 4 namjeπtenika s ukup-no 181 nagradom, od kojih je najniæabila 7.470, a najviπa 22.500 kuna. Da-kako da cijeli koncept dodatka na us-pjeπnost s time gubi svoj smisao, jer bise on trebao isplaÊivati kao nagrada zanatprosjeËne rezultate rada, a ne kaododatak na plaÊu svim zaposlenicima.

No, ipak u veÊem broju jedinica nisunagraeni svi zaposleni veÊ odreeni,veÊi ili manji postotak sluæbenika i na-mjeπtenika. Nagrade variraju, od naj-manjeg individualnog iznosa 323 kunekoji je isplaÊen u Zaboku 2012. i 10%od bruto plaÊe u Bjelovarsko-bilogor-skoj æupaniji u svim godinama, pa svedo iznosa od 33.631 kuna koji je ispla-Êen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od triplaÊe u Rijeci koji je isplaÊivan malombroju sluæbenika u godinama 2011.,2013. i 2014.•Koji je prevladavajuÊi stav o uËin-

cima isplate dodatka na uspjeπ-nost u JLPRS?

Na pitanje o uËincima isplate dodatkana uspjeπnost na radu veÊina ispitanihjedinica nije odgovorila jer smatraju dase ne radi o informaciji u smislu Zakonao pravu na pristup informacijama.•KKoji bi bio saæeti zakljuËak dobive-

nih rezultata istraæivanja?Nedosljednost u primjeni, nedostatak

objektivnih i standardiziranih kriterija tenejednaki pristup zaposlenicima ozbilj-no dovode u pitanje ispravnost, svrhovi-tost i pravednost ovog modela u hrvat-skim okolnostima.•Kakva su komparativna regional-

na, EU i svjetska iskustva?RazliËite varijante modela plaÊa ili do-

dataka na plaÊu koje se temelje na kva-liteti radnog izvrπenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvoenjamenadæerskih metoda u javnu upravupod utjecajem doktrine Novog javnogmenadæmenta. Za razliku od klasiËnihplatnih sustava koji su se dugo vremenafokusirali na karijeru, stabilnost, iskust-vo u sluæbi, posljednjih desetljeÊa sepromijenila priroda rada i radne snage,traæi se specijalizirano znanje i posebnevjeπtine, pa se i javni sluæbenik viπe nepromatra kao dio skupine veÊ kao poje-dinac Ëije doprinose treba prepoznati inagraditi. SveopÊi proces fleksibilizacije,decentralizacije i individualizacije odgo-vornosti odrazio se i na sustavima pla-Êa, ali ne svugdje u istom opsegu. Dokje u veÊini anglosaksonskih, skandinav-skih i nekih drugih zemalja koje su pro-vodile menadæerske reforme individual-ni i decentralizirani pristup plaÊama bionaglaπeniji, na kontinentu Europe tajproces teËe sporije. U zemljama EU os-novna plaÊa je u pravilu povezana sastupnjevanjem radnog mjesta pojedi-nog zaposlenika na platnoj ljestvici, dokse drugi dio plaÊe temelji na razliËitimkriterijima. No, iako su joπ uvijek tradi-

cionalni i opÊi kriteriji vezani za godineprovedene u sluæbi, raste broj bonusakoji se veæu za radnu ocjenu. »esto setakvi modeli uvode samo za vodeÊeosoblje ili vrijede na razini pojedinih mi-nistarstava odnosno agencija dok jemanji broj zemalja uveo ekstenzivan iformaliziran sustav plaÊa prema radu.UnatoË propulzivnosti i svojevrsnoj po-modnosti modela PRP-a, vrlo je malokomparativnih i empirijskih istraæivanjao njegovoj uspjeπnosti ili neuspjeπnostiu praksi. Jedino veÊe istraæivanje na ko-je se brojni autori referiraju je ono kojeje proveo OECD, no pokuπaji da se iz-mjeri opseg u kojem su sluæbeniËki sus-tavi u praksi usmjereni na izvrπenje nisubili osobito uspjeπni.•Je li nagraivanje za natprosjeËne

rezultate rada Ëarobni πtapiÊ ko-jim se mogu rijeπiti svi problemijavne uprave?Sasvim sigurno nije rijeË o Ëarobnom

πtapiÊu, πtoviπe, ovaj koncept moæeproizvesti brojne negativne efekte uupravnim sustavima koji nemaju objek-tivan sustav ocjenjivanja. Iako nema for-mule koja Êe jamËiti uspjeπnost uvoe-nja modela PRP-a, mnogi struËnjaci isti-Ëu da je potrebno zadovoljiti neke nuæ-ne uvjete kako bi njihovo djelovanje bi-lo efektivno. Meu njima su: povjerenjeu vodstvo, izostanak primoravanja naizvrπenje, dobar sustav mjerenja i rele-vantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnostda se plati dobar rad, valjana procjenaposlova, otvorena politika plaÊa, us-klaenost s prevladavajuÊom kulturom,itd. Menadæere i osobe koje nadziru radtreba osposobiti u vjeπtinama postupkaocjenjivanja i prevladavanja subjektiv-nosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vo-de brigu o ocjenjivanju rada, pa i kaæ-njavati ako to ne Ëine kako treba. I za-poslenici i menadæeri trebaju pokazatiinteres za ocjenjivanje rada te ostvaritidobru komunikaciju.

Svi koji su zaposleni u hrvatskojupravi znaju da ovi uvjeti uglavnom ni-su ostvareni te da ne postoji dosljedani jedinstven sustav ocjenjivanja s razra-enim i valjanim kriterijima ocjene i ob-jektivnim ocjenjivaËima. Nekoliko is-traæivanja koje sam provodila u tijelimadræavne uprave i Gradu Zagrebu pos-ljednjih desetak godina uvijek pokazujuiste rezultate - nerealno visoki postotak

Menadæere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vjeπtinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja

subjektivnosti, motivirati ih da vode brigu oocjenjivanju rada, pa i kaænjavati ako to ne Ëine kako treba. I zaposlenici i menadæeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada teostvariti dobru komunikaciju

””

2222

iznimno uspjeπnih i uspjeπnih ocjena(od 90-98%!) i minoran postotak za-dovoljavajuÊih ocjena. Apsurdno je po-misliti da su te ocjene istinski pokaza-telj kvalitetno obavljenog posla, jer iznjih proizlazi da su hrvatski sluæbenicinajbolji na svijetu. Takva situacija po-goduje neradnicima, a omalovaæava ifrustrira ljude koji uistinu kvalitetno ipredano rade svoj posao. S druge stra-ne, upravo Ëinjenica da ocjene nikadanisu ni utjecale na visinu plaÊe, poka-zuje da se njih ne smatra suviπe bitnimfaktorom jer u praksi djeluju sasvimdrugi neformalni kriteriji, kao πto supolitiËke i prijateljske veze. O tome do-voljno govori i okolnost da Vlada dodanas nije donijela uredbu o kriteriji-ma za odreivanje natprosjeËnih rezul-

tata i naËinima njegova isplaÊivanja.No, ovo istraæivanje u JLPRSG pokazu-je da se i u sluËaju kada su donijetipravilnici o nagraivanju nastavlja sdosadaπnjom praksom nejedinstvenos-ti, nedosljednosti i neobjektivnosti.•Koji su pozitivni i negativni uËinci

diferencijacije zaposlenika s obzi-rom na uspjeπnost u radu - kakvoponaπanje potiËe?Na teorijskoj razini mnogi autori ar-

gumentiraju u prilog PRP-a naglaπava-juÊi jednostavnost formule plaÊanjaprema radu - zaposlenici koji æele veÊuplaÊu radit Êe viπe i kvalitetnije Êe ispu-njavati svoje radne zadatke, a mena-dæeri trebaju kreirati vrijednosni sustavnagrada (koje su uobiËajeno novËane)i povezati ih s oËekivanom razinom iz-vrπenja. Oni istiËu da ovaj model prido-nosi zdravom natjecanju koje omogu-Êava viπe plaÊe agresivnijim i produktiv-nijim zaposlenicima, dok prosjeËni do-

bivaju niæe plaÊe koje i zasluæuju, pa jekrajnji rezultat - ravnomjerna praved-nost. Iako povezivanje novËanih ili dru-gih poticaja s motivacijom zvuËi teorij-ski logiËno, u stvarnosti se ova pretpos-tavka pokazala upitnom. Naime, Ëestose dogaa da zaposlenici na koje seprimjenjuju modeli PRP-a ne rade viπe ikvalitetnije, pa protivnici ovog pristupaistiËu da takvi naËini plaÊanja uopÊe ni-su motivirajuÊi. Tu je rijeË o vrlo ne-zdravom natjecanju izmeu zaposleni-ka jer su u takvom kompetitivnom ok-ruæenju pobjednici na cijeni, dobivajustatus, poËasti i novËane nagrade, dokgubitnici postaju ljuti, frustrirani ili de-motivirani.

Novija istraæivanja u organizacijamajavnog sektora (npr. Studija o motivaci-ji danskog Ministarstva financija ili stu-dija o reformi platnog sustava u ameriË-koj dræavi Georgiji) pokazuju da veÊinasluæbenika naËelno podræava PRP sma-trajuÊi ga pravednijim od modela plaÊakoji se temelje na godinama provede-nim u sluæbi ili prema zvanju. Meutim,problemi se pojavljuju u trenutku nje-gove implementacije u praksi. U mno-go sluËajeva do sada ljudi su bili viπe de-motivirani i frustrirani nakon uvoenjaplaÊanja prema uËinku. UsporeujuÊineprekidno svoj doprinos s ostalim ko-legama, zaposlenici tendiraju vjerova-nju da oni koji su dobili bonuse to nisuzasluæili, osobito ako ih oni sami nikadane dobivaju. Oni osjeÊaju da su nepoπ-teno tretirani zbog neprofesionalnih ilinepoπtenih odluka o plaÊama svojihnadreenih.

Rezultati nekih ranijih istraæivanja po-kazuju da je ono πto se najviπe vrednu-je - pravednost u plaÊi, odnosno, da lju-de uglavnom ne zanima rade li osobena drugim poslovima viπe, ali su vrlozainteresirani da li za isti posao dobiva-ju veÊu plaÊu. Ljudi su obiËno nezado-voljni kad vide da je njihova plaÊa ma-nja od plaÊa onih koje rade na istimposlovima. ©toviπe, ako je produktivani uËinkovit zaposlenik na odreenomposlu plaÊen jednako kao i onaj koji jemanje produktivan i kvalitetan na is-tom takvom poslu, moæe se dogoditida Êe on smanjiti svoju produktivnostdo toËke koju smatra pravednom.

