issn: 1846-3371€¦ · tema broja europski fondovi i programi posebni prilozi karti~arstvo...

tema brojaEuropski fondovi i programi

posebni priloziKarti~arstvoGospodarska vozilaMobilno poslovanjeMultimedija

intervjuDamir Sabol

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis dvobroj 19/20, godina III, srpanj 2008.

issn

: 184

6-33

71

poseban prilog: Karti~arstvo

poseban prilog: Mobilno poslovanje

poseban prilog: Gospodarska vozila

Sadr`aj

www.mirakul.hr �

tema broja: Europski fondovi i programi15

21

29

36

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Damir Sabol

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Belgija

Tr`i{te kapitala

Multimedija

Poslovni kalendar

5

6

8

12

14

45

54

“Neupitno je da je Hrvatska dio Europe, no jo{ nije dio Europske zajednice koja dijeli zajedni~ka pravila pona{anja. Upravo iz tog razloga Europska komisija putem pretpristupnih programa priprema zemlje kandidatkinje osiguravanjem manjih sredstava za programe razvoja (tzv. soft programa), za budu}e kori{tenje daleko ve}ih iznosa za kapitalna ulaganja jednom kad zemlja kandidatkinja postane ~lanica EU.”

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Uvodnik

www.mirakul.hr �

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-

mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor

Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanović, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

Štovani,

jeste li se ikada upitali kada se pi{u uvodnici? Ma {to vam netko rekao, budite uvjereni da se u velikoj ve}ini slu~ajeva pi{u zadnji dan, netom prije odlaska u tisak, nakon {to je autor (u pravilu glavni urednik) sa`vakan od zavr{avanja i pripreme svih tekstova, priloga, fotografija, opreme istih, rasporeda oglasa te definiranja layouta (odnosno kona~nog izgleda ~asopi-sa). Naravno, kada imate dva izdanja, kao mi, onda je posao manje-vi{e poduplan, no s obzirom na silni en-tuzijazam kojim pristupamo svakom izdanju ni to ne smeta, kao ni ugodno toplo vrijeme. Dodu{e, svaki put o uvodniku po~nem razmi{ljati barem tjedan dana ra-nije i razmi{ljam kako najva`nija doga|anja iz pro{log mjeseca te teme o kojima pi{emo saèti i predstaviti na 2500 znakova. I onda, naravno, do~ekam zadnji dan kada su sve ostale obveze uglavnom rije{ene i kona~no po~nem pisati. Nije li dana{nje poslovanje postalo upravo takvo, da se sve radi u zadnji ~as i da se rokovi ispunjavaju zadnji dan (ako se ve} ne probijaju)? êsto se pitamo mora li tako biti i je li nam taj stres doista potreban, no o~igledno druga~ije ne znamo funkcio-nirati. Razlog za{to koristim svoje uredni~ke privile-gije da vas maltretiram svojim poslom leì u ~injenici da mi je navedena tematika izvrstan uvod u pri~u o europskim fondovima. Gomilu poticaja bacili smo u vjetar, ve}ina poduzetnika se tek sada polako budi, a vrijeme curi. I onda }e svi navaliti u zadnjem trenu-tku. Pro~itajte na{u temu broja i poku{ajte ipak malo ranije razmi{ljati o prilikama koje su vam „ispred nosa“, sigurni smo da ne}ete pogrije{iti. Ostale teme istraìte sami, vjerujem da vas ne}emo razo~arati ni ovoga puta.

I jo{ jedna opaska na kraju. Nakon gastronomskog vodi~a javilo nam se, o~ekivano, nekoliko restorana nezadovoljnih {to upravo njih nismo uvrstili me|u „top“ destinacije. Sigurno je da smo nekoga neprave-dno izostavili, a nekog drugog uvrstili, no naglasio bih da su svi na{i tekstovi iznimno objektivni i uredni~ki neovisni. Vodili smo se isklju~ivo informacijama do-stupnim u stru~noj literaturi te na Internetu i iako je mogu}e da smo nekoga uspjeli presko~iti, vjerujem da ve}ina restorana tu zasluùje mjesto. Naravno, dobrih je restorana puno vi{e nego {to ih moèmo predstaviti, no to je uvijek tako. Pri~a je na neki na~in povezana i s ogla{avanjem, odnosno pojavljivanjem u medijima. Mnogi ugostiteljski objekti, ali i brojne tvrtke, àle se na nedovoljan broj gostiju, odnosno kupaca. Kada ih pi-tate koliko ulaù u marketing, rezultati su ~esto poraz-ni. Kada razmi{ljate o svom poslu, poku{ajte se staviti u ulogu kupca i zamisliti jeste li mu me|u prvih neko-liko izbora pri odabiru usluge ili proizvoda koji treba (bez obzira radi li se o restoranu, informati~kim ili edukacijskim uslugama, ili ne~em tre}em). Zanima vas kako se dolazi u top 3? Kvalitetna usluga i marketing. Za prvo vam nastojimo pruìti vrijedne savjete te dati provjerene informacije. Zbog ovoga drugog ~itate nas iz mjeseca u mjesec, potpuno besplatno. @elim vam ugo-dan godi{nji te se radujem na{em druènju na jesen.

Krešimir Šimac

www.mirakul.hr ��

BIZ vijesti BIZ vijesti

O~na optika Lens 24. lipnja u trgova~kom centru Mer-cator u Osijeku otvorila je prvu Rodenstock opti~ku trgovinu u Hrvatskoj. Ovo renomirano poduze}e ima praksu otvaranja trgovina isklju~ivo u glavnim grado-vima dràva, a iznimku su napravili zbog ugleda op-tike Lens.

Rodenstock je najve}i njema~ki proizvo|a~ dioptrijskih le}a i okvira, a njihov brand je Porsche dizajn, kao visoko pozicioniran brand okvira za nao~ale. Kako je ovo tek ~etvrta prodavaonica izvan Njema~ke, njezino otvaranje u Osijeku predstavlja svojevrsnu ekskluzivu. Tijekom godine o~ekuje se daljnje otvaranje trgovina diljem svijeta.

Shopping center Portanova prvi je i jedini planirani shopping centar u Osijeku koji posjeduje pravomo}-nu lokacijsku dozvolu. Smje{ten je u zapadnom djelu grada, uz ju`nu obilaznicu kod kriànja sa Svilajskom ulicom. Na oko 40 000 m² nudit }e svojim posjeti-teljima razli~ite trgova~ke, zabavne, kulturne i spor-tske sadràje. Posjetiteljima je osigurano oko 1600 parkirali{nih mjesta na nekoliko nivoa. Portanova }e sadràvati vi{e od 100 prodajnih jedinica sa svjetski poznatim brandovima i hipermarketom na 5000 m².Kako bi Portanova bila u rangu sa svjetskim shopping centrima, gospodin @eljko Bilo{, direktor tvrtke Am-plitudo d.o.o. koja je investitor projekta, oko sebe je okupio niz kvalitetnih i priznatih stru~njaka i surad-nika. Idejno rje{enje prema kojemu je dobivena loka-cijska dozvola izradio je osje~ki Zavod za urbanizam - arhitekt Milenko Musovi}. Glavni je projektant bri-tanska arhitektonska ku}a Chapman Taylor, a za ovaj }e projekt biti odgovorna njihova milanska podru`nica Chapman Taylor Architetti. Za project management odgovoran je Mace, koji je u procesu otvaranja svoje podru`nice u Osijeku. Ekskluzivni leasing agent je CB Richard Ellis. Za shopping center management i za marketing angaìrani su savjetnici iz Velike Britanije.

Predstavljen projekt Shopping center Portanova Otvorena prva Rodenstock concept store optika u Hrvatskoj

Gala softver od sada dostupan i studentima Gra|evinskog fakulteta u Osijeku

Razvojne perspektive Slavonije

U subotu 14. lipnja, u organizaciji Ureda za promi-canje socijalnog nauka Crkve i dru{tvena pitanja i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK odràn je tre}i Studijski dan drugog ciklusa, na temu Razvojne perspektive Slavonije. Prvo predavanje, Rad i profit (prema dokumentima Crkve), odrào je doc. dr. sc. V. Dugali}, voditelj Ureda, koji se na po~etku kratko osvrnuo na ~injenicu kako odnos rada i profi-ta nije neka novost u socijalnom nauku Crkve, jer se o tome raspravlja od njegovih po~etaka. U drugom dijelu izlaganja dr. Dugali} je progovorio o dvjema di-menzijama rada: objektivnoj, tj. o onomu {to se radi i proizvodi, i subjektivnoj, u kojoj ~ovjek nije roba, ve} subjekt rada te se kao takav kroz rad izgra|uje-postaje vi{e ~ovjekom. U zavr{nom dijelu svoga predavanja dr. Dugali} je istaknuo kako socijalni nauk nagla{ava neizmjernu odgovornost socijalne dràve, odbijaju}i pritom njezine dvije radikalne teze (etatisti~ku i minimalisti~ku) u izgradnji pravednog dru{tva i poduzetni{tva. Drugo predavanje, Eti~ki prijepori razvoja, odràla je dr. sc. Dubravka Petrovi}, djelatnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i tajnica komisije Iustitia et pax HBK. Nakon ova dva uvodna teorijska predavanja poslije kratke rasprave i odmora

Studenti Gra|evinskog fakulteta u Osijeku od sada imaju priliku pripremati se za ispite i u~iti na ra~unalnoj aplikaciji za gra|evinarstvo Gala2008. Ovu iznimnu priliku omogu}ili su im dekan prof.dr.sc. Vla-dimir Sigmund, dipl.ing.gra|. i distributer programa Gala2008, tvrtka Demo informatica d.o.o. iz Osijeka, te proizvo|a~ programa Webshop.hr iz Karlovca. Vrijed-nost donacije je 60.000 EUR.Programsko rje{enje Gala2008 je, po rije~ima direktora tvrtke, program koji u potpunosti pokriva poslovanje gra|evinskih tvrtaka. Namijenjen je malim, srednjim ali i velikim gra|evinskim tvrtkama. Tako u listi ko-risnika stoje male tvrtke s po desetak zaposlenih ali i tvrtke koje broje preko 1000 zaposlenika. Osnovni dio programa gra|evinski su normativi za sve vrste gra|evinskih radova, od visokogradnje, niskogradnje pa do kompletnih obrtni~kih radova. Kori{tenje je pro-grama vrlo jednostavno i nije potrebno dugo vremena za obuku.

uslijedila su predavanja gosp. Stipana Bili}a i dr. sc. Drage êngi}a, posve}ena konkretnoj problematici razvoja u Slavoniji.

@elim vidjeti Hrvatsku kao predvodnika u razvoju telekomunikacija

Intervju mjeseca

�

Ako bi se samo jedan dio novca koji se ulaè u cestogradnju ili mostogradnju uloìo u, primjerice, razvoj opti~ke mreè, brzo bismo bili predvodnica razvoja telekomunikacija.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Kakvi su bili po~etci Iskona, s koliko ste kapitala krenu-li? Jeste li se u tom trenutku nalazili u poduzetni~kom okruènju (prijatelji, rodbina...), koliko ste uop}e imali poslovnoga iskustva?Po~etci Iskona bili su jednim dijelom rezultat mojih te`nja da u Hrvatsku donesem ne{to {to jo{ nije po-stojalo, a za {to sam bio siguran da }e promijeniti svijet, te drugim dijelom splet okolnosti koje su omogu}ile da se posao uspije pokrenuti. Direktnog poduzetni~kog iskustva nisam imao, ali sam ve} od osnovne {kole imao afiniteta prema ‘businessu’. S bakom sam pro-davao platno kao putuju}i trgovac (na biciklima), a s djedom, koji je bio postolar, i{ao na sajmove i prodavao cipele. Zato mi je bilo vrlo blisko ne{to pokrenuti, ne{to napraviti, trgovati i op}enito zapo~eti posao. S druge strane, majka, koja je godinama radila kao slu`benica u po{ti, usadila nam je snaàn osje}aj za brigu o kori-snicima. Ta kombinacija poduzetni~kog duha i brige o korisnicima predstavljala je vrlo dobru osnovu za po-kretanje servisno orijentiranog posla, a {to Internet i telekomunikacijske usluge i jesu.

Sam posao zapo~eo sam iz uvjerenja da je Internet ne{to {to }e promijeniti svijet i da èlim tu promjenu dovesti u Hrvatsku. Naravno, nisam znao da ba{ sve to sam i ne mogu napraviti i bio sam pomalo naivan, ali je sve to bilo s dobrim namjerama te je na kraju donijelo dobre rezultate. êsto se u poslu doga|a da, kada se iznimno trudite, onda imate i sre}e. To se dogodilo i meni.

[to vam je u prvim dvjema godinama poslovanja pred-stavljalo najve}e probleme?Kad sam po~injao 1997. godine, velik je problem bio s ~istim monopolom na trì{tu telekomunikacija, ali i sa svije{}u ljudi i tvrtaka da telekomunikacijske uslu-ge moè pruàti samo dràvni telekom. Sve drugo bilo je vrlo te{ko objasniti ljudima. To {to sam odra|ivao ve}inu posla sam, nije bio problem – bio sam istovre-meno i razvojni inènjer i prodaja i agent za podr{ku, ali i ~ista~ica. No, to mi nije bio te{ko.

Gotovo neosvojivo su mi se ~inile zakonske prepreke, proces dobivanja koncesije za tu vrstu poslovanja kao da se radi o ograni~enom resursu, a ne standardnom

www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

�

Ne treba od finan-cijskih institucija o~ekivati da vas prate kao po~etnika. Za to danas ima puno vi{e dràvnih instrumenata, a ja svakako mislim da se vlastitim kapitalom i podr{kom prijatelja i ro|aka moè zapo~eti posao.

uslu`nom poslovanju. Danas bismo trebali biti zado-voljni stupnjem liberalizacije jer je jo{ prije desetak go-dina bilo gotovo nemogu}e raditi u tom sektoru, osim ako niste bili zaposleni u HT-u.

Bili smo ~ak i na rubu da nam zbog koncesijskih fi-nancijskih optere}enja zatvore tvrtku jer nismo bili u mogu}nosti pla}ati sve dràvne namete koje smo tre-bali kako bismo mogli legalno poslovati. Na sre}u, bilo je tu razumnih ljudi u ministarstvima koji su nam ipak omogu}ili da nastavimo poslovanje.

Poznato je da mladi poduzetnici te{ko dolaze do kapi-tala od banaka, koliko je Iskonu trebalo da ga prepoz-naju i podrè financijske institucije? Odakle ste uop}e financirali rast prije ulaska stranih investitora?Iskon je na po~etku poslovanja imao podr{ku kroz neprofitnu mreù Zamir.net za koju je radio tehni~ko odràvanje i razvoj sustava u zamjenu za mogu}nost kori{tenja opreme i resursa za komercijalnu djelatnost. To nam je, uz financiranje mojih roditelja i volonter-ski rad prijatelja, omogu}ilo po~etak. Jedino gdje sam dobio podr{ku banke bilo je da su nam odobrili leasing za jedan modem server koji je bio na razini cijene soli-dnog auta. Ja sam, naravno, prve dvije godine rada tvr-tke pje{a~io i vozio se tramvajem. Bilo je va`nije kupiti modem servere i opremu nego auto.

