prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj ... · 2008., koju priprema poslovni...

tema brojaFinancijski proizvodi za poduzetnike

posebni prilozi

intervjuAngela Buljan-[iber

TelekomunikacijeUre|enje interijeraPoslovni domjenciLuksuzni proizvodi

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 23, godina III, studeni 2008.

issn

: 184

6-33

71

21

www.mirakul.hr 3

Sadr`aj

tema broja: Financijski proizvodi za poduzetnike

“Financiranje poduzetnika predstavlja jednu od temeljnih funkcija kojima se ono povezuje sa svojom financijskom okoli-nom. Poznavanje temeljnih podru~ja financija i na~ela upra-vljanja financijama va`no je za u~inkovito djelovanje svakog poduzetnika i managera.”

33 telekomunikacije

45 ure|enje interijera 61 luksuzni proizvodi

53 poslovni domjenci

5

6

10

14

16

18

66

Uvodnik

www.mirakul.hr 5

Štovani,

Oni dobro upoznati s konceptom ~asopisa BIZdirekt vjerojatno su iznena|eni naslovnicom koja ovog puta nije optimisti~na i puna veselih lica. Iako se svog kon-cepta ~vrsto drìmo i dalje, kada smo nai{li na ovu fo-tografiju jednostavno smo ju morali objaviti na naslo-vnici jer je idealan prikaz trenutnog vremena u kojem poduzetnici ìve: turbulentnog, punog grmljavine i olujnih udara te se ve}ina vas vjerojatno osje}a kao da hoda po ìci i poku{ava opstati pod nepovoljnim uvje-tima. Mi, unato~ tome i unato~ najavama, kako se ~ini, neizbje`ne recesije, ostajemo u dobrom raspoloènju te nastavljamo pisati u pozitivnom i optimisti~nom duhu. Pravi poduzetnici nikada se ne predaju i spremni su na sve neda}e! Sukladno tome ponudili smo temu koja }e nekima izgledati kao {aka u oko u ovim vremenima, no imamo obja{njenje i za to. Luksuzni proizvodi. Intere-santno je pogledati {to se doga|a s luksuznom robom u vrijeme krize. Teorija kaè da su u kriznim vremenima pod najve}im udarom roba i usluge u srednjem cjeno-vnom rangu, a {to je brand koji prodajete ja~i i eksklu-zivniji, bit }e i otporniji na ekonomske neprilike. Vi{e o tome pro~itajte u vrlo zanimljivom prilogu. Sigurni smo da su mnogi od vas i korisnici opisanih proizvoda i usluga te se nadamo da smo vam mo`da otkrili i neke nove mogu}nosti.

U ovakvim vremenima sigurno vam je interesantno pro~itati i kako se boriti s nelikvidno{}u te financijskim potrebama za razvoj va{eg poslovanja. S obzirom na gospodarsko okruènje, nelikvidnost nas je nagrizla ja~e nego ina~e, pa nije zgorega podsjetiti se koje su nam sve opcije na raspolaganju te {to nam financijske insti-

tucije nude. Iako situacija nije povoljna kao na po~etku godine, rje{enja postoje, a na vama je da odaberete. Na red su do{le i telekomunikacije, trì{ni igra~i stabilizi-rali su se i sna`no ukopali, a samo za vas nastojali smo njihovu ponudu za poduzetnike izvu}i na jedno mjesto te vam pruìti mogu}nost da iz kompletnog pregleda odaberete ono {to je prilago|eno va{em poslu. Nada-mo se da }emo vam pomo}i da u{tedite i unaprijedite svoje poslovanje pomo}u novih telekomunikacijskih rje{enja. Mo`da biste vi{ak sredstava od telekomuni-kacijskih u{teda mogli uloìti u uredski interijer? Jer, ne zaboravite, produktivnost djelatnika ovisi i o pro-storu u kojem borave. Daniela vas je nastojala saèto i jasno upoznati sa svim osnovnim pravilima ure|enja interijera te dati savjete i ideje koje }e vam sigurno biti vrlo zanimljive. Ako ih primijenite, bit }ete ugodno iznena|eni rezultatima.

Kako nam se bliì kraj kalendarske, a mnogima i poslo-vne godine, po~inje se odràvati i sve vi{e domjenaka te prigodnih proslava. I ove godine nastojali smo vas uputiti kako se pona{ati i kako te trenutke kvalitetno iskoristiti. Uìvajte u novom broju.

Krešimir Šimac

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domi-

ni}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris

Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja, Jasmina Fija~ko @igoli}

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

BIZ vijesti

Predstavljen novi sustav za upravljanje dokumen-tacijom

Zavr{ena deveta sezona Fashion Incubatora

Marketin{ka konferencija Wazzap? 2008.

BIZ vijesti

Progla{ene Gazele 2008.

Izazov koji se ne propu{ta!

6 www.mirakul.hr 7

U ~etvrtak 30. listopada 2008. godine osje~ka tvrtka Dialog predstavila je Alexandriu. Alexandria je web aplikacija (HTML) za upravljanje i arhiviranje doku-mentima, koja korisnicima omogu}ava da pregledno organiziraju cjelokupnu dokumentaciju i ostale da-toteke koje je potrebno arhivirati. Tri predava~a su u dva i pol sata predstavili rje{enje iz razli~itih per-spektiva. Prisutnima je najzanimljivija bila demon-stracija gospo|e Slavice Jovi} iz MD profila. Ona je na ìvom sustavu, uz odgovore na mnogobrojna pitanja prisutnih, pokazala svoj svakodnevni rad u Alexan-driji. Gospo|a Slavica svoju je prezentaciju zavr{ila simpati~nim zaklju~kom kako je Alexandria napravila revoluciju u MD profilu, od travnja kad je implementi-rana u ovu tvrtku. Nakon prezentacija slijedio je ru~ak i druènje u ugodnom neformalnom ugo|aju.

[to se samog posla ti~e, direktor Dialoga, gospodin @arko Ivi}, nagla{ava kako je iznimno zadovoljan oda-zivom i konkretnim interesom za ovo rje{enje. Vi{e o rje{enju moète pro~itati na www.dialog.hr.

Osje~anka Martina Spori{ pobjednica je devete se-zone prvog i najve}eg hrvatskog natjecanja za mla-de dizajnere – Fashion Incubatora. Titulu dizajnera sezone, nagradu od 10.000 kuna, put na New York Fashion Week za dvije osobe kojim nagra|uje NIVEA, jaku medijsku promociju te nastupe na NIVEA Cro-a-Porteru i sljede}em Fashion Incubatoru osvojila je svojom ma{tovitom i vrhunski izra|enom kolekcijom. Ocjenjiva~ki sud ~inili su modni dizajneri Lidija Vida-

kovi} Yuniku, \ur|ica Vorkapi}, Morana Sara~evi}, Martina î~ko-Karapetri} i Tihomir Krznari} te mod-na novinarka Lucija Biondi}. Oni su pogledali svih pet kolekcija ~ije su autorice redom Ivana Tomi}, Marti-na Spori{, Ines Jak{i}, dvojac Branka Tomi} i Vanja Pej~inovi} te Ana Hrabar. Osim glavne, dodijeljena je i nagrada za najbolji styling, koju je osigurao Internet medijski pokrovitelj Fashion Incubatora, portal Moda.hr. êk na 1.500 kuna te medijsku promociju putem portala Moda.hr zasluèno su osvojile Zagrep~anke Branka Tomi} i Vanja Pej~inovi} sa sjajno zami{ljenom kolekcijom pletiva.

Deveta sezona Fashion Incubatora odràna je u nekada{njem kinu Slavija u Osijeku pod koncepcijskim nazivom Fashion Movie, a umjesto klasi~nom pistom manekenke su hodale kratkom binom te se poigravale poziraju}i na razne na~ine na kockama kao dijelom bi-jele scenografije.

Vukovarski Berg d.d., koji je imao najve}i rast u razdoblju od 2005. do 2007. godine, vode}i je hrvat-ski proizvo|a~ crijepa i najuspje{nija brzorastu}a tvr-tka – gazela Business.hr-a 2008. Osje~ki Novi agrar u vlasni{tvu @ita d.o.o., tvrtke uspje{nog poduzetnika Marka Pipuni}a, slavonski je vice{ampion rasta pro-tekle tri godine. Na tre}em je mjestu vinkova~ki Nexe-beton, ~lanica Nexe grupe Ivana Ergovi}a. Na tre}u po redu ljestvicu najbrè rastu}ih poduzetnika – Gazele 2008., koju priprema poslovni dnevnik Business.hr, plasirale su se ukupno 2037 tvrtke odnosno obrtnika, od ~ega u regiji isto~ne Hrvatske i Slavonije 225 tvrta-ka, koje su morale ispuniti osnovni uvjet trogodi{njeg rasta prihoda od najmanje 30% izme|u 2005. i 2007. godine. Ukupan prihod Business.hr-ovih gazela pora-stao je 66% izme|u 2005. i 2007., dok je prihod svih poduzetnika prema podatcima Fina-e porastao samo 25%. Za razliku od prija{njih godina, slavonske su gazele bile jo{ uspje{nije od gazela na razini ~itave Hrvatske: u promatranom su razdoblju ostvarile rast prihoda od ~ak 71%. Broj zaposlenih kod slavonskih gazela porastao je u promatranom razdoblju oko 35%, dok je kod svih poduzetnika u Hrvatskoj to bilo samo 10%.

Autoku}a Remix i Volkswagen gospodarska vozila pripremili su atraktivnu prodajnu akciju za cjelokupnu paletu vozila. Zahvaljuju}i ovoj prodajnoj akciji, kupci mogu ostvariti sljede}e u{tede: Caddy kombi i Caddy Life – 13.000 kn, Caddy furgon – 15.000 kn, Transpor-ter – 15.000 kn, Crafter – 23.000 kn.

Akcija traje do isteka zaliha, a sve informacije veza-ne uz spomenutu akciju mogu se dobiti na adresama: Osijek, Sv. L. B. Mandi}a 22, 031/223-400; \akovo, A. Stra~evi}a 245, 031/822-002.

Konferencija Wazzap?, odràna od 28. do 30. listopada u Zagrebu u organizaciji Best Marketinga Hrvatska,

u tri je dana i {est poludnevnih seminara posve}enim razli~itim temama (Internet, direktni i guerrilla marke-ting, sponzorstva & eventi, sales promotion i medijski trendovi & planiranje) donijela pregled stanja, trendo-va i izazova u marketin{koj industriji te ponudila po-trebne alate i ideje za planiranje marketin{kih aktivno-sti u sljede}oj godini. Bila je to prilika za predstavnike mnogih hrvatskih tvrtaka i marketin{kih agencija da poslu{aju vode}e svjetske i doma}e stru~njake u in-ternetskom, guerrilla i direktnom marketingu, kao i da nau~e kako u~inkovitije promovirati tvrtku kroz sponzorstva i promotivna doga|anja, da saznaju naj-novije trendove u medijskom planiranju te da zajedno s predava~ima analiziraju pobjedni~ke kampanje s fe-stivala Cannes Lions. Vi{e informacija i galerija foto-grafija na www.hr.best-marketing.com .

SAP Business Survival KitVODIČ ZA USPJEŠNO POSLOVANJE

Za manje i srednje brzorastuće tvrtke!

www.sap.hr

SAP partner – Dialog d.o.o. Ilirska 46, 31000 OsijekTel: +385 (0) 31 369 631 Faks: +385 (0) 31 369 630E-mail: [email protected]

BIZ vijesti

TMT.Ventures’08 Zagreb okupila vi{e od 150 IT/web profesionalaca i investitora iz cijele Europe!

15 godina poslovanja Automobila [kojo

8

Konferencija TMT.Ventures’08 Zagreb, odràna 28. listopada u Hypo EXPO Centru uspjela je okupiti ne samo web poduzetnike, ve} i vode}e europske investi-cijske ku}e, pokazav{i time zna~aj ne samo Hrvatske, ve} i cijele regije u budu}nosti web poduzetni{tva i projekata.

U organizaciji New Europe Eventsa (www.tmte-vents.eu) te Udruge za promicanje softverskog i IT poduzetni{tva Initium (www.ini.hr), TMT.Ventures okupio je managere, dizajnere, voditelje projekata, programere te investitore iz vode}ih regionalnih tvr-taka. Me|u njima su bili i predstavnici 20-ak velikih investicijskih ku}a i fondova srednje te isto~ne Europe, poput Eagle Venturesa, Fidelity Venturesa, MCI Ma-nagementa, RSG Capitala, Quaestusa, Intel Capitala, Eagle Venturesa i drugih.

Goste je pozdravio predsjedatelj konferencije, gospo-din Jonathan Cooper. Cooper je kao direktor VC fonda SEAF Hrvatska investirao u tvrtke poput KLIK! Mul-timedia, Perpetuum Mobile te DCM cable TV. Kao investicijski bankar, radio je na prodaji Tau On-linea i Bolha.com. Svoja predavanja odràli su i finalisti na-tjecanja “7 minuta” o svojim projektima s podru~ja mobilnih i internetskih usluga, web 2.0, elektroni~kih inovacija za krajnje korisnike, itd. Pobjednik natjecan-ja je projekt MobiEXPLORE tvrtke Gideon Multime-dia iz Splita. Ovaj projekt svakako }e zainteresirati kako turisti~ke djelatnike, tako i sve oni koji èle na jednostavan na~in organizirati svoj godi{nji odmor. MobiEXPLORE je, naime, nova generacija mobilnih turisti~kih vodi~a.

U povodu petnaeste obljetnice poslovanja Automobila [kojo klijentima su pripremljene posebne pogodno-sti koje mogu iskoristiti do 15. prosinca. „Kada sam u listopadu 1993. godine kao 23-godi{njak pokrenuo tvrtku s dva zaposlenika, èlio sam budu}im klijenti-

Odràn stru~ni skup pod nazivom “Europska iskustva i rje{enja u vo}arstvu”

Stru~ni skup pod nazivom “Europska iskustva i rje{enja u vo}arstvu” u hotelu Osijek odràn je 3. studenoga u organizaciji Osje~ko-baranjske ùpanije, HZSSP-a i tvrtke Werkos, koja je u petnaest godina postojanja postala jedan od najzna~ajnijih poslovnih subjekata u Hrvatskoj na podru~ju niskogradnje, ekolo{kog inènjeringa te za{tite vode i tla. U posljednjih nekoli-ko godina zna~ajnim investiranjem agro djelatnosti na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, svrstava se me|u najve}e ulaga~e u vo}arsku proizvodnju te proizvodn-ju bezvirusnog vo}nog sadnog materijala.

ma ponuditi vrhunsku kvalitetu, zaposlenicima rad-ne uvjete prema najvi{im europskim standardima i s takvom poslovnom filozofijom aktivno sudjelovati u razvoju Slavonije i Baranje. Do danas smo na podru~ju cijele Hrvatske isporu~ili pribli`no ~etiri tisu}e osobnih i gospodarstvenih vozila, na{ smo tim pove}ali na {ezdeset odgovornih i stru~nih ljudi, a u ovoj godini o~ekujemo 150 milijuna kuna prihoda. Kako bi-smo upotpunili ponudu i unaprijedili poslovanje, ovih smo dana zavr{ili preuzimanje Autoku}e Jerkovi} iz Slavonskog Broda i pove}ali na{ tim za 16 novih ~la-nova. Ondje namjeravamo izgraditi nov prodajni salon i pove}ati broj zaposlenih“, izjavio je direktor tvrtke, gospodin Ivica [kojo.

Dodjelom donacija Zagreba~ka banka tradicion-alno obiljeìla Svjetski dan {tednje

Obiljeàvaju}i Svjetski dan {tednje, u sklopu tradicio-nalnog Natje~aja za dodjelu donacija, 30. listopada je na prigodnoj sve~anosti Zagreba~ka banka dodijelila donacije udrugama na podru~ju Slavonije, za realiza-ciju {est vrijednih projekata, a ~ija su djelovanja ve-zana uz kategorije Humanitarno djelovanje, Kulturna ba{tina te Djeca i mladi. Ovogodi{nji laureati donirani su iznosom od 203.800,00 kuna.

Klikom do 1.6 milijunaposlovnih partnera

www.wlw.hr 25.000 hrvatskih poduzeća i obrta

www.wlw.com 700.000 poduzeća WLW Grupe (D, A, CH, CZ, SK)

www.europages.com 900.000 izvoznih poduzeća

35 europskih država

Zajedno do gospodarstva znanjaCentar poslovnih informacija

Projekti - promocija hrvatskog poduzetništva

• “Mali su veliki” – promocija malog gopodarstva

• “Adriatica 360 BEX” – poslovno izvrsne tvrtke“morske” Hrvatske

• “Izazovi hrvatskog izvoza” – najuspješnije neto izvozne grane i kompanije

• “Naj HR” – promocija najuspješnijih hrvatskih gospodarskih grana, poduzeća, obrta igospodarstvenika

FIO – financijski sektor i osiguranja

ICT – informacijska i komunikacijska tehnologija

EDU – za gospodarstvo znanja

BONEA – bonitetna izvješća i ekonomske analizehrvatskih kompanija

WLW e-novosti aktualnosti iz svijeta gospodarstva, 2 puta

mjesečno na 30.000 poslovnih e-mail adresa

WLW Kontakt specijalizirani poslovni magazin

4 puta godišnje

besplatna distribucija

više od 20.000 čitatelja

Partnerska “mreža” WLW-a znanstvene institucije

gospodarske udruge i asocijacije

državne i lokalne institucije

Wer liefert was? d.o.o. Fallerovo šetalište 22 HR-10000 Zagreb TELEFON: 01 30 30 500 TELEFAKS: 01 30 30 501 [email protected]

centar poslovnih informacija

www.wlw.hr – jedna adresa za sve poslovne ljude

WLW – izvor poslovnih informacija i put do poslovnih partnera

Internet je medij za ogla{avanje koji si svatko moè priu{titi

Intervju mjeseca

10

Offline mediji jesu i bit }e dominantni u Hrvatskoj jo{ dugo vremena jer nismo na tom stupnju razvoja, odnosno ne moèmo re}i da nam je ve}ina populacije online niti je ve}ina sadràja u Hrvatskoj prisutna na Internetu.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Ogla{avanje, koliko god zabavno izgledalo, ozbiljan je i naporan posao. Spoj kretivnosti, inovacije, znanja, istraìvanja, planiranja i pre}enja rezultata preko stan-dardnih i alternativnih metoda… Angela Buljan-[iber u tim vodama pliva izvrsno. Karijeru je zapo~ela jo{ kao studentica kroz razne istraìva~ke projekte. Samu sebe naziva klasi~nim ‘workaholic’-om, no smatra da se dobrim upavljanjem vremenom moè realizirati puno toga, a da ve}ini, na àlost, to bolje ide u poslovnom nego u privatnom ìvotu. Kroz svoj je profesionalni razvoj iznimno puno ulagala u formalnu i neformalnu naobrazbu. Smatraju}i multidisciplinarno znanje vri-jednim, nakon studija psihologije zavr{ila je znanstve-ni magisterij iz podru~ja marketinga na Ekonomskom fakultetu te provela ‘pre-doktorski’ semestar na jednoj od najboljih poslovnih {kola u svijetu, na New York University katedri za Organizacijsko pona{anje. U Mc-Cann Ericksonu trenutno je angaìrana za postavljan-je poslovnih procesa vezanih uz digitalni marketing, iznimno dinami~no podru~je, za koje jo{ uvijek nije mogu}e pretpostaviti sve smjerove razvoja. Hrvatsko je digitalno trì{te u razvoju i stoga vrlo turbulentno, a upravo se nalazi u fazi postavljanja „pravila igre“ koja }e trajati jo{ zasigurno idu}u godinu, nakon ~ega se o~ekuje znatno zrelija faza. Upravo smo o digitalnoj i ogla{iva~koj budu}nosti u Hrvatskoj i svijetu poku{ali doznati od prave osobe za to.

Prije izdvajanja McCann DigiParka kao zasebne poslo-vne jedinice, bili ste zaduèni za strategiju i {irenje po-slovanja u McCann Ericksonu. Kakva su Va{a iskustva vezana uz taj period karijere?McCann Erickson je respektabilna svjetska agencija za trì{ne komunikacije, tako da su sva iskustva korisna i vrijedna. Ne pripadam ljudima koji cijene ne{to samo zato {to je „strano“ ili misle da su stranci pametniji od nas. Dapa~e, mislim da su nas na{i ìvotni uvjeti u~inili snala`ljivijima, no treba imati na umu da smo mi relativno mlado trì{te i da ipak moèmo mnogo toga nau~iti iz bogatih stranih iskustava. McCannovi klijenti jedni su od najve}ih svjetskih brandova poput Coca-Cole, MasterCarda, L’Oreala, GM-a, Nestlea... Takvi se brandovi prou~avaju na fakultetima po cije-lom svijetu. McCannovo znanje i iskustvo u trì{nim komunikacijama neupitno je i prenosi se raznim in-

www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

11

Danas, onaj tko nije na Internetu gotovo da i ne postoji, pogotovo za mla|e generacije koje se niti ne sje}aju vremena kad Interneta nije bilo.

ternim treninzima, {to je svakom od velike koristi. Kao osoba zaduèna za strategiju i {irenje poslovanja, imala sam priliku biti prisutna na raznim radionicama i sastancima management-a, sudjelovati u kreiranju strategija onako kako to rade najve}i te imati uvid u zakonitosti raznih trì{ta. Mo`da mi je najve}a pred-nost rada u multinacionalnoj kompaniju upravo spoz-naja da ‘stranci’ nisu ni{ta sposobniji od nas, ve} da imaju ure|ene sustave koji funkcioniraju i na {to }e nas, nadam se, natjerati Europska unija. U tom periodu moje karijere definirana je strategija digitaliziranja po-slovanja, a meni je ponu|eno da taj proces provedem kao dobar poznavatelj tehnologije i trì{nih prilika. Koje inovacije u ogla{avanju McCann DigiPark nudi svojim klijentima? McCann je kroz DigiPark pro{irio svoju ponudu kli-jentima i na digitalni marketing te samim tim pove- }ao kvalitetu svojih usluga pruàju}i kompletnu inte-graciju trì{ne komunikacije. Danas, onaj tko nije na Internetu gotovo da i ne postoji, pogotovo za mla|e generacije koje se niti ne sje}aju vremena kad Inter-neta nije bilo. Postoje industrije koje su trenutno vi{e ili manje ovisne o Internetu, ali u kona~nici gotovo da nema onih koji Internet ne trebaju. Agencije su uvi-jek bile one koje detektiraju trì{ne potrebe te pruàju podr{ku klijentu u njihovu zadovoljavanju. McCann je prepoznao da njegovi klijenti neosporno trebaju i taj mediji kako bi ostvarili svoje ciljeve te osigurao tu uslugu. [to sve podrazumijeva digitalni marketing? Digitalni marketing nije ni{ta drugo nego marketing koji ve} poznajemo, samo koristi digitalne medije - imamo poruku/proizvod koju èlimo plasirati ciljanoj skupini i moramo na}i najbolji put. Oni su interaktiv-ni i sve vi{e kreirani od strane korisnika te su utoliko kompleksniji. Pogrje{ke u komunikaciji/poslovanju ovdje se te{ko i brzo ka`njavaju. Forumi su mjesto gdje se kreira mi{ljenje o proizvodu. Sve su informaci-je dostupne i mogu se provjeriti u kratkom roku, sto-ga je va`no poznavati koji su sve dostupni kanali koji sudjeluju u formiranju stavova te ih sustavno pratiti i upravljati vlastitim image-om na njima.

Naj~e{}i oblici digitalnog ogla{avanja su Internet banneri, no portali nude razne druge mogu}nosti od sponzoriranja rubrika, ~lanaka, videooglasa ... Blogo-vi su iznimno popularni u zapadnim zemljama, dok se kod nas tek razvijaju. Postoje i razne dru{tvene mreè, od kojih je najpopularniji Facebook s preko 350 tisu- }a ~lanova u Hrvatskoj i s nevjerojatnom brzinom ra-sta. Ogla{avanje na Facebooku iznimno je pristupa~no i efikasno jer omogu}ava pla}anje tek kad netko klikne na va{ oglas i to s relativno niskom jedini~nom cije-nom, pri ~emu se budèt lako kontrolira. U Hrvatskoj je mogu}e i ogla{avanje u kontekstu nekog ~lanka, a

nezaobilazan je search engine marketing, odnosno ogla{avanje kroz „traìlice“, budu}i da se ve}ina in-formacija dobije upravo putem njih. Kako je Internet medij velikih mogu}nosti tako je i broj alata, zapravo, neograni~en. Omogu}ava kreiranje sadràja koji moè biti neovisan o bilo kojem postoje}em servisu i polu~iti nevjerojatne rezultate – prvenstveno mislim na vi-ralne sadràje. Ogla{avanje u igricama i virtualnim svjetovima na globalnom nivou zauzima velik udio i sve je popularnije. Pored ogla{avanja na Intenetu ne trebamo zaboraviti i e-mail sustave te mobilnu mreù s tako|er velikim mogu}nostima, kao i ostale digital-ne medije poput digitalnih televizija, radija, display-a, bluetooth ure|aja i sli~no. Te{ko je zapravo i nabrojati kakvo je sve ogla{avanje izvedivo u digitalnim mediji-ma – to~nije je da je sve mogu}e, samo je pitanje tko to moè i zna.