RRaazzggoovvaarraaoo:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr FFoottooggrraaffiijjee:: aarrhhiivvaa SSDDLLSSNN

Nekoliko istraæ-ivanja koje sam

provodila u tijelimadræavne uprave i GraduZagrebu uvijek pokazujuiste rezultate - nere-alno visoki postotakiznimno uspjeπnih i us-pjeπnih ocjena (do 98%)i minoran postotak za-dovoljavajuÊih ocjena.Apsurdno je pomislitida su te ocjene istin-ski pokazatelj kvali-tetno obavljenog posla,jer iz njih proizlazida su hrvatski sluæbe-nici najbolji na svijetu. Takva situaci-ja pogoduje neradnici-ma, a omalovaæava ifrustrira ljude kojiuistinu kvalitetno ipredano rade svoj posao

””

Intervju

2233

NNaa OOppÊÊiinnsskkoomm ssuudduu uu SSpplliittuu rraaddee uu nnee--mmoogguuÊÊiimm uuvvjjeettiimmaa.. GGrriijjaannjjaa uu zzggrraaddii nnee--mmaa,, aa ddjjeellaattnniiccii ssee lljjeettii oodd ssuunnccaa ππttiittee ttaa--kkoo ddaa lliijjeeppee ppaappiirree nnaa pprroozzoorr.. SSvvee jjee ttrruu--lloo oodd vvllaaggee......

Autor: Tina JokiÊ(24sata, 2. studenoga 2016.)Ako se prozor ne moæe dobro

zatvoriti, treba ga oblijepiti selotejpom,ako tuËe sunce po staklima, zalijepi seneπto papira, a ako vam je zimi u zahoduhladno kao na poljskom WC-u - trpite.

Tako ukratko izgleda æivot, odnosnorad na OpÊinskom sudu u Splitu koji jeposljednjih deset godina “privremeno”smjeπten na periferiji grada, u zgradi bi-vπe vojarne na DraËevcu. Tamo su gra-ani u srijedu mogli iÊi u obilazak u sklo-pu manifestacije Dan otvorenih vrata naEuropski dan pravosua. VeÊ sam dola-zak u zgradu suda izgleda jezivo jer sutri zgrade u okolici potpuno porazbijanei sablasno zapuπtene. Trava i draË okozgrada ljeti narastu do dva metra te ta-

ko sve skupa postaje savrπeno leglo πta-kora i zmija koji πetaju, odnosno gmiæupo parkiraliπtu, a nekad i u sudnicama.

- U ovoj zgradi su 74 sudnice, od Ëe-ga je njih πest adaptirano prije tri godi-ne. U ostalim sudnicama namjeπtaj jestar i 60 godina. Tu je i vlaga, a prozorisu katastrofa - kaæe nam zamjenik pred-sjednika OpÊinskog suda u Splitu MMaarriijjooFFrraanneettoovviiÊÊ koji svoju sudnicu, kao i svi,grije na klimu. Temperaturu zimi dræi na20-ak stupnjeva, a kad se izae na hod-nik, bude i deset stupnjeva manje jerdvije klime ne mogu poπteno zagrijatigolemi prostor. No pravi temperaturniπok vas Ëeka na zahodu gdje nikakvoggrijanja zapravo nema. Na ovom sudu uprvom planu je dovitljivost djelatnika pasu tako stolice povezane u “klupu” po-moÊu letve, cijevi u nekim zahodimauopÊe nisu u zidu nego strπe izvana, namjestima gdje je propao parket stavi sekomad daske, a ako negdje kapa voda,ispod se naprosto “instalira” kakva kan-tica. Sporedna stubiπta i hodnici postali

su odlagaliπta raspadnutog namjeπtaja izastarjele opreme. U podrumskim pros-torijama krije se na tisuÊe i tisuÊe spisa.Kad bi se svi spisi sloæili jedan do dru-gog bili bi dugaËki 5,6 kilometara, od-nosno mogli bi se s njima povezati Spliti Solin. Sloæeni su na 2,5 kilometara po-lica, a oni koji ne stanu na police na-prosto leæe po hodnicima, podovima,stolovima....

No iako su uvjeti rada loπi, na OpÊin-skom sudu radi se punom parom.

- U travnju 2014. bilo je oko 37 tisuÊanerijeπenih predmeta, a sad ih je manjeod 33 tisuÊe. Tu govorimo o predmeti-ma i s ovog suda te πest podruËnih su-dova u æupaniji. Ovaj sud smanjio jebroj nerijeπenih kaznenih i graanskihsporova za viπe od dvije tisuÊe predme-ta - kaæe nam FranetoviÊ.

Na sudu kaæu da ovu situaciju nitkood nadleænih ne doæivljava kao problem.Promijenilo se viπe ministara u posljed-njih deset godina, ali ni jedan nije podu-zeo baπ niπta da rijeπi situaciju.

Splitski sud uæasa: Selotejpomkrpaju prozore i bjeæe od zmija

2244

(SDLSN, 25. sijeË-nja 2017.) JuËer

je u Kriæevcima odræana os-nivaËka skupπtina Sindikal-ne podruænice Javne vatro-

gasne postrojbe Kriæevci, nakojoj je za sindikalnog pov-jerenika izabran MMaarriijjaann SSoo--kkoolliiÊÊ, za zamjenika sindikal-nog povjerenika TToommiiccaa MMii--

kklliinn i blagajnika podruæniceKKrreeππiimmiirr PPrrppiiÊÊ, dok Nadzor-ni odbor Ëine MMiirroossllaavv PPee--ttrraaËËiijjaa,, SSllaavvkkoo GGoottiiÊÊ i ZZoorraannhhaabbaann..

OsnivaËkoj skupπtini pri-sustvovali su predsjednikOdbora profesionalnih va-trogasaca Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH DDrraaggooPPrraannjjiiÊÊ, sindikalni povjere-nik JVP Koprivnica MMaarrkkooRRaaddoottoovviiÊÊ i æupanijski pov-jerenik SDLSN u KoprivniË-ko-kriæevaËkoj æupaniji BBoo--ææiiddaarr TTuurreekk, koji su novojsindikalnoj podruænici i nje-zinom vodstvu zaæeljelimnogo uspjeha u radu ina promicanju oËuvanjustatusa i prava iz rada kri-æevaËkih profesionalnih va-trogasaca.

SDLDN RH

OOssnnoovvaannaa ssiinnddiikkaallnnaa ppooddrruuæænniiccaa JJVVPP KKrriiææeevvccii

Profesionalni vatrogasci

2255

2266

(SDLSN, 10. sijeËnja 2017.) Vlada Republike Hrvat-ske je na proπlotjednoj sjednici ponovno ovlastila vi-

πe dræavnih sluæbenika za obavljanje poslova predstojnika ure-da dræavne uprave u æupanijama i glavnog tajnika u ministar-stvu, zbog isteka prethodnog roka od πest mjeseci na koji suimenovani, a do imenovanja predstojnika ureda dræavneuprave u æupanijama odnosno glavnog tajnika u ministarstvutemeljem provedenog postupka po javnom natjeËaju.

Radi se o moguÊnosti predvienoj Ëlankom 74.a Zakona odræavnim sluæbenicima, prema kojem u kategoriji radnihmjesta rukovodeÊih sluæbenika, na radna mjesta glavnog taj-nika ministarstva i dræavnog ureda, zamjenika predstojnikadræavnog ureda, zamjenika ravnatelja dræavnih upravnih or-ganizacija, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda pot-predsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija idrugih struËnih sluæbi koje Vlada osniva uredbom tepredstojnika ureda dræavne uprave u jedinicama podruËne(regionalne) samouprave, sluæbenike imenuje i razrjeπava

Vlada na prijedlog Ëelnika tijela, na temelju javnog natjeËajana razdoblje od Ëetiri godine, ali s moguÊnoπÊu da do pro-vedbe javnog natjeËaja, Vlada moæe za obavljanje poslovarukovodeÊeg sluæbenika ovlastiti najduæe do πest mjesecidræavnog sluæbenika zateËenog u dræavnoj sluæbi.

Od najviπe πest do 6+6 mjeseciNo, kako je razvidno iz prakse Vlade, moguÊnost ovlaπte-

nja dræavnog sluæbenika za obavljanje poslova rukovodeÊegsluæbenika najduæe do πest mjeseci koristi se viπekratno, πtoznaËi da se sluæbenici koji su veÊ jednom dobili takvo ovlaπ-tenje „najduæe do πest mjeseci”, u stvarnosti ovlaπÊuju i dodvanaest, a moguÊe i viπe mjeseci.

Meutim, svrha instituta ovlaπtenja za obavljanje poslovarukovodeÊeg sluæbenika u Zakonu nije ta da se na duæi rokna najviπa rukovodeÊa sluæbeniËka mjesta imenuju postojeÊisluæbenici, veÊ kao prijelazno rjeπenje do provedbe javnognatjeËaja, a zakonodavac je rok od πest mjeseci predvidiokao dostatan za provedbu javnog natjeËaja pa Sindikat sto-ga ponovno produljenje ovlaπtenja za novih πest mjesecismatra izigravanjem ne samo instituta „privremenog” ovlaπ-tenja do provedbe javnog natjeËaja, veÊ i dvojbeno zakoni-tim Ëinom Vlade kao imenovatelja takvih „ovlaπtenika”.

Vremenski ograniËeni profesionalciSituaciju komplicira i Ëinjenica da su najviπi rukovodeÊi sluæ-

benici u dræavnoj sluæbi, prema izvornoj verziji Zakona o dræ-avnim sluæbenicima iz 2005. godine, trebali biti profesional-ci koje Vlada imenuje temeljem provedenog javnog natjeËa-ja, koji bi kao takvi svoj posao trebali obavljati vremenski ne-ograniËeno, dok god ga obavljaju zakonito i profesionalno,ali je koalicijska Vlada Zorana MilanoviÊa njihovo imenovanjeograniËila mandatom od Ëetiri godine, kako bi po preuzima-

SDLDN RH

Dræavna uprava

SSVVEE PPOO ZZAAKKOONNUU IILLII......

Dvojbena vladina imenovanja najviπihrukovodeÊih sluæbenika

2277

nju vlasti mogla „pomes-ti” dotad imenovane ru-kovodeÊe sluæbenike kojisu status stekli za vrijemeHDZ-ove vlade.

Rjeπenje ove dvojbenozakonite situacije moguÊeje ukoliko se Zakon „rese-tira” na poËetne postavkei najviπi rukovodeÊi sluæbe-nici imenuju temeljem pro-

vedenih javnih natjeËaja na vremenski neograniËeni rok, ali sa-mo uz istovremeno propisivanje pravih natjeËaja za takva sluæ-beniËka radna mjesta, jer se njihov odabir odvija po pojednos-tavljenoj natjeËajnoj proceduri, koja ne ukljuËuje Ëitav niz prov-

jera i procedura predvienih za obiËna sluæbeniËka radnamjesta, pri Ëemu se konaËni odabir svodi na diskrecijsku ocje-nu dræavnih duænosnika koja se moæe formirati i tijekom raz-govora u Ëetiri oka izmeu ministra i „najboljeg” kandidata.