Ne treba od financijskih institucija o~ekivati da vas pra-te kao po~etnika. Za to danas ima puno vi{e dràvnih instrumenata, a ja svakako mislim da se vlastitim ka-pitalom i podr{kom prijatelja i ro|aka moè zapo~eti posao. Osim toga, danas u Hrvatskoj djeluju i poslovni an|eli od kojih se moè dobiti osnovno financiranje kao i venture capital fondovi koji prate projekte s velikim potencijalom rasta. Krediti banaka dosta su lo{ na~in za zapo~eti rizi~an posao i ne bih savjetovao da se u tom smjeru organizira financiranje. Naravno, cash kre-ditiranje u iznosima do 10-ak tisu}a eura je OK, ali za ve}e je iznose prerizi~no. Posao se moè po~eti s manje, pa kad se razvije, onda se mogu uzimati krediti. Uglav-nom ispada da kredit ne moète dobiti kada ga trebate, a da }e vam ga sami do}i nuditi kad ga ne trebate.

Koji je bio prijelomni trenutak u razvoju Iskona, ula-ganje ameri~kih i njema~kih investitora ili ne{to {to je prethodilo tome?Sigurno je ulaganje ameri~kih investitora bilo presu-dno u razvoju Iskona. Iako smo mi imali postavljene temelje tvrtke, po~etno je ulaganje bilo puno ve}e nego smo mi ikad mislili da }emo trebati za razvoj tvrtke, ali je zbog toga bilo i presudno za brzi rast i razvoj. Tada smo, naime, bili gotovo bez novca, pritisnuti dràvnim nametima, ali smo ulaganjem sve to uspjeli pokriti i pokrenuti velik rast. Otprilike u godinu i pol dana smo iz prakti~ne nule na ra~unu primili vi{e od 10 milijuna dolara investicija. I to kada je dolar vrijedio vi{e od 8

kuna. No, moram re}i da smo isto tako bili uspje{ni i u tro{enju novca.

Mnogi su upravo Vas prozvali kao „krivca“ kada je T-HT kupio Iskon, zamjeraju}i Vam da ste time izne-vjerili mnogobrojne korisnike koji su, ne èle}i raditi s T-Comom, svoje povjerenje dali Iskonu. Kako sada, s vremenskim odmakom, gledate na tu transakciju i koliko je ona utjecala na gubljenje odre|enog dijela „alternativnih“ korisnika telekomunikacijskih usluga?Bilo bi sigurno vrlo zanimljivo da se moè ìvjeti na romanti~nim vrijednostima borbe protiv monopola i sli~nih bauka. No, ja sam u tom trenutku bio vlasnik samo manjeg dijela tvrtke i nisam mogao o svemu tome samostalno odlu~ivati. Investitori su imali opciju prodaje i sasvim je normalno da su se na nju odlu~ili. Ne moè se o~ekivati da netko ulaè velike novce i da kasnije ne odlu~uje po financijskim, nego po nekoj in-terpretaciji eti~kih kriterija. Sigurno je da je preuzi-manje Iskona od strane HT-a bio dosta veliki {ok za sektor, ali i za ve}i broj korisnika. Nije ni meni bilo svejedno, ali trì{tu je bila nu`na konsolidacija. Iskon danas vrlo solidno funkcionira i na trì{te donosi nove povoljnije usluge kao {to je to radio svih ovih godina. Mislim da se tu nema kome {to ozbiljno zamjerati.

Kako je izgledao sudar poslovnih kultura T-HT-a i Isko-na, kako su se djelatnici Iskona privikli na novonastalu situaciju te suradnju s doju~era{njim ljutim konku-rentom? To~no je da se ne radi o istoj korporativnoj kulturi i da je tu bilo nekih manjih problema, ali i puno manje nego se o~ekivalo. HT je zadrào Iskon kao nezavisnu tvrtku i operatera, i Iskon ima svoj ustroj te njeguje dalje svoj na~in rada. Sigurno je da ima sudara konce-pcija poslovanja, ali to nije ni ni{ta neobi~no ni nu`no lo{e. Moè se i s jedne i s druge strane puno nau~iti. Nakon akvizicije do{lo je do odre|ene promjene lju-di, ali to je i{lo postupno i to je sasvim normalno kod takvih vrsta preuzimanja. U procesu preuzimanja se i jedna i druga strana moraju prilago|avati. Mislim da su tu fazu Iskon i HT uspje{no zavr{ili.

Kako vidite razvoj telekomunikacijskih usluga u Hrva-tskoj u sljede}ih nekoliko godina, koje tehnolo{ke bla-godati korisnici mogu o~ekivati? Ho}e li se jaz izme|u nas i razvijenih zapadnih i sjevernih zemalja smanjivati ili }emo i dalje zaostajati?Meni se ~ini da su telekomunikacijske usluge u Hrva-tskoj u dobroj fazi razvoja. Mislim da su cijene prihv-atljive i da je pokrivenost solidna. No, mislim da nas to ne treba zadovoljiti i èlio bih vidjeti Hrvatsku kao predvodnika razvoja telekomunikacija. Mislim da bi se u telekomunikacije moralo ulagati kao u cestogra-dnju – dakle, izgraditi infrastrukturu na na~in javno privatnih partnerstva i zatim tu infrastrukturu davati u najam operaterima koji }e po njoj davati jo{ bolje i

Damir Sabol

Kao David protiv Golijata 1997. godine krenuo je Da-mir Sabol s Iskonom na veliki HT. Danas je za njega, ina~e oènjenog oca dvoje djece, ta borba zavr{ila: Da-vid i Golijat izvrsni su prijatelji, a Sabol je jedan od prvih koji su se u Hrvatskoj obogatili od Interneta. Taj tridesetosmogodi{njak iz âkovca ra~unalima se po~eo baviti jo{ od osnovne {kole, a iako na fakultetu, kaè, nije stekao znanja potrebna za vo|enje tvrtke, nau~io je kako razmi{ljati i pristupati problemima. A s kojim se problemima morao nositi tijekom razvoja svoje tvr-tke, kako ih je prebrodio, ~ime se danas bavi i koji su mu planovi, poku{ali smo saznati u razgovoru s njim.

Otprilike u godinu i pol dana smo iz prakti~ne nule na ra~unu primili

vi{e od 10 milijuna dolara investicija. I to kada je dolar vrijedio

vi{e od 8 kuna.

Intervju mjeseca

10

kvalitetnije usluge. Ako bi se samo jedan dio novca koji se ulaè u cestogradnju ili mostogradnju uloìo u, pri-mjerice, razvoj opti~ke mreè, brzo bismo bili predvod-nica razvoja telekomunikacija. Evo primjera – umjesto Pelje{kog mosta moglo bi se izgraditi 500.000 opti~kih priklju~aka (FTTH) brzine od 100 Mbps po priklju~ku. Zar to ne bi bila bolja i isplativija investicija? Isplativija u smislu onog {to bi srednjoro~no i dugoro~no donijela privatnim i poslovnim korisnicima.

Od poduzetnika ste s vremenom postali manager, s djelomi~nim suvlasni{tvom u tvrtki koju ste osnovali. Jeste li imali problema s privikavanjem na novonastalu situaciju u kojoj odluke vi{e ne moète donositi potpu-no samostalno? Kako ste se nosili s vrlo brzim rastom Iskona u jednom trenutku, kada ste u kratkom vremen-skom periodu narasli na preko stotinu zaposlenih? Taj dio nije uop}e bio lak. Ja mogu upravljati ljudima, ali nisam imao iskustva kako je to upravljati ove go-dine s deset ljudi, a sljede}e sa sto ljudi. Mene je ~itav proces dosta iscrpio i uz nekoliko krugova financiranja, velike medijske pa`nje i velikog rasta, dogodilo se to da sam u poslu ‘izgorio’. Godine 2001. iza{ao sam iz Uprave i pre{ao u Nadzorni odbor. U Upravu smo po-stavili profesionalce koji su imali druga~iji pristup po-slu i nisu bili toliko emocionalno uklju~eni. Bio sam se preforsirao i sve je to bilo dosta te{ko za mene. No, uzeo sam malo vi{e odmora i trebalo mi je oko {est mjeseci da opet do|em u formu. Na svemu tome sam puno nau~io i ponovno sam se vratio kao predsjednik Uprave Iskona 2005. godine.

Te{ko je i to kada ste navikli da ne moète vi{e brzo i efikasno sami donositi odluke, ve} se uvijek pitaju dru-gi vlasnici. No, s tim i nisam imao problema iako se ponekad i nisam slagao sa svim odlukama. Ne moète dati udio ulaga~ima i o~ekivati da }ete i dalje svime upravljati.

U samo deset godina pro{li ste sve faze poduzetni~kog ciklusa, od pokretanja tvrtke, razvoja na krilima investi-cijskog kapitala, prodaje te kona~nog izlaska iz tvrtke. Kada Vam je bilo najteè?Najteè je bilo kad smo prije prvih ulaganja bili u opasnosti da nam zbog nerazumnih zakonskih monopolisti~kih ograni~enja i nametnutih nameta za-tvore tvrtku, kao {to smo bili u opasnosti 1999. godine. Uloìte nekoliko godina rada i truda i onda vam jed-nim birokratskim potezom pera mogu sve ugasiti. To je osje}aj kojeg se jo{ dobro sje}am. No, kasnije sam imao prilike i sam sudjelovati u izradama zakona i doprinijeti da se takva situacija vi{e ne ponovi. Te{ko je bilo i kad sam ‘izgorio’ u poslu i imao problema s nalaènjem motivacije za dalje. No, i to se da uspje{no prebroditi. U svakom poslu koji zapo~injete postojat }e faze kad }ete biti na rubu. To je te{ko, ali i sasvim normalno.

Je li lak{e danas postati poduzetnik ili u vrijeme kada ste Vi po~injali? Kako biste opisali trenutno poduzetni~ko okruènje u Hrvatskoj?Mislim da je danas i teè i lak{e zapo~eti posao. Teè je jer ima vi{e konkurencije i privreda je efikasnija (a time i konkurencija), a lak{e je jer ipak ima vi{e potpora i na~ina da se osigura po~etno financiranje. Osim toga, ja~anjem privrede stvara se i ~itav niz novih prilika. Danas ima i vi{e mjesta na kojima se moète kvalitet-no zaposliti, mnogo toga nau~iti, a zatim s tim znanji-ma uo~iti prilike i pokrenuti nov posao utemeljen na tim saznanjima. Ipak bih rekao da je danas lak{e zbog ~itavog okuènja koje je ipak perspektivnije nego prije deset godina.

Odnedavno ste postali ~lan prve hrvatske udruge „po-slovnih an|ela“. Moète li nam re}i ne{to vi{e o tome, o ~emu se to~no radi te {to time dobivaju mali i srednji poduzetnici?Da, nedavno smo osnovali udrugu poslovnih an|ela pod nazivom CRANE (Croatian Business Angel Network). Udruga okuplja investitore (business angels – poslovni an|eli) koji osobno investiraju u startup tvrtke ili projekte, dobivaju}i u zamjenu za investiciju manjinski udio u toj tvrtki. Moè se dogovoriti i neki na~in kreditiranja koje se moè pretvoriti u poslovni udio. Osim financiranja, poslovni an|eli pomaù podu-zetnicima da se dobro usmjere, otvaraju im svoje kon-takte i mreù itd. Rekao bih da je savjetovanje i pomo} u po~etku va`nije od samih novaca, a da u kombinaciji mogu vrlo povoljno djelovati na uspjeh startup tvr-taka. Sama mreà jo{ nije po~ela operativno djelovati, ve} prikuplja nove investitore, ali se projekti ve} mogu prijaviti. O~ekujemo da }e se s ja~im aktivnostima kre-nuti na jesen. Informacije o udruzi mogu se na}i na http://crane.ini.hr

Kakva su inozemna iskustva poslovnih an|ela? U kojim slu~ajevima oni predstavljaju dobar izbor za poduzetnike te koje koristi im donose, osim nov~anih injekcija?To sam ve} spomenuo – kao i meni u po~etku, podu-zetnicima puno zna~i da dobivaju savjete o razvoju tvrtke, o prodaji i marketingu, u kontaktu s drugim investitorima i potencijalnim poslovnim partnerima. To sve mogu donijeti poslovni an|eli. Nema nikakve garancije da }e neki projekt biti financiran, ali postoji vjerojatnost da }e se me|u poslovnim an|elima na}i oni koje }e zaintrigirati neki novi poslovni projekt i za koji }e biti spremni odvojiti novaca i vremena.

Strana iskustva su vrlo dobra i na svijetu postoji tisu}e takvih mreà. Poduzetnicima je to dobar izbor za po~etno financiranje i po~etak tvrtke te im moè biti od velike pomo}i u rastu i razvoju. Svima je cilj da te tvrtke budu uspje{ne te da svima donesu zaradu, ali i zadovoljstvo {to su pokrenuli ne{to novo i dobro. ■

www.mirakul.hr

Belgija - sredi{te Europske unijeBelgija kao zemlja vi{e nema svoje „ime“. Naime, Bruxelles, koji je ujedno i njezin glavni grad, danas se percipira u svijetu kao glavni grad EU i sjedi{te svih va`nih doga|anja. Trenutni brand Belgije upravo je Bruxelles.

Belgija je kraljevina podijeljena na tri regije: Flandrija, Valonija i grad Bruxelles. S obzirom da je Bruxelles glavni grad i da u njemu stoluje multikulturalizam, mnogojezi~nost i kozmopolitizam, svakako da to utje~e na stupanj otvorenosti njezina gospodarstva svijetu. Belgija je ~lanica brojnih me|unarodnih organiza-cija, poput EU, WTO, IMF, EMU, OECD, EBRD, FAO, IBRD...

Specifi~nost je Belgije {to njezine tri regije funkcioni-raju samostalno. Svaka od njih ima svoju Vladu, svoje ministre i svoju politiku, te nastupaju apsolutno samo-stalno spram drugih dràva, ~ak do te mjere da regije samostalno sklapaju me|unarodne ugovore. Birokra-cija je komplicirana jer samostalnost regija isklju~uje mogu}nost dono{enja zakona na federalnoj razini. Unutar regija birokracija se dodatno komplicira na lo-kalnoj razini, jer svaka op}ina ima svoga gradona~elnika koji samostalno donosi zakone sa svojim suradnicima,

tako da mnogi zakoni vrijede za mali, strogo definira-ni teritorij. Jedino {to vrijedi za cijelu Belgiju jest da je iskoristila svoj zemljopisni poloàj i politi~ku funkciju koju je dobila u EU. Bruxelles se uglavnom percipira kao glavni grad EU i sjedi{te NATO-a.