Kaète da je mo} Interneta kao suvremenog interakti-vnog medija sve ve}a. Koliko su klasi~ni ogla{iva~ki mediji jo{ uvijek zastupljeni u Hrvatskoj, u odnosu na internetsko ogla{avanje?Offline mediji jesu i bit }e dominantni u Hrvatskoj jo{ dugo vremena jer nismo na tom stupnju razvoja, odnosno ne moèmo re}i da nam je ve}ina populacije online niti je ve}ina sadràja u Hrvatskoj prisutna na Internetu. Trenutne investicije ogla{iva~a u Internet iznose nekoliko postotaka, no rast im je zna~ajan, a s vremenom o~ekujemo postepenu alokaciju budèta u korist Interneta. Svjetska financijska kriza moè dje-lovati pozitivno na digitalno ogla{avanje jer je to tip ogla{avanja kojeg si mogu mnogi priu{titi, No doga|aji se mogu razviti i u suprotnom smjeru, odnosno da „rezanje“ budèta prvo osjeti Internet jer su masov-ni mediji neizostavni, a ne}e biti za sve. Ja vjerujem u prvi scenarij budu}i da se svi koji pravilno provedu kampanje na Internetu brzo uvjere u njegovu efika-snost i stoga pove}avaju usmjeravanje svojih sredstava u taj kanal. Jedno je neupitno: bez obziran na krizu, Internet budèti u ogla{avanju }e rasti jer Internet kao mediji svakoga dana sve vi{e ja~a, upitna je jedino di-namika rasta. Ovogodi{nji Weekend media festival otvorili ste izla-ganjem na temu ‘Mobilno ogla{avanje-budu}nost? Ne, realnost!’, zajedno s Matthiasom Grundboeckom iz VIPnet-a. Koliki je potencijal mobilnog ogla{avanja kao masovnog sredstva ogla{avanja?Mobilno ogla{avanje nikad ne}e biti masovno sredstvo ogla{avanja. Mo`da }e imati veliku bazu korisnika, no to je izrazito osobni kanal i tako }e se morati upotre-bljavati, ina~e }e ga korisnici odbaciti. Upravo mogu- }nost segmentacije i maksimalne personalizacije daju nevjerojatnu snagu tom mediju, a kako sve ukazuje da }e se komunikacija sve vi{e okrenuti takvom pri-stupu, ja izrazito vjerujem da }e to postati respekta-bilan kanal. Va`no je ne pogrije{iti u prvim koracima, Angela Buljan-[iber, Konzultant za razvoj digitalnog ogla{avanja u McCann Ericksonu

Intervju mjeseca

12

u prvim kontaktima brandova s korisnicima i to je zapravo razlog za{to je VIPnet angaìrao McCann za zajedni~ko lansiranje mobilnog ogla{avanja prvi put u Hrvatskoj!

No, kako ne prije}i granicu zadiranja u privatnost kori-snika, {to, naravno, rezultira negativnom reakcijom?Svi korisnici daju svoj pristanak i to je osnova bilo ka-kvog personalnog ogla{avanja. Sve suprotno tome pro-tiv je pravila struke i ljudskosti. Korisnici svjesno daju dio svoje privatnosti pod odre|enim uvjetima i u sva-kom trenutku mogu istupiti. Komunikacija mora biti dopadljiva i relevantna korisniku, tad su svi parametri zadovoljni, a taj je aspekt na agencijama koje bi morale poznavati prirodu potro{a~a i osobnog medija.

Je li hrvatsko trì{te spremno za takve nove kanale ogla{avanja? [to jo{ moèmo o~ekivati u bliskoj budu}nosti?Hrvati op}enito vole nove stvari, a mobilnu telefoniju posebno, tako da smatram da je trì{te spremno, no pi-tanje je koliko treba vremena da se sve usvoji u potpu-nosti te da se investicije po~nu ispla}ivati. Kad je rije~ o Internetu, tu smo malo manji entuzijasti, no s pove- }anjem brzine prijenosa podataka i s dolaskom mla|ih generacija, spremnost na online projekte tako|er se

pove}ava. Sljede}i projekti zanimljivi za ogla{avanje definitivno }e sti}i od strane IPTV-a (Internet protocol TV). Social networking postao je sinonim za Web 2.0., koji sadrì i zna~ajan ekonomski potencijal jer sjedinjuje dru{tveni element koji korisnicima omogu}ava so-cijalizaciju putem Interneta, i onaj financijski, koji ponu|a~ima servisa pruà prostor za ogla{avanje, od-nosno zaradu. Je li to dobitna kombinacija?Trenutno je te{ko re}i {to je „bulletproof“ online projekt. Mnogi veliki igra~i upravo traè taj recept jer sve je ve} napravljeno, sve ve} postoji i te{ko je do}i do novog Facebooka. Za sad svi postoje}i svjet-ski „social utilities“ projekti iznimno dobro zara|uju, a korisnici ih i dalje koriste bez obzira na zadiranje u njihovu privatnost pa bi se moglo re}i da su oni imali dobitnu kombinaciju, no pitanje je koliko bi to bila do-bitna kombinacija i za neki novi sli~an servis. Potrebno je ponuditi ne{to vi{e ili ne{to novo, i to u pravom tre-nutku, kad se korisnici zasite postoje}ih projekata. Spomenuli ste Facebook, kao globalni fenomen koji iz sata u sat ima sve vi{e korisnika. Glavna aktivnost gotovo svakog prosje~nog surfera postao je social net-working. Ima li Vas na Facebooku?Naravno! Ja sam, zbog prirode posla, prisutna na svim virtualnim servisima. Me|utim, na Facebook-u bih bila i da se ne bavim digitalnim marketingom, no vje-rojatno u ne{to manjoj mjeri jer mi omogu}ava efika-snu komunikaciju s mojim {irim dru{tvenim kontek-stom za koji, objektivno, nitko nema vremena. Va`no je naglasiti da se ipak kod ve}ine nas najuì dru{tveni odnosi odràvaju u stvarnom kontaktu. Facebook nije ovakav fenomen u svim zemljama. Popularnost soci-jalnih mreà ovisi o tome na koju se mreù prvotno „zaka~ilo“ najvi{e ljudi. Tako ima trì{ta gdje su lo-kalne mreè daleko popularnije od globalnih jer su im pruìle sve {to trebaju prije nego su se ove pojavile. Uloèn je odre|en napor za formiranje profila, mreè prijatelja, upload-anje materijala... i bilo bi neopravda-no o~ekivati „seljenje“ na drugu „adresu“.

Kako prognozirate razvoj ogla{avanja na hrvatskom trì{tu? Postoje li na~ini brèg razvoja internetskog ogla{avanja u nas?Razvoj ide ubrzano, ali problem je to~ka od koje je razvoj krenuo. Razvoj internetskog ogla{avanja ovisi o razvoju trì{ta op}enito pa tako smatram da imamo ~ak i zadovoljavaju}u sliku s obzirom na prosje~an ìvotni standard. Brì razvoj postoji, ali je nerealan. Podrazumijeva digitalizaciju svih dràvnih aparata i sadràja (da ve}ina potrebnih informacija svakog gra|anina bude dostupna na Internetu) te pove}anje broja ra~unala po glavi stanovnika. Nakon toga }e se gospodarski sektor prilagoditi u najbrèm mogu}em vremenu i usmjeriti svoje investicije u Internet. ■

Za sad svi postoje}i svjetski „social utilities“ projekti iznimno dobro

zara|uju, a korisnici ih i dalje koriste bez obzira na zadiranje u njihovu

privatnost pa bi se mo-glo re}i da su oni imali

dobitnu kombinaciju, no pitanje je koliko bi to bila dobitna kombinaci-

ja i za neki novi sli~an servis.

Radiofrekventna identifikacija – tehnologija koja dolazi Inovacije u tehnologiji doga|aju se svakodnevno, no rijetke su one koje se odmah prepoznaju od strane stru~njaka.

Skladan tim ~ini ~uda, op}e je poznato. Iz tima koji je dokazao kvalitetu inovativnih aplikacija te o uspjehu njihova projekta govori Goran Debeljak.

[to je to~no radiofrekventna identifikacija? Radiofrekventna identifikacija (RFID) sli~na je tehno-logiji bar koda, najpoznatijoj tehnologiji automatske identifikacije, no u mnogome ju nadma{uje. Kod iden-tifikacije RFID tehnologijom radi se o razmjeni radio-signala male snage izme|u ~ita~a i zna~ke - prijenosi medij su radiovalovi.

Svaka inovacija sa sobom donosi i prednosti koje ju opravdavaju. Koliko novoga donosi RFID u odnosu na tehnologiju bar koda?Novost je da nema potrebe za vidnim poljem. RFID zna~ke mogu}e je prilagoditi najzahtjevnijem indu-

strijskim uvjetima, a vijek im je trajanja vrlo dug. Ova tehnologija idealna je za aplikacije gdje je potrebna za{tita podataka. Velika je prednost i brzina prikupljan-ja podataka. RFID tehnologija omogu}ava jedinstvenu identifikaciju artikla. Dovoljno je imati ~ita~e koji }e automatski o~itati fizi~ki prolazak artikala i spremiti podatke s pove}anom u~inkovito{}u. Tu je i mogu- }nost zapisa vi{e podataka. Mogu}e je unaprijed para-metrizirati dodatne tro{kove te tako dobiti kalkulaciju uvezene robe. To na{u aplikaciju razlikuje od drugih. Nemogu}e je artikl s jednim tag-om (zna~kom) za-primiti dva puta. Aplikacija je primarno razvijena za skladi{tenje artikala u veleprodaji i maloprodaji.

Je li Va{a inovacija prepoznata od strane stru~njaka? Tko je sudjelovao u njegovu stvaranju?Za na{u aplikaciju dobili smo zlatnu medalju na 4. Me|unarodnoj izlo`bi inovacija koja se odràla u sk-lopu osje~kog Jesenskog velesajma, a razvili smo ju ko-lega Ivan Mi{kulin i ja, u suradnji s dvojicom kolega, Boris Borisom i Branimirom Marjanovi}em, s kojima su nas spojili kolege iz Tehnologijsko - razvojnog cen-tra u Osijeku, gdje su na{e RFI Tehnologije i registri-rane.

S obzirom na sve navedene prednosti, ima li ve} zainte-resiranih klijenata?Po~etni interes klijenata postoji, i to od strane velikog doma}eg trgova~kog lanca, gdje su sada pregovori u tijeku, no o~ekujemo i daljnje {irenje interesa, nakon osvojene zlatne medalje na izlo`bi inovacija.

Kako poduzetnicima RFID moè pomo}i? Gdje se sve ko-risti i tko ju primjenjuje?RFID tehnologije mogu se koristiti u dràvnoj upravi, administraciji, sudovima, MORH-u, u hospitalizaci-ji pacijenata u bolni~kim sustavima, skladi{tenju ve- }eg broja najrazli~itije robe. U SAD-u ga koriste Mi-nistarstvo obrane, Wall-Markt, FedEx, DHL, Metro Group. Najve}i interes pokazuju srednje i velike tvr-tke koje èle racionalizirati logisti~ke procese unutar poslovanja. Na{a se aplikacija moè modificirati za primjenu i u industriji, arhiviranju dokumentacije, pra}enju i distribuciji po{iljaka, uvo|enju RFID-a za osobne isprave… Mogu}e su i druge preinake unutar sada gotovog prototipa, ovisno o èljama i potrebama kupca.■

Budu}i da jo{ nije do{lo do masovne uporabe,

jo{ uvijek je RFID tehno-logija skuplja od bar kod tehnologije. No, predno-

sti su ogromne i te{ko je i za pretpostaviti koje

se nove mogu}nosti otvaraju uvo|enjem ove

tehnologije.

Goran Debeljak


Intervju

14

Trì{te u strahu od recesijeOsim procjenjivanja kretanja globalnog gospodarstva, u sredi{tu zanimanja ulaga~a bile su i pojave tromjese~nih financijskih izvje{taja tvrtaka koje kotiraju na Zagreba~koj burzi.

Mjesec listopad obiljeìli su strahovi od dugotrajne re-cesije i eventualne deflacije {to se itekako odrazilo na svjetske pa tako i na Zagreba~ku burzu, uslijed ~ega je dioni~ki indeks, CROBEX, izgubio 26,7%. Tako|er, u istom je mjesecu do{lo do laganog pove}anja prometa dionicama od 13,6% u odnosu na mjesec ranije. Na-jlikvidnija izdanja bile su dionice HT-a, Atlantske plo-vidbe i Instituta gra|evinarstva Hrvatske, prikupiv{i redom 367,1 milijun kuna, 265 milijuna kuna i 149,8 milijuna kuna prometa. Osim procjenjivanja kretanja globalnog gospodarstva, u sredi{tu zanimanja ulaga~a bile su i pojave tromjese~nih financijskih izvje{taja tvrtaka koje kotiraju na Zagreba~koj burzi. Mjesec je tako|er obiljeìo snaàn pad Baltic Dry Indeksa od 26% uslijed zamrle me|unarodne trgovine, {to je utje-calo na cijene dionica brodarskih kompanija.Najve}a doma}a banka, Zagreba~ka banka, objavila je izvrsne rezultate tre}eg tromjese~ja. Neto prihod od kamata te neto prihod od naknada i provizija vi{i su redom za 31% i 12%. Spomenute stavke u kombi-naciji s padom ostalih prihoda i rastom tro{kova daju 17% bolji rezultat prije rezervacija. Kumulativni neto prihod dosegnuo je 1,2 milijarde kuna, {to predstavlja porast od 45%. Ukupna imovina vi{a je 5% u odnosu na po~etak godine. Plasmani klijentima biljeè porast od 11%, dok su depoziti vi{i 9%. Usprkos ovim izvan-redno dobrim rezultatima, i to u vrijeme financijske krize, dionica ZABA-e u listopadu pala 27,2% na 225,6 kuna. Podravka je objavila rezultat za tre}i kvartal iz kojeg je vidljivo da je prodaja vi{a 4% potaknuta rastom pro-daje na stranim trì{tima (17,6%). Profitabilnost se pobolj{ala, uz rast EBIT-a i EBITDA-e od redom 60%

i 26%. Neto dobit gotovo se utrostru~ila. Na kumula-tivnoj razini, Grupa je zabiljeìla 6%-tni rast prodaje, dok su EBIT, EBITDA i neto dobit porasle redom 26%, 7,5% i 52%. Rast prodaje Podravkinih robnih marki iznosio je 12%, gdje su sve grupe proizvoda uspjele ostvariti godi{nji rast prodaje. Pored pove}anja prodaje vlastitih robnih marki, Podravka se tako|er orijentirala i na ja~anje svog farmaceutskog poslovanja te je iz tog razloga kupila drugu po veli~ini farmaceutsku kompa-niju u BiH, Farmavitu. Prikupiv{i promet od 61,9 mi-lijuna kuna, dionica Podravke na mjese~noj je razini zabiljeìla pad cijene od 14,2%, te mjesec zavr{ila na 295 kuna.Dionica Viadukta na mjese~noj je razini pala zna~ajnih 49,3% iako je kompanija objavila potpisivanja ugovora za izgradnju ceste Nalut-Ghadames u Libiji te usprkos objavi kvartalnih financijskih izvje{taja. Vrijednost ugovora iznosi pribli`nih 88 milijuna eura (630 mili-juna kuna), a rok za dovr{enje posla odre|en je za 21. prosinca 2010. godine. Prodaja Viadukta u 2007. godini dosegla je 1,4 milijarde kuna, pa spomenuti ugovor iz-nosi 45% ukupne prodaje iz 2007. godine. Predstavnici kompanije izjavili su da se trenutno pregovara o no-vim poslovima u Libiji, s obzirom da spomenuta zem-lja namjerava pokrenuti zna~ajan investicijski ciklus u podru~ju izgradnje i modernizaciji cesta. Financijski izvje{taji tre}eg tromjese~ja ukazuju na kumulativni rast neto dobiti od 25,2%. Rast prodaje od 4,4% pota-knut je rastom prodaje tre}eg tromjese~ja od 14,7% u odnosu na isto razdoblje pro{le godine. Kumulativnost kompaniji uspjela je pove}ati EBITDA za 3,5%, dok je EBIT pao 3,9% potaknut rastom tro{kova zaposlenika i amortizacije.■

Najve}a doma}a banka, Zagreba~ka banka, obja-

vila je izvrsne rezultate tre}eg tromjese~ja. Neto

prihod od kamata te neto prihod od naknada i provizija vi{i su redom

za 31% i 12%.

Pi{e: Neven [alamon, FIMA FAS

Tržište kapitala

16

www.mirakul.hr

Norveška - zemlja stabilnog poslovnog okruènja Unato~ prirodnim bogatstvima, Norveàni svojim najve}im bogatstvom smatraju ljudski potencijal. Iako su se mnoge grane industrije posljednjih godina suo~avale s nedostatkom radne snage, danas industrija ima vrlo dobar pristup kvalificiranoj radnoj snazi.

Norve{ko gospodarstvo jo{ uvijek obiljeàva velik udio javnog i dràvnog vlasni{tva u industriji, financijama te u podru~ju energetike, infrastrukture i zdravstva. Visoki postotak javnog vlasni{tva stvoren je velikim dràvnim udjelom i u dvjema naftnim kompanijama Statoilu i Norsk Hydru, glavnoj telekomunikacijskoj tvrtki Telenor te jakoj bankarskoj ku}i Dnb-NOR. Izda{ni prirodni resursi najva`niji su ~imbenik bo-gatstva zemlje. Izvori nafte i plina te hidroenergija glavni su pokreta~i gospodarskog razvoja zemlje. Una-to~ prirodnim bogatstvima, Norveàni svojim najve}im bogatstvom smatraju ljudski potencijal. Iako su se mnoge grane industrije posljednjih godina suo~avale s nedostatkom radne snage, danas industrija ima vrlo dobar pristup kvalificiranoj radnoj snazi. U odnosu na broj stanovnika, Norve{ka ima znatno vi{e zaposlenih

od mnogih drugih industrijski razvijenih zemalja, {to Norve{koj omogu}ava visoku razinu javne potro{nje te visoki standard.

Struktura gospodarstva Norve{ka industrija tradicionalno je vezana uz siro-vine. Prirodni uvjeti, nafta, plin, hidroenergija, {ume i velik riblji fond utjecali su na industrijsku struktu-ru zemlje. Industrijske grane koje su ve}im dijelom temeljene ne energiji, kao {to su prerada metala, ke-mijska industrija i prerada drveta, imaju znatni udio u norve{koj izvozno orijentiranoj industriji. Me|u najzna~ajnijim je djelatnostima, uz naftu i plin, i bro-dogradnja. Glavnina norve{ke industrije smje{tena je izvan urbanih podru~ja. U gradovima dominiraju uslu`ne djelatnosti i tvrtke s velikim rastom konzul-

tantskih usluga usmjerenih na pomo} jakim gospodar-skim korisnicima. Velik je broj zaposlenih u turizmu i ta se grana zbog prirodnih ljepota Norve{ke razvija ne samo u ve}im gradovima, nego i u mnogim manjim sredinama. Industrija visokih tehnologija jedna je od bitnih gospodarskih grana Norve{ke. Dio moderne te-hnologije razvio se unutar brodogradnje i naftne indu-strije pa je Norve{ka danas jedna od vode}ih u svijetu u tom podru~ju. Uz napredak tehnolo{kih inovacija, u toj se grani Norve{ka vrlo ~esto suo~ava s konkuren-cijom zemalja u razvoju koje imaju znatno niù cijenu rada, te mnoge norve{ke tvrtke prebacuju proizvodne pogone u te zemlje. Brodogradnja u Norve{koj ima doista dugu tradiciju. Razvijena je sofisticirana tehno-logija prate}e brodske opreme. Osim toga, Norve{ka je vode}i proizvo|a~ energije u Europi. Hidroenergi-jom opskrbljuje zemlje sjeverne Europe, a mnogim dràvama svijeta prodaje naftu i prirodni plin. âk 99% cjelokupne proizvodnje elektri~ne energije dobi-va se u hidroelektranama. Ve} 150 godina Norve{ka je velesila u me|unarodnom pomorskom prometu i norve{ke kompanije kontroliraju jednu od najve}ih svjetskih trgova~kih flota koja predstavlja 10% ukupne svjetske raspoloìvosti brodskih kapaciteta. Dobro je razvijena mreà javnog prijevoza, a u veli-kom dijelu zemlje posebice je dobro razvijen prijevoz trajektima i brzim putni~kim brodovima. Uz pomor-ski promet, u unutra{njosti zemlje razvile su se tvrtke za cestovni promet roba koje svoje usluge nude i na me|unarodnom trì{tu.

Piše: Helena ârapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Mogu}nosti poslovne suradnje s HrvatskomNorve{ke financijske institucije pokazuju interes za mogu}nost financiranja i otvaranja kreditnih linija za modernizaciju hrvatskih brodogradili{ta, gradnju brodova te isporuku opreme za brodove. Uzimaju}i u obzir da je Norve{ka jedna od vode}ih pomorskih sila u svijetu i da je do sada u hrvatskim brodogradili{tima izgra|eno vi{e od 70-ak brodova za norve{ke naru~itelje, za vjerovati je kako postoji obostran inte-res za suradnju. Nakon {to se restrukturiraju hrvatska brodogradili{ta i zapo~ne njihova privatizacija, moè se o~ekivati intenzivniji i izravniji pristup norve{kih part-nera. Osim toga, norve{ki investitori pokazali su inte-res za ulaganje u telekomunikacije, poljoprivredu, ke-mijsku industriju te turizam s posebnim naglaskom na zdravstveni turizam, energetiku, marikulturu i drvnu industriju. U posljednje vrijeme Norveàni pokazuju i sve ve}i interes za ulaganja u poslovno-komercijalne i stambene objekte u Hrvatskoj, o~ekuju}i veliki po-rast cijena nekretnina u na{oj zemlji. Hrvatska je 2001. godine potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e. Njegova primjena zapo~ela je 2002. godine, a odnosi se i na Norve{ku kao ~lanicu EFTA-e. Time se norve{ko trì{te u potpunosti otvorilo za izvoz hrvatskih industrijskih proizvoda. Ugovor o liberali-zaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima izme|u Norve{ke i Hrvatske provodi se od iste godine. Pro-gram bilateralne pomo}i za 2006. godinu predstavljalo je 30% ukupne godi{nje norve{ke pomo}i Hrvatskoj. Osim toga, norve{ka vlada u Hrvatsku je uloìla jo{ 67 milijuna norve{kih kruna kojima je financirano raz-miniranje, obnova podru~ja od posebne dràvne skrbi,


18 19

Važne adrese:

Korisni linkovi:Ministarstva i Vlada: www.odin.no

Dràvni zavod za stati-stiku: www.ssb.no

Norve{ki turisti~ki vodi~: www.visitnorway.no

Udruga poslodavaca Norve{ke (NHO): www.nho.no

Poslovni vodi~i: www.oslo.technopole.no

Trgova~ka komora Osla: www.chamber.no, www.nordtrade.no

Op}e informacije

Naziv: Kraljevina Norve{kaGlavni grad: OsloPovr{ina: 324 220 km2

Stanovni{tvo: 4,6 milijunaSlu`beni jezik: norve{kiValuta: NOK (norve{ka kruna); 1EUR=7,84 NOK

Robna razmjena s Norve{kom

Izvoz RH u Norve{ku (2007.) Uvoz RH iz Norve{ke (2007.)

Monta`ne zgrade 24% Pumpe za teku}ine 13%

Brodovi 12% Ure|aji za manipu-laciju 11%

Mehani~ki ure|aji 10% Mjerni instrumenti 7%

Konstrukcije (~elik, Fe, Al) 9% Oprema za el.

krugove 7%

Proizvodi od kovina 6% Industrijski strojevi 7%

UKUPNI IZVOZ 13 mil. USD UKUPNI UVOZ 86 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Heddal – najve}a drevna crkva u Norve{koj

Oslo

razvoj demokracije, ljudskih prava i civilnog sektora te ukupni gospodarski i socijalni razvoj, dok je norve{ko veleposlanstvo u Hrvatskoj s 1,5 milijuna norve{kih kruna podupiralo razvoj civilnog dru{tva i aktivnosti nevladinih organizacija.

Postupak uvoza roba i usluga u Norve{kojUvoz robe podlijeè nizu ograni~enja, primjerice oni-ma vezanim uz dràvnu sigurnost, o~uvanje zdravlja biljaka i ìvotinja, sigurnost hrane, zdravlje, ìvotnu

sredinu ili druge nacionalne odredbe. Niti jedna vrsta robe koja podlijeè ograni~enjima ne moè se uvesti slobodno, ve} je potrebno ishoditi dozvolu od vlasti nadle`nih za odre|eno zakonsko podru~je. Pri uvozu robe vlasnik je odgovoran za pla}anje carine i pristoj-ba, a {to mora biti u~injeno prije preuzimanja robe. Carinska uprava na zamolbu moè odobriti kredit za carinu, pristojbe, naknade i tro{kove (carinski kredit) koji se moè koristiti u cijeloj zemlji, neovisno u kojoj je carinskoj regiji odobren. Za vlasnika robe kori{tenje carinskog kredita povoljniji je na~in pla}anja od pla}anja gotovinom.