Da bi se osigurao odabir najkvalitetnijih kadrova na najod-govornija radna mjesta u dræavnoj upravi potrebno je osigu-rati i neovisno vanjsko vrednovanje takvih natjeËajnih postu-paka, a opasnost da se kandidati unaprijed pripreme za pi-tanja i testove kojima Êe biti podvrgnuti moguÊe je sprijeËitinjihovim raËunalnim generiranjem na licu mjesta, tj. na dantestiranja odnosno intervjua.

Do tada svjedoËit Êemo praksi opetovanih imenovanja ru-kovodeÊih sluæbenika na rok od „najduæe do πest mjeseci”,kojom Vlada poniπtava zakonsku svrhu i smisao davanja tak-vih ovlaπtenja. SS..

MMjjeerree pprreeddvviieennee aakkcciijjsskkiimm ppllaannoomm tteeππkkee ssuu 888800 mmiilliijjuunnaa kkuu--nnaa,, oodd ËËeeggaa ÊÊee EEuurrooppsskkaa kkoommiissiijjaa ssuuffiinnaanncciirraattii 8855 ppoossttoo,, rree--kkaaoo jjee KKoovvaaËËiiÊÊ pprriilliikkoomm ddoonnooππeennjjaa PPllaannaa nnaa ssjjeeddnniiccii VVllaaddee1144.. pprroossiinnccaa

(SLOBODNA DALMACIJA, 27. prosinca 2016.)Potpredsjednik Vlade i ministar uprave IIvvaann

KKoovvaaËËiiÊÊ predstavio je danas medijima suradnike koji Êe pro-voditi Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne upraveza razdoblje od 2017. do 2020. godine, kazavπi da je teme-ljita reforma javne uprave njihov kljuËni zadatak.

KovaËiÊ je kazao da nije kao doktor stomatologije doπaopisati zakone i propise, nego sa svojim timom, koji je motivi-ran promjenama o kojima se toliko godina u Hrvatskoj govo-ri, iskoristiti politiËku volju koja postoji dogovorom Mosta iHDZ-a za provoenje korjenite reforme javne uprave.

Ona treba na kraju omoguÊiti da graani na jednom mjes-tu mogu obaviti svu komunikaciju s dræavom, kazao je.

Do sada su moji prethodnici priËali o reformama, ali nitkonije niπta mijenjao, jer je veÊini njih ovo bila polazna toËka zadaljnju politiËku karijeru. Meni politika karijera nije cilj i neÊukalkulirati s provoenjem Akcijskog plana da ne bih ugroziosvoju karijeru, kazao je.

Ako koalicijski partneri kaæu da su se „πalili” glede dogovo-ra o reformi, KovaËiÊ kaæe da Êe se sa svojim timom - povuÊi.

Rekao je da joπ nije moguÊe davati nikakve izjave o oËeki-vanim promjenama teritorijalnog ustroja jer nisu napravljenepotrebne analize. Nisam naslijedio nikakve analize koje binam mogle pomoÊi da odmah krenemo u promjene, kazaoje i dodao da Êe se vjerojatno neke od manjih opÊina mora-ti ukinuti, a neke udruæiti kako bi mogle pruæiti usluge gra-anima koje Êe biti zahtjevne.

Akcijski plan je raen u skladu sa Strategijom koju je usvo-jila koalicijska Vlada koju je vodio SDP u lipnju 2015, i Plan

apsolutno poπtuje kontinuitet vlasti, dok u svibnju 2017.imamo lokalne izbore te stabilne tri i pol godine da moæemoobaviti sve pripreme i promjene, dodao je KovaËiÊ.

Mjere predviene akcijskim planom teπke su 880 milijunakuna, od Ëega Êe Europska komisija sufinancirati 85 posto,rekao je KovaËiÊ prilikom donoπenja Plana na sjednici Vlade14. prosinca.

Plan predvia izgradnju funkcionalne i dostupne javneuprave. Njegove mjere ukljuËuju pojednostavljenje pravila iubrzavanje rada javne uprave, poveÊanje pravne sigurnosti,digitalizaciju svih tijekova s ciljem proπirenja e-usluge graa-nima i poduzetnicima, povezivanje svih tijela dræavne upravete uspostavljanje jedinstvenog naËina komunikacije graanas tijelima dræavne uprave, reËeno je.

Jedna od posljedica Plana bit Êe da u cijeloj Hrvatskoj Ëi-novnici za iste poslove primaju iste plaÊe, rekao je KovaËiÊ.

SSTTRRAATTEEGGIIJJAA RRAAZZVVOOJJAA

KKoovvaaËËiiÊÊ pprreeddssttaavviioo ssuurraaddnniikkee kkoojjii ÊÊee pprroommiijjeenniittiijjaavvnnuu uupprraavvuu:: TToo jjee mmoojj kklljjuuËËnnii zzaaddaattaakk!!

NNaa ssuummnnjjiivvii ooddaabbiirr nnaajjvviiππiihhrruukkoovvooddeeÊÊiihh ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ssvvoo--jjeevvrreemmeennoo jjee uuppoozzoorriioo ii ppuuËËkkii pprraavvoo--bbrraanniitteelljj uu VVeeËËeerrnnjjeemm lliissttuu

AUTOR: Romana KovaËeviÊ BariπiÊ(VE»ERNJI LIST, 12. prosinca 2016.) PravomoÊ-

na presuda radi neplaÊanja alimentacije za obveznika uzdræ-avanja znaËi ovrhu. Ako je pravomoÊno osuena osoba ujed-no dræavni sluæbenik, ostat Êe i bez posla. To se dogodilo 52-godiπnjoj majci dvoje djece, S. M. (podaci poznati redakciji),do studenog zaposlenoj na mjestu administratorice jednogopÊinskog suda. Svatko Êe prvo pomisliti: pa zaπto nije plaÊa-la alimentaciju?! Odgovor treba traæiti u poremeÊenim obi-teljskim odnosima koji ukljuËuju i nasilje. Djecu je sud naiz-mjence na skrb povjeravao ocu pa majci, a dok su kao mala,nakon rastave, bila kod majke, otac nije plaÊao alimentacijui za to je ostao duæan 55.000 kn.

Dugove ostavio bivπoj supruziNije imao prihoda pa se nije imalo otkud ni naplatiti - kao

πto to preËesto biva! ZajedniËke dugove ostavio je bivπoj su-pruzi, pa i otplatu automobila - koji je odvezao sa sobom.

- Kad sam kÊer ispisivala iz vrtiÊa, ispalo je da ga nije pla-Êao iako je to preuzeo na sebe. Nisam plaÊala alimentaci-ju jer sam znala da bi on uzeo taj novac. Djeci sam davalakad god sam i koliko mogla. KÊer su ponovno dodijelili me-ni nakon πto su je bivπi suprug i sin, koji je sad punoljetan,teπko premlatili - kazala je. Osuena je ljetos, a bez poslaje ostala prije mjesec dana. Kako Êe s 52 godine naÊi novi,pitanje je. Sindikat dræavnih sluæbenika pokuπava joj pomo-Êi. U Uredu puËke pravobraniteljice odræan je i sastanak nakojem je zakljuËeno kako u njegovo rjeπavanje treba uklju-Ëiti viπe resora, ali se do danas nije niπta promijenilo.

Gubitak izvora egzistencijePrema Zakonu o dræavnim sluæbenicima, dræavna sluæba

prestaje sluæbeniku po sili zakona kad je osuen na bezuvjet-nu kaznu zatvora u trajanju duljem od πest mjeseci, odnosno

kad je osuen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam udræavnu sluæbu.

- Ovakvim se ureenjem dræ-avni sluæbenici osueni za kaz-neno djelo koje nema veze sasluæbom koju obavljaju, niti nanju utjeËe, dvostruko kaænja-vaju, pri Ëemu sankcija pres-tanka sluæbe odnosno gubitakizvora egzistencije predstavljanesrazmjernu i kudikamo stro-æu sankciju od one izreËene ukaznenom postupku. Time se,u sluËaju S. M., dovodi u pita-nje i svrha kazne izreËene ukaznenom postupku jer se ona

izriËe sa svrhom osvjeπÊivanja i promjene inkriminiranogponaπanja, a gubitak izvora zarade sigurno neÊe doprini-jeti redovitom plaÊanju alimentacije - kaæe Siniπa Kuhar izSindikata.

Na Pravnom su fakultetu raspravljali o sluËaju i izradit Êe,kaæu, pravno miπljenje o ovom sluËaju.

- Ne ulazeÊi u pravno tumaËenje, smatram kako se u ovomsluËaju nije dovoljno vodilo raËuna o primjerenosti kazne ni odobrobiti djece koja ostaju bez moguÊnosti da jedan od rodi-telja doprinosi za njihovo uzdræavanje. Smatram kako prven-stveni interes pravde ne moæe uvijek biti doslovna primjenaËlanka zakona bez voenja raËuna o kontekstu i πirim poslje-dicama koje izreËena kazna moæe proizvesti. Vjerujem da Êese u buduÊnosti naÊi naËin da se promijeni (ospori) izreËenapresuda te da se postojeÊa pravna regulativa uskladi s naËe-lom razmjernosti u izricanju kazni - miπljenja je prof. NNiinnooÆÆggaanneecc, predstojnik Studijskog centra socijalnog rada Prav-nog fakulteta u Zagrebu.

2288

DDVVOOSSTTRRUUKKAA KKAAZZNNAA

OOttaacc aalliimmeennttaacciijjuu zzaa ddjjeeccuu nniijjee ppllaaÊÊaaoo mmaajjccii,, aa kkaadd jjee oonnaa nniijjee ppllaattiillaa nnjjeemmuu -- iizzgguubbiillaa jjee ppoossaaooGubitak jedinog izvora prihoda za osuenu osobu kudikamo je stroæa sankcija od one izreËeneu kaznenom postupku

Dræavna uprava

2299

Autor: Ivana BrkiÊ-TomljenoviÊ(Dnevnik.hr, 1. prosinca 2016.) U svega dva tjedna ministarKKoovvaaËËiiÊÊ je 26-ogodiπnjaka, prebjega iz SDP-a promovirao utajnika svog kabineta.

26-ogodiπnji »akovËanin MMaattiijjaa KKiikkeelljj s Mostom u rujnu iz-lazi na izbore. Mjesec poslije - putem natjeËaja zapoπljava seu Hamagu. No, tamo se zadræava tek 20-ak dana.

„Nakon samih izbora, kontaktiran sam od strane Mosta sobzirom na kompetencije i podruËje kojim se bavim bi li do-πao raditi”, kaæe Kikelj.

Postaje tajnik kabineta ministra KovaËiÊa, koji ga k sebipremjeπta veÊ dva dana nakon πto je postao ministar.

“Treba poticati izvrsnost”Na pitanje misli li kako bi tu poziciju dobio da nije bio na

listi Mosta, Kikelj odgovara da mu je æao πto se razmiπlja natakav naËin.

„Mnoge moje kolege nisu dobile tu priliku. Treba poticatitu izvrsnost”, kaæe Kikelj.