Kada se usporedi udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Bel-giju se moè re}i da predstavlja jedno od najotvore-nijih gospodarstava u Europi, koje je ponajvi{e ovisno o trgova~koj suradnji s trima susjednim zemljama: Njema~kom, Francuskom i Nizozemskom. Sve to ~ini Belgiju znatno ovisnom o kretanjima na inozem-nom trì{tu. Glavni vanjskotrgovinski partneri su joj Njema~ka, Nizozemska, Velika Britanija i SAD. Prema podatcima Economist Intelligence Unit-a, stopa rasta BDP-a u prva dva tromjese~ja 2007. godine iznosila je 2.9%, {to je za 0.1% manje nego godi{nja stopa real-nog rasta u 2006. godini. Isti izvor procjenjuje da }e se stopa rasta BDP-a u 2007. i 2008. godini iznositi 2.4%. U 2007. godini izvoz je lagano nadma{io uvoz, a isto se o~ekuje i u 2008. godini, kao rezultat ja~anja eura.

Struktura gospodarstvaBelgija na svojemu visokom stupnju razvoja moè zahvaliti povoljnom zemljopisnom poloàju, iznimno razvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj indu-striji te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnom koncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji Flan-driji na sjeveru, koja je poznata i po najve}oj vrijed-nosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Belgija je prisiljena uvoziti znatne koli~ine sirovina, zbog ne-dovoljnog broja prirodnih izvora, te izvoziti velike koli~ine gotovih proizvoda.

U strukturi bruto doma}eg proizvoda poljoprivreda sudjeluje s 1,0%, industrija s 19,9%, a usluge s 79,1%.

Poljoprivreda pokriva oko 80% doma}ih potreba za hranom, gotovo potpuno za gove|im, pile}im i svinjskim mesom, mlijekom i mlije~nim proizvodima, povr}em i {e}erom. Glavna su poljoprivredna podru~ja na prapornim tlima srednje Belgije, gdje se uzgaja p{enica i {e}erna repa. Na pje{~anim tlima ravni~arske Belgije uzgajaju se krumpir, je~am i ra`. Osobito u oko-lici gradova pro{ireno je uzgajanje povr}a, djelomi~no u staklenicima. Karakteristi~na je kultura cikorije, a vrlo je vaàn i uzgoj ukrasnih lon~anica.

Belgija je bila jedna od prvih industrijskih zemalja Europe, razvijaju}i proizvodnju ugljena, tekstila, ~elika i te{ke strojogradnje. U nekim dijelovima Va-lonije, smanjenje razvoja navedenih grana industrije (tzv. industrija prve generacije) bilo je nadomje{teno razvojem novih sektora industrije, poput kemijske in-dustrije, lake strojogradnje, proizvodnje hrane i pi}a, te razvojem uslu`nog sektora. Za razliku od Valonije, puno bogatija regija Flandrija razvijala je moderniju industriju i privla~ila investicije u visoku tehnologiju. Po broju zaposlenih u industriji visoke tehnologije, Flandrija predstavlja tre}u regiju u EU. Industrija, uklju~uju}i i gra|evinarstvo, zabiljeìla je pad udjela u BDP-u. Godine 1985. udio industrije u belgijskom BDP-u iznosio je 32,2%, da bi 2001. godine iznosio 27%.

Suradnja Hrvatske i Belgije Tijekom boravka hrvatskoga predsjednika Mesi}a u Valoniji u prosincu 2006. godine, na politi~koj je razini dogovoreno potpisivanje ugovora koji bi intenzivirao suradnju hrvatskih i valonskih gospodarstvenika, po-sebno u podru~ju agrokulture, gdje Valonija ima pri-mat u odnosu na Flandriju. Projekti bi bili iznimno korisni za Hrvatsku, posebno za gradove i ùpanije koje se bave poljoprivredom, s obzirom na ~injenicu da se pribliàvamo EU, a da je poglavlje o poljoprivredi u pogledu prilagodbe jedno od najzahtjevnijih pogla-vlja. Belgijski investitori izrazili su spremnost da na podru~ju isto~ne Slavonije, koje nije kemijski tretirano, razvijaju proizvodnju zdrave hrane. Otvaranjem regio-nalnih hrvatskih predstavni{tava u Bruxellesu (Ured hrvatskih regija, Osje~ko–baranjska ùpanija, Istarska ùpanija) o~ekuje se poja~anje gospodarskih aktivno-sti, kao i pove}anje aktivnosti o plasiranju hrvatskih proizvoda na belgijsko trì{te. Osim poljoprivrede po-stoji suradnja i s valonskom Zra~nom lukom „Brussels South Charleroi Airport“ i Cargo prijevozom zra~ne luke u Liege-u s hrvatskom Zra~nom lukom Zagreb.

Obje dràve teè unaprje|enju koncepta gospodarstva utemeljenog na znanju (knowledge based economy). U tom smislu ima prostora za suradnju hrvatskih i belgijskih fakulteta te gospodarskih organizacija. Na primjer, suradnja s valonskim znanstvenim parkom SpoW. Valonski inkubatori i znanstveni parkovi ~vr-

Piše: Helena ârapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

sto su povezani sa sveu~ili{tima, a posebna se pa`nja posve}uje „Spin off“ programima koji povezuju znanstvena istraìvanja s razvojem maloga i srednjeg poduzetni{tva.

Postupak uvoza roba i usluga u BelgijuBelgijska se Vlada povijesno trudi provoditi nerestrik-tivnu gospodarsku politiku, tako da proizvodi uglav-nom mogu biti uvezeni temeljem obi~ne uvozne dekla-racije, a bez prethodne autorizacije. Za neke proizvode (oru`je, lijekovi, sirovine iz zemalja koje ne pripadaju EU) ipak je potrebna posebna dozvola uvoza, a za neke od proizvoda je limitirana i kvota uvoza. Moè se do-goditi da za transport nekih proizvoda treba izvaditi posebnu potvrdu.

Ulaganja u BelgijuKraljevina Belgija izvrsno je mjesto za ulaganje i otvaranje poduze}a s obzirom na stabilnu politi~ku, ekonomsku i socijalnu situaciju. Radna snaga poseb-no je cijenjena zbog znanja stranih jezika, a zemljo-pisna pozicija zemlje omogu}ava dobru povezanost s me|unarodnim partnerima. S obzirom na razdvojenu ekonomiju, a posebno na podru~je ulaganja, svaka od regija ima zasebnu politiku i zasebne zakone te po-sebne regionalne statistike – u cilju decentralizirane ekonomske politike. Belgijska Vlada nema nikakvih ograni~enja spram stranih investicija, {to rezultira li-beralnom investicijskom klimom osim posebnih pravi-la koja su ukorporirana i u zakone banaka, osiguranja i transporta, a ti~u se bankarskog sektora, odnosno fi-nancijskog osiguranja, za{tita potro{a~a glede uvezene hrane te uvoza farmaceutskih proizvoda. Bruxelles je vrlo atraktivan za otvaranje poduze}a i najrazli~itijih predstavni{tava jer je tamo doista networking glavna komponenta razvoja poslovanja. ■

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji

U poslovnoj je komunikaciji iznimno vaàn direktni kontakt i preporuka. Birokra-cija je spora tako da se svi predmeti moraju poùrivati barem telefonskim pozivi-ma. Kulturolo{kih prepreka nema, s obzirom da je ovo multikulturalna zemlja, ali ponavljamo da je Belgija sklona komunikaciji s poznatim partnerima i unutar poz-natih zakonskih okvira – uglavnom sa zemljama EU. Hrvatska je dobro prihva}ena od strane Flandrije i Valonije, {to je bazirano na izvrsnim osobnim kontaktima predstavnika Hrvatske i belgijskih regija.

12 1�

Op}e informacije:

Naziv: Kraljevina BelgijaGlavni grad: BruxellesPovr{ina: 2 �� 0 km2 Stanovni{tvo: 10,4 milijunaSlu`beni jezik: francuski, nizozemski i njema~ki Valuta: euroBDP: ��4,� mlrd USDUvoz: 2��,� mlrd USDIzvoz: 2��,� mlrd USDStopa inflacije: 1,� %Nezaposlenost: �,2 %Strana ulaganja: 24,�mlrd USD

Važne adrese:

VelePOslanstVO RePublike HRVatske u belgiji

Avenue Louise 42�10�0 BruxellesTel: 00�2 2 �� 20 ��croemb.bruxelles…mvpei.hr

Korisni linkovi:Ministarstvo vanjskih poslova http:// diplobel.fgov.be

Gospodarstvo Belgije http://economie.fgov.be

Informacije o ulaganjima http://investinbelgium.fgov.be

Federacija trgova~kih komora Kraljevine Belgije www.cci.be

Trgova~ka i industrijska komora grada Bruxellesa www.ccib.irisnet.be

S obzirom na razdvoje-nu ekonomiju, a

posebno na podru~je ulaganja, svaka od

regija ima zasebnu poli-tiku i zasebne zakone te posebne regionalne sta-

tistike – u cilju decen-tralizirane ekonomske

politike.

VelePOslanstVO kRaljeVine belgije u RH

Pantov~ak 12� B110 000 ZagrebTel: 01 4� �� 01, 4� �� 0�ambabel…zg.htnet.hr

Neupitno je da je Hrvatska dio Europe, no jo{ nije dio Europske zajednice koja dijeli zajedni~ka pravila pona{anja. Upravo iz tog razloga Europska komisija putem pretpristupnih programa priprema zemlje kandidatkinje osigura-vanjem manjih sredstava za programe razvoja (tzv. soft programa), za budu}e kori{tenje daleko ve}ih iznosa za kapitalna ulaganja jednom kad zemlja kandidatkinja postane ~lanica EU.

Europski fondovi i programi

Pripremila: Ivana Juri}

Nova razo~aranja za ulaga~e

na financijske probleme s kojima se trenutno suo~ava Hrvatska elektroprivreda te vijesti da je kompanija pred potpisivanjem novog ugovora s Hrvatskim au-tocestama. Prema izjavi spomenutog ministra, Vlada je pripremila model prema kojem }e se dio razvoja fi-nancirati kori{tenjem privatnog kapitala. HEP je jedan od ve}ih korisnika proizvoda i usluga Dalekovoda {to ukazuje da }e knjiga narudàba koja ve} sada iznosi 5 milijarda kuna jo{ dodatno narasti. Kompanija je tako|er objavila vijest da }e potpisati ugovor za elek-trifikaciju i opremanje 10 km dugog dijela autoceste Zagreb – Split – Plo~e. Vrijednost posla je 76 milijuna kuna, a rok za dovr{enje odre|en je za prosinac, tako da }e prihodi iz tog ugovora biti vidljivi u financijskom izvje{taju za 2008. godinu.

Institut gra|evinarstva Hrvatske potpisao je ugovor o suradnji s talijanskom gra|evinsko-projektantskom kompanijom IESCO. IGH ve} ima potpisane ugovore u regiji CEE-a, ali ovo je prvi takav ugovor na trì{tu zapadne Europe, {to }e mu ujedno olak{ati i ulazak na ovo ogromno trì{te. Usprkos tim vijestima, dionica IGH pala je na mjese~noj razini za 17,5%.

Atlantska plovidba objavila je vijest o porinu}u dvaju naru~enih brodova tipa Panamax u Kini. Oba broda kapaciteta su 80.300 tona, a rok za dostavu jednog je u srpnju te drugoga u kolovozu. Cijena dionice ATPL u mjesec je dana oslabila 13,8%. Na cijenu dionice ovoga dubrova~kog brodara utjecao je i lipanjski pad indeksa sipkog tereta (BDI) od 16,4%. Baltic dry indeks mjesec je zavr{io na 9.589 bodova. ■

Nakon pozitivnog svibnja, u kojem je slu`beni indeks Zagreba~ke burze oja~ao 5,2%, u lipnju je slijedilo razo~aranje pra}eno 10%-tnim padom CROBEX-a i izrazito niskim prometima dionicama.

14

Kraj mjeseca ujedno je i kraj 2. poslovnog kvarta-la, a kompanije izlistane u slu`benoj i JDD kotaciji Zagreba~ke burze obavezne su predati nekonsolidirana financijska izvje{}a do kraja srpnja.

Magma je svojem postoje}em portfelju dodala i novi poslovni pothvat, zapo~ela je razvoj lanca prodavaoni-ca specijaliziranih za ku}ne potrep{tine pod nazivom Magma Home. Plan kompanije je otvoriti {est takvih prodavaonica do kraja godine, a ve} u drugom dijelu lipnja otvorila je ~etiri prodavaonice. Trgovine su otvo-rene u tri dràve: po jedna u Rijeci i u Srbiji u Ni{u te dvije u Ma|arskoj u Budimpe{ti. Magma trenutno u svom portfelju ima poslove iz pet razli~itih polja: dje~ja modna odje}a, sportska odje}a, moda i stil, distribucija i od nedavno ku}ne potrep{tine. Osim otvaranja prve Magma Home prodavaonice, kompanija tako|er pla-nira otvoriti tri prodajna mjesta u gradovima gdje jo{ nije nazo~na. Iako je Magmina dionica oslabila 1%, ovaj poslovni pothvat omogu}io joj je da ostvari bolje rezultate od trì{ta.

Kon~ar Elektroindustrija zaklju~ila je ugovor o proizvo-dnji i isporuci prototipa niskopodnog elektri~nog vlaka za @eljeznicu FBiH. Vlak bi trebao biti dostavljen u roku od 12 mjeseci, a vrijednosti samog ugovora je 5,3 milijuna eura. Dionica Kon~ara u mjesec je dana izgu-bila 19,5% te lipanj zavr{ila na 660 kuna.

Pritisak na prodajnoj strani spustio je dionicu Daleko-voda za 23,7% usprkos izjavi ministra gospodarstva da }e se nova Energetska strategija provesti bez obzira

Trì{te kapitala

Piše: Neven [alamon

Magma je svojem postoje}em portfelju

dodala i novi poslovni pothvat, zapo~ela je

razvoj lanca prodavao-nica specijaliziranih za ku}ne potrep{tine pod

nazivom Magma Home.

1�

Tema broja

Od 2007. godine Europska komisija

namijenila je zemlja-ma kandidatkinjama

jedinstven i objedinjen instrument pretpristup-ne pomo}i – IPA-u, koji

je izra|en u okviru nove financijske perspektive

EU od 2007. do 2013. godine.

CARDS, PHARE, IPA, FP7, CIP, EUREKA, MARCO POLO II, LEADER, LIFE – samo su neki od termina koji se sve vi{e spominju, a ostaju velika nepoznanica. O ~emu je rije~?

EU i HrvatskaHrvatska se trenutno nalazi u statusu kandidata za ~lanstvo u Europskoj uniji. To zna~i da joj je, temeljem pozitivnog mi{ljenja Europske komisije, Europsko vije}e odobrilo status dràve kandidatkinje za ~lanstvo. Status dràve kandidatkinje trenutno imaju Hrvatska, Makedonija i Turska.

To se pokazalo dobrom vijesti, jer je postotak stranih ulaganja u Hrvatskoj od trenutka dobivanja statusa zemlje kandidatkinje (lipanj 2004.) sko~io za 44,4 %. Znak je to ulaga~ima da je zemlja dru{tveno i politi~ki stabilna, da su pravni okviri u procesu uskla|ivanja s onim postoje}ima u EU, te da trì{te kandidatkinje po-staje u skorom razdoblju dio zajedni~kog trì{ta EU, {to }e dovesti do ukidanja postoje}ih tehni~kih i ad-ministrativnih prepreka u slobodnom kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala.

Istovremeno, to zna~i da je kandidatski status otvorio nove mogu}nosti u kori{tenju europskih fondova - pretpristupne fondove.