UlaganjaKao i druge industrijski razvijene zemlje, i Norve{ka privla~i strani kapital. Oko 75% stranih ulaga~a do-lazi iz zemalja EU ([vedska, Danska, Nizozemska, Francuska i Velika Britanija) te iz SAD-a. Stranci su posljednjih godina najvi{e ulagali u eksploataciju naf-te i plina te industriju (oko 60% svih ulaganja) te u sektore financija i trgovine. Glede norve{kih ulaganja svakako treba dodati i iznos koji se u inozemstvu, u dionice i vrijednosne papire, investira iz Norve{kog naftnog fonda, a ~ija je vrijednost krajem 2006. godi-ne iznosila ogromnih 1.760 milijarda NOK (oko 283 milijarde USD), tako da je postao jedan od tri najve- }a mirovinska fonda u svijetu. Vode}e svjetske agenci-je uvr{tavaju Norve{ku u skupinu zemalja s najvi{im kreditnim rejtingom (-AAA). Prema ocjeni Economist Intelligence Unita, Norve{ka zauzima 17. mjesto u svi-jetu u kategoriji pozitivnog poslovnog okruènja. S ob-zirom na navedeno, moè se zaklju~iti kako Norve{ka pruà stabilno poslovno okruènje, dobro organizirano trì{te i kvalitetne javne institucije. ■


Norveško gospodarstvo

BDP: 301,6 mlrd USD

BDP per capita: 65 300 USD (procjena 2006. godine)

Stopa rasta BDP-a: 2,4% (2006.)

BDP prema sektorima: usluge (61,8%), industrija (35,9%), poljoprivreda (2,3%)

Izvoz (2006.): 157 mlrd USD

Izvozni proizvodi: nafta i plin, industrijski proizvodi, strojevi i oprema, hrana i

ìve ìvotinje

Zemlje izvoza: Velika Britanija (26%), Njema~ka (13%), Nizozemska (10%),

Francuska (9%)

Uvoz (2006.): 95 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, industrijski proizvodi, kemikalije

Zemlje uvoza: [vedska (15%), Njema~ka (14%), Danska (6%), Velika Britanija

(4%)

Stopa inflacije: 2,3 %

Nezaposlenost: 3,5 %

Strana ulaganja: 5,9 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .no

Pozivni broj: +47

20

Geirangerfjord – jedan od najljep{ih norve{kih fjordova


Financiranje poduzetnika predstavlja jednu od temeljnih funkcija kojima se ono povezuje sa svojom financijskom okolinom. Poznavanje temeljnih podru~ja financija i na~ela upravljanja financijama va`no je za u~inkovito djelovanje svakog poduzetnika i managera.

Financijski proizvodi za poduzetnike

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

www.mirakul.hr 2322

Novost me|u financij-skim proizvodima paketi su koji olak{avaju poslo-

vanje malim i srednjim poduzetnicima.

Naj~e{}i primjeri lo{e strukturiranih kredita kod malih poduzetnika su financiranje investicija iz kratkoro~nih kredita, odobravanje predugih perioda po~eka ili ne-zatvaranje cjelovite financijske konstrukcije i sli~no. Bankar je taj koji klijentu mora pomo}i razumjeti posljedice odluka o (ne)adekvatnim izvorima financi-ranja i upravo tu kvaliteta banke, odnosno njezine po-nude, dolazi do izraàja“, nagla{ava direktor segmenta poduzetni~kog bankarstva Zagreba~ke banke, gospodin Miroslav Koùl.

Erste banka klijentima pruà mogu}nost kori{tenja niza povoljnih uvjeta kreditiranja putem subvencioni-ranih poduzetni~kih linija koje Banka ima ugovorene s jedinicama lokalne uprave i samouprave, odnosno s resornim Ministarstvom i HBOR-om, koji su ujedno i najtraèniji krediti. U ponudi kratkoro~nog financi-ranja Erste banke isti~u se, uz kratkoro~ni limit, jo{ tri proizvoda koji su se klijentima pokazala najintere-santnijima: okvirni kredit po poslovnom ra~unu, revol-ving kredit i kredit za obrtna sredstva. Isto tako, podu-zetnicima je na raspolaganju i {iroka paleta dugoro~nih kredita.

U svojoj ponudi proizvoda za pravne osobe Hypo Al-pe-Adria Banka nema standardnih bankarskih paketa, nego za klijente kreira posebne, povoljnije kreditne linije prema djelatnosti ili grupi klijenata. Strategija njihova pristupa obrtnicima te malim i srednjim po-duzetnicima ne ide u smjeru klasi~nih upakiranih ban-karskih paketa, ve} se pogodnost kreditiranja odraàva kroz mogu}nost duèg roka otplate, po~ekom i do 2 godine, te u subvenciji kamatne stope od strane ùpa-nija, ministarstava i dr.

Vaba d.d. banka Vara`din u svojoj ponudi financiran-ja poduzetnika nudi kredite pod posebnim uvjetima u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, HAMAG-om, Garancijskom agencijom Vara`dinske ùpanije i Ministarstvom turizama. Krediti u iznosu od 35.000,00 kuna do maksimalno 200.000,00 kuna mogu se dobiti za kupnju, izgradnju, ure|enje ili pro{irenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ili dijelova opreme te trajna obrtna sredstva, kao i obrtna sredstva do iznosa od 100.000,00 kuna.

Kroz niz godina poslovanja s HBOR-om, Centar banka d.d. razvila je izvanrednu suradnju kroz kreditiranje poduzetnika na raznim poticajnim programima, od kojih se posebno isti~e aktualni Program mikrokredi-tiranja za trajna obrtna sredstva do 30.000,00 eura na rok od 5 godina i za investicije do 125.000,00 kuna na rok od 10 godina, uz vrlo povoljne kamatne stope.

Raznoliki paketi proizvoda i uslugaNovost me|u financijskim proizvodima paketi su koji olak{avaju poslovanje poduzetnicima. Privredna ban-

Slabljenje gospodarskog rasta u godini koja nas o~ekuje sve je izvjesnije. Globalna gospodarska kri-za financijski nas je protresla, a sve Vladine mjere za ublaàvanje stresa vi{e su nego dobrodo{le. U 2009. se godini poticanje izvoznog i proizvodnog gospo-darstva, osobito malog i srednjeg poduzetni{tva, kao i likvidnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak, mora nastaviti prili~no intenzivno. S obzirom na probleme financijskog sektora u svijetu koji se prelijevaju i na na{e trì{te, pristup kreditnom financiraju sve je teè, te je razumljivo {to banke traè investicijsku studiju ili poslovni plan kako bi utvrdile isplati li se odobriti zatraèni kredit. Stoga treba to~no definirati namjeru i cilj financiranja jer nerealna procjena ~esto dovodi do financijskih pote{ko}a.

Kreditne LinijeBudu}i da je financiranje neizbje`no za razvoj svakog poslovnog subjekta, odluke o financiranju/kreditiranju iznimno su bitne. Financiranje se isplati kad je povrat na investiciju ve}i od tro{ka kamata koje se moraju platiti po osnovi financiranja.

“I mi kao bankari, i neki na{i klijenti, ~esto smo se osvjedo~ili da je i odgovor NE dobar za klijenta.

u banci. Pretpostavlja se da oni o~ekuju zahtjevniju bankarsku uslugu, od pomo}i pri odabiru depozitnih proizvoda, informacija o mogu}nostima ulaganja i stjecanja prinosa do povezivanja sa stru~nim osobama pri pokretanju poslova i upoznavanju s mogu}nosti-ma kreditiranja. Privatni bankar visoko je profesio-nalno educiran djelatnik banke sposoban prepoznavati poduzetni~ke inicijative, odnosno financijske interese svakog pojedinog klijenata te ga dugoro~no savjetova-ti. Svaki privatni bankar ima odre|eni broj klijenata koji, ovisno o banci, iznosi od 100 do 250 klijenata.

Pojedine banke, poput Erste banke, razlikuju osobne od privatnih bankara. Osobni bankari na raspolaganju su odre|enoj kategoriji klijenata s natprosje~nim priman-jima, dok su privatni bankari na raspolaganju najelit-nijoj klijenteli te su zbog preferencija klijenata ne{to vi{e orijentirani prema ulaganjima sredstava.

LeasingLeasing je jednostavan, brz i fleksibilan na~in finan-ciranja koji ne nudi vlasni{tvo ve} kori{tenje i upra-vljanje objektom leasinga. Leasingom primatelj ne ulaè sva raspoloìva sredstva u nabavu opreme, ve} ravnomjerno i kontinuirano investira u redovito po-slovanje te time ujedno osigurava otplatu mjese~nih leasing rata.

ka Zagreb u ponudi ima tri vrste poslovnih paketa: PBZ OBRT365¥NET, PBZ OBRT INFO i PBZ OBRT COM¥NET. Navedeni paketi predstavljaju skup proizvoda i usluga oblikovanih kako bi ispunili sve potrebe obrtnika, odnosno malih i srednjih poduzet-nika. Tro{ak kori{tenja usluga i proizvoda iz paketa ra-vnomjerno je raspore|en kroz cijelu godinu i pla}a se mjese~no, automatskim tere}enjem poslovnog ra~una.

Paket proizvoda Raiffeisen banke pod nazivom RBA Komplet namijenjen je segmentu malih i srednjih po-duzetnika, s ciljem olak{avanja svakodnevnog poslo-vanja. RBA Komplet uklju~uje ~etiri osnovna proizvo-da: dopu{teno prekora~enje po transakcijskom ra~unu, kredit po izboru, poslovnu MasterCard karticu te In-ternet bankarstvo i uslugu eDEAL.

Kao posebno interesantan proizvod za poduzetnike, Zagreba~ka banka isti~e Paket ra~un 1 za sve, u dva modela - Poduzetnik i Partner, koji sadrè niz pogod-nosti poput niè naknade za kredite i leasing, usluge organiziranja pomo}i na cesti i besplatne platnopro-metne transakcije na Internetu. Me|u najtraènijim bankarskim uslugama su i dopu{tena prekora~enja prema transakcijskom ra~unu, tzv. overdraft. No, ne zaboravite: ne postoji toliko povoljan kredit koji moè kompenzirati nedostatak jasne poslovne strategi-je ili cilja koji se financiranjem nastoji zadovoljiti te uspje{nog poslovnog plana.

Privatno bankarstvoPrivatno je bankarstvo savjetovanje u upravljanju imo-vinom pri ~emu se klijentu nudi naj{ira paleta financij-skih proizvoda i usluga, s podru~ja investicijskog ban-karstva, osiguranja, leasinga, depozitnog poslovanja, kreditnog poslovanja te proizvoda i usluga izra|enih ‘po mjeri’ klijenata. Privatni se bankari dodjeljuju klijentima s vi{im primanjima ili ve}im depozitom

Revizija kao zakonska obveza

„Proces revizije traje od 7 do 10 radnih dana, ovisno o veli~ini i zahtjevnosti klijen-ta. Sam proces ne traje kontinuirano toliko dugo, ve} se u pravilu podijeli na 3 do 4 izlaska. Tvrtke uglavnom traè reviziju jer imaju zakonsku obvezu, a vrlo rijetko zbog svoje sigurnosti.“, kaè Eduard Werkmann, direktor dru{tva za poslovne usluge Werkmann. Werkmann tako|er nagla{ava va`nost poreznog savjetovanja koje moè donijeti zna~ajne u{tede tvrtkama. Direktne se u{tede najvi{e o~ituju prilikom ispravne primjene poreznih olak{ica te poreznih propisa, a indirektne se u{tede ogledaju u tome {to se zbog ispravnosti skra}uje porezni nadzor te tako bolje iskori{tava radno vrijeme.

Tema broja Tema broja

Privatno je bankarst-vo savjetovanje u upravljanju imovinom pri ~emu se klijentu nudi naj{ira paleta financijskih proizvoda i usluga, s podru~ja in-vesticijskog bankarstva, osiguranja, leasinga, depozitnog poslovanja, kreditnog poslovanja te proizvoda i usluga izra|enih ‘po mjeri’ klijenata.

ih osloba|a rizika provjere boniteta kupca, rizika ne-pla}anja i politi~kih rizika. Faktoring se kao nov finan-cijski proizvod u Hrvatskoj brzo {iri. Nude ga gotovo sve ve}e banke. Prema neslu`benim podatcima banaka i faktoring ku}a, broj klijenata u Hrvatskoj s kojima rade na otkupu potraìvanja sve je ve}i. Prednosti su faktoringa pobolj{anje likvidnosti, uravnoteènje od-nosa izme|u kratkoro~nih potraìvanja i kratkoro~nih obveza, pove}anje kreditne sposobnosti i boniteta, smanjenje rizika, pove}anje rentabilnosti, pove}anja prodaje, a samim tim i ve}e konkurentnosti.

Osiguranje poduzetnikaOsiguravateljske ku}e, prepoznav{i va`nost razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva, sve ~e{}e nude proizvode namijenjene upravo njima.

Allianz Zagreb d.d. tako nudi proizvode zanimljive po-duzetnicima:• osiguranje imovine (osiguranje nekretnina i pokret-

nina od ~itavog niza rizika kao {to su poàr, prirodne nepogode, kra|a, lom stroja…),

• osiguranje motornih vozila (osiguranje automobil-skog kaska),

• osiguranje osoba (osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slu~aja)

• osiguranje od odgovornosti. Allianz u sklopu svoje ponude ima poseban paket, Poduzetnik+, koji obuhva}a ~etiri gore navedene skupine osiguranja, koje se mogu kombinirati prema specifi~nim potrebama poduzetnika.

Kvarner Vienna Insurance Group, s obzirom na veli~inu poduze}a i razvijenost poslovanja, nudi neko-liko modela: Poduzetnik classic - osnovni model, Po-duzetnik comfort - srednji model za poduzetnike, Poduzetnik premium - najrazvijeniji model za na-jrazvijeniju vrstu posla.

„Poslovni paket osiguranja“, proizvod Croatia osigu-ranja, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, omogu}ava da se jednom policom osiguranja osigura kompletna poduzetnikova imovina koja mu sluì za obavljanje djelatnosti i stjecanje dobiti. Tako|er, nudi se mogu}nost osiguranja djelatnika od posljedica ne-sretnog slu~aja, te odgovornost poduzetnika za {tete koje moè prouzro~iti tre}im osobama.

UNIQA osiguranje u suradnji s Raiffeisen grupom nudi tri paketa osiguranja. Prvi je paket osiguranje imovine i predvi|en je za poduzetni~ke kredite osi-gurane zalogom nekretnine. Drugi paket predvi|en je za kredite sa zalogom i bez zaloga nekretnine te pruà pokri}e za slu~aj prekida rada - nadokna|uje se {teta izazvana prekidom rada uslijed rizika poàra ili oluje u iznosu do {est mjese~nih otplatnih rata tijekom jedne osigurateljne godine. I tre}i je paket namijenjen osigu-

24

Operativni leasing oblik je financiranja ~ije je obilje`je najam predmeta leasinga, {to zna~i da korisnik nije nje-gov vlasnik, ve} za njegovo kori{tenje pla}a mjese~nu naknadu. Korisnik odabire predmet leasinga, dogovara isporuku predmeta i pribavlja ponudu dobavlja~a te-meljem koje leasing ku}a vr{i pla}anje i kupoprodaju predmeta leasinga. Leasing ku}a postaje vlasnikom predmeta leasinga kojeg daje u najam korisniku.

Financijski leasing oblik je financiranja gdje korisnik ne pla}a najam predmeta ve} mjese~nu ratu. Korisnik tako|er sam odabire dobavlja~a i ugovara cijenu i ispo-ruku, a s ponudom se obra}a leasing ku}i da u njegovo ime kupi predmet leasinga, te da korisniku omogu}i obro~nu otplatu tijekom odre|enog perioda.

FaktoringFaktoring je pogodan oblik kratkoro~nog financi-ranja za sve pravne subjekte koji imaju kvalitetna kratkoro~na potraìvanja, a ne mogu ili ne ̀ ele sredstva prikupiti na klasi~an na~in putem kreditnog zaduènja. Vrlo je kvalitetan oblik financiranja i za izvoznike, jer

ma. Poduzetnicima preporu~uju ugovaranje polica od odgovornosti iz djelatnosti, bilo da je rije~ o ugovornoj ili vanugovornoj odgovornosti.

BankoosiguranjeRazvoj trì{ta ìvotnih osiguranja i na na{e je finan-cijsko trì{te donio koncept bankoosiguranja - model poslovnog povezivanja bankarskog i osiguravateljnog sektora. Kroz {iroku ponudu financijskih usluga na jednom mjestu, i bankari i osiguravatelji vjeruju u po-stizanje ve}eg profita. Erste Sparkassen osiguranje d.d. za ìvotno osiguranje specijalizirano je za prodaju osi-guranja putem banaka. Svoje proizvode plasiraju pu-tem poslovnica Erste banke. Erste osiguranje u svojoj ponudi ima niz proizvoda osiguranja ìvota od kojih se poduzetnicima i obrtnicima naj~e{}e nude klasi~no mje{ovito osiguranje ìvota (osiguranje za slu~aj smrti uz {tednju) s dopunskim osiguranjima od posljedica nesretnog slu~aja te riziko osiguranje.

Generali osiguranje jedan je od vode}ih osiguratelja po pitanju bankoosiguranja i ostvaruje suradnju s Pri-vrednom bankom Zagreb, Istarskom kreditnom ban-kom, Me|imurskom bankom i Podravskom bankom.

Jedna od prednosti ovakvog vida poslovanja putem ka-nala bankoosiguranja je {to se ponuda osigurateljnih

ranju pla}anja poduzetni~kih kredita u slu~aju smrti ili smrti uslijed nezgode klju~ne osobe tvrtke, korisnika kredita RBA.

Budu}i da poduzetnici ulaù zna~ajna sredstva u objekte i opremu, u Generali osiguranju razvili su osi-gurateljne pakete od kojih izdvajaju: pakete osiguranja imovine, gdje poduzetnici prema svojim potrebama mogu odabrati opseg osigurateljne za{tite, uz potpunu kontrolu tro{kova i kori{tenje popusta na dodatna osi-guranja te paket za osiguranje imovine malih i obitelj-skih hotela i ostalih objekata registriranih za smje{taj gostiju, koji nudi posebne pogodnosti kroz cijeli niz dodatnih besplatnih pokri}a. Ovaj paket pruà djelo-tvorno rje{enje kojim poduzetnici mogu za{tititi svoju imovinu, imovinu svojih gostiju te se za{tititi od odgo-vornosti koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti.

U Euroherc osiguranju ne nude pakete za poduzet-nike, ve} nastoje individualno za svakog osiguranika napraviti tzv. tailor made policu osiguranja, koja je u potpunosti prilago|ena njegovim potrebama. Od osobnih osiguranja koje poduzetnici mogu ugovoriti za sebe, management i djelatnike, Jadransko osiguran-je izdvaja osiguranje od posljedica nesretnog slu~aja i to za vrijeme radnog vremena, u slobodno vrijeme, za vrijeme slu`benog puta, sa svim svojim podvarijanta-

www.mirakul.hr 25

Internet od alternati-vnog distributivnog medija sve vi{e postaje primarni na~in prodaje financijskih proizvoda.

Kreditni programi HBOR-a

Krajem pro{le godine HBOR je pokrenuo program poljoprivrede i ujedna~enoga razvoja radi kreditiranja poljoprivrede i maloga gospodarstva na podru~jima od posebne dràvne skrbi. Dok najniì kredit iznosi 80.000, najvi{e se moè realizira-ti u visini od 3,5 milijuna kuna uz po~ek od dvije, a iznimno tri godine ako je rije~ o dugogodi{njim nasadima. Rok njihove otplate proteè se do 12 godina uz kamat-nu stopu od 4 i 2%. Visina kredita odre|uje se ovisno o svrsi ulaganja. Prednost imaju mali projekti proizvodnog karaktera i ulaganja u poljoprivrednu djelatnost.

Tema broja Tema broja

Osiguravateljske ku- }e, prepoznav{i va`nost

razvoja malog i sre-dnjeg poduzetni{tva,

sve ~e{}e nude proizvo-de namijenjene upravo

njima.

Business karticeZa obrtnike, male i srednje tvrtke te velike tvrtke Er-ste banka ima u ponudi Visa Business, Visa Corporate, Master Business i Visa Business revolving kreditne kartice. U ponudi je tako|er i MasterCard Business Debit debitna kartica koja je vezana uz ìrora~une po-slovnih subjekata. U ponudi za poslovne korisnike su: Diners Club Business kartica, Diners Club Corporate kartica, Diners Club Plus business kartica, Diners Club E-Card i Diners Club Exclusive kartica. Uz navedene u ponudi su i zajedni~ke kartice Diners Cluba i partnera (co-brand kartice).

Hrvatska po{tanska banka izdvaja HPB VISA Bonus plus - novu revolving kreditnu karticu, namijenjenu poslovnim korisnicima, posebice malim i srednjim poduzetnicima, a uz sve prednosti revolving kartice, poput otplate odabranog postotka mjese~nog iznosa ima i posebnu mogu}nost povrata odre|enog postotka potro{enog iznosa.

HPB svim poslovnim subjektima nudi i VISA Business Electron, debitnu karticu vezanu uz transakcijski ra~un poslovnog subjekta kojeg tereti odmah po u~injenoj transakciji, te VISA Business kreditnu karticu koja omogu}uje odgodu pla}anja tro{kova bez naplate ka-mate s time da se tro{kovi otpla}uju jednom mjese~no,

usluga usmjerava i na klijente banaka, gra|ane i poslo-vne subjekte kao potencijalne osiguranike, u okru`ju razmatranja rje{avanja vlastitih financijskih pitanja uz odgovaraju}e savjetovanje.

Internet – sve dominantniji medijInternet od alternativnog distributivnog medija sve vi{e postaje primarni na~in prodaje financijskih proizvoda. Primjerice, on-line korisnici bankarskih usluga u SAD-u ~ak su 200% profitabilniji od tzv. standardnih klijenata. Poslovni subjekti koji nema-ju vlastite internetske sadràje trì{no ne postoje za odre|ene skupine klijenata te korisnike njihovih uslu-ga. Ve}ina banaka nudi i uslugu Internet bankarstva.

26

Program “Poticaj za uspjeh” ostvaruje se u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i Ministarstvom turizma, a Ministarstvo je nositelj programa i subvencionar. Sredstva Ministarstva predstavljaju dràvnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po~etnih ulaganja u turizmu. Vi-sina dràvne potpore izra~unava se temeljem opravdanih tro{kova ulaganja, a to su tro{kovi po~etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemlji{te, zgrade i oprema). Ukupna subvencija kamate moè iznositi ~ak do 5,5%, fiksna je i razli~ita u prvoj, odnosno drugoj polovini roka otplate kredita. Kamatna stopa po ovom programu je tromjese~ni EURIBOR+3,70%. Kredit je s rokom otplate i do 20 godina, uz po~ek od 2 godine.

Najve}i bi potenci-jal poljoprivredna

proizvodnja, kako se predvi|a, trebala ostva-

riti ulaskom Hrvatske u EU.

u cijelosti, izravno s transakcijskog ra~una korisnika.Hypo banka nudi sljede}e poslovne kartice: Master-Card Electronic Business kartica - debitna kartica ve-zana uz transakcijski ra~un koja se moè koristiti samo u Hrvatskoj i Visa Business kartica - charge ( s odgo-dom pla}anja). U ponudi su i dvije revolving kartice: Gastro Partner kartica - Cobranding kartica, izdana u suradnji s Gastro Grupom te Visa Revolving Business kartica - revolving kartica (minimum pla}anja je 10% ili 500 kuna).

U svojoj karti~noj ponudi OTP banka ima debit-ne VISA Business Electron kartice i VISA Business kartice s odgodom pla}anja za pravne osobe. Visa Business Electron debitna je kartica koja sredstva na ra~unu rezervira odmah, tj. odmah tereti ra~un za re-dovno poslovanje korisnika kartice. Limite kori{tenja za sve kartice poslovnog subjekta utvr|uje sam kori-snik. VISA Business kartica je bezgotovinsko sredstvo pla}anja namijenjeno pravnim osobama i obrtnicima sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj. Pla}anje ra~una jednostavnije je budu}i da se brojni ra~uni regulira-ju jednom mjese~nom transakcijom; pla}anje se moè odgoditi do 40 dana.

U ponudi kartica za poslovne subjekte u Privrednoj banci Zagreb nalaze se: Visa Business Electron karti-ca - debitna kartica koja putem PBZ bankomata kli-jentu omogu}uje isplatu gotovine s poslovnog ra~una te uplatu gotovine na isti, American Express Business Card i American Express Gold Business Card namijen-jene su pravnim osobama – malim, srednjim i velikim poduze}ima te privatnicima i obrtnicima te American Express kartica za obrtnike - namijenjena je obrtnici-ma s otvorenim poslovnim ra~unom u PBZ-u te kli-jentima nudi brojne pogodnosti.