Tu izvrsnost, kaæe, KovaËiÊ je prepoznao. I zaposlenje Kike-lja brani visokim prosjekom ocjena.

„On nema Ëlansku iskaznicu Mosta, stavljen je na listuMosta, ali je kontaktiran samo zbog toga πto je bio student-ski pravobranitelj, πto je na doktorskom studiju za javnuupravu”, kaæe ministar KovaËiÊ.

Iz ministarstva tvrde kako Kikelj zadovoljava kriterije za po-sao. Ima zavrπen studij, znanje jednog stranog jezika i zna sesluæiti raËunalom. U sindikatu kaæu - sve po zakonu.

„©to se tiËe njegove mladosti mogu samo reÊi da je Napo-leon postao general s 24 godine, a ministar BBaauukk pomoÊnik

ministra obrane sa 27”, kaæe SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Iz HDZ-a, koji se proziva zbog bujanja administracije poru-Ëuju kako dræavni sluæbenici moraju biti struËni i iskusni.

Oporba puπe i na hladnoOporbi nije sporno da ministar bira suradnike. No, puπu i

na hladno.„Most se zalaæe za transparentnost, vidjeli smo na sluËaju

kum da to baπ i nije tako u praksi, nadam se da ovo nije dru-gi sluËaj”, kaæe SDP-ovac GGoorrddaann MMaarraass.

Kikelj nije uπao u Most, no tvrdi da nikad nije bio Ëlan SDP-a.No, u SDP-u nam je potvreno da je bio Ëlan. Napuπta ga 5.

kolovoza - samo dva dana poslije objavljenog Hamagovog natje-Ëaja, kojeg vodi HDZ-ovac iz »akovca. Kikelj potom pojaπnjava daje Ëlanstvo bilo uvjet za posao u proπirenim biraËkim odborima.

„Oni su mene uvjetovali da moram to potpisati i to samuËinio”, kaæe Kikelj.

U SDP-u, tvrdi, nije bio aktivan. U Ministarstvu, kaæe, hoÊe,jer æeli pomoÊi funkcioniranju kabineta i javne uprave.

KKaakkoo jjee 2266--ggooddiiππnnjjii pprreebbjjeegg iizz SSDDPP--aa ppoossttaaoottaajjnniikk kkaabbiinneettaa uu MMiinniissttaarrssttvvuu uupprraavvee??

Ministar uprave Ivan KovaËiÊ iznimno je brz kad je u pitanju kadroviranje koje je, nakon afere“Kum” kada su Mostove odluke u pitanju, pod opravdanim zanimanjem javnosti.

3300

Dræavna uprava

3311

3322

3333

Dræavna uprava

3344

(SDLSN, 2. studenoga 2016.) Trend organizira-nja dræavne uprave na naËin koji ne slijedi vaæe-

Êi teritorijalni - æupanijski ustroj, nego poËiva na podjeli hr-vatske na nekoliko veÊih regija, sudeÊi po Nacrtu prijedlo-ga Zakona o Poreznoj upravi koji je dostavljen na miπljenjesindikatima koji djeluju u ovoj upravnoj organizaciji Minis-tarstva financija, viπe nije opÊeprihvaÊen model ustroja dræ-avne uprave.

Naime, ovim se nacrtom predvia ustrojavanje podruË-nih ureda Porezne uprave „u pravilu za podruËje jedne æu-panije, odnosno Grada Zagreba”, Ëime se napuπta za vrije-me MilanoviÊeve Vlade provedeno okrupnjavanje podruË-nih ureda na PodruËni ured Zagreb, PodruËni ured Srediπ-nja Hrvatska, PodruËni ured Sjeverna Hrvatska, PodruËniured Slavonija i Baranja, PodruËni ured Istra, Hrvatsko Pri-morje, Gorski kotar i Lika i PodruËni ured Dalmacija.

Sindikat podsjeÊa kako je sliËan regionalni ustroj 2014. go-

dine pokuπao uvesti i tadaπnji ministar uprave AArrsseenn BBaauuk,Ëije je ministarstvo Ëak izradilo i nacrt konaËnog prijedlogaZakona o sustavu dræavne uprave, kojim je bilo predvienoustrojavanje ureda dræavne uprave za podruËje viπe æupani-ja, Ëime je 20 ureda dræavne uprave u æupanijama trebalozamijeniti pet ureda dræavne uprave za Dalmaciju, Slavonijui Baranju, Srediπnju hrvatsku, Istru, Hrvatsko primorje, Gor-ski kotar i Liku te Sjeverozapadnu Hrvatsku, ali takav prijed-log nije naiπao na potporu SDP-ovih koalicijskih partnera -IDS-a i HNS-a, a izazvao je trvenja i u samom SDP-u.

HoÊe li nakon preustroja Porezne uprave po æupanijskommodelu sliËan scenarij doæivjeti i Carinska uprava, koja jedanas organizirana kroz Ëetiri podruËna carinska ureda -Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, a posebno od starog i novogministra unutarnjih poslova, VVllaahhee OOrreeppiiÊÊaa, najavljivana re-organizacija Ministarstva unutarnjih poslova pod motom„prevelika glava i pretanke noge”, koja bi trebala 20 sadaπ-njih policijskih uprava svesti na Ëetiri regionalne uprave iposebnu, ZagrebaËku, tek Êe se vidjeti.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RHu viπe je navrata upozoravao na neprihvatljivu praksu mije-njanja i napuπtanja vaæeÊeg æupanijskog teritorijalnog us-troja kroz ustrojavanje dræavne uprave po naËelu nekolikoveÊih regija, smatrajuÊi da dræavni aparat treba biti uskla-en s vaæeÊim teritorijalnim ustrojem.

Ukoliko Hrvatska u buduÊnosti umjesto æupanija uvederegije, Sindikat Êe podræati ustroj dræavne uprave koji slije-di logiku takve administrativne podjele, no dok se to ne do-godi politika ne bi trebala na ovakav naËin potkopavati te-ritorijalnu podjelu za Ëiju promjenu nema politiËke volje,snage i konsenzusa.

SS.. KKuuhhaarr

RREEGGIIOONNAALLNNII vvss ÆÆUUPPAANNIIJJSSKKII UUSSTTRROOJJ

Porezna uprava vraÊa æupanijski ustroj podruËnih uredaSindikat je u viπe navrata upozo-

ravao na neprihvatljivu praksu mi-

jenjanja i napuπtanja æupanijskog

ustroja kroz ustrojavanje dræavne

uprave po naËelu nekoliko veÊih

regija, smatrajuÊi da dræavni apa-

rat treba biti usklaen s vaæeÊim

teritorijalnim ustrojem

IIaakkoo mmrreeæænnee ssttrraanniiccee PPoorreezznnee uupprraavvee ssuuggeerriirraajjuu ““jjaassnnuu vviizziijjuu”” nnjjeezziinnaauussttrroojjaa,, oonnaa ssee mmiijjeennjjaa oodd vvllaaddee ddoo vvllaaddee

NNoovvii ZZaakkoonn oo PPoorreezznnoojj uupprraavvii vvrraattiioo bbii ppooddrruuËËnnee uurreeddee ppoo ææuuppaanniijjaammaa

Dræavna uprava

SDLDN RH

3355

Policija

Nema razloga da se to odgaa. PolitiËarikaæu da BDP raste, da smo izaπli iz krize, pa neka onda poπtuju policiju i isplate otpremnine, kaæu u sindikatu

Autor: Gabrijela GaliÊ(Novilist.hr, 11. studenoga 2016.) Policijski sluæbenici,kako predlaæe Vlada, i dalje neÊe moÊi ostvariti pravona isplatu poveÊanih otpremnina prilikom odlaska izsluæbe ako su stekli pravo na invalidsku mirovinu zbog

ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ili su stekli pravona starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mi-rovinu.

Ministarstvo unutarnjih poslova, naime, predlaæe da seprimjena odredbe Zakona o policiji kojom se policajcimaosigurava otpremnina od πest do 12 prosjeËnih neto plaÊau pravnim osobama, odgodi do 2019. godine.

To je treÊa odgoda primjene uveÊanih otpremnina za po-licajce od stupanja zakona na snagu u oæujku 2011. godi-ne. VeÊ je tada bilo uglavljeno da Êe se odredba o uveÊa-nim otpremninama primjenivati od sijeËnja 2013. godine.No, zbog gospodarske situacije, uslijedila je najprije odgo-da do 2015. godine, a potom i do 2017. godine. Sada,pak, resorno ministarstvo predlaæe da se radi racionalizaci-je troπkova i financijskih uπteda, provedba zakonske odred-be odgodi do 2019. godine.

- Nema ni razloga ni potrebe da se to odgaa. PolitiËarikaæu da BDP raste, da smo izaπli iz krize, pa neka onda poπ-tuju policiju i isplate dogovorene otpremnine. Ako nismoizaπli iz krize, onda politiËari laæu narodu - poruËuje DDuubbrraavv--kkoo JJaaggiiÊÊ, predsjednik Sindikata policije Hrvatske istiËuÊi ka-ko su policijske plaÊe, kao i mirovine, flmizerne«.

Zakon o policiji kojim se regulira i pitanje optremnina po-licajcima koji odlaze iz sluæbe, donijela je HDZ-ova Vladapod vodstvom JJaaddrraannkkee KKoossoorr pred kraj mandata. No za-kon, πto se tiËe policijskih sluæbenika i prava na izdaπniju ot-premninu, nikada nije ispoπtovan. Stoga Sindikat dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) postavlja pita-nje svrhe zakonskih odredbi kojima se prava policijskih ilidrugih dræavnih sluæbenika i namjeπtenika utvruju povolj-nije od trenutnih, a zatim odgaaju unedogled.

- SliËna stvar dogaa se i sa sporazumom o osnovici, ko-ji u trenutku kada su ispunjeni uvjeti za poveÊanje osnovi-ce Vlada oËito ne namjerava ispoπtovati - veli SSiinniiππaa KKuuhhaarr,glavni tajnik SDLSN-a. Navodi i kako Zakon o policiji name-Êe pitanje legitimiteta vlasti koja zakonske odredbe i spora-zume koje je sama predloæila ili potpisala nikad stvarno nenamjerava provesti.

NNEEMMAA SSRREE∆∆EE NNII TTRREE∆∆II PPUUTT

OOddggooeennoo ppoovveeÊÊaannjjeeoottpprreemmnniinnaa ppoolliiccaajjcciimmaakkoojjii iidduu uu mmiirroovviinnuu

3366

(tportal.hr, 10. studenoga 2016.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika (SDLSN) RH ocijenio je u Ëetvrtak kako je

neprihvatljiva i neodgovorna joπ jedna odgoda do 2019. godine isplate uveÊa-nih otpremnina policijskim sluæbenicima kojima prestaje dræavna sluæba radi stje-canja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne boles-ti, odnosno radi stjecanja prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu.