Postoji cijelo more europskih fondova, ali za Hrvatsku moèmo navesti najbitnije kategorije, a to su:- fondovi pomo}i, dostupni prije dobivanja statusa

zemlje kandidatkinje- pretpristupni fondovi, dostupni u trenutku dobivanja

statusa zemlje kandidatkinje- programi Zajednice, dostupni zemljama ~lanicama i

kandidatkinjama pod odre|enim uvjetima- strukturni i kohezijski fondovi, dostupni zemljama

~lanicama.

Prije dobivanja statusa kandidatkinje, Hrvatska je bila uklju~ena samo u kori{tenje programa CARDS, prven-stveno namijenjenog ja~anju administrativnih kapaci-teta hrvatskih korisnika.

Nakon 2005. godine kao zemlji kandidatkinji Hrva-tskoj se otvaraju pretpristupni fondovi namijenjeni podràvanju politi~kih, gospodarskih i institucional-nih reformi potrebnih za ~lanstvo u EU. Rije~ je o trima pretpristupnim fondovima: PHARE (izgradnja institucija i ja~anje kohezije s EU ~lanicama), ISPA (uskla|ivanje s EU standardima u podru~ju za{tite okoli{a i unaprje|ivanje prometne infrastrukture) i SAPARD (razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj).

Od 2007. godine Europska komisija namijenila je zem-ljama kandidatkinjama jedinstven i objedinjen instru-ment pretpristupne pomo}i – IPA-u, koji je izra|en u okviru nove financijske perspektive EU od 2007. do 2013. godine.

IPA razlikuje dvije skupine zemalja: 1. dràve sa statusom potencijalnog kandidata za ~lan-

stvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija)

2. dràve sa statusom kandidata za ~lanstvo u Europ-skoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).

Europi pred vratimaNeupitno je da je Hrvatska dio Europe, no jo{ nije dio Europske zajednice koja dijeli zajedni~ka pravila pona{anja. Upravo iz tog razloga Europska komisija putem pretpristupnih programa priprema zemlje kan-didatkinje osiguravanjem manjih sredstava za progra-me razvoja (tzv. soft programa), za budu}e kori{tenje daleko ve}ih iznosa za kapitalna ulaganja jednom kad zemlja kandidatkinja postane ~lanica EU. Logika nalaè da se korisnik mora nau~iti pravilno upravljati manjim projektima, kako bi izgradio dovoljan kapaci-tet za provo|enje budu}ih kapitalnih projekata. Iako se ~esto upravo bunimo zbog malih iznosa koji su nam na raspolaganju, treba imati na umu da je to za na{e dobro - kako bi bilo kakva pogrje{ka manje boljela. Jednostavno, proces pregovora i ulaska u EU vezan je uz administrativne kapacitete i sposobnost zemlje da koristi sredstva EU.

Nedavno sam na jednoj konferenciji, na kojoj se govo-rilo o razvoju kapaciteta upravljanja EU programima i projektima, pozorno poslu{ala izlaganje vrlo prakti~nog slovenskog predstavnika, koji je rekao da je prvo u Sloveniji bio problem {to ima tako malo sredstava, a kasnije po u~lanjenju – {to ih je toliko puno! Ne mo-ram re}i da Slovenija nije iskoristila u potpunosti “ono malo sredstava”.On je, vrlo strastveno, poja{njavao da treba biti usmjeren na kvalitetu projekata, ne na kvan-titetu, te da treba uskladiti projekte tako da se kasnije

mogu sufinancirati kroz razne nacionalne i regionalne sheme poticanja razvoja.

IPAProgram IPA (Instrument for Pre-Accession Assistan-ce) glavni je instrument pomo}i EU za dràve kan-didatkinje (Hrvatsku, Makedoniju i Tursku) i poten-cijalne kandidatkinje (dràve tzv. zapadnog Balkana) od 2007. do 2013. godine. Svrha je Programa pomo}i javnim tijelima i nevladinom sektoru u aktivnosti-ma uskla|ivanja nacionalnih zakonodavstava s prav-nom ste~evinom Unije, pomo}i im pri implementaciji zakonodavstva, kao i pripremama i ja~anju institucija za kori{tenje Kohezijskog fonda te strukturnih, poljo-privrednih i ribarskih fondova Unije namijenjenih dràvama ~lanicama. Pravnu osnovu za uspostavu IPA-e ~ine Uredba Vije}a EU-a (1085/2006) i IPA provedbena Uredba EK-a (718/2007), kojima se IPA uspostavlja kao glavni fond pomo}i za Hrvatsku i ostale dràve kandidatkinje i po-tencijalne kandidatkinje. Hrvatska }e biti korisnica IPA programa do dana pristupanja Europskoj uniji.

Program IPA sastoji se od pet komponenata:1. Pomo} u tranziciji i ja~anje institucija koja pred-stavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije;

2. Regionalna i prekograni~na suradnja u sklopu koje se financiraju zajedni~ke prekograni~ne aktivnosti izme|u dràva korisnica programa IPA, kao i njih te dràva ~lanica Europske unije (primjer takve suradnje su prekograni~ni projekti izme|u Hrvatske i Slovenije ili Hrvatske i Italije);

3. Regionalni razvoj kao sastavnica koja predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare, te financira infra-strukturne projekte ve}ih razmjera na podru~ju za{tite okoli{a i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujedna~enog regionalnog razvoja. Ova sastavnica programa IPA predstavlja pripremu za kori{tenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja;

4. Razvoj ljudskih resursa kao prete~a Europskog so-cijalnog fonda financira projekte na podru~ju socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strate-gije za zapo{ljavanje;

5. Ruralni razvoj neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne ste~evine na podru~ju poljoprivre-de, kao i one kojima se promi~e razvoj u ruralnim podru~jima.

Sveukupna sredstva IPA programa iznose 589,90 mi-lijuna eura. Od toga je najvi{e usmjereno na Regio-nalni razvoj – 198,70 mil.eura, na Pomo} u tranziciji i ja~anje institucija – 178,10 mil.eura, te na Ruralni razvoj 102,90 mil.eura.

Aktivnosti kojima se promi~e gospodarski i socijalni razvoj, odnosno one koje se financiraju u sklopu Kom-ponente III. i IV. programa IPA-e, definirane su poseb-nim strate{kim i operativnim dokumentima, sukladno op}im smjernicama Lisabonske strategije i Strate{kih smjernica Europske komisije za njenu provedbu, te u skladu s prioritetima sadrànim u Strate{kom okvi-ru za razvoj za razdoblje 2006. -2013. i relevantnim nacionalnim sektorskim strategijama. Intervencije na podru~ju ruralnog razvoja ure|uju se posebnim Pro-gramom ruralnog razvoja koji Hrvatska izra|uje u su-radnji sa sektorskim slu`bama Europske komisije.

Kroz nabrojene komponente financirat }e se projekti ja~anja civilnog dru{tva, integracija nacionalnih manji-na, poticanje dijaloga izme|u javnog i nevladinog sek-tora, reforma dràvne uprave (posebno su istaknuta podru~ja pravosu|a i unutarnjih poslova), gospodarski razvoj, projekti za{tite okoli{a (podru~ja gospodarenja otpadom, vodoopskrbe i pro~i{}avanja otpadnih voda te razvoj ukupnog sustava za{tite okoli{a), razvoj pro-metnih mreà, sudjelovanje u programima Zajednice itd.

Ruralni razvoj - IPARD, V. komponenta, ponajprije je namijenjena poduzetnicima u podru~ju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te izvo|a~ima javnih radova za lokalnu infrastrukturu kojom se unaprje|uje ruralni razvoj. Zbog rizika koji podnosi-telj projekta mora poduzeti, poznavatelji problematike smatraju da za hrvatske prilike ve}e tvrtke iz bran{e imaju vi{e mogu}nosti za uspje{no kori{tenje sredsta-va IPARD-a nego manji proizvo|a~i.

Informacije o IPA programu moète na}i na nekim od sljede}ih Internet stranica - www.strategija.hr, www.entereurope.hr, www.mrrsvg.hr.

Prvi zna~ajniji otvoreni natje~aj u okviru IPA-e je Prekograni~ni program suradnje Slovenija - Hrvatska, koji je objavljen 20. lipnja 2008. godine, a otvoren je do 20. listopada. Na natje~aj se prema njegovim odredba-ma mogu prijaviti organizacije s podru~ja pograni~nih ùpanija, odnosno Me|imurske, Vara`dinske, Krapin-sko-zagorske, Zagreba~ke, Karlova~ke, Primorsko-go-ranske te Istarske ùpanije.

Slavonske ùpanijeVe}ina slavonskih ùpanija mo}i }e konkurirati na IPA programe Prekograni~ne suradnje s Ma|arskom (objava natje~aja o~ekuje se u listopadu 2008. godi-

Prvi zna~ajniji otvo-reni natje~aj u okviru IPA-e je Prekograni~ni program suradnje Slo-venija - Hrvatska, koji je objavljen 20. lipnja 2008. godine, a otvoren je do 20. listopada.

www.mirakul.hr

Tema broja

1�

1�

Tema broja

www.mirakul.hr

Tema broja

1�

ne), Srbijom te Bosnom i Hercegovinom (kraj 2008./po~etak 2009. godine).

Unutar III. komponente programa IPA namijenjene regionalnom razvoju, dio sredstava u iznosu od 47,13 milijuna eura (iz programa IPA 35,35 milijuna eura), predvi|en je za ulaganja u regionalnu konkurentnost (III.c komponenta). To je ujedno i jedna od interesant-nijih komponenata za poduzetni{tvo, jer su krajnji korisnici programa JLPS, regionalne/lokalne javne ustanove, javna poduze}a regionalni/lokalni turisti~ki odbori, HAMAG, APIU, mala i srednja poduze}a, cen-tri za poduzetni{tvo, agencije za regionalni razvoj, mi-nistarstva, visoko{kolske ustanove, javne organizacije u sektoru istraìvanja i ostale korisni~ke institucije. Dva glavna prioriteta ove podkomponente su pobolj{anje razvojnih mogu}nosti podru~ja s pote{ko}ama u razvoju i ja~anje konkurentnosti hrvatskog gospo-darstva. Vi{e informacija moète na}i na stranicama Ministarstva gospodarstva. Prvi natje~aji u okviru III.c komponente o~ekuju se u zadnjem kvartalu 2008. godine.

Nemogu}nost ostvarivanja profita, ali....Osim nemogu}nosti ostvarivanja profita kroz projekt, ova je shema zasnovana na sljede}im na~elima:• mora se osigurati sufinanciranje projekta od strane

korisnika (naj~e{}e 20-30%)• ne postoji mogu}nost retroaktivnog financiranja

niti kumulativnog financiranja (paralelno kori{tenje dviju ili vi{e financijskih pomo}i od strane Europske komisije).

Financijska pomo} dodjeljuje se temeljem Poziva za prikupljanje prijedloga projekata, te Uputa za aplikante koje jasno preciziraju sve uvjete za prijavljivanje prije-dloga projekta i dodjelu pomo}i. Upute se izra|uju u skladu sa strate{kim smjernicama/prioritetima IPA ili drugog EU programa pomo}i. Ova dva dokumenta uvijek se objavljuju u pisanim medijima i na Internet stranici Sredi{nje jedinice za financiranje i ugovaranje http://cfcu.mfin.hr. Na natje~aje se, ovisno o posebnim kriterijima, mogu naj~e{}e javiti regionalna i lokalna samouprava, udruge, druge neprofitne institucije te u iznimnim slu~ajevima tvrtke.

U pravilu, na natje~ajima koje raspisuje Europska ko-misija prilikom provedbe odobrenih projekata, tvrtke iz Republike Hrvatske imaju priliku sudjelovati ne u svojstvu predlagatelja projekta, ve} u svojstvu njihova izvo|a~a (osim programa IPARD, koji direktno financi-ra pravne osobe u poljoprivredi). Tvrtke imaju zakon-sko pravo sudjelovanja na natje~ajima i podno{enja svojih ponuda za izvo|enje projekta (ponuda robe, usluga i radova) u sklopu dosada{njih programa CAR-DS, PHARE i ISPA, odnosno programa IPA nadalje, bez obzira provode li se projekti u Republici Hrvatskoj

ili drugoj dràvi korisnici programa. Pregled otvore-nih natje~aja moète pogledati na Internet stranicama http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding-opportu-nities/index_en.htm i http://ec.europa.eu/europeaid/cgi/frame12.pl

Novosti za Hrvatsku – uvo|enje principa Strukturnih fondovaIPA se provodi po istim principima kao i Strukturni fondovi, upravo s ciljem {to bolje pripreme za Struk-turne fondove, ~lanstvo i provedbu razvojnih politika EU. To zna~i da Upravlja~ke strukture trebaju antici-pirati budu}a Upravna tijela u sustavu Strukturnih i Kohezijskog fonda, te ujedno zaokret prema decentra-liziranom upravljanju (od DIS prema EDIS akredita-ciji), kao i ve}e mogu}nosti u smislu odgovaraju}ih/pogodnih aktivnosti i korisnika – pribliàvanje kohe-zijskim instrumentima. Na àlost, to zna~i tako|er i da ne}e biti predfinanciranja projekata, ve} da }e kori-snici morati sami predfinancirati projekt, te naknadno traìti povrat sredstava. Planirano je da povrat sredsta-va od strane za to nadle`nih nacionalnih institucija ne traje dulje od 3 mjeseca.

kako osmisliti dobar projekt?

Zaboravite na taktiku „Zdrpi lovu i bri{i“Ako je, primjerice, cilj gradnja zajedni~ke hladnja~e za proizvo|a~e povr}a u Slavoniji, Bruxelles }e zanimati {to to konkretno zna~i za proizvodnju i produktivnost proizvo|a~a povr}a. Unaprijed budite svjesni da va{a polazi{na i zavr{na to~ka projekta mora biti kvaliteta i odrìvost.

Prva stvar koja se traì u va{oj dokumentaciji jest - svrha projekta. Mora se posve jasno objasniti {to je to {to se podnosi, za{to se podnosi, za{to je relevantan za podru~je, kome to treba i tko od projekta ima koristi.Nadalje, moramo definirati op}e i specifi~ne ciljeve projekta. Primjer op}eg cilja jest „pove}ani ekonomski i ìvotni standard u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji“, dok bi specifi~ni bio „promocija razvoja gospodarstva i poljoprivrede u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji kroz stva-ranje zajedni~kih struktura i organizacije proizvo|a~a povr}a“. Sljede}i je korak definiranje ciljne skupine i o~ekivanih rezultata projekta. Jedan od o~ekivanih rezultata prema planiranim projektnim aktivnostima bio bi „realizacija pilot aktivnosti koje se sastoje od osnivanja organizacije proizvo|a~a u sektoru poljo-privrede i organizacije proizvodnje povr}a me|u lo-kalnim subjektima, te usvajanje i promocija trgova~ke robne marke“. Svi rezultati proizlaze iz planiranih projektnih aktivnosti, koje je potrebno razlu~iti u cent u projektnom prora~unu, koji se prilaè prema defini-ranom obrascu cjelokupnoj projektnoj dokumentaciji.Potrebno je tako|er navesti i dodatnu vrijednost aktiv-nosti, budu}u odrìvost projekta te kapacitet provedbe.