Kreditiranje poljoprivrede sve zanimljivije bankamaNajve}i bi potencijal poljoprivredna proizvodnja, kako se predvi|a, trebala ostvariti ulaskom Hrvatske u EU. Osnivanjem Agropodru`nice u Osijeku u listopadu 2007. godine, Hrvatska po{tanska banka poseban je naglasak stavila na poticanje razvoja poljoprivrede Slavonije i Baranje, te je kreirala paket proizvoda - Agro ponudu, kako bi individualnim poljoprivredni-cima i tvrtkama koje obavljaju poljoprivrednu djelat-nost na jednom mjestu ponudila njima prilago|ene proizvode i usluge. Agro kredit za poslovne subjekte namjenski je kunski kredit koji se moè iskoristiti za kupnju, izgradnju, dovr{enje, adaptaciju i rekonstru-kciju poslovnih i drugih gospodarskih objekata, kupnju opreme, strojeva, alata i ostalih osnovnih sredstava za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kupnju poljopri-vrednog zemlji{ta ili pove}anje osnovnog stada ili jata, podizanje dugogodi{njih zasada; vo}njaka, vinograda, maslinika te kupnju sirovina i repromaterijala te osta-log materijal u teku}oj proizvodnji u poljoprivredi.

Prilago|avanjem ponude potrebama klijenata, GRAWE je ve} 15 godina me|u prva tri u osiguranju ìvota.

U prvih devet mjeseci 2008. godine u ìvotnim osiguranjima GRAWE je ostvario 194,6 milijuna kuna premije, ~ime je sa 10,77% udjela u premiji svih dru{tava zadrào tre}u poziciju.

GRAWE korisnicima nudi mogu}nost kreiranja police osiguranja ìvota prema individualnim po-trebama. Ovisno o vlastitim prioritetima (sigurnost, {tednja, zarada, briga za zdravlje, osiguranje u korist djeteta, kori{tenje police kao garancije prilikom podizanja kredita i sli~no), korisnik moè odabrati jednu od ~ak sedamnaest tarifa osiguranja ìvota.

Unutar triju osnovnih oblika polica ìvotnog osiguranja – klasi~ne ìvotno-{tedne, fondovske police i one koja stavlja naglasak na brigu za zdravlje, korisnici mogu odabirati tarife koje pruàju razli~ite dodatne mogu}nosti i ostvaruju razli~itu visinu dobiti.

Korisnicima koji u razdoblju do 19. prosinca 2008. godine sklope bilo koji {tedni oblik osiguranja ìvota, GRAWE daruje godi{nju premiju za GRAWE Hospital - policu koja pruà financijsku sigur-nost za vrijeme lije~enja i boravka u bolnici. Za svaki dan proveden u bolnici ispla}uje se ugovorena

naknada. Polica omogu}uje i dodatnu pogodnost: prilikom ro|enja djeteta, umjesto naknade za vrijeme boravka u bolnici, korisniku se ispla}uje naknada u visini peterostrukog ugovorenog iznosa dnevne naknade.

Korisnici koji za vrijeme trajanja akcije odaberu program osiguranja koje uklju~uje osiguranje od te{kih bolesti, dobit }e i godi{nju premiju osiguranja za Drugo lije~ni~ko mi{ljenje. Rije~ je o usluzi koju GRAWE provodi u suradnji s WorldCare centrom. U slu~aju dijagnoze jedne od te{kih bolesti osiguranicima se organizira prikupljanje i slanje dokumentacije te pribavljanje drugog mi{ljenja kon-taktiranjem WorldCare-ovog centra za telemedicinu u Cambridgeu (SAD).

Valja naglasiti kako GRAWE zbog visine pri~uva i izrazito nerizi~nog ulaganja do sada nije osjetio doga|anja na globalnom financijskom trì{tu, {to ga ~ini jednim od sigurnijih financijskih partnera.

Tema brojapr

om

o

Tema broja

ka sukladno kategoriji korisnika u visini od 2% ili 4%, na rok otplate od 10 godina, uz po~ek do 2 godine.

Malim i srednjim poduzetnicima HPB na raspolaganje stavlja poseban kredit za razvoj turisti~ke djelatnosti. To je namjenski kunski kredit uz valutnu klauzulu koji se moè iskoristiti za kupnju, dogradnju ili izgradnju no-vih, adaptaciju, rekonstrukciju, opremanje turisti~kih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta, kupnju plovila, opreme u svrhu iznajmljivanja, zatvaranje kredita odo-brenih u drugim bankama te namirenje vlastitih ulagan-ja izvr{enih u prethodnih 12 mjeseci za gore navedene namjene, za obrtna sredstva do najvi{e 30% od iznosa odobrenog kredita. Kredit se moè podi}i u iznosu od 30.000 do milijun kuna s rokom otplate do 10 godina, uz mogu}nost po~eka od 12 mjeseci i kamatnu stopu od 7,98% godi{nje.

OTP banka nudi kratkoro~ne turisti~ke kredite, dugoro~ne turisti~ke kredite s mogu}no{}u razli~itih namjena, a u suradnji s HBOR-om nudi program kre-ditiranja potpore turisti~kom sektoru i program kre-ditiranja pripreme turisti~ke sezone. Privredna banka Zagreb ima zaklju~ene raznovrsne kreditne programe za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva, s Ministarstvom gospodarstva rada i poduzetni{tva, lokal-nom upravom i samoupravom te HBOR-om i EIB-om.

Ovisno o namjeni, kredit se moè podi}i u iznosu od 10.000 do 1,5 milijuna kuna s rokom otplate od 12 do 180 mjeseci i mogu}nost po~eka od 6, 12 ili 36 mjeseci. Kamatna stopa iznosi 7,99, odnosno 9,99% godi{nje.Erste banka prva je na trì{tu osmislila tzv. Plavo ze-leni kredit za klijente koji se prijavljuju na natje~aje programa za poljoprivredu – SAPARD. U ponudi su i EU garantni poslovi za poduzetnike koji se èle pri-javiti kao dobavlja~i roba i usluga te izvo|a~i radova za natje~aje objavljene u Europskoj uniji, za {to su im potrebne bankovne garancije.

OTP banka u svojoj ponudi ima poljoprivredne kredite za financiranje proljetne i jesenske sjetve te ostalu po-ljoprivrednu proizvodnju, kredite za kupnju nove po-ljoprivredne mehanizacije, kredite za kupnju rabljene poljoprivredne mehanizacije te hipotekarne kredite za kupnju poljoprivrednog zemlji{ta.

Dugoro~ni krediti za razvoj turisti~ke djelatnostiVe}ina banaka isti~e program “Poticaj za uspjeh” ~iji je cilj rast zapo{ljavanja, unaprje|enje kvalitete izgradn-jom novih sadràja, obnova i modernizacija postoje}ih objekata te restrukturiranje smje{tajne ponude. U Hypo Alpe-Adria Banci izdvajaju i HBOR-ov program kreditiranja turisti~kog sektora pod nazivom Turizam, koji se odobrava uz kamatnu stopu za krajnjeg korisni-

Poduzetni~ki paket CROATIA osiguranja d.d. – u{tede do 25% za male i srednje poduzetnike

Poduzetni~ki paket proizvod je CROATIA osiguranja d.d. namijenjen obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima. Novi paket u potpunosti je prilago|en potrebama poduzetnika te im osigurava u{tede do 25%. Poduzetni~ki paket poduzetnicima omogu}uje lak{u kontrolu i upravljanje tro{kovima osiguranja, smanjuje administraciju i doprinosi pove}anju efikasnosti poslovanja.

Poduzetnici sami biraju osiguranja koja }e uklju~iti u svoj paket. Minimalno se ugovoraju tri vrste osiguranja, a ko-risnici biraju proizvode iz ponude imovinskih osiguranja, osiguranja motornih vozila, osobnih neìvotnih osiguran-ja te osiguranja prijevoza i kredita. Dodatne pogodnosti korisnici poduzetni~kog paketa ostvaruju i ukoliko imaju zaklju~ene police ìvotnog osiguranja, osiguranja od auto-mobilske odgovornosti i jo{ niza proizvoda.

Predstavljanju Poduzetni~kog paketa prisustvovao je i di-rektor autoku}e «Pavlini}-Sopi}», @eljko Sopi}, ~ija je tvrtka vi{e od 40 godina osiguranik CROATIA osiguranja. „Moja obitelj i na{ obiteljski posao osigurani su u CROATIA osi-guranju ve} ~etrdesetu godinu i moram istaknuti kako smo iznimno zadovoljni suradnjom s najstarijom hrvatskom osi-guravaju}om kompanijom. Poduzetnici u CROATIA osigu-ranju imaju pouzdanog partnera spremnog za suradnju i zajedni~ko ostvarivanje obostranih interesa.“

28

Ve}ina banaka isti~e program “Poticaj za

uspjeh”.

pro

mo

Kvarner Vienna Insurance Group – cjelovita ponuda osiguranja @ivot nosi mnoge izazove. Planiraju}i svoju budu}nost, ne odre|ujemo i izazove s kojima }emo se kroz ìvot susretati. No uz razli~ite vrste osiguranja koja se u potpunosti mogu prilagoditi na{im potrebama, svojim najbliìma i sebi neke stvari moèmo olak{ati.

Kvarner Vienna Insurance Group d.d. u svojoj ponu-di ima sve vrste ìvotnih i neìvotnih osiguranja, a uvo|enjem novih produkata, politikom brze obrade i isplate {teta te ulaganjem u moderne procese poslo-vanja konstantno radi na uspostavljanju i njegovanju odnosa s klijentima.

U prvom polugodi{tu 2008. godine ostvarena je zara~unata bruto premija od 266,7 milijuna kuna, ~ime je, u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine, ost-varen snaàn rast ukupne bruto premije od 11,8%. O aktualnoj ponudi razgovarali smo s direktorom osje~ke podru`nice Kvarner VIG-a, Darkom Milinkovi}em.

Porast ugovaranja ìvotnog osiguranja donosi i ve}u ponudu na trì{tu. Koje vrste ìvotnog osiguranja nudi Kvarner VIG?Kvarner Vienna Insurance Group u svojoj ponudi ima: • klasi~na ìvotna osiguranja koja imaju {tednu

komponentu, odnosno predstavljaju vid {tednje za osiguranika i/ili njegovu obitelj,

• dje~ja osiguranja kojima ve} od ro|enja moète svojoj djeci priskrbiti po~etni kapital,

• riziko osiguranje kojeg karakterizira niska premija za veliku osiguranu svotu i najpogodnije je sred-stvo osiguranja bankarskog kredita te

• inovativna ìvotna osiguranja koja obuhva}aju

osiguravateljne programe vezane uz investicijske fondove i burzovne indekse.

Imate li u ponudi pakete osiguranja za poduzetnike?Kvarner Vienna Insurance Group je, pored Paketa Plus koji pruà adekvatnu za{titu privatne imovine, osmi-slio i paket za poduzetnike pod nazivom Poduzetnik Plus.

Paket Poduzetnik plus uz osiguranje imovine i osigu-ranje ìvota na period od 10 godina poklanja svojim osiguranicima kvalitetan alarmni i protupoàrni su-stav. Nudi nekoliko modela pogodnosti:

PODUZETNIK CLASSIC je osnovni model za podu-zetnike koji svoju djelatnost obavljaju unutar jednog objekta.Vrijednost polica osiguranja imovine u prvoj godini kre}e se od 300 do 500 EUR. Vrijednost alarm-nog i protupoàrnog sustava s ugradnjom na poklon: 800 EUR.

PODUZETNIK COMFORT je srednji model za po-duzetnike koji za obavljanje svoje djelatnosti, osim jednog objekta, koriste i dodatne sadràje. Vrijednost polica osiguranja imovine u prvoj godini kre}e se od 500 do 700 EUR. Vrijednost alarmnog i protupoàrnog sustava s ugradnjom na poklon: 1.500 EUR.

PODUZETNIK PREMIUM je najrazvijeniji model za najrazvijeniju vrstu posla, {to zna~i da poduzetnik u svom vlasni{tvu ima cijelu zgradu ili kompleks hala na jednoj ili vi{e lokacija te u za{titu imovine èli uklju~iti i videonadzor. Vrijednost polica osiguranja imovine u prvoj godini je iznad 700 EUR, odnosno prema dogo-voru. Vrijednost alarmnog i protupoàrnog sustava s ugradnjom na poklon: iznad 1.500 EUR.

Koja se osiguranja, osim ìvotnog, naj~e{}e sklapaju? Osim ìvotnog osiguranja naj~e{}e se sklapaju poli-ce osiguranja imovine: od poàra i drugih opasnosti, provalne kra|e i razbojstva, loma stroja, loma stakla i odgovornosti. Ove vrste osiguranja ugovaraju obrtnici, odnosno pravne osobe koje su svjesne rizika i poslje-dica koje od tih rizika mogu nastati. Kada govorimo o fizi~kim osobama, uz obvezno i kasko osiguranje, ugovaraju se osiguranja imovine i to poàra i drugih opasnosti te osiguranje ku}anstva.■

Kvarner Vienna Insurance Group

Podru`nica OsijekA. Reisnera 113a

31000 OsijekTel. 031 25 03 60

Josipovac - 031 356 356Na{ice - 031 617 203

S. Brod - 035 446 106Vinkovci - 032 338 067

www.kvarner-vig.hr

Darko Milinkovi}, direktor osje~ke podru`nice Kvarner VIG-a

pro

mo

Tema broja

30

TelekomunikacijeBeì~ne mreè koriste radiovalove koji se {ire kroz zidove i razne druge prepreke te omogu}avaju bilo kome u dometu tog signala da primi podatke koji razmjenjuju sudionici beì~ne komunikacije. Zbog toga je potrebno posvetiti posebnu pozornost definiranju sigurnosnih mehanizama kojima }e se sudionicima komunikacije osigurati povjerljivost podataka.

Pripremio: Ante Veki}

Posrednici u osiguranju

Kvalitetna i sveobuhvatna usluga brokera u osiguran-ju zapo~inje analizom rizika s aspekta osiguranja gdje broker, s obzirom na poslovne procese i specifi~nosti klijenta, kreira osigurateljno rje{enje prema potreba-ma klijenta. Temeljem izvida rizika na mjestima osigu-ranja, broker procjenjuje osigurljive rizike. Na osnovu prethodnih iskustava i znanja o proizvodima i trì{tu osiguranja, predlaè optimalno osigurateljno rje{enje klijentu uz, naravno, maksimalno uvaàvanje odnosa visine premije osiguranja i kvalitete osigurateljnog pokri}a. Cilj je ponuditi klijentu pokri}e koje optimal-no {titi poslovni subjekt po svim aspektima, uklju~iv{i osiguranje imovine, odgovornosti, djelatnika, financij-skih gubitaka uslijed prekida rada, voznog parka.

Kako je uloga brokera u osiguranju intermedijarne naravi, broker se, isklju~ivo po nalogu svoga klijen-ta, obra}a trì{tu osiguranja po pitanjima osiguranja klijenta. S ciljem poticanja otvorene trì{ne utakmice koja u pravilu rezultira kvalitetnijom ponudom i bit-no povoljnijom cijenom osiguranja za klijenta, broker upu}uje zahtjev za ponudom osiguranja na vi{e osigu-ratelja. U procesu prikupljanja ponuda osiguranja, bro-ker koji kod svakog osiguravatelja ve} ima odre|eni portfelj klijenata, koristi svoju pregovara~ku mo} kako bi za klijenta ishodio {to bolje uvjete osiguranja.

Po prikupljenim ponudama osiguranja, broker vr{i analizu ponuda s obzirom na uvjete pojedinog osi-guratelja te s obzirom na visinu i strukturu premije u svrhu me|usobne usporedbe. Prezentacija klijentu jasna je i koncizna kako bi klijent brzo stekao uvid u rezultate provedene kvotacije na trì{tu osiguranja te bio u mogu}nosti donijeti odluku o izboru najpovolj-nijeg osiguratelja.

Po odabiru osiguratelja, posao brokera je organizirati izdavanje polica osiguranja, odnosno provjeriti njihovu to~nost i uskla|enost s danom ponudom osiguranja. Tijekom cijelog razdoblja osiguranja, posao brokera je pruàti klijentu svakodnevni servis po svim pitanjima osiguranja. Navedeno se, primjerice, odnosi na savje-tovanje kod potrebnih izmjena i dopuna pokri}a usli-jed novih nabavki imovine, prodaje imovine, akvizicija drugih dru{tava ili spajanja, zatim navo|enje vinkula-cija u korist kreditora, dostavljanje dokaza o osigura-nim rizicima poslovnim partnerima i sl.Zadatak brokera je izra|ivati izvje{}a o aktualnom osi-

gurateljnom pokri}u klijenta te informirati klijenta o promjenama na trì{tu osiguranja.

Faza kada je klijentu potrebna najve}a asistencija te profesionalna pomo} od strane brokera je nastanak {tetnog doga|aja. Kako bi bio u mogu}nosti kvalitetno nadzirati i pratiti postupak likvidacije {tete te osigurati da je od{teta klijentu ispla}ena u adekvatnom iznosu i zakonski odre|enom roku, potrebno je da broker od samog po~etka bude aktivno involviran u postupak likvidacije {tete. Po nastanku {tetnog doga|aja, bro-ker moè asistirati klijentu pri formiranju od{tetnog zahtjeva, biti nazo~an na izvidu {tete od strane osigu-ratelja, prikupljati od{tetnu dokumentacije te, ukoli-ko postoji potreba, pregovarati s osigurateljem oko utvr|ivanja bitnih okolnosti nastanka {tete te iznosa naknade iz osiguranja.

Prednosti angaìranja brokera u osiguranjuOsnovna prednost angaìranja brokera u osiguranju je profesionaliziranje poslova osiguranja unutar poslov-nog subjekta, odnosno preno{enje poslova po pitanji-ma osiguranja na brokera koji se bavi isklju~ivo time te stoga raspolaè relevantnim informacijama i znanjem u navedenom podru~ju. Kako osiguranje nije osnovni posao klijenta, preno{enjem posla na brokera osloba|a se dio internih resursa, dakle, anga`mana i vremena djelatnika, za neki iz djelokruga osnovnih poslova. Nadalje, broker je profesionalno odgovoran prema kli-jentu za ispravnost i adekvatnost savjeta koje daje kli-jentu. Ukoliko bi lo{im savjetom brokera klijent pre-trpio materijalnu {tetu, za naknadu iste moè teretiti brokera, koji za ovakve slu~ajeve ima sklopljenu policu osiguranja profesionalne odgovornosti na limite koji se postepeno uskla|uju s onima na stranim trì{tima osiguranja. Budu}i da je klijent dio ukupnog portfelja brokera kod pojedinog osiguratelja, angaìranjem bro-kera pove}ava se pregovara~ka mo} klijenta u smislu dobivanja boljih uvjeta osiguranja.

Naposljetku, bitno je napomenuti da je lokalna praksa osiguranja takva da je cijena usluge brokera uklju~ena u premiju osiguranja koja se pla}a osiguratelju te osi-guratelj ispla}uje brokeru unaprijed odre|enu provizi-ju za posao. Kako raspisivanjem osigurateljne kvotaci-je broker poti~e transparentnost te trì{nu utakmicu, angaìranjem brokera ne pove}ava se premija osigu-ranja ve} se ista, u pravilu, uvijek smanjuje. ■

Cilj je ponuditi klijentu pokri}e koje optimalno {titi poslovni subjekt po svim aspektima, uklju~iv{i osiguranje imovine, odgovornosti, djelatnika, financijskih gubitaka uslijed prekida rada, voznog parka.

Kako je uloga brokera u osiguranju interme-dijarne naravi, broker

se, isklju~ivo po nalogu svoga klijenta, obra}

a trì{tu osiguranja po pitanjima osiguranja

klijenta.

Pi{e: Nata{a Peto{i}, EOS RISQ Zagreb d.o.o.

Tema broja

32

Poslovni korisnici koji èle kvalitetnu komunikacijsku uslugu s minimalnim tro{kovima ulaganja mogu odabrati Vipnetov centrex sustav kao inovativno rje{enje ku}ne centrale. Rije~ je o fiksnom i mobilnom VPN sustavu poslovne telefonije namijenjenom tvrtkama s vi{e od dvadeset zaposlenika, bez ograni~enja u broju internih telefona. Vipnet je svojim korisnicima ponudio jedinstvena rje{enja i niz pogodnosti iako se radi o ve} poznatoj te-hnologiji. Naime, Centrex ku}na centrala nalazi se u Vipnetu, pa tvrtke ne trebaju nikakve kapitalne investicije, a za upravljanje i odràvanje brinu se Vipnetovi zaposlenici. Korisni-ci ujedno mogu koristiti napredne IP ili klasi~ne analogne telefone.

Integracijom mobilne i fiksne telefonije s Centrexom tvrtke mogu znatno sniziti ukup-ne telekomunikacijske tro{kove jer je pozivanje mobilnih i fiksnih telefona unutar tvr-tke besplatno. Uz jednostavno kori{tenje ove usluge, tu su i dodatne mogu}nosti karakteristi~ne za fiksnu telefoniju poput telefonskog imenika tvrtke na fiksnom IP tele-fonu, popisa propu{tenih poziva i sli~no. Vipnetova ku}na centrala, osim na fiksne tele-fone, omogu}ava prebacivanje poziva i na mobilne telefone te biranje skra}enih brojeva (ekstenzija). Korisnici koji ve} imaju centralu, prelaskom na Centrex imaju mogu}nost prijenosa fiksnih brojeva ili im Vipnet moè dodijeliti dodatnu ili potpuno novu seriju fiksnih brojeva.

Telekomunikacije su sektor koji svoju budu}nost ve} proìvljava. Ona iz dana u dan donosi nove mogu}nosti, u{tede i napredak za one koji su spremni. Na-predno kori{tenje telekomunikacijskih rje{enja ost-varuje tehni~ke preduvjete za razvijanje novih poslo-vnih rje{enja, daje temelje daljnjoj nadgradnji novih naprednih usluga i {to je najva`nije, ostvaruje znatne financijske u{tede. Povrat na uloèno u nova teleko-munikacijska rje{enja, prema nekim je izra~unima osjetan u razdoblju od tri do dvanaest mjeseci. Kako biste shvatili mogu}nosti novih tehnologija, odlu~ili smo upoznati vas s onima koje mogu va{e poslovanje

podi}i do novih razina u~inkovitosti. Za po~etak smo se orijentirali na nekoliko noviteta, koji, uzgred re~eno, i nisu vi{e tako novi, ali vam njihova implementacija moè osjetno podi}i kvalitetu komunikacija unutar i izvan tvrtke.

Voice over Internet Protocol (VoIP)VoIP (Voice over Internet Protocol) je proces digitaliza-cije i prijenosa glasa putem Internet protokola. Susre}e se i pod nazivom IP telefonija. VoIP koristi paketsku mreù baziranu na IP (Internet Protocol) protokolu za razmjenu glasovnih, faks i drugih oblika informacija koje se tradicionalno prenose putem klasi~ne tele-fonske mreè uz nadogradnju svih tehnolo{ki napred-nih komunikacijskih tehnika (e-mail, Instant Messag-ging, itd.)

Uvo|enje usluge koja glas prenosi IP protokolom ima mnogo koristi, me|u kojima su najistaknutije:• redukcija tro{kova za pozive u inozemstvo do 50%

uz pro{ireni skup funkcionalnosti,• besplatna komunikacija izme|u izdvojenih lokacija

ukoliko su povezane,• jedna virtualna telefonska centrala zamjenjuje sve

ostale telefonske centrale,• potpuna kontrola tro{kova, mogu}nost «Billing»

sustava,• besplatne audio i video konferencije izme|u lokaci-

ja (ovise o propusnosti mreè),• centralizirana WEB bazirana administracija, • pove}ana sigurnost glasovnog prometa,• nova aplikativna rje{enja i integracija s postoje}im

(nemogu}a s tradicionalnim TDM-om), ERP, CRM, glasovna po{ta, fax2email, email2fax, Call centers i dr.),

• jedna mre`na infrastruktura za razne kanale ko-munikacije (podatci, glas, fax, video),

• mogu}nost integracije u VPN s mobilnim operate-rom (GSM gateways),

• omogu}eno je integriranje sa svim oblicima teleko-munikacijskih mreà (PSTN, GSM, ostali oblici VoIPa) te prema potrebi „pametno“ usmjeravanje poziva kroz najjeftiniju ili najefikasniju rutu

• omogu}uje ve}u neovisnost privatnog teleko-munikacijskog sustava (upravljanje se odmi~e od pruàtelja usluge i pribliàva korisniku).

VoIP koristi postoje}e podatkovne mreè unutar kor-poracije i njezinih izdvojenih povezanih lokacija ma gdje bile. Dakle, sa stanovi{ta investicije ona je bespla-tna!

Budu}i da va{oj postoje}oj podatkovnoj mreì doda-jete jo{ jednu zna~ajnu funkciju (prijenos glasa, faxa, videa i telefonske signalizacije), ona konvergira, {to ima pozitivan utjecaj na cijelu organizaciju. Na ovaj na~in, osim {to ne treba investirati u novu mre`nu

VoIP (Voice over Inter-net Protocol) je proces

digitalizacije i prijenosa glasa putem Internet

protokola.

Telekomunikacije

infrastrukturu, povezuju se «telefonski» sve va{e lo-kacije, izbjegavaju}i tako tro{kove komuniciranja te su zamijenili tradicionalne PBX telefonske centrale.