Sindikat u priopÊenju podsjeÊa kako Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP),kao predlagatelj daljnje odgode, ne osporava opravdanost isplate uveÊanih ot-premnina policijskim sluæbenicima, ali kao razloge, kada je u pitanju bila odgo-da do 1. sijeËnja 2015. godine, navodi “teπku gospodarsku situaciju u kojoj seRH nalazila”.

Dodaju kako je do odgode do 2017. godine doπlo “uzimajuÊi u obzir potreb-nu racionalizaciju troπkova te da u Dræavnom proraËunu nisu osigurana sredst-va za primjenu navedene odredbe”.

Za novopredloæenu odgodu do 2019. godine u MUP-u tvrde da Êe pridonijeti“racionalizaciji troπkova i potrebnim financijskim uπtedama”, jer bi u suprotnom“nastala potreba za isplatom znatnih financijskih sredstava za isplatu otpremni-ne u 2017. godini”, istiËe se u priopÊenju sindikata.

No, iz SDLSN-a upozoravaju kako MUP ne navodi o kojim je “znatnim” finan-cijskim sredstvima rijeË, Ëime saborske zastupnike dovodi u situaciju da Zako-nom uvedene i opravdane uveÊane otpremnine policijskim sluæbenicima odgodeza nove dvije godine, a da ne znaju o potencijalni iznos tih financijskih sredsta-va.

Takoer zastupnike ne upozorava na Ëinjenicu kako MUP kao poslodavac imamoguÊnost upravljanja i odræavanja tih sredstava na odreenoj razini na naËinda policijski sluæbenici ne mogu otiÊi u mirovinu sukladno posebnom propisu,ako o tome ministar ne odluËi rjeπenjem, zakljuËuju iz sindikata.

SSIINNDDIIKKAATT

“Neprihvatljiva je novaodgoda isplate uveÊanihotpremnina policajcima” Sindikat daljnje odgaanje

isplate uveÊanih otpremninapo Zakonu o policiji doæivljava kao zakonodavnuprijevaru i naruπavanje predvidljivosti i sigurnostipravnog poretka od straneMinistarstva unutarnjih poslova i Vlade RepublikeHrvatske

(SDLSN, 10. studenoga2016.) Sindikat dræavnih i

lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRepublike Hrvatske uputio je Minis-tarstvu unutarnjih poslova miπljenjekako je joπ jedna odgoda isplate uve-Êanih otpremnina policijskim sluæbe-nicima kojima prestaje dræavna sluæ-ba radi stjecanja prava na invalidskumirovinu zbog ozljede na radu ili pro-fesionalne bolesti odnosno radi stje-canja prava na starosnu ili prijevre-menu mirovinu, do 2019. godine ne-prihvatljiva, nemoralna i neodgovor-na.

Ministarstvo unutarnjih poslova,kao predlagatelj izmjena Zakona opoliciji kojim se regulira daljnja odgo-da isplate uveÊanih otpremnina poli-cijskim sluæbenicima, ne osporavaopravdanost isplate uveÊanih ot-premnina policijskim sluæbenicima, alikao razloge, kad je u pitanju odgodado 1. sijeËnja 2015. godine, navodi„teπku gospodarsku situaciju u kojojse Republika Hrvatska nalazila”, Ëinje-nicu kako je do odgode do 2017. go-dine doπlo „uzimajuÊi u obzir potreb-nu racionalizaciju troπkova te Ëinjeni-cu da u Dræavnom proraËunu nisuosigurana sredstva za primjenu nave-dene odredbe”, a za novopredloæenuodgodu do 2019. godine navodi ka-ko Êe doprinijeti „racionalizaciji troπ-kova i potrebnim financijskim uπteda-ma”, jer bi u suprotnom „nastala po-

Policija

OOTTPPRREEMMNNIINNEE

Joπ jednapolicajcima

SDLDN RH

3377

treba za isplatom znatnih financijskihsredstava za isplatu otpremnine u2017. godini”.

MUP ne navodi o kojim se „znat-nim” financijskim sredstvima radi, Ëi-me saborske zastupnike dovodi u si-tuaciju da Zakonom uvedene i oprav-dane uveÊane otpremnine policijskimsluæbenicima odgode za nove dvije go-dine, a da ne znaju o kojem potencijal-nom iznosu financijskih sredstava seradi, a kamoli da ih se eventualnoupozori na Ëinjenicu da MUP kao pos-lodavac ima moguÊnost upravljanja iodræavanja tih sredstava na odreenojrazini, kroz Ëinjenicu da policijski sluæ-benici ne mogu otiÊi u mirovinu su-kladno posebnom propisu ukoliko otome ministar unutarnjih poslova neodluËi rjeπenjem.

Dakle, u najmanju bi ruku bilo korekt-no iskazati podatke o policijskim sluæ-benicima koji, temeljem raspoloæivihpodataka, ispunjavaju uvjete za odla-zak u mirovinu po posebnom propisuod 1. sijeËnja 2017. godine do 31. pro-sinca 2018. godine i koliko se takvihpolicijskih sluæbenika na taj naËin moæeizdvojiti na godiπnjoj razini, a da se nedovede u pitanje rad policije i sve to do-datno potkrijepiti prosjeËnim godiπnjimodljevom policijskih sluæbenika po os-

novi koja bi mogla rezultirati isplatomuveÊanih otpremnina predvienih Za-konom.

Sindikat dræi neozbiljnim i nekorekt-nim saborske zastupnike dovoditi u po-ziciju da novu odgodu izglasuju bez od-govarajuÊih financijskih pokazatelja, ru-kovodeÊi se pauπalnim ocjenama o to-me kako bi „nastala potreba za ispla-tom znatnih financijskih sredstava”.

PodsjeÊamo da u svom radu i rad-nom vijeku policijski sluæbenici takoerulaæu „znatne” napore i izloæeni su rizi-cima i ugrozama kao malo tko u susta-vu javne uprave, zbog Ëega i mogu umirovinu po posebnim propisima te dapri donoπenju odluke o tome hoÊe li imse konaËno poËeti isplaÊivati uveÊaneotpremnine treba voditi raËuna i o vri-jednosti njihovog doprinosa koji su daliu oËuvanju sigurnosti æivota i imovinegraana Republike Hrvatske, kao iobrane njenog suvereniteta i teritorijal-nog integriteta, koji se mogu izrazitikao protuvrijednost „znatnih financij-skih sredstava za isplatu otpremnine”.

»injenicom da su uveÊane otpremni-ne ugraene u Zakon, Republika Hrvat-ska je potvrdila druπtvenu vrijednost ra-da policijskih sluæbenika i obveze dræa-ve kao poslodavca u pogledu materijal-ne nagrade za takav rad po prestankudræavne sluæbe.

Stalnim odgaanjem isplate uveÊanihotpremnina Republika Hrvatska deklari-

ra se kao neozbiljna i pravno neuree-na dræava, u kojoj se prava njezinimgraanima istim zakonima priznaju iponiπtavaju.

Stoga se postavlja pitanje odgovor-nosti i „doprinosa” onih koji takve za-kone predlaæu i izglasavaju za stvaranjeozraËja pravne nesigurnosti i pravnogporetka u kojem dræava svojim graani-ma, u konkretnom sluËaju policijskimsluæbenicima, priznaje odreeno pravo,a da stvarno ne namjerava stvoriti pre-duvjete za njegovo ostvarenje.

Ovome u prilog govori i Ëinjenica dasu dosad u Republici Hrvatskoj, prijedonoπenja vaæeÊeg Zakona o policiji2011. godine, na snazi bili Zakon ounutarnjim poslovima (od 1990. do2001.) i Zakon o policiji (od 2001. do2011. godine), πto znaËi da je prosjeË-no trajanje propisa kojim se regulirarad policije 10,5 godina pa je prema to-me velika vjerojatnost da se odgaa-njem isplate uveÊanih otpremnina do2019. godine one po ovom zakonu ni-kada neÊe ni isplatiti jer Êe tada zakonbiti na snazi devet godina odnosno prikraju njegovog „roka trajanja”.

Sindikat zato daljnje odgaanje ispla-te uveÊanih otpremnina po Zakonu opoliciji doæivljava kao zakonodavnu pri-jevaru i naruπavanje predvidljivosti i si-gurnosti pravnog poretka od strane Mi-nistarstva unutarnjih poslova i VladeRepublike Hrvatske. SS.. KKuuhhaarr

odgoda isplate otpremnina neprihvatljiva i nemoralna

Sluæbenica koja je prije tri go-dine tuæila MORH zbog mo-guÊe diskriminacije temeljemspola i dobi joπ Ëeka pravori-jek Vrhovnog suda o presudiÆupanijskog suda koji je staona stranu MORH-a

Autor: Gabrijela GaliÊ (Novilist.hr, 4. sijeËnja 2017.) Sindi-kat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika (SDLSN) ponovo jepravobraniteljice za ravnopravnostspolova i puËku pravobraniteljicu

upozorio na moguÊu, odnosno utvrenudiskriminaciju po spolu u Ministarstvuobrane i Oruæanim snagama, a koja je uv-jetovana odredbama Odluke o visini ot-premnine za dræavne sluæbenike i namjeπ-tenike kojima sluæba prestane zbog pre-ustroja ili smanjenja snaga u tim tijelima.

Naime, æenama koje su temeljem za-kona o mirovinskom osiguranju stekleuvjete za odlazak u starosnu mirovinu uprijelaznom periodu, temeljem OdlukeMORH-a uskraÊuje pravo na uveÊanuotpremninu u sluËaju sporazumnogprestanka sluæbe, odnosno radnog od-nosa. One mogu ostvariti pravo na ot-premninu u visini tri proraËunske osno-vice, za razliku od kolega koji ostvarujupravo na 65 posto prosjeËne mjeseËneplaÊe isplaÊene u zadnja tri mjeseca, zasvaku godinu sluæbe. Povod za prosvjedsindikata je koncem prosinca objavljenaOdluka kojom s propisuje iznos otprem-nine sluæbeniku i namjeπteniku koji jeostvario uvjete za mirovinu u MORH-u,odnosno Oruæanim snagama i kojom senastavlja praksa flkaænjavanja« æena.

Nejednako postupanjePodsjetimo, prije tri godine jedna je

sluæbenica tuæila MORH zbog moguÊe

diskriminacije temeljem spola i dobi. Uprvostupanjskom postupku spor je do-bila jer je OpÊinski sud u Karlovcu pre-sudio da joj je uskraÊeno pravo na jed-nako postupanje. No, Æupanijski sud tuje presudu preinaËio u korist poslodav-ca, nakon Ëega je sindikat zatraæio revi-ziju Vrhovnog suda koja se joπ Ëeka.