Kapacitet provedbe proizlazi iz projektnog partnerstva. Iz tog razloga bitno je da je nositelj projekta bonitet-no jak, tako da moè podnijeti teret predfinanciranja projekta, te da je partnerstvo dovoljno jako kapaci-tetom i iskustvom kako bi se projekt mogao uspje{no provesti. Nikom nije u interesu da se odobrena sred-stva vra}aju.

Vrijeme nije nebitan ~imbenikNe treba zaboraviti da zahtjev za financiranje upu}en Europskoj komisiji uklju~uje dugotrajnu administrati-vnu proceduru. êsto projekte treba po~eti osmi{ljavati i vi{e od godinu dana unaprijed da bi se mogli po{tivati rokovi za po~etak projekta nakon odobrenja prijave. Primjerice, u slu~aju infrastrukturnih projekata no-sitelj projektnog prijedloga mora imati ve} rije{ene gra|evinske dozvole, studije utjecaja na okoli{, drugim rije~ima obavljene sve predradnje potrebne za uspje{nu i vremenski to~nu provedbu projekta.

Strogo po{tivanje formalnih zahtjeva osnovno je pravi-lo i u pripremi i provedbi projektaTo zna~i da ako natje~ajne odredbe nalaù da morate poslati tri kopije projektne dokumentacije i jedan CD s to~no odre|enim dokumentima – to morate tako na-praviti. Ako upute navode to~no {to mora stajati na kuverti, morate to~no navesti svaku {ifru i tekst koji stoji u natje~ajnoj dokumentaciji. Ina~e projektni prije-dlog pada odmah na administrativnoj provjeri. Nije samo jedan projekt tako neslavno pro{ao.

I zaboravite na naknadno potezanje poznanstava ili eventualnu odgodu. Sva komunikacija mora i}i elek-tronskom po{tom, {to u kona~nici {titi i vas i nacional-nu kontakt to~ku. Delegacija Europske komisije nadzi-re cijeli proces i u slu~aju potrebe zaustavlja provedbu cijelih programa (npr. nedavno zamrzavanje PHARE programa radi nepo{tivanja EU procedura javne naba-ve).

Primjer Slavonske jabukeVa`no je napomenuti da se tvrtke koje ostvaraju profit u pravilu ne mogu kandidirati kao nositelji ili part-neri na projektu, ali skupina tvrtaka moè s ciljem razvoja teritorija oformiti neku vrstu udruènja, kla-ster ili konzorcij, te prijaviti projektnu ideju koja }e imati kvalitativni i kvantitativni povratni utjecaj za vi{e skupina na teritoriju. Navodim primjer projek-ta „Jabuka.net: umreàvanjem i marketingom prema ekonomskom razvoju“. Osnovni cilj ovoga projekta, financiranog kroz program CARDS 2004, jest pruìti potporu poduzetnicima proizvo|a~ima okrupnja-vanjem proizvodnje jabuka na podru~ju Osje~ko-ba-ranjske ùpanije, te stvaranjem dodatne vrijednosti proizvoda izgra|ivanjem robne marke Slavonska jabuka. Projekt utje~e na grupu proizvo|a~a jabuka, ja~a ekonomski razvoj cijelog podru~ja te ima poten-

cijal u ja~anju turizma kroz promociju prepoznatlji-vih doma}ih proizvoda. Proizvo|a~i }e direktno pro-fitirati smanjenjem ulaznih tro{kova, ja~anjem sada zajedni~ke pregovara~ke snage, te dodatnim prihodom koji }e se dugoro~no realizirati kroz bolji plasman njihove jabuke na trì{tu. Taj isti projekt nadovezuje se na nacionalne programe poticanja razvoja klastera, odnosno druge europske fondove koji poti~u razvoj proizvo|a~kih organizacija.

Prvi korak pripreme ovog projekta bila je analiza stanja, kako za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije, tako i za cijelu Hrvatsku – kolika je sveukupna proizvodnja, ko-lika je budu}a proizvodnja (novi nasadi), organizacija trì{ta i samih proizvo|a~a, i sl. Sljede}i je korak bio strate{ko promi{ljanje o budu}nosti projekta – koliko se projekt uklapa u lokalne i nacionalne razvojne stra-tegije te koliko je u skladu s EU direktivama. Drugim rije~ima – kolika je njegova kvalitativna i kvantitativ-na va`nost.

Nakon povoljnih rezultata koji su pokazali va`nost projekta za daljnji razvoj, projektna prijava se po~ela tehni~ki pripremati u koordinaciji Osje~ko-baranjske ùpanije i Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje d.o.o. u suradnji s udrugama vo}ara, tvrtka-ma i postoje}im stru~nim slu`bama. Nakon ~etiri evaluacijska kruga koja su trajala sveukupno pet mje-seci, projektni prijedlog je prihva}en, te se pristupilo kona~nom ure|ivanju prora~una i potpisivanju ugovo-ra izme|u Osje~ko-baranjske ùpanije i Ministarstva financija u ime delegacije Europske komisije.

Moèmo re}i da se danas projekt uspje{no provodi prema strogo odre|enim pravilima tro{enja sredsta-va EU (definirana Prakti~nim vodi~em kroz procedu-re ugovaranja pomo}i EZ tre}im zemljama). Klaster poduzetnika proizvo|a~a je osnovan, a priprema se i robna marka Slavonska jabuka. Nadalje se projekt pla-nira kandidirati za sredstva Ministarstva gospodarstva, te budu}e IPA fondove, {to pokazuje da je va`nost i svrha projekta u skladu i sa strate{kim nacionalnim odrednicama.

Vrste projekata koji se financiraju iz EU fondova i tko se sve moè prijaviti na njih: - usluge - poduze}a koja pruàju usluge, konzultan-

tske ku}e, instituti, poslovne {kole- okvirni ugovori (framework contracts) – ugovor koji

se dodjeljuje posebnom procedurom nabave, Europ-ska komisija periodi~no odabire ponu|a~e sa svoje liste za odre|enu vrstu usluga te javno objavljuje njihov popis

- robe/oprema - poduze}a koja prodaju robu/opremu- gra|evinski radovi - twinning – namijenjen dràvnoj upravi zemalja kan-

didatkinja putem kojeg ona razvija partnerske odno-

Financijska pomo} dodjeljuje se temeljem Poziva za prikupljanje

prijedloga projekata, te Uputa za aplikante koje

jasno preciziraju sve uvjete za prijavljivanje

prijedloga projekta i dodjelu pomo}i.

Va`no je napomenuti da se tvrtke koje ostva-raju profit u pravilu ne mogu kandidirati kao nositelji ili partneri na projektu, ali skupina tvrtaka moè s ciljem razvoja teritorija oformi-ti neku vrstu udruènja, klaster ili konzorcij, te prijaviti projektnu ideju koja }e imati kvalita-tivni i kvantitativni povratni utjecaj za vi{e skupina na teritoriju.

20

Tema broja

se s dràvnom upravom u nekoj od zemalja ~lanica sa svrhom razmjene znanja

- grantovi/darovnice (grant schemes) – nevladine or-ganizacije, regionalne razvojne agencije, komore, zavodi, instituti, obrazovne i znanstvene institucije, jedinice lokalne/regionalne samouprave, mali i sre-dnji poduzetnici.

Osobito je va`no napomenuti da su upravo grant sheme namijenjene malim i srednjim poduzetnicima, odnosno u okviru grant shema oni mogu biti financi-rani od strane Europske unije. Grant sheme podrazu-mijevaju direktno financiranje neprofitne aktivnosti krajnjeg korisnika, odnosno dodjelu bespovratnih sredstava. Projekte za grant sheme predlaè krajnji korisnik u okviru svojih regularnih aktivnosti, dak-le krajnji korisnici sami razvijaju projektni prijedlog. Va`no je napomenuti da krajnji korisnik uvijek sufi-nancira projekt. Velike mogu}nosti se gospodarskim subjektima pruàju kroz sudjelovanje u me|unarodnim projekti-ma unutar programa Zajednice. Tvrtke su na taj na~in, kroz vi{egodi{nju suradnju s inozemnim partnerima, u prilici unaprijediti svoje proizvodne linije, usavr{iti proizvode, stru~no osposobiti svoje djelatnike i ostva-riti me|unarodne kontakte.

kapaciteti – kome se obratiti?

Razvojne agencijeSvaki projektni prijedlog kre}e od projektne ideje. Nije jednostavan zadatak tehni~ki to~no pripremiti projektni prijedlog, te ga kasnije uspje{no provesti kao kona~ni projekt prema strogo utvr|enim pravilima EU. Bitno je da nositelj projekta zna {to èli i da je ta projektna ideja u skladu s prioritetima natje~aja. Kon-zultant je s druge strane osoba koja se profesionalno bavi savjetodavnim poslom, za {to je potrebno ispuniti mnogo preduvjeta: raspolagati odgovaraju}om eduka-cijom, imati dodatno obrazovanje, ste}i iskustvo u radu s klijentima, posjedovati specijalizaciju i odgovaraju}e mreè kontakata.

Svaka ùpanija ima po jednu registriranu razvojnu agenciju, koja je u pravilu u vlasni{tvu jedne ili vi{e je-dinica regionalne i/ili lokalne samouprave. Rad i uloga razvojnih agencija uskoro }e biti i zakonski definirana kroz Zakon o regionalnom razvoju, na koji se ~eka ve} vi{e od godinu dana.

Obratite se svojim razvojnim agencijama, ~ija je ulo-ga i zadatak pruàti tehni~ku pomo} za EU projekte. U slu~aju da vam direktno one ne mogu pomo}i, znat }e vas svakako uputiti na pravu adresu, a znate i sami da to~na i pravodobna informacija zlata vrijedi. U pra-vilu su razvojne agencije dobro umreène s razli~itim

me|unarodnim institucijama, i jo{ va`nije – s nacional-nim strukturama za provo|enje EU projekata. Agen-cije su u stanju na}i partnera u vrlo kratkom roku, i tehni~ki vas uputiti na svaki pojedini korak u pripremi i provedbi projekta. One imaju iskustva, i pomo}i }e vam u pronalasku pravog odgovora, koji ~esto ne}ete mo}i dobiti ni od nadle`nih ministarstava. Na àlost, zbog niskih pla}a i slabe motiviranosti djelatnici se mi-nistarstava ~esto mijenjaju, a mjesta u dràvnoj upravi nisu dovoljno privla~na osobama s vi{e iskustva.

Nemojte zanemariti niti suradnju sa znanstvenom zajednicom i lokalnom i regionalnom samoupravom, jer je potpora potonjih vrlo bitna za odrìvost projekta i dokaz njegove va`nosti. Suradnja je poduzetnika i lo-kalnih zajednica u ostvarivanju EU projekata nemino-vna. Ona garantira uklju~ivanje najbitnijih struktura dru{tva u planiranje razvoja.

Budimo pametni – sura|ujmoUmjesto da gubimo vrijeme prigovaraju}i Europi na problemati~ne direktive, na dràvu koja nije dovoljno pripremljena, na susjeda kojemu je, prema na{em si-gurno objektivnom vi|enju, na mutan na~in odobren projekt – sura|ujmo. Ne tro{imo energiju uzalud, ve} na|imo zajedni~ke kanale za promjenu, za razvoj. Cijela zajednica bitna je za uspje{no «u~lanjenje u EU»: poduzetnici, regionalna i lokalna samoupra-va, sveu~ili{ta, instituti, civilni sektor, kulturni sek-tor, mladi. Zajedni~kim naporima lobirajmo putem razli~itih mreà, stvarajmo projekte koje }emo dopri-nijeti zajedni~kom rastu, razgovarajmo, diskutirajmo, ali radimo to zajedno. Osje~ko-baranjska ùpanija i Grad Osijek donijeli su dugoro~no strate{ki vrlo mu-dru odluku kupovine ureda Predstavni{tva Slavonije i Baranje u Bruxellesu. Za{to je odluka mudra? Zato jer nam u narednim desetlje}ima tek slijedi njegov pravi povrat. Europska unija, bez obzira na broj nje-zinih skeptika, ne}e nestati tako brzo. Biti na pravom mjestu u pravo vrijeme, u EU terminima zna~i – sti}i tamo prije. ■

Nije jednostavan zadatak tehni~ki to~no

pripremiti projektni prijedlog, te ga kasnije uspje{no provesti kao kona~ni projekt prema

strogo utvr|enim pravi-lima EU.

Karti~arstvoPrema istraìvanjima, do kraja oùjka 2008. godine, u Hrvatskoj je bilo vi{e od 8,2 milijuna de-bitnih i kreditnih kartica. Od ukupnog broja kartica, 88% su debitne i kreditne kartice banaka, a 12% kreditne su kartice karti~nih ku}a.

Pripremila: Lovorka [imi}-Bo{njak

U zagreba~koj regiji moète se obratiti kon-zultantskoj agenciji Razbor (www.razbor.hr) koja djeluje kao tehni~ka pomo} Ministar-stvu regionalnog razvoja i Delegaciji Europ-ske komisije.

Za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije slobodno se obratite Regionalnoj razvoj-noj agenciji Slavonije i Baranje d.o.o. za me|unarodnu i regionalnu suradnju, Radi}eva 4, Osijek. Broj telefona 0�1/221 �40, e-mail adresa regija…obz.hr, Internet stranica www.slavonija.hr

22

Karti~arstvo

www.mirakul.hr

Karti~arstvo

2�

Karti~no poslovanje u Republici Hrvatskoj po~elo se razvijati prije vi{e od 30 godina i to pojavom nebanko-vnih karti~nih proizvoda u izdanju globalnih platnih sustava American Expressa i Diners Cluba. Bili su to proizvodi definirani kao standardne kartice s odgodom pla}anja i sve do pojave bankovnih kartica, prije ne{to vi{e od 10 godina, jedini karti~ni proizvodi poznati doma}im korisnicima. S pojavom banaka, kao aktiv-nih sudionika u karti~nim poslovanju, situacija se u potpunosti mijenja. U suradnji s bankovnim global-nim platnim sustavima MasterCard Worldwide i Visa International, banke su u svega nekoliko godina izdale vi{e milijuna razli~itih vrsta kartica, a trend u ponudi novih proizvoda slijedili su i izdavatelji nebankovnih kartica.

Ubrzan razvoj hrvatskoga trì{ta karti~nog poslovanjaOtvorite svoj nov~anik! Koliko u njemu imate kartica? Jednu sigurno! Dvije ve}ina vas, a nekima ni svi “pre-tinci” za kartice nisu dovoljni kako bi ih sve nosili sa sobom. A ponuda, kada pogledate, {arolika – od onih najosnovnijih kartica banke, onih koje peglate pa vam ra~uni stignu odre|enog datuma u mjesecu, do onih trgova~kih lanaca kojima skupljate bodove, dobivate popuste i nagrade za kori{tenje. Svega. Prije desetak i manje godina, situacija je u na{im nov~anicima ipak bila druga~ija.