Virtual Private Networking – kad udaljeno posta-je lokalnoVirtualna privatna mreà (VPN) koristi se za pristup udaljenom ra~unalu, povezivanje lokalnih mreà preko Interneta i povezivanje lokalnih mreà preko Intraneta. Bilo da se radi o povezivanju samo jednog ra~unala na udaljenu mreù ili da se putem VPN-a povezuju dvije mreè na udaljenim lokacijama, komu-nikacija me|u subjektima ove strukture za{ti}ena je enkripcijom ~ije parametre dogovaraju obje strane.

IP paketi koji se razmjenjuju izme|u ra~unala na kra-jevima VPN kanala su enkriptirani i ne~itljivi ostalim korisnicima Interneta. Unutar lokalnih mreà koje se ovim putem povezuju paketi su dekriptirani i ~itljivi ra~unalima ~lanovima mreè. Na taj se na~in postiè isti efekt kao u slu~aju dviju mreà spojenih posebnim lokalnim ili iznajmljenim linkom, uz sve prednosti takva na~ina povezivanja. Ovakva se veza zbog svojih karakteristika naziva i VPN IP tunel, a sam postupak spajanja IP tuneliranje.

Osnovna prednost VPN tunela je {to se njegovom upotrebom po cijeni pristupa javnoj mreì (Internetu) omogu}ava sigurna razmjena podataka s korisni~kih ra~unala iz dviju ili vi{e udaljenih mreà, kao da se one nalaze na istoj lokaciji i spojene su u lokalnu mreù. Cijene iznajmljivanja posebnog linka kojim bi se pove-zale udaljene mreè su u pravilu vi{estruko ve}e.

WiFi: Zamislite svijet bez kablovaBeì~na lokalna mreà (engl. wireless local area net-work, WLAN) je tehnologija zemljopisno malih beì~nih mreà dimenzioniranih za male udaljenosti koje u gradskim uvjetima iznose od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara. Popularan je naziv za nju i WiFi, a osnovna prednost koju omogu}ava korisnici-ma je beì~no spajanje na druga ra~unala i Internet u krugu dostupnosti radiosignala.

Vrste WLANa AD-HOC vam omogu}uje uspostavljanje veze izme|u dvaju ili vi{e ra~unala izravno bez pomo}i pristupne to~ke. Ovaj se na~in spajanja najmanje koristi, a kada se koristi naj~e{}e je to za spajanje dvaju ra~unala kod ku}e, dok je u svim drugim prilikama poèljno koristi-ti pristupne to~ke.

Kod infrastrukturnih WLAN-ova korisnici su oprem-ljeni beì~nim mre`nim karticama i spajaju se na pri-stupnu to~ku (Access Point). Sva komunikacija vr{i se preko pristupne to~ke. Ovaj je na~in, za razliku od pre-thodnog, uobi~ajeniji i ~e{}i.

Problem sigurnosti – kako se za{tititi od neèljenih pogledaBeì~ne komunikacije sa sobom donose ne{to izraènije sigurnosne prijetnje nego ì~ani sustavi, budu}i da eventualni nepozvan gost ima znatno olak{an pristup prijenosnom mediju. înjenica da beì~na mreà ko-risti radiovalove koji se {ire kroz zidove i razne druge prepreke, omogu}ava bilo kome u dometu tog signala da primi podatke koje razmjenjuju sudionici beì~ne komunikacije. Zbog toga je potrebno posvetiti poseb-nu pozornost definiranju sigurnosnih mehanizama kojima }e se sudionicima komunikacije osigurati po-vjerljivost podataka. Umjesto nesigurne WEP za{tite preporu~eno je kori{tenje WPA ili WPA2 enkripcije kako bi izloènost potencijalnim uljezima bila svedena na najmanju mogu}u mjeru.

Internet stranice: obi~an hosting ili kolokacija posluìteljaIznajmljivanje mjesta na webu jedna je od potre-ba tvrtaka koje posjeduju web stranice. Kolokacija posluìtelja uglavnom je namijenjena tvrtkama koje imaju ve}e zahtjeve od korisnika ‘obi~nog’ web hostin-ga, te èle imati potpunu kontrolu nad svim servisima na serveru. Pristup serverima u tom obliku usluge vr{i se putem daljinske kontrole, a uobi~ajeni su i dolasci u prostorije s kolociranim serverima. O svim progra-mima na serverima brine se naru~itelj usluge, a tako se ujedno i smanjuju tro{kovi administracije. Stranica www.hostingrecenzije.com omogu}it }e vam uvid u sve pakete koji se trenutno nude na hrvatskom trì{tu te vam olak{ati izbor.

DSL Flat na{ svagda{njiZa nesmetano obavljanje posla i {to manji gubitak ìvaca, novca i vremena, ipak je najbolje odabrati flat

Kolokacija posluìtelja uglavnom je namije-njena tvrtkama koje imaju ve}e zahtjeve od korisnika ‘obi~nog’ web hostinga, te èle imati potpunu kontrolu nad svim servisima na serveru.

Telekomunikacije

Uz Vipnetovu ku}nu centralu besplatni pozivi izme|u fiksnih i mobilnih telefona

IP telefoni iz Optime

Neke od funkcionalnosti Avaya IP telefona: vi{e indikacija istovremenih dolaznih po-ziva (Call Appearance), pokrivanje poziva (Call Coverage) na druge stanice ili grupe stanica, preusmjeravanje poziva (Call forwarding) interno i u javnu mreù, parkiranje poziva (Call park) – poziv preuzet na jednoj stanici “parkira” se i moè preuzeti na drugoj, glazba na ~ekanju (MoH) – iz ponude OT-a ili korisnikova (u ovom slu~aju kod korisnika) itd.

34 www.mirakul.hr 35

rate pristup Internetu koji je danas, iako za neke jo{ uvijek neprimjereno skup, pristupa~niji no ikad. Do-nosimo vam zato pregled flat-rate tarifa svih Internet providera u Hrvatskoj.

Osim usluge spajanja DSL tehnologijom, svi provideri poslovnim korisnicima nude pregr{t drugih rje{enja, od WIMAX pristupa, stalne veze, te raznih drugih prilago|enih veza. Za pronalazak vama najoptimalni-jeg i najpovoljnijeg na~ina ipak }e biti potrebno malo podrobnije istraìvanje.

T-Com poslovna rje{enja: VPN putem ADSL-aZa poslovne korisnike u ponudi je Multi Office usluga koja bez dodatnih ulaganja u IT opremu omogu}uje sigurno povezivanje od 2 do 5 poslovnica u podatkovni VPN putem ADSL pristupne linije, flat rate-om. Svaki od Multi Office paketa jo{ dobiva na raspolaganje i Net Office Start paket s odre|enim brojem e-mail adresa te web prostor.

Multi Office S- VPN i flat rate Internet na 2 lokacije- Net Office Start paket s 10 e-mail adresa- 50 MB web prostora na PRO web-u- Standardna ponuda 328,00 kn/mjese~no- Ugovor na 12 mjeseci 300,68 kn/mjese~no- Ugovor na 24 mjeseca 287,01 kn/mjese~no

Multi Office M- Standardna ponuda 437,00 kn/mjese~no- Ugovor na 12 mjeseci 400,60 kn/mjese~no- Ugovor na 24 mjeseca 382,39 kn/mjese~no- Standardna ponuda 437,00 kn/mjese~no- Ugovor na 12 mjeseci 400,60 kn/mjese~no- Ugovor na 24 mjeseca 382,39 kn/mjese~no

Multi Office L- VPN i flat rate Internet na 4 lokacije- Net Office Start paket s 50 e-mail adresa- 50 MB web prostora na PRO web-u- Standardna ponuda 546,00 kn/mjese~no- Ugovor na 12 mjeseci 500,52 kn/mjese~no- Ugovor na 24 mjeseca 477,77 kn/mjese~no

Multi Office XL- VPN i flat rate Internet na 5 lokacija- Net Office Start paket s 50 e-mail adresa - 50 MB web prostora na PRO web-u- Standardna ponuda 655,00 kn/mjese~no- Ugovor na 12 mjeseci 600,44 kn/mjese~no- Ugovor na 24 mjeseca 573,15 kn/mjese~no

*Navedene cijene su bez PDV-a

Stalnim vodom na net za velikeU ponudi za poslovne korisnike T-Com isti~e i uslugu

Net Pro (pristup Stalnim vodom). Usluga je namijenjena velikim tvrtkama ~ija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i brzom prijenosu podataka. Ova usluga pruà izravnu vezu s Internet backboneom, {to omogu}uje stalnu vezu (0 - 24 sata) i vi{estruko ve}e brzine prijenosa podataka od ADSL-a (do 100 Mbit/s). Prednosti takva pristupa su uz to i sigurnost, maksimalna pouzdanost, omogu}en isto-dobni pristup Internetu za ve}i broj korisnika, te mogu}nost stalnog priklju~enja vlastita ra~unalnog sustava na Internet.

T-Mobile poslovna rje{enja: Ured za van i ostale pogod-nostiIz T-Mobilea obrtnicima preporu~uju jedan od Flex ta-rifnih paketa – koji je mogu}e koristiti za pozive pre-ma svim mreàma unutar Hrvatske, pozive prema me|unarodnim brojevima, pozive iz inozemstva (roa-ming) te SMS i MMS poruke.

Malim poduzetnicima primjerenije }e rje{enje pred-stavljati Flex Team - tarifni paketi, zahvaljuju}i kojima korisnici mogu sami odabrati na koje }e usluge potro{iti iznos mjese~ne naknade. U Flex Team mogu}e je uklju~iti 2 do 9 zaposlenika te dijeliti cijeli iznos paketa na sve ~la-nove tima, pri ~emu se ostvaruju znatne u{tede - s ve}im tarifnim paketom mogu}e je uklju~iti vi{e zaposlenika u tim i ostvariti ve}u u{tedu uz niè cijene i dodatne mi-nute razgovora.

Za male i srednje te velike tvrtke isti~u Ured za van 5000 - novi tarifni paket ~iji je cjelokupni nov~ani iznos prvi put mogu}e iskoristiti za razgovore ili podatkov-ne usluge. Taj paket u potpunosti objedinjuje govorne i podatkovne usluge i prilago|ava se rastu tvrtke - ~ak do 20 pretplatni~kih i 3 Simpa broja zajedni~ki tro{e iznos mjese~nog paketa u koji su uklju~eni tro{kovi svih uslu-ga: razgovora, prijenosa podataka i poruka, kako u Hrvat-skoj, tako i u roamingu.

Velikim kompanijama u T-Mobileu omogu}avaju krei-ranje virtualne privatne mreè slu`benih mobilnih tele-fona tvrtke i tako pove}aju efikasnost uz: • razgovore unutar VPN mreè za 0 kn/min • kori{tenje VPN skra}enih brojeva • kreiranje VPN profila za svakog zaposlenog • usluge VPN Limit i VPN privatni ra~un koje omogu}

uju bolju kontrolu tro{kova • uklju~ivanje dodatnih brojeva u VPN tijekom sezo-

ne.

Mobile Internet tarifni modeli koji omogu}uju potpunu mobilnost namijenjeni su korisnicima koji u svakom tre-nutku èle imati pristup Internetu s bilo kojeg mjesta. Mobilni Internet pruà potpunu slobodu u prijenosu po-dataka uz uporabu svih dostupnih mobilnih tehnologija (HSDPA, UMTS-a, EDGE-a, GPRS-a), pri ~emu se auto

AMIS TELEKOM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

amis 2u1 1Mbps/256kbps 152,50 kn

amis 2u1 4Mbps/768kbps 168 kn



amis 2u1 do 24Mbps/768kbps 400 kn

Napomena: dostupno u Zagrebu, Velikoj Gorici i Sesvetama, te u devet ùpa-nija putem T-Com mreè. Vi{e informacija na 0800 50 10 i www.amis.hr

B.NET

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

Mistral Light 1Mbps/128kbps 94 kn

Mistral 2Mbps/384kbps 145 kn

Scirocco 3Mbps/512kbps 225 kn

Bora 6Mbps/768kbps 303 kn

Typhoon 16Mbps/1Mbps 434 kn

2D Net +Tel 2Mbps/256kbps 159 kn

3D Net + Tel + TV 2Mbps/256kbps 225 kn

Napomena: dostupno u zgradama u Zagrebu, Velikoj Gorici, Splitu, Solinu, Osijeku, Rijeci, Zadru. Vi{e informacija na 0800 13 13 i www.bnet.hr

H1 TELEKOM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

DSLplus 2Mbps/512kbps 168 kn

Surf & Call ACTION 2Mbps/256kbps 154 kn

Sur & Call PRO do 24Mbps/768kbps 399 kn

Napomena: dostupno u dijelu Splita i Zagrebu. Paket DSLplus dostupan je nacionalno na T-Com infrastrukturi. Vi{e informacija na 0800 05 05 i www.h1telekom.hr

ISKON

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

DUO.CARnet 5Mbps/512kbps 100 kn

Iskon.ADSL 1Mbps/256kbps 129 kn

Iskon.DUO Surf 3Mbps/384kbps 170 kn

Iskon.DUO Flat 2Mbps/384kbps 150 kn

Iskon.DUO Start Flat 4Mbps/512kbps 200 kn



HR.DUO Flat 2Mbps/256kbps 158 kn



BIZ.aDSL 2Mbps/256kbps 178 kn



Napomena: na Iskonovoj infrastrukturi dostupno u Zagrebu, Samoboru, Veli-koj Gorici, Osijeku, Rijeci, Puli, Opatiji, Zadru, Splitu i Solinu. HR.DUO Flat su paketi na T-Com infrastukturi. DUO.CARnet je dostupan u~enicima, studenti-ma i profesorima. Vi{e informacija na 0800 10 00 i na www.iskon.hr

OPTIMA TELEKOM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

OptiDSL 1Mbps/256bps 88 kn

OptiDSL 2Mbps/384kbps 118 kn




Napomena: dostupno u naseljima u ve}ini gradova Hrvatske. Vi{e informacija na 0800 00 88 i www.optima.hr

METRONET

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

MetroCARNet 2Mbps/384kbps 100 kn

Metro2Fast 2Mbps/384kbps 169 kn

Metro2Fast 4Mbps/512kbps 269 kn

m | DualPlay 2Mbps/2Mbps 169 kn

m | TriplePlay 2Mbps/2Mbps 219 kn

Napomena: dostupno u naseljima u Zagrebu, te u gotovo svakom ve}em gra-du u Hrvatskoj. Usluga MetroCARNet dostupna je samo u~enicima, studenti-ma i profesorima. Vi{e informacija na 0800 82 28 i na www.metronet.hr

T-COM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+flat rate)

MAXadsl 2Mbps/256bps 178 kn

MAXadsl 8Mbps/512kbps 278 kn

MAXadsl 16Mbps/768kbps 428 kn

Vi{e informacija na 0800 90 00 i www.t-com.hr

Telekomunikacije Telekomunikacije


matski bira najbrà dostupna veza.

Iskon poslovna rje{enja: BIZnet.DUOOsim spomenutog BIZ.aDSL-a, Iskon u ponudi za poslo-vne korisnike ima i BIZnet.DUO pakete koji uklju~uju brzi pristup Internetu, telefon, web hosting i e-mail adrese. Korisnici zadràvaju isti broj telefona i koriste postoje}e linije ili im se dodaju nove. BIZnet.DUO 2 pa-ket namijenjen je tvrtkama koje na jednoj lokaciji trebaju do 2 telefonske linije i pristup Internetu. BIZnet. DUO 4 usluga namijenjena je tvrtkama koji na jednoj lokaci-ji trebaju do 4 telefonske linije (analogne ili digitalne) i pristup Internetu.

Cjenik BIZnet.DUO paketa

Prema ostvarenom prometuPaket 2 linije 170,00 kn/mjPaket 4 linije 200,00 kn/m

Opcija Flat rate – neograni~eni ADSL promet za 2 linijebrzina 1 Mbps/256 Kbps 270,00 kn brzina do 3 Mbps/384* Kbps 370,00 kn brzina do 5 Mbps/512* Kbps 470,00 kn brzina do 10 Mbps/512* Kbps 670,00 kn

Opcija Flat rate – neograni~eni ADSL promet za 4 linijebrzina do 1 Mbps/256 Kbps 300,00 kn brzina do 3 Mbps/384* Kbps 400,00 kn brzina do 5 Mbps/512* Kbps 500,00 kn brzina do 10 Mbps/512* Kbps 700,00 kn

*Cijene su izraène bez PDV-a

Optima poslovna rje{enja: ponuda ‘a la Cart’Mali poduzetnik moè koristiti relativno skuplja rje{enja ako mu to donosi poslovnu korist, pa je u skla-

du s tim Optima svoju ponudu prilagodila svima, te isti~e da se radi o ‘a la Cart’ poslovnoj ponudi

Za obrt i malu tvrtku (do 10 zaposlenih) „Halo Halo Halo za ured“ telefonski je priklju~ak s tri telefonske linije i tri broja (Tarife su OptiMIN, Opti-MAX i najatraktivniji OptFIX).

“Osobna tajnica” usluga je namijenjena manjim tvr-tkama koje zbog specifi~nosti poslovanja, strukture i broja zaposlenika imaju potrebu za osobnom tajnicom (ìvom osobom) koja }e preuzeti sve dolazne tele-fonske pozive, ali nisu u mogu}nosti nekog zaposliti. Prednost usluge nad klasi~nim VoiceMail servisima (tj. servisima govorne po{te) je konverzacija sa „ìvim sugovornikom ili sugovornicom“.

Govorna po{ta - voice mail omogu}ava primanje poruka u odsustvu, a moète ih primati na e-mail i preslu{ati ih bilo kada i gdje god imate pristup Inter-netu, ili preko bilo kojeg telefona. Usluga OptiNET UM Fax omogu}ava jednostavno slanje faxova preko ra~unala – tvrtka ne treba niti fax ure|aj, niti poseban broj za fax.

Za manju srednju tvrtku (do 50 zaposlenih)Svakako da IP Centrex Virtualna ku}na centrala cilja srednji segment i to iz nekoliko razloga. Prvo, ne zahti-jeva kapitalnu investiciju u telefonsku centralu (PBX). Pored toga, male i srednje tvrtke nemaju vlastite re-surse za odràvanje telefonskih sustava pa se moraju osloniti na vanjske partnere {to je dodatni tro{ak. Kod IP Centrex rje{enja o odràvanju se brine Optima.

Audio&video konferencija omogu}uje smanjenje tro{kova i pove}anje produktivnosti, nude}i jedno-stavnije i lak{e komuniciranje jer, izme|u ostalog, omogu}uju spajanje udaljenih lokacija u jedinstvenu zajedni~ku mreù.

Za veliku srednju tvrtku (50-300 zaposlenih)Usluga Bussines Trunking namijenjena je poslovnim korisnicima koji imaju poslovnice na razli~itim lokaci-jama, dok se uslugom Broadband to office veliki kori-snik spaja direktno na opremu Optima Telekom mreè putem Ethernet su~elja.Usluga Cluster Fiber brz je i pouzdan na~in kori{tenja Internet kapaciteta, a u paketu s telefonskom uslu-gom, dobiva se iznimno povoljna cijena komunikaci-je. Usluga je namijenjena poslovnim korisnicima koji imaju potrebu za 24-satnim pristupom Internetu uz neograni~en Internet promet.

Vipnet poslovna rje{enja: mobilna svakodnevicaVipnet svoju ponudu za poslovne korisnike prilago|ava potrebama korisnika i veli~ini njihove tvrtke. Poslovni korisnici mogu izabrati jednu od poslovnih tarifa Bu

Osim usluge spajanja DSL tehnologijom, svi

provideri poslovnim ko-risnicima nude pregr{t

drugih rje{enja od WIMAX pristupa, stalne

veze, te raznih drugih prilago|enih veza.

Telekomunikacije

38

BlackBerry Bold za uspje{an dan

Najnoviji BlackBerry jedna je od glavnih novosti ove jeseni, a taj mo}ni gadget ve} je dostupan u Vipnetu. BlackBer-ry Bold podrazumijeva telefon, e-mail i Internet pristup za vezu sa svijetom u svakom trenutku. Taj vrhunski smar-tphone elegantnog dizajna omogu- }ava jo{ brè pregledavanje Interneta i sinkronizaciju e-mailova jer podràva HSDPA brzine. Kalendar i organizator garantiraju uspje{an dan, a pobolj{ana kamera s 2 MP izvrsne fotografije i vi-deosnimke vidljive na jo{ kvalitetnijem zaslonu.

nudu mobilnog pristupa Internetu. Zbog ~ak 10 GB podataka uklju~enih u cijenu mjese~ne naknade, ovaj tarifni model idealan je za korisnike koji redovno pri-stupaju Internetu i prenose velike koli~ine podataka.

Mobitel: ure|aj za navigaciju, pla}anje ili telefoniran-je?Integracija usluga dovela je do toga da poslovnom ~ovjeku uz kvalitetan mobitel vi{e nije potreban niti jedan drugi ure|aj. Mobiteli danas zamjenjuju GPS navigacijske sustave, sve vi{e ih podràva pla}anje, a noviji nude sve kvalitetniju mogu}nost pretraìvanja internetskih stranica i kori{tenja drugih servisa, po-put ~itanja po{te, kalendara, adresara i rokovnika. O foto i video mogu}nostima da i ne pri~amo. Koji su najpoèljniji ove zime?

iPhone 3GNa ovaj je ure|aj potro{eno ve} dovoljno tinte i nije mu potrebno dodatno predstavljanje. Njegov 3.5’’ wi-descreen zaslon omogu}ava vam da uìvate u glazbi, TV-programu i filmovima. iPhone radi sinkronizirano s va{im ra~unalom kao i iPod, tako da }e organizi-ranje sadràja na ra~unalu pomo}i jo{ brèm zvanju, ure|ivanju teksta, slanju e-maila, surfanju Internetom, slu{anju glazbe i gledanju videa i slika. Za njega se svakodnevno pojavljuju i nove aplikacije

siness 50, Business 100 i Business 200, te promotiv-ne Business Easy i Business Flat tarife. Business easy promo atraktivna je poslovna tarifa jer svi poslovni korisnici koji do 15. sije~nja 2009. godine aktiviraju tarifu zauvijek ne}e pla}ati mjese~nu naknadu, dok su razgovori prema svim mreàma u Hrvatskoj 0,91 kunu po minuti. Razgovori unutar tvrtke potpuno su besplatni.

Za obrtnike je kreirana posebna tarifa Obrt s mjese~nom naknadom od 50 kuna i cijenom pozi-va od 1 kune po minuti za sve pozive unutar Hrvat-ske. U mjese~nu naknadu uklju~eno je 25 minuta koje se mogu potro{iti za pozive unutar Vip mreè, a neiskori{tene minute mogu}e je prenijeti u sljede}i mjesec. Srednjim tvrtkama Vipnet preporu~uje jed-nu od poslovnih tarifa Business 50, Business 100 i Business 200 ili Business Flat tarifu, uz koju za 400 kuna mjese~ne naknade mogu razgovarati prema svim mreàma u Hrvatskoj za 0 kuna. U promotiv-nom razdoblju od 5. studenog do 31. prosinca korisni-ci koji aktiviraju ovu tarifu dobivaju 50% popusta na mjese~nu naknadu u prvih 12 mjeseci. Velikim poslo-vnim korisnicima namijenjena su Cjelovita poslovna rje{enja koja uklju~uju fiksnu i mobilnu telefoniju, prijenos podataka te pristup Internetu uz najbolji od-nos cijene i kvalitete na hrvatskom trì{tu.

Za korisnike koji ~esto putuju i potrebno im je prije-nosno ra~unalo idealno su rje{enje Vodafone Mobile Connect ure|aji koje omogu}avaju pristup Internetu i e-mailu u bilo koje vrijeme i na svakom mjestu. U Vo-dafone Mobile Connect ponudi je USB Modem, PCex-press kartica i USB stick koji su jednostavni za upotre-bu i omogu}avaju najbrì mobilni pristup Internetu. Za obrtnike i male tvrtke Vipnet nudi i fiksnu liniju Officebox, uz koju mogu razgovarati za 0 kuna po mi-nuti izme|u Officeboxa i Vip mobilnih brojeva unutar tvrtke, dok je cijena poziva prema fiksnim mreàma 0,10 kuna po minuti. Officebox omogu}ava pristup Internetu po brzini od 1,8 Mbit/s uz uklju~enih 2 GB prometa.

Vipnet ne nudi DSL pristup Internetu, ali se ponosi svojim mobilnim pristupom koji korisnicima pruà jednu dodatnu korist, a ona je – mobilnost. Poslovnim korisnicima tako nudi ~etiri podatkovna tarifna mode-la. Tarifni model Mobile Broadband 512 namijenjen je korisnicima koji povremeno pristupaju Interne-tu. Mobile Broadband 1GB podatkovni tarifni model preporu~uju korisnicima koji mobilni prijenos podata-ka koriste redovno uz povremeni prijenos multimedi-jalnih sadràja. Mobile Broadband 3GB tarifni model namijenjen je korisnicima koji svakodnevno pristupa-ju Internetu i prenose ve}e koli~ine podataka. Mobile Broadband Flat je nov podatkovni tarifni model koji najzahtjevnijim korisnicima omogu}uje najbolju po-

kojima mu se pro{iruju mogu}nosti i dodaju nove ko-risne funkcije.