SDLSN je o najnovijoj Odluci izvijestio ipredstavniπtvo Europske komisije u Hr-vatskoj sa zamolbom za pojaπnjenje radi

DDIISSKKRRIIMMIINNAACCIIJJAA

NNaassttaavvlljjaa ssee pprraakkssaa ““kkaaæænnjjaavvaannjjaa ææeennaa””:: MMOORRHH iimmddaajjee mmaannjjee oottpprreemmnniinnee nneeggoo mmuuππkkaarrcciimmaa

(MORH, 7. studenoga 2016.) Potpredsjednik Vlade Repu-blike Hrvatske i ministar obrane DDaammiirr KKrrssttiiËËeevviiÊÊ odræao jedanas, u ponedjeljak, 7. studenoga 2016., prvi radni sasta-nak s predstavnicima Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika Republike Hrvatske, Sindikata djelatnika uvojsci i dræavnim sluæbama, Nezavisnog sindikata javne, dræ-avne i lokalne uprave Republike Hrvatske te Samostalnogvojnog sindikata.

Predstavnici sindikata izvijestili su ministra KrstiËeviÊa o do-sadaπnjoj suradnji s Ministarstvom obrane, ali i buduÊim ak-

tivnostima koje, prema zajedniËkoj ocjeni, zahtijevaju nasta-vak dijaloga i suradnje.

Ministar obrane rekao je, kako je uvjeren u buduÊu do-bru suradnju Ministarstva obrane i sindikata te istaknuo ka-ko se odluke vezane uz zaposlenike, dræavne sluæbenike inamjeπtenike Ministarstva obrane i Oruæanih snaga Repu-blike Hrvatske neÊe donositi bez razgovora s predstavnici-ma sindikata.

MORH

SSaassttaannaakk mmiinniissttrraa KKrrssttiiËËeevviiÊÊaa ss pprreeddssttaavvnniicciimmaaSSiinnddiikkaattaa uu MMOORRHH--uu

3399

SSJJEEDDNNIICCAA VVLLAADDEE

PPlleennkkoovviiÊÊ oobbeeÊÊaaoo bbooææiiÊÊnniicceeAmandmani na dræavni proraËun za 2017. godinu te pitanje ispla-te boæiÊnica zaposlenima u javnim i dræavnim sluæbama, glavne suteme danaπnje sjednice Vlade uoËi sutraπnja izglasavanja proraËu-na u Saboru

(Tportal.hr, 14. prosinca 2016.) “Iza nas je cjelovita porezna refor-ma, novi zakon o javnim nabavama, a pred nama je sutra usvajanje

proraËuna u Saboru i smatramda smo time u vrlo kratkom rokuispunili oËekivanja”, kazao je pre-mijer AAnnddrreejj PPlleennkkoovviiÊÊ na poËet-ku sjednice Vlade te najavio dase dijalog sa sindikatima javnih idræavnih sluæbi nastavlja te da ÊeboæiÊnice javnim i dræavnim sluæ-benicima biti isplaÊene do krajagodine.

li se o diskriminirajuÊoj praksi ili ne. Tosu uËinili buduÊi da po tom pitanju pos-toji razliËito stajaliπte MORH-a i pravo-sudnih tijela te Pravobraniteljice za rav-nopravnost spolova, flpri Ëemu su staja-liπte Æupanijskog suda u Karlovcu i prak-sa MORH-a kojom se razliËito (diskrimini-rajuÊe) regulira dostupnost uveÊanih(stimulativnih) otpremnina za æene i mu-πkarce suprotni pravnoj steËevini EU-a«.

Pravobraniteljica za ravnopravnostspolova prije Ëetiri godine dala je zapravo sindikatu, odnosno æenama kojepod nepovoljnijim uvjetima odlaze izsluæbe u MORH-u i Oruæanim snagama.flMinistarstvo obrane obvezatno je osi-gurati, kao πto je to osiguralo i muπkar-cima, moguÊnost izbora izmeu ot-premnine i ostanka u radnom odnosusvim æenama kojima je na temelju spor-ne Odluke o otpremninama uskratilopristup poticajnoj otpremnini temeljemËinjenice da su ostvarile pravo na re-dovnu mirovinu prije 65. godine æivo-ta«, meu ostalim je tada utvrdila pra-vobraniteljica.

Obavijeπten ministarSluæbeniËki sindikat, opetovano pod-

sjeÊa kako se i najnovijom odlukom in-dividualno pravo æena, koje imaju mo-guÊnost izbora hoÊe li u starosnu miro-vinu sa 65 godina æivota ili sukladnodobnoj granici utvrenoj u prijelaznomperiodu, tumaËi restriktivno, odnosnona naËin koji odgovara Ministarstvuobrane kao poslodavcu, flu cilju ograni-Ëavanja prava na isplatu otpremnine ve-Êe od tri proraËunske osnovice«. Takose dræavni sluæbenici i namjeπtenici stav-ljaju u nejednak poloæaj s obzirom nanavrπenu æivotnu dob, odnosno spol.

flU praksi, Odluka omoguÊava muπ-karcu konzumiranje prava na uveÊanu(stimulativnu) otpremninu pri drago-voljnom izlasku iz sustava obrane poduvjetom da nije stekao uvjete za staros-nu mirovinu, tj. do 65. godine æivota,dok ju æena, neovisno o Ëinjenici damoæe raditi do svoje 65. godine, u2016. godini moæe konzumirati do 61.godine i 6 mjeseci æivota, odnosno do61. godine i 9 mjeseci æivota u 2017.godini«, navodi SDLSN. PodsjeÊa pri-tom i da je o diskriminirajuÊim uËincimaprethodne odluke o otpremninamaobavijestio ministra obrane kojemu je iuruËeno upozorenje i preporuka Pravo-braniteljice za ravnopravnost spolova iz2013. godine.

BoæiÊnica

4400

BoæiÊnica

PPIISSMMOO BBOOÆÆII∆∆UU IIZZ DDRRÆÆAAVVNNEE UUPPRRAAVVEE

DDrraaggii BBooææiiÊÊuu,,ddooii nnaa vvrriijjeemmeeddaa mmaammaa nnee ppeeggllaa kkaarrttiiccuu!!

Dragi BoæiÊu,piπem Ti jer mama kaæe da Êeπ ove

godine doÊi kasnije, a moæda tek drugegodine.

Tata kaæe da Êe mama zbog togaopet peglati karticu.

Ja znam da mama ne voli peglati, jertata uvijek nosi majice koje se, kakokaæe mama, na njemu same ispeglaju,pogotovo na trbuhu, ali tata kaæe dakarticu stalno pegla.

Ako je to ono kad kupuje bez novacapa ga onda nikad nema jer mora platitiza karticu, moram priznati da mi nijesasvim jasno ko tu kome i πto plaÊa.

Tata kaæe da njega niπta ne pitam jerje on u blokadi i kako Êe njemu boæiÊni-cu ionako pojesti dug za kredit od striËe-ka ©tefa kojemu je jamac, a mama kaæeda Êe i nju stiÊi ovrha ako tako nastavi.

Kad tako govore u πiframa ja ih niπtane razumijem, osim da Êe boæiÊnica ko-ju mama dobije na sudu gdje piπe πtogovore suci stiÊi nakon BoæiÊa pa Êe za-to kod nas i BoæiÊ doÊi kasnije.

Zato te molim BoæiÊu da kao i dosaddoeπ na vrijeme, kako se mama i tatane bi opet svaali oko peglanja kartica imeni pod bor (imamo plastiËni od pro-πle godine) doneseπ onaj autiÊ na daljin-ski o kojem sam ti veÊ priËao, a sad teopet podsjeÊam.

VjerouËiteljica kaæe da je BoæiÊ u srcui mislim da je u pravu jer su za BoæiÊ svimalo bolji nego inaËe, ali kad dobijeπpoklon joπ ti je ljepπi.

©aljem ti i crteæ koji sam naslikao.Voli te Danijel

(SDLSN, 31. sijeËnja 2017.)Objavom nepravomoÊne

sudske presude Kaznenog suda u Za-grebu, bivπa zaposlenica HAKOM-aLLuuccaa GGaaππppaarr ©©aakkoo i sindikalni povjere-nik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Republike Hr-vatske u ovoj agenciji Pero Tabak oslo-boeni su krivnje da su poËinili kazne-no djelo teπkog sramoÊenja i klevetekoje je navodno moglo naπtetiti Ëasti iugledu HAKOM-a.

Predsjednik VijeÊa DDrraaææeenn LLuuËËiiÊÊ osob-no je tijekom 2015. podignuo pet op-tuænih prijedloga u ime HAKOM-a pro-tiv svojih radnika, dvije Ëlanice sindikatai sindikalnog povjerenika, da su svojimizjavama u Dnevniku HRT-a i TV emisijiLabirint sramotili i klevetali HAKOM.

Prva je tuæba povuËena tijekom pro-cesa krajem 2016. godine. Petra ©kofMikulek je bila tuæena zbog izjave uDnevniku HRT-a: „U vrijeme kad ljudikopaju po kontejnerima da preæive,oni meni plaÊaju plaÊu da sjedim do-ma”. Naime, nakon povratka s poro-diljnog dopusta i uËlanjenja u sindikat,poslodavac joj je Odlukom zabranioulaz u poslovne prostorije, ali istodob-no redovno isplaÊivao polovicu plaÊe.

Osim podizanja tuæbe, HAKOM je ureakciji na njezinu izjavu u javnost iz-nio privatne podatke o svojoj zaposle-nici zbog kojih su nepravomoÊno pre-krπajno kaænjeni HAKOM kao pravnaosoba i Draæen LuËiÊ kao odgovornaosoba s 31000 i 4000 kuna zbog krπe-nja Zakona o radu.

Kako tuæbe protiv drugo dvoje rad-nika Draæen LuËiÊ nije htio povuÊi, Sud

je odluËio objediniti preostale Ëetiri op-tuænice u jedan sudski postupak.

Iz Zapisnika s objave jedinstvenepresude je razvidno kako Sud smatrada se veÊina od 12 inkriminiranih izja-va odnosila osobno na predsjednikaVijeÊa Draæena LuËiÊa i ravnatelja Ma-ria Webera, a ne na HAKOM, πto upu-Êuje na to kako je LuËiÊ koristio pozici-ju predsjednika VijeÊa i HAKOM-ova fi-nancijska sredstva, kako bi sudski pro-gonio nepoÊudne radnike, u ovom slu-Ëaju Ëlanove sindikata i sindikalnogpovjerenika.

Primjerice, sindikalnog povjerenika jeteretio za izjavu: „U mojoj firmi neÊe nit-ko osnovati sindikat”, koji je na pitanjenovinarke „tko vam je to rekao”, odgo-vorio: „Predsjednik VijeÊa”. I dok je Lu-ËiÊ u svom iskazu tvrdio da on to nije ni-kad rekao, u dokaznom postupku pri-bavljen je mail u kojem LuËiÊ piπe svojimvijeÊnicima: „Sindikalnih povjerenika joπima, no nemaju πto traæiti u HAKOM-u,barem dok sam ja predsjednik”.