Jasno je – kartica je ne{to od ~ega ne moète pobje}i. Nude vam ju svi – od banaka, karti~nih ku}a, trgova-ca… uskoro vam ju mo`da ponudi i va{ frizer. Karti~no poslovanje ve} godinama biljeì uzlazni trend jer ima niz prednosti u odnosu na gotovinsko. Ne morate no-siti ve}e koli~ine gotovine sa sobom, uvijek su pri ruci

pa je pla}anje mogu}e i u trenutku kada sa sobom nemate gotovinu, imate odgodu pla}anja, popuste na nekim prodajnim mjestima ili pak obro~nu otplatu. Prosje~an Hrvat danas ima dvije kartice, a sasvim je jasno da }e ih sutra imati i vi{e.

Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore od 2000. su godine od banaka i karti~nih ku}a prikuplja podatke o kartica-ma, bankomatima i EFT POS terminalima. Prema istraìvanjima, do kraja oùjka 2008. godine, u Hrva-tskoj je bilo vi{e od 8,2 milijuna debitnih i kreditnih kartica. Od ukupnog broja kartica, 88% su debitne i kreditne kartice banaka, a 12% kreditne su kartice karti~nih ku}a. Od ukupnog broja bankovnih karti-ca, najvi{e su zastupljene kartice skupine Mastercard, potom kartice skupine VISA te s 0,2 % ostale banko-vne kartice.

Pregled karti~nih proizvoda na trì{tu Da netko prati koliko se ~esto na trì{tu na|e neka nova kartica, koja nudi ono {to niti jedna do sada nije ponudila - sigurno bi se iznenadili rezultatima. Uvijek ima ne{to novo. Lai~ki gledano, toliki je broj kartica ve} na trì{tu da pomisli{ kako nema vi{e nijedne koja moè ponuditi ne{to novo, povoljnije, bolje, sigurnije – i onda se pojavi neka nova! No evo onih „osnovnih“:

Kreditna kartica je bankovna kartica vezana uz kreditni ra~un koji je odobrila banka. Ona omogu}uje naknad-no pla}anje za kupljene proizvode putem otplate kre-dita. Korisnik kreditne kartice moè obavljati pla}anja ili podizati gotovinudo iznosa odobrenog kredita. Iznos ukupnih tro{kova nastalih upotrebom kreditne kartice u odre|enom vremenskom razdoblju pri naplati se au-tomatski dijeli na ugovoreni rok otplate i broj otplat-nih rata. Za kori{teni kredit korisnik pla}a ugovorenu kamatu.

Prava kreditna kartica s odobrenim revolving kreditom unutar kojeg se korisnik moè kreditirati potro{njom je revolving kartica. Ona podrazumijeva pla}anje ka-mate na iskori{teni dio revolving kredita. Iznos ukup-nih tro{kova nastalih upotrebom revolving kartice u odre|enom razdoblju korisnik moè platiti u cijelosti do dana dospije}a pla}anja za u~injene tro{kove ili po-stupno, u ratama, prema ugovorenom modelu naplate.

Kartica s odgo|enom naplatom (debitna kartica) izdaje se vlasniku teku}eg ili deviznog ra~una, kako bi svojim sredstvima mogao raspolagati neovisno o radnom vre-menu poslovnice banke. Debitnom karticom klijent moè podizati gotovinu na bankomatu ili pla}ati robe i usluge u trgova~ko-uslu`noj mreì, pri ~emu se za u~injeni tro{ak ili iznos podignute gotovine ra~un te-reti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uvjet da na ra~unu postoji pokri}e.

Charge kartica korisniku pruà mogu}nost beskamat-ne odgode pla}anja u kunama, po kojoj svi tro{kovi po kartici knjièni tijekom teku}eg obra~unskog razdo-blja, dospijevaju na naplatu u 100 postotnom iznosu na dan dospije}a pla}anja u sljede}em obra~unskom razdoblju – jednom mjesecu. Charge kartice izdaju nebankovne institucije koje omogu}uju korisniku izvr{enje pla}anja do iznosa ugovorenog limita.

Prepaid karticu klijent unaprijed «puni» odre|enim iznosom koji kasnije tro{i na prodajnim mjestima i samouslu`nim ure|ajima. Namijenjena je za tran-sakcije manjih iznosa. Unaprijed upla}ena nov~ana vrijednost moè biti pohranjena na samoj kartici - na ~ipu ili moè biti pohranjena kod izdavatelja, pri-mjerice, na njegovu posebnom ra~unu vezanom uz pripadaju}u karticu.

Platne kartice koje su izdane na ime gra|ana bez obzira na vrstu i korisni~ku funkciju kartice su op}e kartice. U ovu kategoriju ubrajaju se sve platne kartice: osnov-ne, dodatne, studentske i sli~no.Poslovna karitca, pak, izdaje se na ime poslovnih subjekata bez obzira na vrstu kartice ili njezinu korisni~ku funkciju. U ovu kategoriju ubrajaju se sve poslovne platne kartice, primjerice, company card, cor-porate card, business card i sl.

Co-branding kartica je ona koju banka izdaje u suradnji s tvrtkom partnerom, a ~ime se objedinjuje najbolje {to obje institucije mogu pruìti.

Kori{tenjem kartica do niza pogodnosti Svaka od kartica koju izdaje neka banka ili bilo koja druga ustanova ili institucija ima svoje pogodnosti pri-likom kori{tenja. Neke od pogodnosti su jednostavno pra}enje tro{kova poslovanja, kontrolirano tro{enje, kontinuirano kratkoro~no kreditiranje teku}eg poslo-vanja po revolving principu uz mogu}nost izbora ili beskamatnu odgodu pla}anja do 40 dana ukoliko se dug mjese~no podmiruje u cijelosti .

Erste & Steiermärkische banka svojim klijentima nudi pogodnosti poput besplatne police osiguranja i, pri-mjerice, popuste na brojnim prodajnim mjestima, ali i brojne druge pogodnosti koje su vezane uz svaku kar-ticu pojedina~no. Kartice se mogu koristiti i za kupnju putem Interneta, rezervaciju hotela i avionskih karata.

Poseban ugovor sklopljen izme|u OTP banke i osiguravaju}e tvrtke Croatia osiguranja d.d. svim ko-risnicima VISA Business kartice OTP banke osigurava niz pogodnosti kao {to su osiguranje od posljedica ne-sretnog slu~aja, osiguranje u slu~ajevima nezgoda pri putovanju koje je pla}eno VISA Business karticom, a

Od ukupnog broja bankovnih kartica,

najvi{e su zastupljene kartice skupine Ma-

stercard, potom kartice skupine VISA te s 0,2

% ostale bankovne kartice.

Karti~no poslovanje u Republici Hrvatskoj po~elo se razvijati prije vi{e od 30 godina i to pojavom nebankovnih karti~nih proizvoda u izdanju globalnih platnih sustava Ameri-can Expressa i Diners Cluba.

24

Karti~arstvo

www.mirakul.hr 2�

Karti~arstvo

korisnici VISA Business kartice izvan Hrvatske putem sustava VISA GCAS mogu se informirati i koristiti niz usluga prilikom planiranja putovanja i za vrijeme bo-ravka u inozemstvu.

Niz pogodnosti pruà i Zagreba~ka banka. Business MasterCard kartica Zagreba~ke banke pruà kupovi-nu roba i usluga, uz odgodu pla}anja. Me|u ostalim, njezine su prednosti {to ne morate nositi gotovinu, ne morate ispla}ivati predujam na temelju putnih na-loga ili pak imate mogu}nost odgode isplate putnih tro{kova zaposlenih. Tako|er, moète jednostavno i lako pratiti tro{kove poslovanja te koristiti mogu}nost odbijanja pretporeza.

Korisnici poslovnih kreditnih kartica Erste banke be-splatno su osigurani putnim osiguranjem u slu~aju trajnog gubitka ili ka{njenja prtljage te u slu~aju ka{njenja avionskog leta, kao i osiguranjem od poslje-dica nesretnog slu~aja u slu~aju smrti ili trajnog inva-liditeta.

Mercator svojim kupcima nudi Mercator Pika karticu koju mogu koristiti svi njihovi kupci (neovisno o zani-manju), a specifi~na je po tome {to, osim uobi~ajenog prikupljanja bodova i njihove zamjene za odre|ene po-puste, nudi i dodatnu vrijednost: mogu}nost kupnje na kredit do 12 rata bez kamata i ostalih tro{kova. Dru-gim rije~ima, Pika kartica je ne samo bonitetna nego i kreditna kartica koju kupac moè upotrebljavati na svim trì{tima Mercatora, odnosno Hrvatske, Slove-nije, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Ponuda debitnih i kreditnih kartica za poslovne subjekteHypo-Alpe-Adria bank korporativnim klijentima nudi ~etiri vrste kartica: Visa Business karticu koja nudi odgodu pla}anja i omogu}uje mjese~no pla}anje u~injenih tro{kova, MasterCard Elektronic Business karticu koja je debitna kartica namijenjena poslovnim subjektima koji imaju otvoren transakcijski ra~un u Hypo-Alpe-Adria banci. Ona omogu}uje pristup sre-dstvima 24 sata na dan. Visa Revolving Business karti-

ca, pak, namijenjena je pravnim osobama, obrtnicima i osobama slobodne profesije sa sjedi{tem u RH za pla}anje roba i usluga na prodajnim mjestima te podi-zanje gotovine u Hrvatskoj i inozemstvu, dok je Gastro Partner kartica kartica Co-branding revolving kreditna kartica namijenjena pravnim osobama ili obrtnicima sa sjedi{tem u RH za pla}anje roba na prodajnim mjesti-ma ~lanica Gastro Grupe.

Pridruìvanjem Diners Cluba Erste & Steiermärkische banci stvorena je jaka karti~arska grupa koja u portfelju u Hrvatskoj ima vi{e od milijun kreditnih i debitnih kartica. Erste & Steiermärkische banka u svojoj ponudi za gra|ane ima devet vrsta debitnih i kreditnih kartica, dok za tvrtke ima nekoliko vrsta kreditnih kartica te jednu debitnu: MasterCard Business Debit – vezana uz poslovni ra~un obrtnika, tvrtaka, slobodnih zanimanja i udruga. Osim toga, tu su Visa Business Revolving – revolving kreditna kartica namijenjena poslovnim subjektima sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj, a po-sebno segmentu slobodnih zanimanja, obrtnika, ma-lih i srednjih tvrtaka te Visa Business Charge kartice namijenjene obrtnicima, malim i srednjim tvrtkama. Osim navedenih, postoji i b2b co-branding kartica koju je Banka ponudila u suradnji s tvrtkom Holcim Hrvatska i to pravnim osobama, kupcima Holcimovog cementa, betona i agregata.

OTP banka u svojoj karti~noj ponudi za gra|ane ima debitne VISA Electron kartice, VISA Classic kartice s odgodom pla}anja, VISA Classic revolving kartice, VISA Gold kartice te debitne VISA Business Electron kartice i VISA Business kartice s odgodom pla}anja za pravne osobe. Visa Business Electron kartica za prav-ne osobe i obrtnike nov je karti~ni proizvod u ponudi OTP banke. Rije~ je o debitnoj kartici koja sredstva na ra~unu rezervira odmah, tj. odmah tereti ra~un za redovno poslovanje korisnika kartice. VISA Business kartica bezgotovinsko je sredstvo pla}anja namijenjeno pravnim osobama i obrtnicima sa sjedi{tem u Republi-ci Hrvatskoj koji èle u~inkovito upravljati tro{kovima poslovanja i putovanja uz dodatne pogodnosti.

Zagreba~ka banka posluje s oko 71.000 malih poduzet-nika i obrtnika te djelatnicima slobodnih zanimanja. Svojom paletom karti~nih proizvoda te ra~una uz koje su vezane debitne kartice zadovoljava potrebe razli~itih segmenata svojih korisnika pa tako i poslovnih su-bjekata. Klijenti Zagreba~ke banke koriste vi{e od 2,5 milijuna kartica izdanja Zagreba~ke banke. Zagreba~ka banka izdaje kartice dviju karti~arskih ku}a – Master-Card International i Visa International. MasterCard Business kartica namijenjena je pravnim i fizi~kim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost. Visa Business Electron kartica namijenjena je poslovnim subjektima – klijentima Zagreba~ke banke.

Osim navedenih, Zagreba~ka banka pravnim osoba-ma nudi kori{tenje B2G zajedni~ke kartice Zagreba~ke banke i FINA-e. Rije~ je o prvoj takvoj suradnji, ne samo u Hrvatskoj ve} i {ire, u kojoj se korisnicima omogu}uje integriranje vi{e razli~itih elektroni~kih servisa i usluga na jednom mjestu, {to izaziva znatne u{tede, skra}ivanje vremena potrebnog za obavljanje razli~itih poslovnih i administrativnih procedura.

Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) za poslovne ko-risnike ima Cirrus/Maestro karticu - me|unarodnu debitnu karticu namijenjenu pravnim i fizi~kim osoba-ma koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj, vlasnicima i ovla{tenim potpisnicima po transakcijskom ra~unu te Business MasterCard revol-ving kreditnu karticu koja je namijenjena pravnim i fizi~kim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj. Kori{tenjem ove kartice, klijent dobiva dvije kartice u jednoj, odnosno, moè birati kako }e pla}ati u~injene tro{kove (u cijelo-sti ili najmanje u visini 10% ukupnog duga, odnosno minimalno 400 kuna).

Hrvatska po{tanska banka poduzetnicima i poslovnim subjektima nudi tri poslovne kartice – VISA Business Electron, VISA Business te Visa Bonus plus karticu. HPB VISA Business Electron je debitna kartica veza-na uz transakcijski ra~un poslovnog subjekta kojeg tereti odmah nakon u~injene transakcije, odnosno bez odgode pla}anja. HPB VISA Business je kartica s odgodom pla}anja u~injenih tro{kova bez naplate ka-mate. Neke su od pogodnosti ove kartice: mogu}nost odbitka pretporeza – smanjivanje ukupnih tro{kova te mogu}nost limitiranja ukupne potro{nje te dnevne i mjese~ne potro{nje za svakog korisnika. HPB VISA Bonus plus kartica, uz kori{tenje revolving kredita, svojim korisnicima omogu}ava povrat odre|enog dije-la potro{enog iznosa.

Kako sigurno koristiti platne kartice?Kori{tenjem kartica opu{teni smo. Ne moramo se optere}ivati imamo li kod sebe gotovine ili ne. No, i prilikom kori{tenja toga komadi}a plastike moramo

se pridràvati nekih mjera opreza. Ono {to je bitno za zapamtiti sljede}e je:

• PIN je osobni identifikacijski tajni broj kojega znate samo vi

• nitko ne bi trebao koristiti Va{u karticu i PIN• PIN koji dobivate od banke treba zapamtiti i uni{titi

obavijest koju ste dobili od banke• nikada ne zapisujete svoj PIN• poduzmite sve mjere kako biste svoju karticu i PIN

u~inili sigurnima. Va{a banka ili policija nikada ne}e zahtijevati da otkrijete svoj PIN

• ukoliko sumnjate da netko zna va{ PIN, o tome ùrno obavijestite svoju banku i zatraìte izdavanje novoga

• kada unosite PIN na bankomatu ili prodajnom mje-stu, tijelom i rukom za{titite tipkovnicu kako biste onemogu}ili da netko otkrije va{ PIN.