7. studenoga to~no u 9 sati zapo~ela je prodaja iPhone 3G ure|aja u ~etiri hrvatska T-Centra: na Cvjetnom trgu u Zagrebu, na Rivi u Splitu, na Korzu u Rijeci te u prolazu J. Bene{i}a 1 u Osijeku.

Unato~ ki{i, gra|ani su se ispred T-Centara po~eli oku-pljati ve} od 5 sati ujutro kako bi si osigurali primjerak svjetski trenutno najpopularnijeg mobilnog ure|aja. Red ispred du}ana na Cvjetnom trgu u Zagrebu ~inilo je gotovo 300 gra|ana!

Mobile Broadband Mjese~na naknada MB uklju~eni u mjese~nu naknadu

512 91,00 kn 512

1GB 191,00 kn 1024

3GB 291,00 kn 3072

Flat 391,00 kn 10240

Vipnet tarifni modeli

AMIS poslovna rje{enja: DSL, VoIP i stalna vezaZa manje tvrtke, koje u svom poslovanju imaju potrebu za brzim pristupom In-ternetu i ne koriste vi{e od tri telefonska priklju~ka, Amis nudi Amis2u1 uslugu koja objedinjuje brzi pristup Internetu ADSL2+ i fiksnu telefonsku liniju, odno-sno putem ADSL2+ tehnologije ostvaruje se glasovna usluga (VOICE) i usluga prijenosa podataka (DATA). Klju~ne prednosti usluge su u njezinoj tehnologiji koja u~inkovito i racionalno koristi jednu infrastrukturu za prijenos govora i podataka te u mogu}nosti stalnog pobolj{avanja i nadogradnje sustava s do-datnim rje{enjima. Prednost je svakako neograni~en internetski promet, jedno-stavno (plug&play) aktiviranje usluge, te jedan ra~un za tro{kove telefoniranja i pristupa Internetu.

Male i srednje tvrtke, koje u svojem poslovanju trebaju do 20 telefonskih priklju~aka i funkcionalnost vlastite ku}ne centrale (PBX-a), te tako|er u svom poslovanju planiraju ili ve} koriste ADSL, mogu koristiti uslugu Amis 2u1 PBX koja ima sve prednosti Amis 2u1, uz sve visoko kvalitetne komunikacijske fun-kcije neophodne za nesmetano poslovanje. Oprema omogu}ava jednostavno priklju~enje na postoje}u telefonsku centralu, uz zadràvanje svih njezinih fun-kcionalnosti.

Srednje i velike tvrtke, koje u svom poslovanju imaju potrebu za najvi{e 20 telefonskih priklju~aka i za funkcionalnostima centrale na raspolaganju imaju Amis Centrex – uslugu kojom dobivaju sve pogodnosti centrale osim njezina fizi~kog prisustva, {to je dodatna prednost jer se pruàtelj usluge brine o njezi-nu odràvanju. Ova vrsta telefonskog sustava u potpunosti zamjenjuje centralu te daje mogu}nosti dodatnih i naprednijih funkcija. Putem Amis Centrex usluge isporu~uje se 7 do 8 govornih kanala, odnosno postoji mogu}nost istodobnog ostvarivanja 7 do 8 poziva.

Za ovaj segment pripremljena je i usluga Amis Direkt, koja se isporu~uje na opti~koj infrastrukturi Amis Telekoma na na~in da se opti~kim vodom Amis di-rektno spaja na postoje}u ku}nu centralu korisnika te tako korisniku isporu~uje telefonsku uslugu po iznimno povoljnim tarifama. Korisniku se tako omogu}ava 10 i vi{e govornih kanala i znatno smanjenje telefonskih tro{kova.

Stalna veza je usluga kojom, putem opti~kih kablova, odnosno putem vlastite infrastrukture Amis Telekom svojem korisniku omogu}ava stalan pristup In-ternetu. To je neprekidni spoj jednog ili vi{e ra~unala s Internetom, koji se ost-varuje putem iznajmljenog opti~kog voda od korisnika do Amisa. Na taj na~in korisnik se spaja direktno na centralu Amis Telekoma te time ostvaruje mogu}nost kori{tenja svih novih usluga i tehnolo{kih rje{enja. Taj tip usluge karakte-rizira iznimna pouzdanost, stabilnost i {to je najva`nije – sinkronost, {to zna~i da su brzine dolazne veze (downloada) i odlazne veze (uploada) jednake.

Telekomunikacije Telekomunikacije


Mobiteli danas zamjen-juju GPS navigacijske sustave, sve vi{e ih podràva pla}anje, a noviji nude sve kva-litetniju mogu}nost pretraìvanja internet-skih stranica i kori{tenja drugih servisa, poput ~itanja po{te, kalendara, adresara i rokovnika.

Telekomunikacije

42

Kontakt:

Metronet telekomunikacije d.d.

Hrvatske Republike 18

31000 Osijek

Tel:

031/638-900

e-mail:

dario.vukovic…metronet.hr

Tvrtka Metronet telekomunikacije d.d. jedna je od najmla|ih telekomunikacijskih operatera na podru~ju Hrvatske. Osnovana je 2005. godine i od samog po~etka djeluje kroz pet regija. Razgovarali smo s Da-riom Vukovi}em, direktorom regije istok, koji nam je ukratko predstavio tvrtku, usluge i mogu}nosti koje nude poslovnim korisnicima.

Suvremena tehnologija svakodnevno napreduje, stoga su poslovni korisnici sve zahtjevniji u uslugama koje traè. [to im Metronet moè ponuditi?Metronet telekomunikacije d.d., kompanija koja je na hrvatsko trì{te prakti~ki uvela pojam {irokopojasnog Interneta, zahvaljuju}i {irokoj paleti usluga (govorne, podatkovne, internetske, IT) i primjeni razli~itih pri-stupnih tehnologija (optika, ADSL2+, beì~ni pristup), uspje{no nudi rje{enja koja zadovoljavaju potrebe i najzahtjevnijih poslovnih korisnika. Usluge na{e tvr-tke karakterizira visoka pouzdanost, fleksibilnost te konkurentnost na zahtjevnom telekomunikacijskom trì{tu.

Kolika je pokrivenost u regiji, a kolika u ostatku Hrvat-ske?Kako bismo zadovoljili potrebe korisnika za sloènim komunikacijskim uslugama, Metronet gradi vlastitu

opti~ku mreù do lokacija krajnjeg korisnika. U Hrvat-skoj imamo opti~ke mreè u vi{e od 35 gradova, dok trenutno u regiji istok pokrivamo njih osam: Osijek, Na{ice, \akovo, Viroviticu, Poègu, Slavonski Brod, Vinkovce i Vukovar. Na tim podru~jima Metronet nudi najsuvremenija rje{enja temeljena na Ethernet ili IP/MPLS tehnologiji kao zamjenu za tradicionalne na~ine povezivanja poput ATM-a i Frame Relay-a. Zahvalju-ju}i vlastitim kapacitetima, u mogu}nosti smo kori-snicima ponuditi brzine podatkovnog povezivanja ~ak do 10Gbit/s, {to predstavlja visoku barijeru za potenci-jalnu konkurenciju.

Metronet je nova tvrtka na na{em telekomunikacij-skom trì{tu. Tko su trenutni korisnici va{ih usluga u regiji?Metronet je, kao prvi pruàtelj integriranih poslovnih komunikacijskih rje{enja u Hrvatskoj, ve} ostvario zna~ajne poslovne uspjehe i stekao povjerenje mnogih, velikih i zahtjevnih poslovnih korisnika. Istaknuo bih samo neke tvrtke koje su Metronetu ukazali svoje po-vjerenje: Saponia d.d., Tvin d.d., Viro d.d., MD Profil d.o.o., Nexe grupa d.d.

Naravno, prisutan je jo{ ~itav niz malih i srednje veli-kih poslovnih korisnika koji su zbog prirode svog po-slovanja na{li rje{enja u na{im uslugama.

[to biste istaknuli od prednosti Metroneta u odnosu na konkurenciju? Tko bi mogli biti va{i potencijalni ko-risnici? Sukladno ~injenici da je Metronet postao trì{ni lider u davanju telekomunikacijskih usluga uspje{nim tvrtka-ma, potencijalni korisnici su svi poslovni subjekti koji imaju potrebu za kvalitetnim i pouzdanim govornim, podatkovnim i internetskim povezivanjem. Posebnu pogodnost imaju tvrtke koje posluju na vi{e lokacija, budu}i da ostvaruju mogu}nost govorne i podatkovne komunikacije unutar tvrtke bez naknade.

Iako ovaj segment korisnika pridaje ve}u va`nost kvaliteti usluge u odnosu na cijenu, nije zanemarivo da je prosjek u{tede koji su ostvarili na{i korisnici ve- }i od 25% u odnosu na klasi~na rje{enja prisutna na trì{tu. ■

Metronet u osvajanju telekomunikacijskog trì{taPremda je tvrtka na trì{tu prisutna tek ne{to vi{e od tri godine, Metronet je, kao prvi pruàtelj integriranih poslovnih komunikacijskih rje{enja u Hrvatskoj, ve} ostvario zna~ajne poslovne uspjehe i stekao povjerenje mnogih, velikih i zahtjevnih poslovnih korisnika.

pro

mo


Dario Vukovi} i Ivana ôli}

Ne ~udi {to je mnogo pogrje{aka kod ure|enja interijera, jer su donedavno tek rijetki taj posao prepu{tali arhitektima ili dizajnerima, ~iji savjeti mogu pove}ati kvalitetu stambenoga i radnoga prostora te ih u~initi ugodnijima za boravak i obavljanje poslova. Sre}om, sve je vi{e onih {to tra`e usluge dizajnera interijera, zbog ~ega je, naravno, i njih sve vi{e. Jedan od naj~e{}ih problema je natrpanost stambenoga ili radnoga prostora, do ~ega dovodi nedostatak kvadrata, ve}i broj ~lanova ku}anstva, navika ~uvanja starih i dragih predmeta.

Pripremila: Daniela Mar{alek

Ure|enje interijera

bro zna gdje se {to kupuje, po kojim cijenama i koliko se dugo ~eka na isporuku. Ono {to konkretno dizajne-ri naj~e{}e rade je promjena rasporeda i prenamjena prostorija, promjena boja zidova, odabir tkanine za namje{taj, uskla|ivanje dekora, zavjesa, oblikovanje rasvjete, hortikultura.

Ure|enjem prodajnog prostora do prodajePro{la su vremena kada su sve prodavaonice izgleda-le jednako. Danas, kada se svaki artikl bori za svojega kupca, u prodajnom je prostoru vaàn svaki detalj, pa i najmanji, o kojemu se do prije desetak godina uop- }e nije vodilo ra~una. Trgova~ki centri, autoku}e, salo-ni namje{taja, za naklonost se kupaca bore ve} izgle-dom svoje zgrade, njezinim arhitektonskim rje{enjem i ure|enjem okoli{a, a posebna se pozornost onda daje i ure|enju unutra{njosti. Kada se osmi{ljava prodaj-ni prostor, treba ga promatrati o~ima kupca koji je u njega u{ao prvi put. Kupcu odmah treba biti jasno {to se tu prodaje i gdje se to nalazi, a ve} po ulasku mora pomisliti da je na pravom mjestu i da je roba koju se tu nudi ba{ ono {to njemu treba. To se moè posti}i stvaranjem odre|enoga ugo|aja u prodajnom prostoru i na~inom izlaganja robe.

Komunikacija s kupcima osnovna je smjernica kod ure|enja prodajnoga prostora – taj prostor treba ima-ti logi~an tlocrt koji sam vodi kupca po prodavaonici i omogu}ava mu lako snalaènje, a pogled mu usmje-rava na ono {to se èli prodati. Naravno, treba voditi ra~una o bojama, oblicima i materijalima, jer sve to zajedno stvara èljeni ugo|aj – leèrnost ili otka~enost za mla|e kupce, elegancija i decentnost za poslovne.

Kao {to jedni druge kod prvoga susreta doìvljavamo i procjenjujemo prema vanjskom izgledu, na~inu ko-munikacije, odje}i i stavu, tako se i tvrtke predstavlja-ju svojim izgledom – arhitekturom zgrade, njezinim vanjskim i unutarnjim oblikom i ure|enjem te, ne najmanje va`no, zaposlenicima koji u tim prostorima rade, a ~ije su raspoloènje i radni u~inak nerijetko uvjetovani radnom okolinom. U poslovnoj je komuni-kaciji poznato da je prvi dojam temelj daljnjega odnosa i da se ne moè ostaviti dva puta, odnosno ni pono-viti ni ispraviti. Tako }e i na temelju prvoga dojma o radnom prostoru mogu}i poslovni partneri, budu}i zaposlenici ili gosti donijeti mi{ljenje o tvrtki, njezinu poslovanju i mogu}nostima. Oni koji to znaju, koji su uspje{ni ili to èle postati, ulaù puno novca kako bi oblikovali prostor tako da prenosi odre|enu poruku. îne to, naj~e{}e, uz pomo} dizajnera interijera.

Zadatak dizajnera interijera je prilagoditi prostor èlje-nim uvjetima klijenta, a u granicama odre|enoga izno-sa novca. Dizajner }e prvo pogledati prostor i upoznati se s njegovim tlocrtom, nacrtom elektroinstalacija, po potrebi ga izmjeriti. Najva`nije je da klijent sam sa so-bom ra{~isti {to zapravo èli, ili ne èli, i to razumlji-vo prenese dizajneru koji }e na temelju tih saznanja ponuditi rje{enja vizualizirana na ra~unalu ili papiru. Mogu}e je, opet, dizajneru dati odrije{ene ruke i pusti-ti ga da sam osmisli prostor. Na temelju prikupljenih ponuda za poslove ure|enja odre|uje se tro{kovnik i – dizajniranje interijera zapo~inje. Sve kre}e kupnjom, koja se obi~no obavlja zajedno s klijentom kako bi on izravno utjecao na odabir boja, dekora, namje{taja, {to se naj~e{}e obavi u nekoliko dana, jer dizajner ve} do-

namje{taja, kao {to su ugradbeni ormari, zidne police i sli~no.

Nedostatak u ure|enju interijera moè biti i namje{taj iz razli~itih stilova, {to stvara kaos i nepreglednost pro-stora. No, i takav namje{taj moè, uz pomo} nekoga tko ima dobro oko oblikovati efektan i jedinstven pro-stor. Dobro je poku{ati u isti prostor staviti namje{taj koji ima poveznicu – u boji ili materijalu, obliku ili namjeni, kako bi prostor kao cjelina bio skladan i ugo-dan.

Pogrje{ka kod ure|enja interijera je i {arenilo. Primje-rice, {areni zastori, zavjese s prenagla{enim uzorkom, {arene garniture za sjedenje ili stolnjaci, stvaraju na-petu atmosferu. U takvoj je prostoriji te{ko opustiti se i usredoto~iti na radne zadatke. Prostor treba smiriti uporabom najvi{e triju boja, a ako ve} èlimo {arenilo, uzorci neka budu mje{avina tih boja. Prostorija u kojoj su boje ugodne i uskla|ene pozitivno }e utjecati na raspoloènje onih {to u njoj borave i poja~at }e njihov radni u~inak.

S druge strane, naki}enost prostora moè biti efektna u detaljima, ali treba paziti da se ne stvori negativan efekt. Elementi ki~a i blje{tavilo trend su ne samo u odje}i i modnim detaljima, nego i u ure|enju prostora,

Kod odabira opreme i namje{taja za prodajni prostor, dobro je odabrati ono {to najbolje ide uz prodajni asor-timan, a da dobro izgleda, da je fleksibilno te da se s nekoliko poteza moè promijeniti izgled prodavaonice ili posebno istaknuti neka zanimljiva prodaja. Narav-no, rasvjeta je va`na za stvaranje èljenoga ugo|aja, a tako|er veliku pozornost treba dati i klimatizaciji, kvalitetnom ozvu~enju i odabiru glazbe koji, tako|er, govori o ciljanoj skupini kupaca. Treba paziti na na~in izlaganja robe, posebno brinuti o izlogu, a sve }e to zaokruìti prodava~i – ljubazni, vedri, uslu`ni, ali ne napadni, dosadni i zajedljivi. Kakvi god bili, i oni su dio ugo|aja prodajnoga mjesta, njegova imagea i duha.

Kako izbje}i pogrje{ke kod ure|enja interijaNe ~udi {to je mnogo pogrje{aka kod ure|enja interi-jera, jer su donedavno tek rijetki taj posao prepu{tali arhitektima ili dizajnerima, ~iji savjeti mogu pove}ati kvalitetu stambenoga i radnoga prostora te ih u~initi ugodnijima za boravak i obavljanje poslova. Sre}om, sve je vi{e onih {to traè usluge dizajnera interijera, zbog ~ega je, naravno, i njih sve vi{e. Jedan od naj~e- {}ih problema je natrpanost stambenoga ili radno-ga prostora, do ~ega dovodi nedostatak kvadrata, ve}i broj ~lanova ku}anstva, navika ~uvanja starih i dra-gih predmeta. Taj se problem dijelom moè rije{iti pa-metnim iskori{tavanjem prostora i odabirom pravoga

46

Ure|enje interijera

Kada se osmi{ljava pro-dajni prostor, treba ga

promatrati o~ima kupca koji je u njega u{ao prvi

put.

Biljke u radni prostor unose svjeìnu i origi-nalnost, a olak{avaju radni dan zaposlenici-ma koji cijelo radno vri-jeme obavljaju uredske poslove.

Ure|enje interijera

www.mirakul.hr 47

Drvo je prvo

Naziv je to projekta kojim Hrvatska gospodarska komora nastoji pove}ati uporabu drva u graditeljstvu, ku}anstvima i javnoj nabavi te, uop}e, podi}i svijest o uporabi drva i odrìvom gospodarenju {umama koje pokrivaju gotovo polovicu povr{ine Hrvatske. Cilj je projekta i pove}ati broj proizvoda od drveta te racionalizirati kori{tenje energije. Dràvni tajnik u Ministarstvu ruralnoga razvoja, {umarstva i vodnoga gospodarstva Herman Su{nik godinu dana provo|enja projekta ocjen-juje uspje{nom: ‘Drvni sektor biljeì u protekloj godini i u prvih sedam mjeseci ove godine uspje{ne rezultate. Izvoz je do sada dosegao brojku od 700 milijuna USA dolara, a do kraja godine prema{it }e milijardu. U strukturi izvoza sve je vi{e zastupljen finalni proizvod umjesto dosada{njeg izvoza trupaca i poluproizvoda. Problem je uvoz gotovih proizvoda koji konkuriraju doma}im proizvo|a~ima i tu je akcija Drvo je prvo polu~ila odre|ene rezultate, jer skre}e pozornost doma}eg kupca na doma}i proizvod’. Radit }e se na tomu da se kod gradnje objekata koje financira dràva, kao {to su {kole, vrti}i i sportske dvorane, osigura da doma}a drvna industrija ima prednost. Zapadne su zemlje prepoznale prednost drva pred plastikom i aluminijem, ali na{a jo{ uvijek ne. No, sve su te izjave i projekti vezani uz ovu akciju, ~ini se, u suprotnosti s najavom dolaska Ikea-e u Hrvatsku, kojoj su, àle se doma}i proizvo|a~i, omogu}ene razne povlastice i olak{ice, zbog kojih }e, procjenjuju, 10.000 radnika u hrvatskom drvnoj industriji ostati bez posla.

www.mirakul.hr 49www.mirakul.hr 49

linearne fluorescentne cijevi s pove}anom koli~inom plavog svjetla daju efekt plavog neba i unaprje|uju radnu atmosferu, a posebno su za poslovne prostore pogodne cijevi s fosfornim premazom koja razbu|uje i poti~e, a procjenjuje se da radnu u~inkovitost pove- }a za vi{e od 10%.

Izgraditi vlastiti stilU svakom podru~ju ìvota dobro je biti ‘svoj’, pa i u ure|enju interijera, stambenih i poslovnih. Bez obzi-ra na trenutne trendove i modu, uvijek treba nastojati unijeti vlastitu osobnosti, svoj {arm ili du{u u prostor u kojemu se boravi ili radi. Ne zna~i to da zaposlenik treba birati namje{taj u radnom prostoru, ali ga moè

ali tu ih treba koristiti vrlo umjereno, kako bi prostor bio elegantan i originalan, a posebno u ure|enju po-slovnih prostora treba biti oprezan u uporabi takvih dijelova dekora.

Lo{e osvijetljeni prostori nisu ugodno mjesto za duì boravak, a pogotovo ne za cijelo radno vrijeme, uz oba-vljanje poslova. Rasvjeta treba biti takva da omogu}i obavljanje razli~itih aktivnosti, ali i da se uz nju moè opustiti. To se moè posti}i postavljanjem razli~itih manjih rasvjetnih tijela, kao {to su stolne ili stoje}e lampe, ugradnjom neizravne rasvjete, uporabom ra-svjetnih tijela u bojama i sli~no. Jedan sredi{nji izvor svjetlosti stvara jednoli~nost i ne daje priliku igrati se svjetlom. Tako|er, rasvjetom se moè posti}i i efektan vanjski izgled objekta koji raznobojnim svjetlima, znala~ki postavljenima, oplemenjuje i zgradu i cijeli okoli{. Rje|e }e se to napraviti na stambenom objektu, ali ~esto na poslovnom, pa tako osvijetljena zgrada za-pravo postaje dio branda, pa i za{titni znak odre|ene tvrtke, koja njime postaje prepoznatljiva.

Tako|er, rasvjetom se odre|eni prostor moè vizualno smanjiti ili pove}ati, svjetlo{}u se moè istaknuti ko-mad namje{taja ili umjetnina. No, treba voditi ra~una da rasvjeta i rasvjetna tijela nemaju istu ulogu u stam-benom i poslovnom prostoru. Savjet stru~njaka kaè da

obogatiti detaljima zbog kojih }e se ugodnije osje- }ati, a time }e mu se pove}ati i radna u~inkovitost. To mogu biti sitnice vezane uz ìvotne navike, hobi, sport ili samo najdraù boju ili cvijet. Predsjednica Dru{tva arhitekata grada Osijeka, @eljka Jurkovi}, osim u izra-di idejnih rje{enja raznih objekata i trgova, sudjelova-la je i u osmi{ljavanju interijera poslovnih zagrada i kaè: ‘Vanjski izgled poslovnih gra|evina, a pogotovo unutarnji, ~esto predstavlja vizualni identitet samog poduze}a, odraàva njegov pristup spram trì{ta, po-slovanja, kupca… Uz to, budu}i da se radi o radnim prostorima u kojima djelatnici borave barem osam sati dnevno, oni moraju biti kvalitetno osvijetljeni ra-svjetom prilago|enom potrebama radnog procesa, po mogu}nosti osun~ani, ugodno zagrijani i hla|eni. Pri ure|enju interijera postoje razni koncepti, od formi-ranja pojedina~nih ureda, {to je popularno me|u dje-latnicima, ali je povr{inom neekonomi~no i ne omo-gu}ava poslodavcu uvid i pregled rada djelatnika, do otvorene tlocrtne organizacije gdje se u jedinstvenom prostoru nalazi {to vi{e radnih stolova, {to preferiraju poslodavci’.

Izme|u ostaloga, @eljka Jurkovi} je, zajedno s Olive-rom Grigi}em, ure|ivala interijer tvrtke ‘@ito’ u Osi-jeku, gdje je ve} u vanjskom izgledu istaknuto ono ~ime se tvrtka bavi: zemlja, priroda, biljke, ekolo{ki

48

Ure|enje interijera

Suveniri s putovanja doma}ina predstavljaju kao svjetskoga putnika i poznavatelja razli~itih

kultura.

Ure|enje interijera

THEMELIA predstavila Calligarisove novitete

Na nedavno odrànom me|unarodnom sajmu Ambienta, Themelia je i ove godine u suradnji s Calligarisom, doma}oj publici predstavila brojne Calligarisove novitete. Calligaris ima tendenciju opremiti va{ dom „od glave do pete“, tako da neprestano pro{iruje paletu svojih proizvoda. Program stolaca i stolova oboga}en je s nekoliko novih modela, te novim izvedbama best sellera. Noviteta ima i u ponudi kreveta i sofa, te kompozicija za dnevni boravak. Kao to~ka na i je ponuda tepiha i raznih asesoara, od vaza i tanjura, sve do posteljine. Me|u trendi materijalima jo{ uvijek vladaju bojana stakla, plastika i lak, tu je i uvijek prisutno drvo, no sada uglavnom dominiraju orah i wenge. Kombinacija Black&White i dalje je neizbje`na, no malo se nagnula na crno pa se zagrijava toplinom oraha. Oni koji vole ìvjeti u koloru odu{evit }e se paletom boja koja dominira uglavnom u plasti~nim proizvodima, ali i u novoj Calligarisovoj paleti tkanina. Uz ve} poznate nijanse naran~aste, zelene i crvene, pridruùju se fucsia, pink, ljubi~asta i bordo. U svrhu promocije Relax programa sofa, Calligaris vam u Themeliji daruje dodatni promotivni popust od 10%.