Zanimljivo, LuËiÊ je tuæio sindikalnogpovjerenika i za najavu priloga koju jeizgovorila novinarka, a utuæena je i re-Ëenica „...osnivanje sindikata ... u HA-KOM-u nije dopuπteno ...” pa neka

OOBBJJAAVVLLJJEENNAA PPRREESSUUDDAA

HAKOM tuæio sindikalnogpovjerenika zbog klevetepa izgubioOvom presudom, kao i troπkovima odvjetniËkih druπtava ko-ja zastupaju HAKOM u parnicama u kojima se Draæen LuËiÊobraËunava s nepoÊudnim radnicima koji se javno usuujukritizirati njegov „stil” rukovoenja, dobiva se slika agencijeËijem ugledu najviπe πteti upravo onaj koji u ime zaπtite„ugleda” HAKOM-a tuæi sve i svakoga

Novosti

SDLDN RH

Autor: Ivan PandæiÊ(24sata, 3. sijeËnja 2017.) Draæ-

en LuËiÊ se ponaπao kao dræava u dræa-vi. Kao da je predsjednik SAD-a a nedræavne agencije. Ministar ButkoviÊsmatra da to tako viπe ne moæe iÊi, ko-mentirao je bliski suradnik ministra mo-ra, prometa i infrastrukture OOlleeggaa BBuutt--kkoovviiÊÊaa.

Ministar zato predlaæe prijevremenusmjenu Ëelnika dræavne agencije HA-KOM DDrraaææeennaa LLuuËËiiÊÊaa, njegova zamjeni-ka MMaarriijjaannaa BBoollaarriiÊÊaa te Ëlana vijeÊa DDoo--mmaaggoojjaa JJuurrjjeevviiÊÊaa. HAKOM je inaËe biona meti kritika zbog rastroπnosti.

U opseænom dopisu koji je ButkoviÊposlao u Ured premijera AAnnddrreejjaa PPlleenn--kkoovviiÊÊaa priliËno neuobiËajenim jezikomnavodi se kako LuËiÊ ima “sasvim ne-primjereni naËin komunikacije”, a da jes VijeÊem teπko suraivati.

U Ëak πest toËaka ButkoviÊ nabraja“grijehe”. Primjerice, VijeÊe HAKOM-aje Ëetiri mjeseca odbijalo posluπati mi-nistarstvo i izmijeniti statut kako bi semogao provesti program Vlade za pris-tup πirokopojasnom internetu.

Zatim navode da je “neprimjereno i

neutemeljeno pisao poæurnice premije-ru” da se usvoji njihov program radaHAKOM-a iako mu je ministarstvo jas-no reklo da prvo mora izmijeniti statut.

ButkoviÊ navodi da je LuËiÊ zatrpavaoministarstvo nizom zakljuËaka kojimtraæi da se njegovu kritiËaru i Ëlanu Vije-Êa Zdravku JukiÊu onemoguÊi samostal-no istupanje. Na kraju, ministarstvo na-vodi da je davao “niËim dokazane op-tuæbe i insinuacije na raËun nadleænihdræavnih sluæbenika i traæenje pisanih is-prika” te imao “druge oblike neprimje-rene i neutemeljene prepiske s ministar-stvom”.

HAKOM je Ëesto bio na meti kritikazbog rastroπnosti jer ima unajmljene pros-tore za 12 milijuna kuna, putovali su nastrateπke sastanke koji su bili jelo i pilo zazaposlenike, skupo plaÊaju odvjetnike.

24sata nedavno su otkrila da su prijeBoæiÊa naruËili kravate i rupce za86.000 kuna. I to nakon πto je ministarButkoviÊ naredio πtednju. Takoer, HA-KOM je zabranio rad sindikatima.

PravomoÊno je kaænjen jer su otkrilizdravstvene podatke svoje djelatnice.Agencija obavlja veoma vaænu ulogu

nadzora nad 13 milijardi kuna vrijednimtelekomunikacijskim, poπtanskim i æe-ljezniËkim træiπtem, a ButkoviÊu je po-naπanje Ëelnika oËito prelilo Ëaπu strp-ljenja.

- Da se pita ministra i njegove surad-nike, odmah bi bio smijenjen, ali konaË-nu odluku donosi Sabor - rekao nam jesugovornik iz ministarstva.

LuËiÊ je tuæio i sve one koji su kritizi-rali njegov rad. I od glavnog urednika24sata pismeno je traæio da potpisa-nom autoru zabrani praÊenje rada HA-KOM-a, a ako nastavimo kritiËki pisati onjima, uskratit Êe i drugim kolegama izredakcije informacije iz djelokruga ra-da. Nismo udovoljili tom zahtjevu.

Viπe neÊe biti izvan proraËunadræave

HAKOM se financirao od naknadakoje plaÊaju sudionici na træiπtu i dosadje bio izvan proraËuna. Smjernice kojeje Vlada objavila kaæu da je to bilo po-greπno i da Êe od sljedeÊe godine HA-KOM biti vraÊen u proraËun i ingerenci-ju Ministarstva mora, prometa i infra-strukture. ButkoviÊ im je inaËe poruËioda moraju πtedjeti u svim segmentimaposlovanja jer troπe viπe nego πto upri-hoduju poslovanjem.

4411

Kraj za πefa HAKOM-a: “TlaËi, nikog nesluπa i troπi ko lud...”Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg ButkoviÊ miËe πefa HAKOM-a Draæena LuËiÊa zbog neprimjerenog ponaπa-nja: “On se ponaπao kao dræava u dræavi. Toga je dosta”

svatko nadopuni po æelji, a Lucu Gaπpar©ako je tuæio zato πto je, izmeu ostalog,rekla „Ja nisam roena da mene netkomaltretira, nisam ja rob, a niti je netkomoj vlasnik” te zato πto je izjavila: „sve nakog se sumnjalo da je moguÊi Ëlan sindi-kata vrπen je mobbing, πikanirani su, odu-zimana su dosadanja prava”.

Dovoenjem ove presude u vezu s pr-vostupanjskom presudom Prekrπajnogsuda u Zagrebu od 15. lipnja 2015. godi-ne, kojom se potvruje kako su HAKOModnosno predsjednik VijeÊa Draæen LuËiÊi ravnatelj MMaarriioo WWeebbeerr „pokuπali i ostva-rili zabranjeni nadzor nad utemeljenjem idjelovanjem sindikata”, kao i troπkovima

odvjetniËkih druπtava koja zastupaju HA-KOM u parnicama u kojima se Draæen Lu-ËiÊ obraËunava s radnicima koji se javnousuuju kritizirati njegov „stil” rukovoe-nja, dobiva se slika agencije Ëijem ugledunajviπe πteti upravo onaj koji u ime zaπti-te „ugleda” HAKOM-a tuæi sve i svakoga.

SS.. KKuuhhaarr

Zdravko JukiÊ: LuËiÊ naruπava ugled HAKOM-a

Draæen LuËiÊ je bio ravnatelj HAKOM-a prije nego πto je postao predsjednikVijeÊa koje donosi sve relevantne odluke. »lan tog vijeÊa Zdravko JukiÊ poslaoje opseæno pismo premijeru Andreju PlenkoviÊu u kojem ga upozorava da Lu-ËiÊ “kontinuirano naruπava ugled HAKOM-a”. Pobrojio je i niz struËnih zamjer-ki na rad vijeÊa, koje onemoguÊavaju povlaËenje novca za razvoj πirokopojas-nog interneta. Upozorava i na samovolju predsjednika LuËiÊa.

OOPPAATTIIJJAA::

Potpisani ugovorioko osnovica plaÊa za djelatnikegradske uprave igradskih ustanova(Opatija.hr, 13. prosinca 2016.) U uredu grado-naËelnika danas je potpisan Sporazum o visini os-novice za 2017. godinu u gradskoj upravi GradaOpatije, DjeËjem vrtiÊu Opatija i Festivalu Opati-ja, kao i aneksi Kolektivnih ugovora kojima se re-guliraju pojedina materijalna prava.

Potpisivanju su prisustvovali predsjednica Sindi-kata radnika u predπkolskom odgoju i obrazova-nju Hrvatske BBooææeennaa SSttrruuggaarr, kao predstavnicajednog od Sindikata koji djeluje u DjeËjem vrtiÊuOpatija, u ime Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Republike Hrvatske zaGrad Opatiju i Festival Opatiju prisustvovao jesindikalni povjerenik ÆÆeelljjkkoo HHaarrbbaaππ. U ime Osni-vaËa DjeËjeg vrtiÊa i Festivala Opatija, odnosnoPoslodavca za gradsku upravu, akte je potpisaogradonaËelnik IIvvoo DDuujjmmiiÊÊ.

Predstavnici ugovornih strana usuglasili su seda visina osnovice, kao i materijalna prava, osta-ju na razini 2016. godine. PodsjeÊamo da je u2016. godini osnovica za obraËun plaÊe u DjeË-jem vrtiÊu Opatija i Gradskoj knjiænici i ËitaoniciV.C. Emin Opatija uveÊana za 5% dok je zaposle-nicima Grada, Festivala i Javne vatrogasne pos-trojbe, kojima je umanjena osnovica za 3% u2013., 2014., 2015. godini, vraÊena na iznos pri-je umanjenja.

4422

Novosti

4433

(SDLSN, 2. veljaËe2017.) Sindikat dræ-

avnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Republike Hrvatskeod 2008. godine ukazuje nanezavidan poloæaj hrvatskihgraana - dræavnih i javnih sluæ-benika i namjeπtenika u Hrvat-skom Podunavlju, koji su poredËinjenice da æive na prostoru nakojem niska gospodarska aktiv-nost ne osigurava novo zapoπl-javanje i ostanak mladih uovom dijelu Hrvatske, izloæenipravosudnom „progonu” odstrane vlasti, koji se sastoji u ne-milosrdnom potraæivanju troπ-kova parniËnih postupaka i za-teznih kamata odnosno glavni-ce u postupcima protuovrhezbog „steËenog bez osnove”,tj. uveÊanja plaÊe za rad na po-druËju posebne dræavne skrbi.

PodsjeÊamo, sluæbenici i na-mjeπtenici su temeljem stajaliπ-ta opÊinskih i æupanijskih su-dova te Vrhovnog suda dove-deni u zabludu kako, sukladnoZakonu o podruËjima posebnedræavne skrbi, imaju pravo nauveÊanje plaÊe od 50 posto jersu se vratili i radili na podruËju posebne dræavne skrbi - u Hr-vatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracijeHrvatskog Podunavlja odnosno prije nego πto je Vlada to po-druËje razvrstala u skupinu podruËja na kojima sluæbenici inamjeπtenici ostvaruju 50 posto uveÊanja plaÊe.

Meutim, stajaliπte Ustavnog suda, prema kojem pravo nauveÊanje plaÊe od 50 posto za rad na podruËju posebne dræ-avne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja HrvatskogPodunavlja u jednu od skupina podruËja posebne dræavneskrbi, do kojeg je doπlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzroko-valo je i promjenu stajaliπta Vrhovnog suda i sudsku praksuopÊinskih i æupanijskih sudova te dovelo do pokretanja pro-tuovrha zbog „steËenog bez osnove”, temeljem kojih susredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na podru-Ëju Hrvatskog Podunavlja ostvarili i utroπili u podizanje kvali-tete æivota na tom podruËju, sada morali vratiti uveÊana zapripadajuÊe kamate i troπkove sudskih postupaka, kojasredstava mnogi neÊe otplatiti za æivota.