Nadalje, ukoliko uo~ite ne{to sumnjivo na samom bankomatu, primjerice dodatno instaliranu opremu, nemojte koristiti taj bankomat i odmah kontaktirajte banku. Ukoliko vam bankomat ne vrati karticu, gubi-tak kartice odmah prijavite banci. Ako ste se odlu~ili kupiti {to putem telefonske/po{tanske narud`be, ne-mojte odavati broj svoje kartice preko telefona nepoz-natim pozivateljima. Telefonske su narud`be sigurnije ukoliko vi inicirate poziv i poznajete tvrtku od koje kupujete robu ili usluge i {to je va`no - nikako ne odajte osobne podatke poput PIN-a, {ifre i sl.

Raiffeisen Austria d.d. (RBA) svojim klijentima, pri-mjerice, pruà mogu}nost ugovaranja informacijske usluge banke putem mobitela – mDIREKT - koje mogu sprije~iti eventualne zlouporabe kartica.

Kupnja preko InternetaPrvi je put, kaù, uvijek najteè ne{to u~initi. Pa tako i kupiti ne{to preko Interneta. No, kada jednom osjetite ~ar kupovine sa samo nekoliko klikova, moète posta-ti i pravi ovisnik o takvoj kupovini! Prema podatcima

Kori{tenjem kartica opu{teni smo. Ne

moramo se optere}ivati imamo li kod sebe

gotovine ili ne. No, i prilikom kori{tenja

toga komadi}a plastike moramo se pridràvati

nekih mjera opreza.

Prvi je put, kaù, uvijek najteè ne{to u~initi. Pa tako i kupiti ne{to preko Interneta. No, kada jednom osjetite ~ar kupovine sa samo nekoliko klikova, moète postati i pravi ovisnik o takvoj kupo-vini!

Utipkavanje PIN-a unatrag - rje{enje za kradljivce?!

“Ako netko od vas prisilno traì podizanje gotovine na bankomatu, utipkajte svoj PIN unatrag! Konkretno, to zna~i ukoliko va{ PIN glasi 12�4, utipkajte 4�21. Bankomat }e izbaciti novac, no i prepoznati to kao poziv na pomo} te alarmi-rati deùrne sigurnosne slu`be na akciju” - dio je to citata koji je jedno vrijeme kolao s brojnih internetskih adresa uz preporuku da se poruka {alje dalje jer ta opcija postoji i na brojnim hrvatskim bankomatima, no ve}ini je ljudi nepoznata. Kako pi{e poslovni.hr, koliko je ta tvrdnja istinita ili neistinita nepoznato je jer su mjerodavni davali odgovore kako „nisu skloni izlaziti s ikakvim detaljima o postupcima otkrivanja i sprje~avanja potencijalnih zloporaba jer ocjenjuju kako bi time ugrozili interne sustave za{tite“.

2�

Karti~arstvo

GFK-a, Internet koristi 1,32 milijuna gra|ana Hrva-tske, a od toga njih 7 posto ili preko 90 tisu}a redovito kupuje preko Interneta. Online prodaja Hrvatskoj je relativna novost, prihva}ena tek posljednjih nekoliko godina, no svake godine interes je sve ve}i. Tome u prilog govore i podatci HNB-a za prvo tromjese~je 2008. godine. Od 24,63 milijarde kuna bezgotovin-skih transakcija gra|ana, 8,53 milijarde kuna bile su elektroni~ke, a {to je porast od 37,4%. Vrijednost tran-sakcija putem Interneta pove}ala se 44,8 posto. Inter-netom se doista moè kupiti sve {to je na prodaju, a kupac moè biti u bilo kojem dijelu svijeta gdje postoji pristup velikoj svjetskoj mreì. U Hrvatskoj trenut-no postoji preko 300 web trgovina, a najuspje{nije su one koje se bave prodajom ra~unala i opreme, bijelom tehnikom i potro{a~kom elektronikom te katalo{kom prodajom. Uspje{ne u prodaji su i knjiàre te turisti~ke agencije.

Raiffeisenbank Austria u lipnju je ove godine pred-stavila svoju novu uslugu pod nazivom e-ToMiTreba. Usluga je namijenjena prvenstveno pravnim osoba-ma i obrtnicima, ali i gra|anima kojima RBA na ovaj na~in otvara nove mogu}nosti prodaje roba i usluga putem interneta - 24 sata dnevno, sedam dana u tje-dnu, 365 dana u godini. Poduzetnicima koji s RBA ugovore navedenu uslugu omogu}eno je u njihovim Internet projektima pla}anje karticama u izdanju bilo koje banke iz zemlje i inozemstva. Poduzetnicima i kupcima RBA jam~i sigurnost internetske kupovine

zahvaljuju}i primjeni najvi{ih svjetskih sigurnosnih standarda, tzv. 3D secure standarda, kojega je razvila Visa International i MasterCard Worldwideo. Svi po-vjerljivi podatci o transakciji za{ti}eni su 1024 bitnom enkripcijom i do sada, kaù u RBA, nije zabiljeèn nijedan slu~aj kompromitacije podataka.

Ina~e, banke korisnike Interneta upozoravaju da kupuju na poznatim i sigurnim web stranicama – iko-na koja ih ozna~ava je zaklju~an lokot u donjem de-snom uglu ekrana.

Ono {to je tako|er bitno za kupnju preko Interneta je da ra~unalo ima instaliran najnoviji antivirusni sof-tver, da nikako ne odajete osobne podatke poput PIN-a ili {ifre te je uvijek potrebno ispisati svoju narud`bu, uvjete kupovanja/povrata robe, isporuke te adresu i te-lefonski broj prodajnog mjesta.

Budu}nost karticaU dana{nje moderno elektronsko vrijeme kartice po-staju nezaobilazni na~in pla}anja te omogu}avaju ra-spolaganje vlastitim financijskim sredstvima bilo gdje u svijetu - bez obzira na valutu, doba dana ili robu koja se njome pla}a. Komocija koju pruàju kartice, sigur-nost komada plastike nad punim nov~anikom gotovi-ne, popusti i sve ostale pogodnosti koje pruàju kartice siguran su znak da je budu}nost kartica svijetla. Na na{em }e ih trì{u biti sve vi{e. Kartice su velikom ve}inom istisnule ~ekove kao plate`no sredstvo, a sve vi{e istiskuju i gotovinu. Ako uvaàvamo ~injeni-cu da kartica moè biti nositelj dodatnih tehnolo{kih funkcionalnosti koje opet mogu biti osnova za razvoj ostalih usluga, jasno je da kartica ima svoju budu}nost. ■

uspje{an posao bliì je uz american express karticu za obrtnike

American Express kartica za obrtnike prva je American Express kartica u Europi namijenjena isklju~ivo obrtnicima. Kreirana je za klijente Privredne banke Zagreb, a nudi brojne pogodnosti koje obrtnicima omogu}uju u{tedu vremena i ve}u u~inkovitost poslovanja. Kartica nudi brojne financijske pogodnosti: bezgotovin-sko pla}anje na vi{e od �0.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i vi{e milijuna u svijetu, obro~no pla}anje bez kamata i naknada na odabranim prodajnim mjesti-ma u zemlji, kori{tenje potro{a~kog kredita uz otplatu putem kartice te podizanja gotovine. Pla}anje i limit potro{nje prilago|eni su poslovnim potrebama obrt-nika. Limit potro{nje odre|uje se prema mogu}nostima i potrebama korisnika, a dospije}e naplate je umjesto redovnog od � dana produljeno na 20 dana. Pla}anje ra~una obavlja se na dan dospije}a izravno s poslovnog ra~una otvorenog u PBZ-u te na taj na~in osigurava u{tedu vremena. Dodatnu u{tedu u poslovanju kroz niz pogodnosti, popusta, kod odabranih partnera osigurava Program u{tede koji je kreiran samo za korisnike ove kartice. Putem besplatne online usluge My Ac-count i kvartalnih izvje{}a o potro{nji, korisnicima je omogu}ena brza i jednostav-na kontrola financijskog stanja obrta. Kartica se izdaje samostalno ili kao dio PBZ paketa za obrtnike, a u prvoj godini kori{tenja korisnici su oslobo|eni pla}anja upisnine i ~lanarine. Obrtnici koji se odlu~e za PBZ paket za obrtnike ostvaruju u{tedu od �0% te im ~lanarina za ostale godine iznosi �� kuna. Zahtjev za Ame-rican Express karticu za obrtnike moè se podnijeti na Sinergo deskovima u po-slovnicama PBZ-a.

Ono {to je tako|er bitno za kupnju preko

Interneta je da ra~unalo ima instaliran najnoviji

antivirusni softver, da nikako ne odaje-te osobne podatke

poput PIN-a ili {ifre te je uvijek potrebno

ispisati svoju narud`bu, uvjete kupovanja/po-

vrata robe, isporuke te adresu i telefonski broj

prodajnog mjesta.

Mobilno poslovanjeNije daleko vrijeme kada se vi{e ne}e niti govoriti o mobilnom poslovanju kao o ne~em posebnom jer to }e biti, a za neke ve} i danas jest, sastavni dio posla i, zapravo, najnormalniji na~in poslovanja u kojem se vi{e ne pita gdje se i kada radi, ve} samo je li posao obavljen.

Pripremio: Krešimir Šimac

Karti~ni proizvodi OTP banke u potpuno-sti prilago|eni potrebama klijenata

li. Osnovne karakteristike VISA Gold kartice su ve}i limiti kori{tenja gotovine, osiguranje od posljedica ne-sretnog slu~aja, putno osiguranje te mogu}nost izbora charge ili revolving modela kori{tenja kartice.

[to je s karti~nim proizvodima za tvrtke i obrtnike? Tvrtkama i obrtnicima nudimo debitne VISA Business Electron kartice i VISA Business kartice s odgodom pla}anja. Visa Business Electron kartica za tvrtke i obrtnike novi je karti~ni proizvod u ponudi OTP banke. Rije~ je o debitnoj kartici koja sredstva na ra~unu re-zervira odmah, tj. odmah tereti ra~un za redovno po-slovanje korisnika kartice. Kartica se moè koristiti kao bezgotovinsko sredstvo pla}anja na prodajnim mjesti-ma pri kupnji robe i usluga kao i za isplatu gotovine na bankomatima i isplatnim mjestima u Hrvatskoj i ino-zemstvu koja imaju istaknute Visa Electron oznake. Do 31. prosinca 2008. godine traje posebna akcija ponude VISA Business Electron kartice bez tro{ka upisnine i ~lanarine za prvu godinu kori{tenja. VISA Business kartica je bezgotovinsko sredstvo pla}anja namijenje-no tvrtkama i obrtnicima sa sjedi{tem u Hrvatskoj koji èle u~inkovito upravljati tro{kovima poslovanja i pu-tovanja uz dodatne pogodnosti.

Koje su to dodatne pogodnosti?Korisnici VISA Business kartice OTP banke imaju brojne pogodnosti, a ovdje }u navesti samo neke. Primjerice, osigurani su 24 sata dnevno od posljedica nesretnog slu~aja, imaju mogu}nost kori{tenja niza usluga prilikom putovanja i boravka u inozemstvu putem sustava VISA GCAS (Global Customer Assi-stance Service) i usluge International Travel Partner-ship (ITP). Tako|er, korisnici VISA Business kartice mogu iskoristiti posebne ponude i ostvariti popuste kod brojnih VISA partnera (trgovina, hotela i dr.) te kupuju}i karticom sudjelovati u nagradnim igrama i ostvariti vrijedne nagrade.

Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti u poslovnice OTP banke u Osijeku, \akovu, Na{icama, Valpovu i Vinkovcima ili nazvati Kontakt centar OTP banke na broj telefona 062 201 555. Infor-macije su dostupne i na na{oj Internet stranici www.otpbanka.hr. ■

Korisnici VISA Business kartice OTP banke imaju brojne pogodnosti. Osigurani su 24 sata dnevno od posljedica nesretnog slu~aja, imaju mogu}nost kori{tenja niza usluga prilikom putovanja i boravka u inozemstvu putem sustava VISA GCAS (Global Customer Assistance Service) i usluge International Travel Partnership (ITP)...

2�

Pla}anje karticama davno je prestao biti luksuz. Komadi}i plastike danas nam nude brojne pogodnosti, a njihovim kori{tenjem mogu}e je ostvariti u{tede i ubrzati poslovanje, {to je posebno zanimljivo poduzet-nicima. U OTP banci svjesni su te potrebe pa su svoju ponudu obogatili VISA karticama, a o kojima se to~no radi i koje su njihove prednosti upitali smo direkto-ra Poslovnog centra Slavonija u Sektoru maloprodaje, Željka Papi}a.

Sponzorirani ~lanak

Do 31. prosinca 2008. godine traje posebna

akcija ponude VISA Bu-siness Electron kartice

bez tro{ka upisnine i ~lanarine za prvu godi-

nu kori{tenja.

Gospodine Papi}u, {to OTP banka u svojoj karti~noj ponudi nudi gra|anima?OTP banka u svojoj karti~noj ponudi za gra|ane ima debitne VISA Electron kartice, VISA Classic kartice s odgodom pla}anja, VISA Classic revolving kartice te VISA Gold kartice.

Koje biste kartice izdvojili iz ponude i za{to?Posebno bih izdvojio VISA revolving kreditnu karti-cu i VISA Gold karticu za gra|ane. Revolving kredit-na kartica omogu}uje korisniku da prema vlastitim financijskim planovima ra~un podmiruje jednokrat-no ili s odgodom. U kombinaciji s teku}im ra~unom OTP banke i Internet bankarstvom, ova }e kartica zadovoljiti sve potrebe klijenata modernog bankar-stva. Do 30. rujna traje akcija ponude VISA Classic i VISA Classic revolving kartice bez naplate upisnine i ~lanarine za prvu godinu kori{tenja svim osnovnim i dodatnim korisnicima. VISA Gold kartica presti`no je i prepoznatljivo sredstvo pla}anja koje korisnicima pruà sigurnost i vrhunsku uslugu gdje god se nalazi-

Željko Papi}, direktor Po-slovnog centra Slavonija u

Sektoru maloprodaje

�0

jer su svojim dimenzijama bliè mobilnim telefonima nego prijenosnicima kao, primjerice, Nokia N810 GPS, koji osim Internet preglednika posjeduju i ugra|eni GPS, jo{ jedan od dodataka koji olak{ava samu mobil-nost u mobilnom poslovanju. Neki od pametnih tele-fona imaju ve} u sebi ugra|ene GPS prijemnike, dok se neki oslanjaju na vanjske jedinice s kojima komu-niciraju putem bluetooth signala. Ova “razdvojenost” ure|aja kao kod kombinacije Sony P1i pametnog tele-fona i “Wayfinder” GPS-a ne mora biti nedostatak jer GPS ure|aj, da bi ispravno funkcionirao, mora imati {to manje prepreka izme|u sebe i satelita. To je vrlo te{ko posti}i unutar automobila, ukoliko se mobitel drì na dohvat ruke voza~a jer se krov automobila obi~no pona{a kao efikasna prepreka komunikaciji GPS ure|aja i satelita, dok je kod posebnog ure|aja vrlo prakti~no upravo to {to se sam GPS moè postaviti ispod vjetrobranskog stakla, a ure|aj na dohvat ruke.