Themelia

Kreativna snaga za neobi~ne interijere - Deceuninck predstavio novu zidnu oblogu: BEE_BO

U listopadu je na sajmovima Ambienta i SASO Deceu-ninck {iroj javnosti predstavio inovativnu zidnu oblogu - BEE_BO.

Naziv ove zidne obloge otkriva njezinu su{tinu – Bee_Bo je englesko-francuska kovanica i zna~i «biti lijep», {to je za zidnu oblogu, koja je stalno u vidokrugu, iznimno bit-no. Zbog ~isto}e linija i jednostavnosti koncepta, uz isto-vremenu visoku funkcionalnost i hi-tech izgled, Bee_Bo je iznimno dobro prihva}ena od najrazli~itijih profila posjeti-telja sajmova. Bee_Bo je namijenjen oblaganju poslovnih prostora jer {tedi vrijeme pri postavljanju i odràvanju, ali jednako tako efektno i ekonomi~no ulazi i u privatne pro-store te im daje arhitektonski nagla{en izgled. Razli~ite {irine profila omogu}uju stvaranje razli~itih uzoraka, pa su zbog toga mogu}e razli~ite izvedbe zidova.

Pogodan je i za oblaganje stropova, kao i zaobljenih povr{ina. Bee_Bo-om se moè poigrati i prilikom izrade info pultova ili pregradnih stijena te stvoriti zanimljive oblike u prostoru, jer strukture na povr{ini svojim kombinacijama posebnih boja jam~e savr{enu refleksiju svjetla. Bee_Bo su jednostavni profili koji svojom kreativnom snagom stvaraju neobi~ne interijere. Za vi{e informacija, obratite se na info.hr…deceuninck.com ili najblièm distributeru Deceuninck proizvoda.

Biljke u radni prostor unose svjeìnu i originalnost, podsje}aju na tijek dana i godi{njih doba izvan zido-va poduze}a, posebno kod zaposlenika koji obavljaju uredske poslove, bez izlazaka na teren.

Ljubitelji umjetni~kih djela tu posebno mogu do- }i na svoje te postavljanjem slika, skulptura i drugih umjetni~kih predmeta u radni prostor podi}i ga na vi{u razinu, stvoriti galerijski ugo|aj koji nije ni ~est ni tipi~an u poslovnom svijetu, ali je vrlo upe~atljiv i ostavlja dubok dojam. No, u zemljama zapadne Euro-pe jo{ je jedan razlog za kupnju umjetnina – porez-ne olak{ice. Na àlost, kod nas takve porezne olak{ice nema, barem ne u nekom poticajnom postotku. Tako onda umjetnina postaje dobra investicija (primjeri-ce, umjetni~ka djela vremenom postaju vrjednija), a

pristup… Vodilo se ra~una o bojama i materijalima, pa su kori{teni drvo, terakota, tekstil te osmi{ljen unu-tarnji atrijski vrt. Unutra{njost je zgrade pro{upljena staklom natkrivenim atrijem, a svakom je djelatniku omogu}eno individualiziranje svog radnog prostora.

U zgradi postoje i izdvojene prostorije za sastanke, mjesta za dnevni odmor djelatnika, kao i blagovaonica za potrebe djelatnika koja je orijentirana na vanjski i unutra{nji vrt.

Biljke, umjetnine, suveniri...U izgradnji vlastitoga stila tvrtke, prepoznatljivosti i gra|enja imagea poslodavca i djelatnika, mogu va`nu ulogu odigrati sitnice kao {to su biljke, umjetnine, su-veniri, akvarij.

stru~njaci kaù da su zaposlenici motiviraniji za rad u tako estetiziranom prostoru.

Akvarij je u svijetu postao gotovo nezaobilazan detalj u svakom bolje ure|enom prostoru, a gotovo svaki ja-vni i poslovni objekt u Americi i Japanu ima velike i dizajnerski osmi{ljene akvarije kao dekoraciju. I Euro-pa, pa i Hrvatska, polako slijede taj trend. Akvarij }e privu}i vi{e pozornosti od bilo koje umjetni~ke slike ili skulpture, dizajnerskoga komada namje{taja ili sku-

50

Ure|enje interijera

Ambienta

Sredinom listopada odràn je 35. me|unarodni sajam namje{taja, unutarnjeg ure|enja i prate}e industrije u Zagrebu, koji je postao vrlo utjecajno okupljali{te relevantnih subjekata iz drvno-prera|iva~ke i industrije namje{taja. Na jednom mjestu okupe se proizvo|a~i, stru~njaci, dizajneri, znanstvenici, kupci i mediji, pa je jasno da je taj sajam vaàn za razvoj doma}e proizvodnje. I ne samo to – Ambienta je va`na i za razvoj kulture stanovanja u Hrvatskoj. U 18 paviljona Zagreba~kog velesajma na vi{e od 50.000 m2 izlo`benoga prostora, proizvode, usluge i tehnologije predstavilo je vi{e od 700 izlaga~a iz 31 zemlje, koji su se predstavili kroz namje{taj za stanovanje, kuhinje i kupaonice, uredski i namje{taj za opremanje objekata, proizvode i opremu za unutarnje ure|enje, repromaterijal za industriju namje{taja te strojeve i alate za drvnu industriju.

pocjenoga tepiha. Pogled na njega smiruje, akvarijsko svjetlo budi znatièlju, a znanstveno je dokazano da promatranje podvodnoga ìvota osloba|a od stresa i napetosti. Ne ~udi i {to u svijetu sve vi{e medicinskih ustanova u svojim ~ekaonicama ima ba{ akvarij. S druge strane, u radnom prostoru prijeti opasnost da previ{e privla~i pozornost djelatnika te da ih, zapravo, odvla~i od radnih zadataka. Zato je presudno odabrati pravu veli~inu i oblik akvarija te, posebno, mjesto gdje }e se nalaziti. ■

Themelia

Akvarij na najefektniji na~in poslovni prostor

~ini ekskluzivnijim.

@eljka Jurkovi}

Ve}ina parlamenata i katedrala Latinske Amerike opremljeni su slavonskim hrastom.

www.mirakul.hr 51www.mirakul.hr 51

Ure|enje interijera

Poslovne domjenke ne biste trebali izbjegavati. Na takvim i sli~nim mjestima i doga|anjima svoje poslovne partnere upoznajete u ne{to druga~ijim okolnostima, u opu{tenijoj atmosferi, ali {to je jo{ va`nije, upoznajete nove ljude. Mnogi smatraju kako se upravo na takvim dru`enjima, u opu{tenijoj atmosferi, ra|aju izvrsne ideje te vrlo ~esto dolazi do dobrih dogovora i uspostavljanja suradnje.

pripremila: Lovorka [imi}-Bo{njak

Poslovni domjenci

Poslovni domjenci

Bliì se kraj godine. Vrijeme je to kada tvrtke zbrajaju svoje poslovne rezultate, uspore|uju s pro{logodi{njima, ali i zacrtavaju neke nove ciljeve za idu}u godinu. No, vrijeme je to i malo «opu{tenijega» poslovanja jer bliè se blagdani, vrijeme darivan-ja i okupljanja. Mnogi }e se upravo na kraju godine odlu~iti i na organiziranje poslovnih domjenaka. Na njima se okupe djelatnici, poslovni partneri - sada{nji i budu}i, te se u neformalnoj i manje-vi{e opu{tenoj atmosferi razgovara o poslu, ali i temama nevezanima isklju~ivo uz posao. Mnogi smatraju kako se upravo na takvim druènjima, u opu{tenijoj atmosferi, ra|aju izvrsne ideje te vrlo ~esto dolazi do dobrih dogovora i uspostavljanja suradnje.

No, bez obzira {to je rije~ o domjenku – {to bi prema Rje~niku hrvatskoga jezika Vladimira Ani}a zna~ilo malu ku}nu zabavu ili susret uz ~a{}enje u prijate-ljskom, kolegijalnom krugu – «pravila pona{anja» trebaju znati i doma}ini i gosti. Sudionici poslovnih domjenaka, kako gosti tako i domaa}ini, predstavljaju ne samo sebe, nego prije svega tvrtku iz koje dolaze. Lo{e organizirani poslovni domjenak, na koji ve}ina ima samo primjedbe, sloìt }ete se, nije dobra slika neke tvrtke, kao {to ni neprimjereno pona{anje, odije-vanje ili neprikladni razgovori nisu dobra slika nekoga gosta. Zato poslovne domjenke ne treba shva}ati ola-

ko, ve} se za njih treba dobro pripremiti – i doma}in i gost.

Pona{anje na poslovnim domjencima Ima puno onih koji se zapravo groze gu`vi, nagura-vanja oko stola s hranom, glasne glazbe ili zagu{ljivoga prostora, no poslovni domjenci smatraju se dijelom profesionalne aktivnosti koja prije svega sluì za opu{tanje, druènje, razmjenu iskustava, ali vrlo ~esto i sklapanje novih poznanstava i poslovnih dogovora.

Stoga ih ne treba izbjegavati, ve} ih treba odraditi, i to ne bilo kako! Va{e nepojavljivanje moè se shvatiti kao nezainteresiranost za poslovnoga partnera, doma}ina, ali i podcjenjivanje, a {to se moè u budu}nosti lo{e odraziti na suradnju. Va`no je znati – va{e pona{anje na domjencima otkriva va{im poslovnim partnerima puno toga pa je potrebno poku{ati ostaviti {to bolji dojam.

U poslovnom svijetu ka{njenje je nedopustivo, time pokazujete da ba{ ne po{tivate onoga s kim ste dogo-vorili susret jer dopu{tate da vas ~eka, no na domjenke nije potrebno sti}i ba{ to~no na vrijeme. Deset, petna-est minuta ka{njenja nitko vam ne}e zamjeriti. Isto se odnosi i na odlazak s domjenka. Ukoliko je na pozivnici za poslovni domjenak navedeno vrijeme do kada traje, smatra se pristojnim mjesto napustiti petnaestak mi-nuta ranije. Ako vrijeme nije navedeno, kaù kako je otprilike dva sata neko normalno i uobi~ajeno vrijeme nakon kojega moète i trebate oti}i. Ukoliko ste doma}inu priredili neki dar i donijeli ga, nije preporu~ljivo to posebno nagla{avati, ve} je dovoljno samo ga predati doma}inu kao mali znak pa`nje. Uobi~ajeno je da vas doma}in do~eka na ulazu, no ukoliko to nije u~inio, kulturno je prvo oti}i i prona}i ga, pozdraviti, a nakon toga pozdraviti i goste koje poznajete.

Domjenci su mjesto za druènje i upoznavanje. Sto-ga budite spremni upoznati nove osobe, a ne se ograni~avati samo na razgovore s osobama koje ve} poznajete. S novim, vama nepoznatim osobama, moè vas upoznati doma}in ili neki va{ poznanik, no moète ih i sami upoznati.

Do|ite veseli i opu{teniBitno je da na domjenak do|ete dobro raspoloèni i ve-seli. Osim {to }ete tako ostaviti dobar dojam na neko-ga tko vas prvi put vidi, lak{e }ete upoznati nove ljude i upustiti se u razgovor s njima. Poku{ajte «teàk» dan ostaviti ispred vrata i opustiti se u druènju s ljudima. Prvi dojam ne{to je {to dosta ljudi ne zanemaruje. Ko-liko ste puta ~uli da je netko rekao «Ovaj mi nije na prvu sjeo» ili «Ve} mi se na prvi dojam nije svidjela»... Kaù kako se dojam o nekome stvara u prvih osam sekunda susreta pa je va`no kako ste se za domjenak odjenuli, ali i kakav }e biti va{ prvi kontakt s nepoz-

54

Vodite ra~una da na poslovnom domjenku,

bili doma}in ili gost, predstavljate tvrtku iz koje dolazite pa takve

vrste okupljanja ne treba olako shva}ati.

56

natom osobom. Va`no je raditi na vlastitoj prezentaciji jer druga {ansa za ostavljanje prvoga dojma ne postoji. Jedna je jedina. A poznato je i kako ima ljudi kojima je prvi dojam najva`niji i vrlo te{ko poslije „razbija-ju“ svoje predrasude, a mo`da vam je upravo ta osoba va`na za neku budu}u poslovnu suradnju.

Prema bontonu poèljno je da se mla|i predstavlja-ju starijima, niì rang vi{em, mu{karci se upoznaju sa ènama. Ukoliko se rukujete, redoslijed je ne{to druga~iji – èna bi prva trebala pruìti ruku mu{karcu, starija osoba mla|oj. Prilikom upoznavanja va`no je jasno izgovoriti ime i prezime, a ukoliko je situacija takva, bitno je re}i i funkciju. Jako je bitno zapamti-ti ime sugovornika! Vrlo ~esto prilikom upoznavanja usredoto~eni smo na sebe i izgovaranje svojega imena, pa nam se doga|a da ime osobe s kojom se upoznaje-mo zaboravimo iste sekunde kada smo ga i ~uli. Kako bismo lak{e upamtili ime, mo`da je najbolje upotrije-biti ga ve} u idu}oj re~enici i tako nekoliko puta dok nismo sigurni da samo zapamtili. Ili ako vam je lak{e, ~im ~ujete ime, poveìte ga s osobom istoga imena koju poznajete i lak{e }e vam biti zapamtiti. Poku{ajte na dojmenak ne zaboraviti va{u posjetnicu. Na njoj se nalaze svi va{i podatci koje sugovornik sigurno ne}e zapamtiti i ako mu ih kaète – odnosi se to i na prezi-me, a da ne govorimo o bilo kojem drugom podatku,

danas-sutra mo`da va`nom za uspostavljanje daljnje suradnje. Obi~aj nalaè da se posjetnica preda odmah nakon upoznavanja.

Va`no je znati da domjenak nije mjesto na koje se ide-te najesti. Nepristojno je prejedati se i puniti tanjur velikom koli~inom hrane te imati prepuna usta. [to se ti~e pi}a, definitivno treba izbjegavati ve}e koli~ine. Premda je atmosfera opu{taju}a, druènje neformalno, trebate znati svoju mjeru jer svako pretjerivanje moè dovesti samo do neèljenih efekata.

Poslovno odijevanjePrvi dojam, o kojemu smo ve} govorili, ~ine i odje}a i obu}a koju ste odabrali za dolazak na poslovni domje-nak. Va`no je odabrati prikladnu odje}u. Iako kaù da odje}a ne ~ini ~ovjeka, (a ipak mnogi upravo to primje }uju na vama) puno se toga moè „i{~itati“ iz onoga {to ste odjenuli. Va`no je dati posebnu va`nost odabiru odje}e za odre|enu prigodu. Odje}a vam, kao i obu- }a, prije svega treba biti udobna i ugodna za no{enje. Jedan je to i od preduvjeta boljega raspoloènja. Ako se u ne~emu osje}ate lo{e i time ste optere}eni, moè propasti cijela ve~er. To se posebice odnosi na ène. Mi-slite vi{e o tome ho}e li vam pasti naramenica, koliko vas ùljaju cipele i koncentracija za razgovor pada.

U svakom slu~aju - odabir je odje}e odre|en ambijen-tom u kojemu se odràva poslovni domjenak, a uve-like }e vam olak{ati organizator ako na pozivnicama navede dress code – pravilo odjevanja koje se o~ekuje. Ukoliko pi{e, odjenite se u skladu s njim. Ako ne pi{e, najbolje je i}i na sigurno, bez puno eksperimentiranja. Neprimjereno je odje}om privla~iti pa`nju ili pokazi-vati svoju originalnost. Poslovni domjenak jednostavno

Kaù kako se dojam o nekome stvara u prvih osam sekunda susreta pa je va`no i kako ste

se za domjenak odjenu-li, ali i kakav }e biti va{

prvi kontakt s nepozna-tom osobom.

Dressroom

Stvar sigurnosti i prestià kaù da je ima-ti i dressroom na poslovnom domjenku. Tu je uslugu 2000. godine smislio i pokrenuo projekt manager Ivan Videc, a koja djeluje od 2002. godine unutar tvrtke Alcor d.o.o. Dres-sroom je usluga garderobe tamo gdje je nema, nedovoljna je ili jednostavno èlite da taj dio, ostavljanja jakni, kaputa i torbi, pro|e bez ika-kvih problema i nepotrebnih gu`vi. Ta usluga podrazumijeva dostavu i montaù {tendera, vje{alice, brojeve – tiskane i datumirane, pri-jamne pultove, talki walki motorolu, osoblje, demontaù i odvoz garderobe. Naravno, sva-kom prostoru i eventu tvrtka pristupa indivi-dualno te svake godine usavr{avaju svoju uslu-gu i napodunjavaju opremu.

Poslovni domjenci

58

nije mjesto za to. Kako se radi o poslovnom domjenku, takva treba biti i odje}a. I za mu{karce i za ène dobar je izbor elegantno poslovno odijelo tamnije boje. Nara-vno, ène mogu kombinirati suknju ili hla~e. Tako|er, ène se mogu posluìti i elegantnim haljinama.

Organizacija domjenaka Organizirati poslovni domjenak nije nimalo lagan za-datak. Mjesto koje ste odabrali te kakvu vrstu domjen-ka osmislili i organizirali pokazat }e kakva ste i koliko ozbiljna tvrtka, ali i „osobnost“ vas i va{e tvrtke.

Poslovne domjenke moète tako organizirati u hote-lima i restoranima, ali, ovisno o broju pozvanih, i u nekim drugim prostorima koji se mogu zanimljivo urediti i adaptirati za va{u prigodu, pa i u va{im tvr-tkama ili prostorima dovoljno velikim za primiti broj ljudi koje ste mislili pozvati. Kod nas gotovo da nema hotela ili restorana koji u svojoj ponudi nema organi-ziranje poslovnih domjenaka. Trebate smisliti {to èlite od hrane i pi}a, èlite li da vas glazba opu{ta ili razigra, a na vama je samo da na kraju platite ra~un, „obri{ete usta“ i odete.

Iznimno je va`no prilikom organiziranja sve napraviti na vrijeme. Ukoliko reagirate previ{e kasno, mo`da ne uspijete prona}i prostor koji ste èljeli ili je catering kojega ste èljeli unajmiti, u posljednjji tren, prezauzet da i vas usluì. Stoga, bitno je na vrijeme krenuti s re-alizacijom kako ni jedna karika u lancu ne bi popustila. Ukoliko „pro{e}ete“ Internetom, vidjet }ete da je po-nuda hotela i restorana koji nude usluge organiziranja poslovnih domjenaka vrlo bogata.

Moète se doista organizirati kako god èlite. Moète jesti „pe~ene {eve“, piti {to god vam padne na pamet, a i zabavljati vas moè tko god poèlite. Na vama je samo da smislite kakvu sliku o sebi èlite pruìti po-slovnim partnerima, sada{njim, ali i budu}im.

Event management agencijeKako danas sve moè napraviti netko umjesto vas, tako i va{ poslovni domjenak moè organizirati netko dru-gi. Razlog da sve ne uzmete u svoje ruke i sami sve organizirate moè biti i taj da ne èlite napraviti jedan prosje~an poslovni domjenak kojega se nakon prospa-vane no}i vi{e nitko ne}e sje}ati, a vi }ete svakako izgubiti puno slobodnoga vremena na njegovu organi-zaciju. Stoga, ukoliko imate povjerenja i niste od onih kojima se ni{ta ne svi|a osim onoga {to sami osmislite i realizirate, organizaciju domjenka moète prepusti-ti onima koji su upravo organizaciju takvih i sli~nih doga|aja odabrali za svoj posao.

Postoje marketin{ke agencije koje se bave svim vrsta-ma promotivne aktivnosti pa tako i organiziranjem poslovnih domjenaka. Umjesto vas napravit }e sve – od ideje do realizacije. Agencije vam ponude doista sve. Primjerice, kao mjesto odràvanja nudi se gotovo sve - od hotela, restorana, barova i klubova do dvoraca, povijesnih lokaliteta, muzeja, kazali{ta, karting staza. Agencija vam moè osigurati, primjerice, i prijevoz va{ih gostiju do mjesta odràvanja, i to od klasi~noga prijevoza automobilima ili limuzinama, kombija ili mi-nibuseva, pa do VIP prijevoza, motornih jahta, najma aviona ili helikoptera.

Posebna se pozornost pridaje i hrani i pi}u. Agencije organiziraju pokretne kuhinje i barove, ro{tilje, a u po-nudi su razne vrste hrane – od toplih do hladnih jela, kola~a, slastica, pi}a i vrhunskih pjenu{aca. Naravno da je za dobar poslovni domjenak va`na i zabava. Iako ona ovdje nije primarna, sigurno vam je cilj da vam se gosti ugodno osje}aju i opuste pa je tada i vrsta zabave vrlo vaàn faktor u cijeloj organizaciji. Ni{ta nije problem pa ni organizacija plesa~ica, guta~a vatre, voditelja pro-grama ili turnira u uredskom golfu. Naravno da uz sve to morate voditi brigu da se na mjestu doga|aja zna tko organizira taj poslovni domjenak. Iako svi, manje-vi{e, znaju gdje su i kod koga do{li, natpisi, display paneli, izlo`beni {tandovi, ne{to je o ~emu se tako|er treba i moè pobrinuti agencija koju ste izabrali za onu koja }e vam sve osmisliti i organizirati. Event manage-ment agencije pobrinu se i za dekoracije – od zra~nih balona koji mogu biti s logom ili sloganom va{e tvrtke, obojani, printani u razli~itim oblicima, “prekriva~a” za zgradu do grafike zida ili stropa ili rekviziti za po-zornicu i scenu. Mogu vam organizirati i vatromete te ukra{avanje prostora cvije}em. Pobrinu se i za osoblje, od hostesa do konobara, koktel majstora, demonstrato-ra i osoblja na parkingu. I to je to.

Trebate samo imati ideju, tj. znati koliko gostiju }ete pozvati i kako se èlite njima predstaviti. Sve dru-go za vas }e odraditi ovakve agencije. Naravno, sve ovisi i koliko novca za poslovne domjenke planirate potro{iti. ■

Na poslovni domjenak do|ite dobre volje,

nasmijani i spremni za nova poznanstva.

Delicije s okusom tradicije na va{em stolu

Oduvijek su autohtoni proizvodi, stare recepture, specifi~ne za odre|eno podneblje, bili glavni aduti doma}inima koji primaju goste. Kad k tome sljubite delicije s vrhunskim vinima, gastronomski uìtak po-staje nezaboravan.

Upravo za takve prilike, za toplu, ali otmjenu atmo-sferu, preporu~amo vrhunske proizvode Belja - Ba-ranjski kulen, Kulenovu seku, Doma}u dimljenu slaninu, sir Baranjac, Abc svjeì krem sir, te vina Podruma Belje, vrhunsku Gra{evinu i Chardonnay. Delicije s okusom tradicije... Belje!

Poslovni domjenci

Poslovni domjenci

60

Adresa:Piro{ ~izma M.Tita 10131308 Suza

Tel: 031/733-806

Fax: 031/733-027

e-mail: piros.cizma…opeka.hr

Baranja kao turisti~ko odredi{te postaje sve zanimlji-vijom brojnim posjetiteljima, koji, izme|u ostaloga, èle uìvati i u dobroj hrani i pi}u. Tu na scenu stupa restoran Piro{ ~izma, lociran na atraktivnoj turisti~koj destinaciji vinske ceste Kneèvi Vinogradi-Batina. O ponudi i planovima razgovarali smo s gospo|om Me-litom Tro{elj, voditeljicom restorana-pansiona Piro{ ~izma.

Piro{ ~izma pedesetogodi{nje je obiteljsko naslije|e koje se novim generacijama pro{iruje i nastavlja. Kroz

godine je od seoske gostione prerasla u vrlo ugodan ugostiteljski objekt koji i zahtjevnije goste zadovolja-va svojom gastronomskom te enolo{kom ponudom i ugo|ajem. Restoran je pravi predstavnik bogate i plod-ne Baranje, prepoznatljiv po vrsnim jelima od ribe i divlja~i, no nudi i ostala jela po narud`bi gostiju. Od tradicionalnih su jela ovoga podneblja posebice traèni riblji fi{ i riblji perket od razli~itih vrsta ribe, te ~oba-nac od divlja~i, autohtona baranjska jela kojima malo tko moè odoljeti. Piro{ ~izma poznata je i po svojoj ‘Vinskoj kapelici’. Me|u vrsnim je vinarima te{ko izdvojiti najbolje. Najtraènija su vina vinarije Kolar, Josi}, Ger{tmajer, Kova~, Gregurek, Kalazi}…

Osoblju restorana s punim povjerenjem moète prepu-stiti i organizaciju razli~itih sve~anosti, po kojima su tako|er postali prepoznatljivi. Budu}i da Piro{ ~izma raspolaè prostornim kapacitetom za stotinjak osoba, organizira domjenke, poslovna druènja, krstitke, obi-teljske ro|endane te bilo koji ‘event’ koji vam padne na pamet. Trenutno pripremaju organizaciju proslave do~eka Nove godine, stoga poùrite s rezervacijom, mjesta je jo{ vrlo malo!