No, „pravna dræava” koja je u Hrvatskom Podunavlju odsvojih zaposlenika napravila „magarce” i brojne od njih od-

vela u duæniËko ropstvo po-kazala je da i u svojoj nemi-losti ima razliËita i diskrimini-rajuÊa mjerila.

Naime, prema saznanjimaSindikata, protuovrhe nisupokrenute u svim sluËajevi-ma „steËenog bez osnove”,a meu onima koji su ih poπ-teeni nalaze se i pravosud-ni duænosnici - suci.

»ak i u onim situacijama ukojima je Vlada, na inzistira-nje Sindikata, odluËila podu-zeti mjere u cilju olakπavanjaodnosno otpisa zakonskih za-teznih kamata, takve se mje-re ne provode pa je tako Od-luka o otpisu zakonskih za-teznih kamata na potraæiva-nja koja je Republika Hrvat-ska ostvarila prema zaposle-nima na podruËju HrvatskogPodunavlja temeljem pravo-moÊnih rjeπenja o protuovrsiradi povrata steËenog bez os-nove (NN 65/15) do danasostala mrtvo slovo na papiruodnosno temeljem nje dosadnitko nije ostvario pravo naotpis kamata.

S time u svezi, Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika od Vlade Republike Hrvatske traæi da utvrdi stvar-no stanje glede sudskih postupaka koji su voeni na podru-Ëju Hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uveÊa-nje plaÊe zbog rada na podruËju posebne dræavne skrbi i tou pogledu njihovog ishoda i posljedica koje su imali po oso-be koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protivkoga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.

Takoer, SDLSN predlaæe da Vlada Republike Hrvatskerazmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanjaprema graanima - sluæbenicima i namjeπtenicima Hrvat-skog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na podru-Ëju posebne dræavne skrbi i pripadajuÊem pravu na uveÊanjeplaÊe i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postu-paka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izloæena.

Jedna od moguÊih mjera je i oprost dugova odnosno par-niËnih troπkova i kamata nastalih u sporovima s RepublikomHrvatskom, za koje najveÊu odgovornost snosi upravo onasama.

SS.. KKuuhhaarr

OOVVRRHHEE SSLLUUÆÆBBEENNII»»KKIIHH PPLLAA∆∆AA

SDLSN traæi zaustavljanje ovrha uHrvatskom Podunavlju

SDLSN predlaæe da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnogpravosudnog postupanja prema graanima- sluæbenicima i namjeπtenicima HrvatskogPodunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na podruËju posebne dræavne skrbi i pripadajuÊem pravu na uveÊanje plaÊe i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija izbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izloæena

SDLDN RH

Hrvatsko Podunavlje

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

Industrija 4.0»etvrta industrijska revolucija -

„Industrija 4.0“ sve se ËeπÊe spominje ujavnosti. Organiziraju se tribine, okruglistolovi, na proπlogodiπnjem Svjetskomgospodarskom forumu u Davosu bila je nitvodilja. Razne institucije i pojedinci unutarEU bave se analizama, utjecajem iposljedicama Industrije 4.0 na gospodarst-vo i buduÊi æivot graana. Zamjetne suaktivnosti pojedinih zemalja, a sve ËeπÊe iizjave pripadnika njihovih politiËkih elita,

vezane uz Industriju 4.0. U njenom su srediπtu pametne, izn-imno prilagodljive tvrtke koje se uËinkovito povezuju s klijenti-ma i poslovnim partnerima u cjeloviti sustav kako bi poveÊaleproizvodnost i uËinkovitost, a time i osigurale konkurentnostna træiπtu. U njima kroz umreæene sustave visokosofisticiranih,najsuvremenijih pametnih digitalnih ureaja unutar radnihprocesa meusobno komuniciraju sustavi sirovina,poluproizvoda, proizvoda te strojevi, alati, roboti i ljudi.Automatizacija, umreæavanje i kontrola u realnom vremenuznaËajno poveÊavaju uËinkovitost (po nekim mjerenjima i do50%). Danas veÊ viπe raËunala nego ljudi pretraæuje razne sus-tave podataka. Robotima se ugrauju osjeÊajni senzori itehnologije gotovo nezamislive razine spretnosti i preciznosti,umjetna inteligencija razvija se izrazito brzo. Digitaliziranje iumreæavanje proizvodnih procesa ne samo da viπestrukopoveÊava proizvodnost, nego i osjetno smanjuje brojpogreπaka nastalih u proizvodnji. Jasno je kako Êe razvoj iprimjena Industrije 4.0 imati i gubitnike i dobitnike. KljuËno jepitanje kako tu pomiriti interese poslovnog sektora i radnika,da na kraju dobitnik ne bude samo poslovni sektor, a radnicigubitnici. Mnogi Êe se od nas prisjetiti svojeg osnovnoπkol-skog doba u kojem su nam govorili kako, za razliku od indus-trijske revolucije, kad su u jednom razdoblju strojevi uistinu„pojeli“ radnike (koji su, zbog tog velikog iskoraka u modern-izaciji proizvodnje, u velikom broju ostajali bez posla), to neÊebiti u vremenu kad roboti i najsloæeniji ureaji budu preuzimalineke poslove od ljudi, jer Êe ljudi tada samo imati puno viπevremena i bolje Êe æivjeti. No, veÊ je sada vidljivo kako prevla-davajuÊa pohlepa u velikom dijelu poslovnog sektora, u trci zaπto veÊim profitom, vrlo lako, bez imalo griænje savjesti, rad-nike zamjenjuje strojevima i robotima, isporuËujuÊi radnikedræavi na skrb - u prijevremenu mirovinu ili meu nezaposlene,a preostalim zaposlenim radnicima uvodi sve nesigurnijeoblike rada.

Koriπtenje robotike i umjetne inteligencije nedvojbeno Êesnaæno doprinositi razvoju, kako svijeta u cjelini tako i poje-dinih zemalja. No zasigurno Êe doprinositi i daljnjoj polarizaci-ji tog istog svijeta. Bogate zemlje mogu, za razliku od siro-maπnih, ulagati daleko viπe sredstava u koriπtenje tih novihtehnologija i naËela poslovanja, u istraæivanja i razvoj novihtehnologija i njihovu ugradnju u svoja gospodarstva, u obra-zovanje i razvoj struËne radne snage (ali i njeno privlaËenje izsiromaπnijih zemalja). To Êe rezultirati stagnacijom i zaosta-janjem siromaπnijih zemalja. Isto naËelo vrijedi i za tvrtke, pri

Ëemu Êe one bogatije, sa snaænim financijskim i razvojnimpotencijalima napredovati, razvijati svoju konkurentnost ipreuzimati sve viπe struËnih radnika i træiπnih udjela onih„zaostalijih“. Zemlje i tvrtke koje to prepoznaju prekasno i neiznau naËin na vrijeme se ukljuËiti u te procese nezaustavlji-vo Êe nazadovati i propadati, s time da Êe ih zahvatiti i „val“ubrzanog napuπtanja mladih, posebice visokoobrazovanih, alii starijih struËnih ljudi koji Êe svoje prigode za osobni rast irazvoj, ali i za puki opstanak sebe i svojih obitelji (ili zasnivan-je obitelji), vidjeti i traæiti u bogatijim i naprednijim druπtvima,gospodarstvima i tvrtkama.

Prognoze govore o milijunima zastarjelih poslova i radnihmjesta koji Êe se gubiti, ali i o milijunima novih koji Êe se u tomnovom sustavu stvarati. Prema nekim predvianjima, primjenadigitalizacije u industriji mogla bi do 2020. godine ukinuti petmilijuna radnih mjesta. Europska komisija procjenjuje da Êe unadolazeÊim godinama EU godiπnje trebati 150.000 novih ITstruËnjaka.

Sindikati ne smiju dopustiti da ih vrijeme jednostavnopregazi i zateËe pa da im na kraju ostane samo briga kakoprograme zbrinjavanja viπkova radnika (koje su strojevi, robotii promjene u radnim procesima „izgurali“ s posla) uËiniti πtohumanijima? Mi u sindikatima moramo reagirati na vrijeme,razumijevati te veÊ nastale i nadolazeÊe promjene i „natjerati“poslodavce (privatnike i dræavu) da radnike na vrijemepripremaju za promjene kroz edukaciju i prekvalifikaciju zanove vrste poslova, a sustav obrazovanja da nove naraπtajeobrazuje za nove poslove, a zaposlene radnike za ostanak usustavu zaposlenosti. Dolaze li te promjene samo u tzv. „real-ni sektor“, u industriju samo zato jer se cijeli proces naziva„Industrija 4.0“, a da onaj uæi javni sektor - dræavna, lokalne ijavne sluæbe ostaju nedirnuti? Naravno da ne. Jedan „krak“Industrije 4.0 sasvim sigurno Êe, uz privatni sektor te dræavnai javna poduzeÊa, zahvatiti i onaj dio javnoga sektora koji Ëinedræavne, lokalne i javne sluæbe. Modernizacija i digitalizacija(barem za sada) neÊe uËitelja u πkoli zamijeniti hologramskomreplikom niti policajca Robo Copom, ali Êe u sve javne sustaveunijeti znaËajne promjene. Umreæavanje raznih sustava, novetehnologije i procesi, reduciranje brojnih radnji u dosadaπnjimposlovima, pojednostavljenje poslovanja za gospodarstvo igraane, raËunalna umjesto papirne komunikacije, donoseznaËajne promjene u poslovanje i rad zaposlenih u dræavnoj,lokalnoj i javnim sluæbama. Ako Êe se i tu neki poslovi gubiti,to ne mora znaËiti i viπkove zaposlenih. Odgovor je u prepoz-navanju i predvianju nadolazeÊih procesa i promjena, kakood strane dræave i lokalnih zajednica kao poslodavaca tako iod strane sindikata. I njihov zajedniËki pristup i rad na timpromjenama. Postupno smanjenje broja zaposlenih u pojedin-im dijelovima toga sektora kroz prirodan odljev, kroz redovna,a ne prijevremena umirovljenja i bez stresnih viπkovazaposlenih, uz istovremeno obuËavanje zaposlenih i zapoπlja-vanje potrebnih novih za nove oblike i vrste poslova,predanom suradnjom vlasti i sindikata, odgovor je na teitekako zahtjevne izazove vremena. Odgovor doista ne leæisamo u socijalnom dijalogu, veÊ u naprednom socijalnompartnerstvu koje je nuæno razviti u tom sustavu (kao i u indus-triji) da se sve prebrodi bez stresa i πtetnih posljedica po zapos-lene, njihove obitelji i cijelo druπtvo.