psihiČki razvoj u prve dvije godine - ldap.zvu.hrmirna/razvojna_2012_2013_web/4 malo...
TRANSCRIPT
PSIHIČKI RAZVOJ U PRVE DVIJE GODINE
TJELESNI RAST I RAZVOJ
• MIJELINIZACIJA
• MATURACIJA (SAZRIJEVANJE) i SPREMNOST
MOTORIČKI RAZVOJ
Dva osnovna smjera motoričkog razvoja:
•Cefalokaudalni – od glave prema
stopalima – osovljavanje u uspravni položaj i kretanje – gruba motorika
•Proksimodistalni – od središta tijela
prema van – prije pokreti ruke od ramena a tek onda prstiju - razvoj hvatanja – fina motorika
RAZVOJ KRETANJA
RAZVOJ HVATANJA – voljno
hvatanje se javlja sa 4-6 mjeseca
Palmarni Prijelazni Zreli Pincetni
KOGNITIVNI RAZVOJ (prema teoriji J. PIAGET-A)
Razvojno razdoblje:
• Senzomotorno - shvaćanje kroz senzomotoričku koordinaciju
• Preoperacionalno - predlogično, intuitivno rezoniranje
• Konkretne operacije – konkretno logično rezoniranje
• Formalne operacije - apstraktno logično rezoniranje
Dob
0-2 g.
2-7 g.
7-11 g.
11-15 g.
Kognitivni razvoj – Senzomotorno razdoblje
• Vježbanje refleksa – do 1. mjeseca
• Novost i istraživanje – 12-18 mj.
• Otkrivanje – 4-8 mj.
Senzomotorno razdoblje (0-2)
• Shvaćanje kroz senzomotoričku koordinaciju (osjet-kretnja):
- refleksne reakcije (0-1 mj.) – plakanje, sisanje
- ponavlja radnje radi ugode (1-12 mj.)
- rješava probleme pokušajima i pogreškama (12-18 mj.)
- razmišlja o jednostavnom problemu (18-24mj.)
filmovi: Object permanence
Habituation
GOVORNI RAZVOJ
Predgovorno razdoblje:
• stadij respiracije – plač
• gukanje (samoglasnici) - ugoda
• vokalizacija – brbljanje (suglasnici &
samoglasnici)
• silabifikacija - slogovi (ma, ba, pa, di)
• udvostručavanje slogova (ma-ma, ba-ba, pa-pa, di-di)
Dob
novor.
2 mj.
4 mj.
6 mj.
10 mj.
Govorno razdoblje do 2 godine
• riječ-rečenica (ma-ma = majka)
• rečenica od dvije riječi (mama papa)
• proširena rečenica (mama papa ladu), 25 riječi
Dob
1 god.
18 mj.
2 god.
SOCIJALNI RAZVOJ – 0-2
Ponašanje Značajke Dob
Socijalno povezivanje
asocijalno razdoblje
refleksni, fiziološki smiješak
novorođenče
socijalni smiješak smiješi se na podražaj-lice,zvuk
2 mjeseca
selektivni socijalni smiješak
smiješi se poznatim licima
5-6 mjeseci
emocionalno povezivanje
strah od nepoznatih osoba
6-12 mjeseci
separacijski strah film Separacijska
stranci anx.
strah od odvajanja od majke
12-18 mjeseci
Igra
eksplorativna igra igre istraživanja okoline
1-2 godine
Socijalni razvoj
Privrženost
• 3 faze razvoja privrženosti: 1. asocijalni period,
2. nediskriminativna - prema svim ljudima, 3. specifična privrženost
film: Harlow
Socijalni razvoj - igra
Socijalni razvoj - igra
Film:
Socijal.
referenc
EMOCIONALNI RAZVOJ
Emocije Podražaji od 0-2 god.
Strah i tjeskoba
Film: visual cliff
Urođen: (od pada, buke – Morov refleks)
Naučen: od mraka,nepoznatih osoba, od odvajanja
Bijes i agresija Ometanje u postizanju cilja, pretjerani zahtjevi, umor, bolest
Sreća i veselje Svaka ugoda: igra, priča, šala
Ljubomora Nema!
Tuga Gubitak ili odvajanje od drage osobe ili stvari
RAZVOJ LIČNOSTI - podsjetnik
Dob Razvojna razdoblja:
• Psihoseksualna teorija (Freud)
0-1 Oralno
1-3 Analno
• Psihosocijalna teorija (Erikson):
0-1 Povjerenje nasuprot nepovjerenju
1-3 Autonomija nasuprot sumnji
Film: self awareness
PSIHOLOŠKI VIDOVI ZDRAVSTVENE NJEGE MALOG DJETETA
Tipične reakcije djeteta na odvajanje od roditelja zbog hospitalizacije:
• protest - plač, vrišti za majkom, odbija pažnju druge osobe;
• očaj - dijete više ne plače, ali je neaktivno i apatično;
• povlačenje - pokazuje interes za okolinu, ali odbija majku jer nije udovoljila njegovim potrebama.
• Malo dijete ne razumije pojam vremena i čekanja - glavni način komunikacije i suočavanja sa stresom je plač.
Načini ublažavanja stresa u hospitaliziranog malog djeteta
• Dojenče (0-1 god.)
Zdravstveni djelatnik može ublažiti stres u djeteta:
• spremnim udovoljavanjem djetetovim potrebama;
• komunikacijom s puno topline i što više dodira;
• osiguravanjem ugodne okoline sa što manje nepoznatih lica;
• povremenim igranjem s djetetom;
• uključivanjem roditelja u njegu djeteta ako je to moguće.
• Malo dijete od 1-3 godine
Zdravstveni djelatnik može ublažiti stres u djeteta : • pripremiti dijete za stresno iskustvo neposredno
pred događaj (ako je moguće), jer dijete te dobi nema još razvijen pojam o vremenu (sutra, ujutro i sl.)
• biti blizak djetetu, emocionalno ga podržati kroz verbalnu, a naročito kroz neverbalnu komunikaciju;
• uputiti roditelje kako da se ponašaju jer dijete imitira njih;
• prihvatiti protest, regresiju i tjeskobu zbog odvajanja od roditelja kao normalne reakcije djeteta u stresu.