Mno{tvo je sadràja koje Baranja nudi, stoga se njezini posjetitelji nerijetko odlu~uju i na vi{ednevno uìvanje u njoj. Svojim gostima Piro{ ~izma nudi i cjelodnev-ni boravak s no}enjem. Trenutno na raspolaganju imaju {est dvokrevetnih soba uz mogu}nost pomo}nog leàja. Pored ovakve ponude ne treba sumnjati u jo{ uspje{niju budu}nost. U postupku su i radovi na pro{irenju smje{tajnih kapaciteta, s novih petnaest dvokrevetnih soba, te velika ljetna terasa na kojoj }e se vikendima odràvati glazbene ve~eri. ■

Gastronomski uìtak u Piro{ ~izmiKontinentalni turizam velik je turisti~ki potencijal Baranje. Doìvljaj netaknute prirode, gastronomski uìtci oplemenjeni autohtonim vrhunskim vinima, lov i ribolov, park prirode Kopa~ki rit, vinske ceste, ponuda je kojom }e se zadovoljiti i najzahtjevniji gosti.

pro

mo

Unato~ svjetskoj gospodarskoj krizi koja posljednjih mjeseci poga|a cijeli svijet, trì{te luksuznih proizvoda izvan je opasnosti. Visoka cjenovna elasti~nost, visoke cijene luksuznih proizvoda i visoka kupovna mo} ljudi koji ove proizvode kupuju, ono

je {to takve proizvode u kriznim vremenima odràva na trì{tu.

Pripremila: Jasmina Fija~ko @igoli}

Luksuz u maloprodaji i luksuzna ambalaà Luksuzni proizvodi ve}inom se prodaju u ekskluzi-vnim prodavaonicama (salonima, izlo`benim pro-storima) osobnom prodajom, a prostori su vrhunski ure|eni, pri ~emu se posebna pa`nja posve}uje glaz-bi, bojama i mirisima. Prodajno osoblje u potpunosti je fokusirano na klijenta s kojim razvija osobni odnos. Mnogo se pa`nje posve}uje ambalaì koja treba stvo-riti i potaknuti èlju u osobi koja kupuje proizvod. Lu-ksuzna ambalaà ekskluzivnija je i skuplja od obi~ne, a najnoviji trendovi nagla{avaju svjetlucavost te zdrav odnos luksuznog proizvoda i prirode. Luksuzni proizvodi imaju druga~ije strategije marketinga (stra-tegije diferencijacije), a dok se pojedini proizvodi uop}e ne reklamiraju (poput nekih draguljarnica, jer njihova je ponuda ekskluzivna za njihovu klijentelu), ostali ko-riste sofisticirane marketin{ke na~ine promocije - PR, predstavljanje novih proizvoda, darivanja poznatih koji besplatno nose proizvode (sjetite se Oscara, halji-na i nakita), elitna druènja sa slavnim osobama, slan-je ekskluzivnih kataloga vjernim kupcima koji se na ovaj na~in upoznaju s najnovijom ponudom. Luksuzni proizvodi u manjem obimu prodaju se putem Inter-neta, jer je dojam ekskluzivnosti te mirise i boje koje kupac percipira dolaskom na prodajno mjesto znatno teè stvoriti putem web stranice. Prodaja luksuznih proizvoda odvija se tijekom cijele godine, no obi~no poraste neposredno prije boì}nih blagdana i pred od-lazak na godi{nje odmore.

Dizajnerska odje}a i nakit Na listi 10 najpoznatijih brandova nalazi se francuski proizvo|a~ luksuznih proizvoda, Louis Vuitton, poznat

www.mirakul.hr

Luksuzni proizvodi

63

Rije~ ‘luksuz’ latinskog je porijekla (lat. luxus), a ozna~ava rasko{, sjaj, obilje, odnosno ljubav prema sja-ju i rasko{i te predstavlja sve ono bez ~ega se moè biti - sve ono {to nije neophodno za ìvot, a samo po sebi je skupo i presti`no. Luksuzni proizvod sinonim je skupocjenosti, ekskluzivnosti, dragocjenosti dostupne tek malobrojnima ili povla{tenim osobama. Koncept luksuza posljednjih se tridesetak godina znatno pro-mijenio, jer su mnogi luksuzni proizvodi (poput naki-ta, parfema, dizajnerskih komada odje}e, skupocjenih bundi, skupocjenih alkoholnih pi}a ili slastica) postali dostupni i srednjem dru{tvenom sloju, a bogata{i iz Silikonske doline ove su proizvode po~eli svakodnev-no primjenjivati i time smanjili njihovu ekskluzivnost. Ono {to danas luksuzne proizvode razlikuje jedne od drugih iz iste kategorije jest marka ili brand.

Luksuzni proizvodi

62

Luksuzni proizvodi imaju druga~ije strate-gije marketinga, a dok se pojedini proizvodi uop}e ne reklamiraju, ostali koriste sofisticira-ne marketin{ke na~ine promocije kao {to su PR, predstavljanje novih proizvoda, darivanje poznatih koji besplatno reklamiraju proizvode, elitna druènja sa slav-nim osobama.

Luksuzni brandovi – svijet glamura Brand ili robna marka spoj je svih opipljivih i neopi-pljivih karakteristika proizvoda poput slogana, simbo-la, logotipa, trgova~kog imena, dizajna ili kombinacije svih tih faktora koji danas u najve}em broju prodaju proizvode ili usluge. Luksuzni brand te{ko je stvoriti i njegovu vrijednost preto~iti u o~i kupca.

Kvalitetan brand odraàva svoje postojanje u svojoj kvaliteti i imidù, a jednom stvoreni brand tvrtka tre-ba nastojati odràti. Cilj luksuznog branda je u o~ima ljudi stvoriti dodatnu vrijednost koja, osim same upo-rabne vrijednosti proizvoda, kupcu donosi dodatnu vrijednost u obliku posebnog osje}aja zadovoljstva, glamura i ekskluzivnosti. Poznato je da mo}ni i pre-poznatljivi brandovi na trì{tu vrijede vi{e i cjenovno mogu polu~iti ve}e uspjehe. Luksuz je garancija kvali-tete, podrazumijeva se da je skuplji, iako osim statusa i osje}aja mo}i ne zna~i nu`no da kupac dobiva vi{e.

Luksuzni brand naj~e{}e je razlog za{to kupujemo upravo taj proizvod. On nas odre|uje kao pojedinca, kao osobu, te nas ~ini zadovoljnima i sretnima. Dobro pozicionirani luksuzni brand prema svojim kupcima stvara obvezu odràvanja iste ili bolje razine kvalitete, daje pozitivnu sliku o tvrtki, ali nosi i obvezu stvaranja dodatne vrijednosti prema dioni~arima i vlasnicima, jer se od njega o~ekuju bolji financijski rezultati nego od “obi~nog” branda na trì{tu. Vrijednost branda relativ-na je mjera, {to posebno dolazi do izraàja kod luksuz-nih brandova, jer je odnos knjigovodstvene i trì{ne vrijednosti u ve}em nesrazmjeru, a sama vrijednost o~ituje se u cijeni proizvoda, cijeni dionica i kona~nom financijskom rezultatu.

Analiti~ari tvrde da su sna`ni luksuzni brandovi usli-jed razli~itih kriza naj~e{}e izvan opasnosti. Propada-ju uglavnom slabije etablirani brandovi te oni koji su cjenovno pristupa~niji krajnjim kupcima, dok cjenovno najskuplje brandove {titi upravo njihova visoka cijena.

Cjenovna elasti~nost luksuznih proizvoda Cjenovna elasti~nost (odnosno na~in kvantificiranja koliko su ponuda i potra`nja osjetljive na promjenu ci-jene) kod luksuznih se proizvoda znatno razlikuje. Lu-ksuzni proizvodi imaju prili~nu elasti~nost potra`nje, {to zna~i da traèna koli~ina znatno reagira na promje-nu cijene. U ekonomski nepovoljnim i te{kim vreme-nima (poput recesije), kada je cjelokupno gospodarstvo ugroèno, ono se ne}e zna~ajno odraziti na trì{te lu-ksuznih proizvoda. U kriznim vremenima uglavnom prestaju kupovati ljudi srednjeg sloja, a bogata{i uvijek imaju novaca (neovisno o tome u kojem se ciklusu go-spodarstvo nalazi) te }e preìvjeti gospodarske krize i nastaviti kupovati uobi~ajeno. Srednji sloj u vremenu recesije odre}i }e se skupocjene dizajnerske haljine ili skupog ljetovanja, no vi{i sloj ne}e niti gledati cijenu. Niì sloj, s druge strane, u kriznim vremenima kupo-vat }e samo nu`ne proizvode i usluge, no oni ionako ne kupuju luksuzne proizvode, pa stoga u krizama preìvljavaju samo osnovni proizvodi i luksuz.

Porez na luksuzne proizvode Uvo|enjem posebnog poreza na luksuzne proizvode dràve nastoje popuniti blagajnu novcima vi{ega sloja. U Hrvatskoj se ovaj porez pla}a po stopi od 30% na prodajnu vrijednost proizvoda bez PDV-a. Luksuz-nim proizvodima smatraju se nakit, plemeniti metali, zlatarski i filigranski proizvodi, kovani i zlatni novac, satovi, odje}a od krzna i koè reptila, obra|ena krzna, pirotehni~ki proizvodi i oru`je. Obveznici ovoga po-reza su proizvo|a~i i uvoznici (fizi~ke i pravne osobe). Obveza obra~unavanja posebnog poreza nastaje u tre-nutku isporuke proizvoda kupcu, i to za proizvedene i uvezene proizvode, uklju~uju}i i uvoz preko konsigna-cijskog skladi{ta. Oslobo|enje pla}anja ovoga poreza u na{em zakonu propisano je na uvoz i prodaju luksuz-nih proizvoda u tuzemstvu, diplomatskim i konzular-nim predstavni{tvima, njihovom osoblju i ~lanovima njihovih uìh obitelji te stranim me|unarodnim orga-nizacijama na osnovi uzajamnosti. Fizi~ke osobe ovaj porez pla}aju prilikom uvoza nadle`noj carinarnici.

Najskuplje turisti~ke destinacije

Luksuzni put moè uklju~iti krstarenje jahtom, avanturisti~ki safari uz vo`nju dìpom, boravak pod zvijezdama, unajmljivanje privatnog zrakoplova, kampiranje u najluksuznijoj kamp ku}ici ili apartmanu, posjet galerijama, muzejima, opera-ma i sli~nim kulturnim odredi{tima i sajmovima, a imate li stvarno puno novaca, za{to ne biste posjetili svemir? Iako se no}enje u predsjedni~kom apartmanu luk-suzno ure|enog dubrova~kog hotela Excelsoir koje stoji oko 3.300 eura mnogima ~ini skupim, ova je cijena sitnica naspram cijene koju bi platili u luksuznom hotelu orijentalnog stila sa 7 zvjezdica Burj al Arabu u Dubaiju, gdje no}enje u kraljev-skom apartmanu do|e - 68.000 kuna. Jo{ skuplje no}enje od 200.000 kuna platit }ete u Las Vegasu, u apartmanu naziva Two Story Sky Villa. No ovi smje{taji, osim velike kvadrature, posebnih sadràja, mogu}nosti organiziranja ludih partyja, ja-cuzzija, saune i sli~nih sadràja nude i vrhunsku uslugu osoblja. Za klijente koji èle luksuzna putovanja prilago|ena njihovim individualnim èlja-ma, Generalturist je, prvi na hrvatskom trì{tu, postavio koncept taylor-made pu-tovanja. Radi se o na~inu putovanja koji putnicima omogu}ava da obi|u izabranu destinaciju u skladu s njihovim osobnim interesima, hobijima i èljama. Neki od primjera su Nova godina u Australiji, 12 dana zrakoplovom, polazak 28.12.2008. godine, s cijenom od 27.990 kuna pod nazivom „Moderna domovina Aboridìna“. Atraktivni su i Sej{eli, otok Praslin: hotel Round Island 5* za 85.990 kuna ili Mal-divi, hotel Island hideaway 5* deluxe, po cijeni 57.990 kuna. Interesantna ponuda je i „Put oko svjetskih ~uda“: traje oko 21 dan - prvo se ide u Jordan, zatim u Kinu i Indiju, nakon kojih dolaze Ju`na Amerika s Peruom, Brazilom i Meksikom. Nakon toga slijedi dolazak u Europu i posjet Rimu te povratak u Zagreb. Cijena putovanja, naravno, ovisi o cijeni avionskih karata, broju zvjezdica hotela u kojima }e se no}iti i dijelu godine u kojem }e put biti organiziran, no radi se o putovanju vrijednom oko 40.000 kuna.

Maldivi

Luksuz kao dio poslovnog stila

Luksuzno ure|ene poslovne zgra-de (na ~ijim }e vas ulaznim vratima do~ekati portir), s dizalima u kojima svira ugodna glazba, luksuznim toale-tima (u kojima }ete uìvati u ugodnoj glazbi, predivnom osvjetljenju, pro-stranom predvorju s naslonja~ima), doma}ice koje }e vam tijekom bo-

ravka u tvrtki servirati najukusniju kavu, dizajnerski oblikovani uredi - do ostalih skupocjenih detalja, slu`beni automobili s voza~ima... Neki ‘poslovnjaci’ uìvaju u skupocjenostima, pa rado posjeduju kemijske olovke od 5.000 eura (primjerice, Montblanc), poslovne torbe i rokovnike od nekoliko tisu}a eura, skupcjene ru~ne satove (npr. Breitling od 2.000 do 200.000 eura) ili mobitel od milijun dolara. Neki }e se rado provesti u automobilu od nekoliko stotina tisu}a eura, kao {to su Austin Martin, Acure, Ferrari ili Rolls Roys (~ije se cijene kre}u od 550.000 eura!). Luksuz kao dio poslovnog stila povoljno se odraàva na filozofiju tvrtke i dobro se uklapa u tvrtke koje propagiraju luksuz. Sasvim krivi dojam ste}i }e kupci i poslovni klijenti razbacuju li se vlasnici ili manageri skupocjenostima, a pri tome ne vr{e pla}anja nu`nih obaveza ili svojim zaposlenicima ispla}uju minimalne pla}e.

ThemeliaCilj luksuznog branda je u o~ima ljudi stvoriti

dodatnu vrijednost koja, osim same

uporabne vrijednosti proizvoda, kupcu dono-si dodatnu vrijednost u

obliku posebnog osje- }aja zadovoljstva, gla-mura i ekskluzivnosti.

Luksuzni proizvodi

64

po svojim skupocjenim torbicama. Kolekcije Loiusa Vuittona simbol su sofisticiranog luksuza i profinje-nosti, no i drugi modni dizajneri, primjerice, Channel, Gucci, Mulberry, Burberry, Versace, Hugo Boss, Arma-ni, Dolce&Gabbana, drè svoju cijenu. U svijetu nakita Tiffany i Cartier su zakon, a u posljednje su vrijeme cijenjeni i Swarovski i vintage nakit. Drago kamen-je stolje}ima je pokazatelj luksuza i mo}i pa se plavi dijamant na aukciji nedavno prodao po cijeni od 8,9 milijuna dolara, a procjenjuje se da }e iznimno rije-dak plavi dijamant - Der Blaue Wittelsbacher, od 35.56 karata, {irok 24,40 mm i dubok 8,29 mm, na aukciji u londonskoj ku}i Christie’s dosegnuti cijenu od ~ak 15 milijuna dolara.

Da ni svijet glamura i luksuza nije bez problema, na-vodi Imogen Edwards-Jones u svojoj knjizi Modni ba-bilon. Naime, kako bi prividno uìvali u luksuzu diza-jnerskog komada odje}e, torbe ili nao~ala, mnogi ljudi kupuju kupus ili la`njake na tr`nicama ili u du}anima. Kupus je ona roba koja nastaje iz ostataka materija-

la koje tvornica ne upotrijebi u proizvodnji modne odje}e i modnih dodataka, a koja na kraju “sporednim izlazima” iz tvornice zavr{i na tr`nici, na {tandu po-red kupusa (i prodaje se po znatno niìm cijenama). La`njaci su proizvodi koji dolaze s Dalekog Istoka, vrlo lo{e kvalitete, ~esto puta pogrje{no napisanog naziva, no neki su toliko dobro napravljeni da je prili~no te{ko otkriti radi li se o kopiji ili originalu.

Sajmovi luksuznih dobara Sajmovi luksuznih dobara idealan su na~in promocije luksuznih proizvoda na koje se obi~no ciljano pozivaju osobe visoke kupovne mo}i. Me|u najpoznatijim saj-movima su: Luxury Travel Expo u Las Vegasu, Middle East Exclusive u Dubaiju, Luxury Please, te drugi, a odnedavno se sajam luksuza Luxury Please odràva i u Hrvatskoj, u hotelu Regent Esplanade. Osim sa-jmova luksuznih dobara, postoje i sajmovi luksuz-ne ambalaè. Jedan od poznatijih je Luxe pack, koji se odràva na atraktivnoj destinaciji u Monte Carlu, to~nije u Monacu. Ovaj me|unarodno priznati sajam predstavlja najnovije trendove, izume i inovacije u pa-kiranju i ambalaì.

Luksuzne nekretnine Moderne i urbane vile tek su privid luksuza prisutan na na{im prostorima. Dvorci i ostala luksuzna izda-nja u nas su ne{to rje|i, no u svijetu itekako prisutni. Pojedini dizajneri unutarnjeg ure|enja stvaraju po-sebno skupocjene i luksuzne kolekcije koje obuhva}aju namje{taj, osvjetljenje, prtljagu i modne dodatke namijenjene bogata{ima èljnim luksuza. Luksuzno opremljeni prostori mogu biti ure|eni minimalisti~ki s diskretno nagla{enim skupocjenostima (audio i video oprema, {armantni detalji, skupocjena rasvjeta, „pa-metni digitalni dom“, birani pjenu{ac u dizajnerskoj posudi za hla|enje, najfinije praliné, svjeè poljsko cvije}e u skupocjenoj vazi...) ili rasko{no u velikom prostoru koji ima bazen, ku}nu poslugu (doma}icu ili batlera, vrtlara), antikni namje{taj i ostale skupocjene detalje. Vlasnici ovih prostora uìvaju u detaljima po-put petodijelnog porculanskog seta tanjura s cvije}em od 12,500$, vr~em za vino ili sokove od 15.850$, zdjeli-com za slatki{e Tiffany od 7.500$, vazom sa skulpturom cvije}a umjesto pravoga cvije}a u njoj od 38.500 $.

Trendovi Dok su nekada{nji bogata{i kupovali luksuzne satove ili jahte potvr|uju}i ovim proizvodima svoje viso-ke statusne vrijednosti, analiti~ari sektora luksuznih proizvoda predvi|aju da }e najbogatiji danas kupovati kompanije. Novi bogata{i bogati su investitori iz Azije i zemalja bliskog istoka koji kupuju cijele kompanije, {to }e jo{ vi{e do}i do izraàja u vrijeme financijske krize koja upravo poga|a svijet. Mnogi }e re}i da je danas zapravo pravi luksuz vrijeme – jer ga u ovom ubrzanom tempu nemamo dovoljno. ■

Sajmovi luksuznih dobara idealan su na~in

promocije luksuznih proizvoda na koje se

obi~no ciljano pozivaju osobe visoke kupovne

mo}i.

Najskuplja kava na svijetu

Kopi luwak, posebna je kava ~ije se cijene za {alicu espressa u svijetu kre}u od 250 do 500 kuna, a za kilogram je potrebno izdvojiti 6.000 kuna! Ova kava li{ena gor~ine i trpkosti nastaje iz izmeta autohtone ìvotinje luwak iz porodice ma~aka, koja jede pa`ljivo probrana i savr{eno zrela zrnca kave te ona gotovo neprobavljena prolaze kroz tijelo ìvotinje. Posebno obu~eni traga~i iz izmeta ovih ìvotinja izdva-jaju neprobavljena zrnca kave. Okus ove kave s aromom naran~e, meda i vla`nog li{}a poznat je od 17. stolje}a kada se Kopi luwak mogao popiti u kavanama u Be~u i Parizu, a u ovoj skupocjenoj kavi mogu uìvati i stanovnici doma}e metropole u kafi}u Eli’s Caffe.

pro

mo

Novi sjaj za doba darivanja

Za nadolaze}e sve~ane prilike u kojima èlite ostaviti poseban dojam preporu~ujemo nove predstavnice autenti~nog Croata stila i kvalitete: CROATA Kristal - svilenu kravatu oplemenjenu Swarovski kristalima, CROATA 7- unikatnu kravatu jedinst-vene simbolike te kravate u veli~inama L i XL, prilago|enog kroja kako bi kravata Croata mogla resiti svaki vrat, a ~vor bio prilago|en figuri mu{karca.

Pred nama je vrijeme poslovnih domjenaka i sve~anih prigoda koje zahtijevaju formalnije odijevanje. U dne-vnoj ili ve~ernjoj varijanti ne}ete pogrije{iti s tradi-cionalnom kombinacijom tamnog odijela i jednobojne ko{ulje. Ono {to }e kombinaciji dati elegantan i sve~an izgled je kravata. Ona moè biti bogatija, u materijalu ili izvedbi, i time daje sve~anu i luksuznu notu va{em cjelokupnom izgledu.Kravate Croata predstavljaju simbol mu{ke elegancije, samosvijesti i dostojanstva. Modna marka Croata nudi kravate vrhunske kvalitete, ali i druge modne proizvo-de iz bogatog asortimana.Za takve sve~ane prilike preporu~amo kravate CROATA 7 i CROATA Kristal - nove predstavnice autenti~nog Croata stila i kvalitete.

CROATA KristalRu~no se, minucioznom precizno{}u, jedan po jedan nanose sitni kristali na podlogu od najfinijih svilenih tkanina, sve pod budnim okom dizajnera, stvaraju}i ~arobnu igru motiva i svjetlosti. Tako obasjana kravata CROATA Kristal, jedinstvena i neponovljiva, stvorena je da uveli~a svaku sve~anost. Kori{teni kristali Swarovski

CROATA 7 Broj sedam sim-bol je savr{enstva, ~asti i uspjeha. CROATA 7 dvostruko potvr|uje tu simboliku. Prvo jer je, jam~imo, proizvedena u iznimno maloj koli~ini od samo sedam kravata, po dezenu i kombinaciji boja. Drugo, nje-zina vanj{tina i unutra{njost oblikovane su u sedam koraka od jedinstvene svilene tkanine. Spoj Croata dizajna, ru~ne izrade i male koli~ine proizvoda upu}uje da se radi o unikatu, iz Domovine kravate.

CROATA DAROVNA KARTICACroata proizvodi predstavljaju idealan dar u

poslovnom okruènju. Ukoliko niste sigurni koji proizvod

biste darivali iz na{eg bogatog asortimana kravata, ko{ulja,

{alova i ostalih modnih dodataka – darujte Croata

darovnu karticu! Prepustite poslovnim partnerima da sami

odaberu svoj dar. Detaljne informacije potraìte na

prodaja…croata.hr

www.mirakul.hr 65

Poslovni kalendar

Sajmovi

24.-28. 11.2008. 13. Katarinski sajam – sajam obrta, malog i srednjeg poduzetni{tvaMjesto: „Tvr|ava Brod“, Slavonski BrodInformacije: www.ra-sb.hr

22.1.2009.-25.1.2009.Viroexpo 2009. 14. Me|unarodnog sajma gospodarstva, obrtni{tva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

29.01.-01.02.2009. Nastup hrvatskog gospodarstva na me|unarodnom sajmu graditeljskog materijala, opreme za interijere, grijanje, sanitarne opreme, kuhinjske i kupaonske galanterije HÄUSLBAUER 2009. Mjesto: Graz, AustrijaOrganizator: nastup u @upanijskoj komori Osijek vodi Odsjek za me|unarodne odnoseInformacije: Jelena Radi}: + 385 31 223 821, + 385 31 223 800, [email protected], Ivan Erak: + 385 31 223 852, [email protected]

Konferencije

25.11.2008. Guerrilla marketing & selling - minimalnim ulaganjima do maksimalnog profitaIzlaganje najve}eg marketing gurua novog vremena – Jay Conrad LevinsonaMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXI centarOrganizator: : Triple s learning d.o.o. i Moving-board d.o.o.Informacije: + 385 1 2399 998, www.levinsonuzagrebu.com, [email protected]

Seminari

25.11.2008.U~inkovito delegiranje: preno{enje ovla{tenja na niè razineMjesto: OsijekOrganizator: Poslovna IzvrsnostTrener: Ivica KocmanInformacije: + 385 1 4500 036, [email protected]

25. i 26.11.2008. Osnove upravljanja projektimaMjesto: [etali{te kardinala Franje [epera 13, OsijekOrganizator: Centar za poduzetni{tvo OsijekVoditelj seminara: Mr.sc. Aleksandar Erceg i Predrag Dotli}, dipl.oec.Vrijeme: 13:00 -17:00, oba danaInformacije: + 385 31 283 820, [email protected]

26.11.2008. Stru~ni skup „Mirenje u rje{avanju individualnih rad-nih sporova”Mjesto: Mala vije}nica u zgradi Osje~ko-baranjske ùpanije, Osijek, @upanijska 4Organizator: Ured za socijalno partnerstvo RH i Gospodarsko-socijalno vije}e Osje~ko-baranjske ùpanijeInformacije: + 385 31 251 012, [email protected]

Dogaðanja

28.11.2008. BIZparty zabavni program za druènje poslovnih ljudiMjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4Po~etak: 21hUlaznica: Vizitka

66

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj ... · 2008., koju priprema poslovni...

Documents