Za korisnike koji GPS navigaciju koriste ~e{}e, kom-paktnost ure|aja i kombinacija po sistemu “sve u jed-nom” mo`da i ne}e biti ba{ najprakti~nije rje{enje, ve} }e im trebati zasebni GPS navigatori kojih na na{em trì{tu ne nedostaje. U rasponu cijena od oko tisu}u kuna pa do desetak tisu}a kuna mogu se odabrati ure|aji proizvo|a~a kao {to su Mio, Garmin, StreetPi-lot, Hewelett-Packard, Qtek, Asus, Fujitsu Siemens, Kenwood i drugi.

Mobilno poslovanjeNisu samo ure|aji, sa svojim malim dimenzijama i obiljem funkcija, ono {to omogu}uje mobilno poslo-vanje. Svatko tko je poku{ao obaviti posao izvan ureda susreo se s problemom dostupnosti alata potrebnih za obavljanje nekog posla. Mali ure|aji s malim ekranima i ograni~enom memorijom uglavnom dobro obavljaju zada}u pregledavanja elektronske po{te, razmjene SMS poruka i telefoniranja, no rijetko su opremljeni (s iznimkom nekih ultraprijenosnika) dovoljno do-brim paketom uredskih programa. âk i kad ih posje-duju, uvijek se javlja problem dostupnosti pojedinog dokumenta koji je, po Murphyjevom zakonu, uvijek na ure|aju koji nije uz vas kada vam zatreba. Kako bi svi dokumenti ili barem oni najva`niji bili dostupni na svakom mjestu u svakom trenutku, tvrtke koriste IP VPN sustave koji omogu}uju zaposlenicima da u svako vrijeme pristupe serverima tvrtke i potrebnim dokumentima. Manje tvrtke i pojedinci uglavnom ne-maju na raspolaganju IT odjel i svojeg VPN admini-stratora, ali i za njih postoje rje{enja kako bi u svakom trenutku mogli pristupiti bitnim dokumentima, i to uglavnom besplatna rje{enja.

Sve vi{e pojedinaca i manjih tvrtaka koristi Google Apps, set online alata koji vrlo dobro nadomje{ta upo-trebu uredskih paketa tipa Microsoft Office ili Open Office. Za one zahtjevnije tu je i ZoHo s jo{ {irom

Danas je te{ko i zamisliti poslovanje bez mobilnosti, no samo posjedovanje mobitela i dostupnost “na svakom koraku” vi{e nije dovoljna. Danas je potrebno puno vi{e od obi~nog mobitela. Pametni telefoni sve vi{e nalikuju ra~unalima te pruàju sve ve}e mogu}nosti za poslovanje u pokretu, dok se prijenosna ra~unala smanjuju i postaju ultraprijenosnici poput Asusovog Eee PC-a, koji privla~i sve vi{e korisnika kojima niti pametni telefoni nisu dovoljni, a klasi~ni su im prije-nosnici preveliki i prete{ki.

Osim samih ure|aja za mobilno poslovanje, potreban je i Internet bez kojega je danas nemogu}e zamisliti bilo kakvu mobilnost. To su prepoznali mobilni opera-tori te svojim korisnicima omogu}ili iz dana u dan sve prihvatljivije pakete za mobilno poslovanje koji obi~no uklju~uju besplatne razgovore izme|u korisnika unu-tar tvrtke, ali i Internet promet koji se kre}e od 191 kn za 1GB prometa kod VIP-a ili 200 kn za 1GB kod T-Mobilea uz specifi~nosti kao {to su VIP-ova ponuda koja uklju~uje EeePC i 1GB prometa ili T-Mobile ure-da za van sa svojim kombinacijama povoljnih pamet-nih telefona ili posebnost koju je uveo T-Mobile u vidu pla}anja Internet prometa Simpa bonovima.

Za lak korak: ultraprijenosnici UMPC Ultraprijenosnici su relativno nova kategorija koju je u mainstream bacio Asus sa svojim EeePC-jem, no koju su zbog ogromnog uspjeha i popularnosti koju je zadobio slijedili i drugi sa svojim ultraprijenosnicima kao, primjerice, “HP Mini”, “Acer Aspire One” , “Gi-gabyte M407 UMPC”, “MSI Wind” ili “Vye S37”, sa svojim varijantama ultraprijenosnika. Neki od tih mini laptopa imaju ve} ugra|en i HSDPA kao Samsun-gov “Q1 Ultra HSDPA” ili “HTC Shift”, dok se neki oslanjaju na USB kao na~in spajanja dodatnog ure|aja za spajanje na mobilni Internet, bilo da se koristi neki od mobitela ili poseban ure|aj “USB Stick” ili “USB Modem”.

Pametni telefoni sve vi{e nalikuju

ra~unalima i pruàju sve ve}e mogu}nosti za

poslovanje u pokretu.

Mobilno poslovanje

Asus EeePC

Skupini ultraprijenosnika pripadaju i ure|aji koje je sada ve} vrlo te{ko definirati, bilo kao pametne telefo-ne jer su puno vi{e od toga, ili kao ultralprijenosnike

�2

postoje alati, a ako za neki posao i nema odgovaraju}eg alata, pitanje je samo dana kad }e se pojaviti pravi alat ili ure|aj koji }e biti namijenjen upravo tom poslu. Ve}i je problem odabrati pravi ure|aj i prona}i pra-ve alate da se sa {to manje ure|aja i alata obavi {to vi{e posla. Jedini problem postaje odabrati pravi i po mogu}nosti {to manji alat te {to manje njih, kako se sve ne bi pretvorilo u no}nu moru izmije{anih ka-blova, punja~a i kutijica koje svojom koli~inom mogu stvoriti vi{e problema nego rje{enja.

Kako odabratiNajbolji je pristup onaj minimalisti~ki u kombinaciji sa zdravim razumom. Potrebno je dobro prou~iti koja su o~ekivanja i koje poslove èlimo obavljati mobil-no, a koje }emo ipak ostaviti u uredu. Neke poslove }emo bez problema obaviti u pokretu, dok }e drugi biti lo{e ili nikako obavljeni. Sasvim sigurno ne}emo poku{avati obra|ivati video visoke rezolucije na pa-metnom telefonu ili ~ak na ultraprijenosniku, za tako ne{to trebat }e nam ipak malo vi{e sirove snage i pro-stora na disku, kao i ve}i ekran, pa }e 17” laptop biti mo`da jedva dostatno rje{enje za tako ne{to. Isto tako nije realno za o~ekivati da }emo preko mobilnog Inter-neta uspje{no dohvatiti datoteku od nekoliko gigabajta s na{eg servera bez obzira na to {to imamo i VPN i mobilni Internet. Ne samo da bi tako ne{to bilo previ{e

paletom uredskih i poslovnih online aplikacija dostup-nih upotrebom bilo kojeg browsera i uvijek na dohvat ruke, to~nije na Internetu. Tako ZoHo nudi uredske alate kao online zamjenu za MS Office alate kao {to su Writer (Word), Sheet (Excel), Show (Powerpoint) ili Notebook, Wiki, Planner, Chat, Mail, ali i neke po-slovne alate koje mo`da i ne biste o~ekivali online kao {to su Project, Meeting, Creator ili aplikacije potrebne za kompletan business inteligence DB&Reports ili za upravljanje ljudskim resursima Zoho People. Sve je na Internetu i dostupno bilo preko ultraprijenosnika, ali i preko aplikacija za mobitele.

Od potrebnih alata za mobilno poslovanje od velike je va`nosti i mogu}nost pla}anja {to uz neki od ultra-prijenosnika s klasi~nim Internet preglednikom i nije neki problem jer danas sve banke imaju razvijene In-ternet servise putem kojih je mogu}e obaviti sve po-trebne transakcije. Stvar je ne{to kompliciranija uko-liko se koristi samo mobitel. No i tu postoje rje{enja koja sve vi{e banaka uvodi u raznim oblicima mobil-nog pla}anja putem alata namijenjenih mobilnim te-lefonima.

Uz sve mogu}nosti koje se pruàju u mobilnom poslo-vanju, sve se manje postavlja pitanje moè li se neki posao obaviti “u pokretu” jer za ve}inu poslova ve}

Sve vi{e pojedinaca i manjih tvrtaka koristi

Google Apps, set online alata koji vrlo dobro

nadomje{ta upotrebu uredskih paketa tipa

Microsoft Office ili Open Office.

Mobilno poslovanje

On æe se baviti poslom

koji danas još ne postoji.

Osiguranje

nove generacije

Trg Ante Starèeviæa 5/1, HR - 31 000 Osijek tel. (031) 200 777 faks: (031) 215 715 • www.uniqa.hr; ;

�4

sporo, nego bi nas u dana{njim uvjetima i po cijena-ma prometa ipak previ{e stajalo. No na sre}u, ve}ina poslova ne zahtijeva takve ekstreme {to je vjerojatno i razlog naglom porastu prodaje svih oblika ultraprije-nosnika, pametnih telefona, ali i uvo|enja sve napred-nijih beì~nih tehnologija.

I dok se kod nas HSDP signal jo{ uvijek mora traìti ~im se iza|e iz ve}ih gradova, u Engleskoj, primjerice, operatori ve} uvode i High-Speed Uplink Packet Ac-cess (HSUPA) koji }e osim brzog downloada korisni-cima ponuditi i jo{ brì upload teoretske brzine i do 1,4 Mbps. Izgleda da }emo mi ipak morati pri~ekati do 4G tehnologija kao {to je LTE, za koji se pripremaju mobilni operatori i koji bi mogao preuzeti mjesto koje je trebalo pripasti WiMAX-u kako bi vidjeli brzine koje je mogu}e posti}i na klasi~nim broadband tehno-logijama poput ADSL-a. No do tog vremena i fiksni }e broadband ubrzati pod pritiskom novih tehnologija kao {to je IPTV, a posebno High Definition IPTV pa }e sa starih bakrenih parica pre}i na opti~ke niti.

Normalno poslovanje – mobilno poslovanjeNije daleko vrijeme kada se vi{e ne}e niti govoriti o mobilnom poslovanju kao o ne~em posebnom jer to }e biti, a za neke ve} i danas jest, sastavni dio posla i, za-pravo, najnormalniji na~in poslovanja u kojem se vi{e ne pita gdje se i kad radi, ve} samo je li posao obavljen. To ima svojih prednosti jer daje slobodu kretanja i uki-da vezanost za ured, no nije niti bez mana jer razlika izme|u poslovnog dijela ìvota i onog privatnog skoro potpuno nestaje. U tako obrnutoj situaciji ne}e se po-stavljati pitanje obavlja li netko u uredu mo`da pri-vatne poslove, ali }e se mo`da postaviti pitanje koliko netko obavi posla izvan radnog vremena samo zato {to je dostupan na svojem mobitelu, pametnom telefonu ili njegov {ef zna da uz sebe ima laptop i moè “na brzinu” pogledati “samo onu sitnicu”. No jedno je si-gurno, {arenih igra~aka fantasti~nih mogu}nosti ne}e nam nedostajati. Evo, Internetom upravo kruì glasi-na kako je Sony Ericsson izbacio na trì{te mobitel s kamerom od 8,1 megapiksela. Korisnici se ve} polako po~inju pitati radi li se tu o mobitelu s fotoaparatom ili je pak rije~ o fotoaparatu s ugra|enim mobitelom. A do prije samo dvije godine 8,1 megapiksel je bilo ne{to rezervirano samo za gornji dio ponude fotoaparata.

Ured na dlanu – iz bilo kojeg kutka svijeta (s vezom na Internet)Programi za udaljeno administriranje koji su se prije koristili i za jednostavno spajanje na udaljeno ra~unalo, primjerice ono u va{em uredu, do kojega ste poku{avali do}i iz ku}ne fotelje, uglavnom su pravili vi{e proble-ma nego koristi. Ukratko, bili su prekomplicirani. Od-nedavno se netko dosjetio i tome stati na kraj. Tvrtka Teamviewer iz Njema~ke izbacila je izvrstan, a prije svega malen i svrsishodan program jednakog naziva,

Neki od pametnih telefona imaju ve} u sebi ugra|ene GPS

prijamnike, dok se neki oslanjaju na vanjske je-

dinice s kojima komuni-ciraju putem bluetooth

signala.

putem kojega je mogu}e pristupiti ra~unalu koje ga je instaliralo putem HTTP protokola, bez kompliciranih pode{avanja i posebnih ra~unalnih vje{tina.

TEAMVIEWER – Veza za Internet i ovaj mali program~i} povezat }e vas s uredom gdje god se nalazili

Dok instalirate program, prilikom prvog pokretanja dodjeljuje vam se jedinstven identifikacijski broj. Tako|er, s TeamViewerom pokre}e vam se Dyngate servis koji se spaja na TeamViewer server gdje se do-biva poseban identifikacijski broj (koji u ovom slu~aju ima funkciju IP adrese), zatim se, naravno, generira {ifra koju si moète po èlji sloìti.

Dok se pokrene Dyngate servis moète bez problema pristupiti èljenom remote (udaljenom) ra~unalu, tako da u polje Partner Details (ID) (spoji se na partnera) upi{ete identifikacijski broj koji ste dobili, te vas, kada upi{ete ID, pita i za {ifru. Prilikom upisa passwor-da „spojeni“ ste s udaljenim ra~unalom. Prednost ovog programa je da kada instalirate TeamViewer na drugo ra~unalo ono dobiva fiksni ID broj, dakle on se ne mijenja, a {ifru, kako smo ve} i naveli, moète proizvoljno odabrati.

Osim pristupa drugom ra~unalu, alat ima i mogu}nost razmjene podataka gdje vam se otvara „sli~an“ prozor kao i kod nekog upload klijenata, te }ete tako bez pro-blema vr{iti razmjenu podataka vrlo jednostavnim pu-tem. Od ostalih korisnih funkcija program sadràva i mali prozor~i} za chat s udaljenim korisnikom te dobi-vate mnogo funkcija u „malom pakiranju“. U opcijama se, naravno, moè podesiti da se program pokre}e au-tomatski prilikom dizanja Windowsa i tako drì otvo-ren prozor u ra~unalo putem kojega, uz poznavanje ID broja i {ifre koju ste zadali, moète pristupiti odakle èlite, uzeti dokument koji èlite ili obavljati sve {to bi ina~e radili da sjedite za udaljenim ra~unalom. I na kraju, ne manje va`no, ~injenica da je program za nekomercijalnu uporabu besplatan ~ini ga jednim od nezamjenjivih alata u dana{njem poslovanju, s kojim vam se vi{e ne moè dogoditi da ne moète do doku-menata na ku}nom ra~unalu dok ste u uredu ili obr-nuto.

Mobilno poslovanje

Laptop lak{i od kilograma i ve} od 1591 kunu

Bezbri`no ljeto uz ASUS prijenosnik Za sve poslovne i privatne korisnike Vip nudi najpo-voljnije rje{enje za beì~ni pristup Internetu uz ASUS mini prijenosno ra~unalo po neodoljivoj ljetnoj cijeni, ve} od 1591 kunu. Za to treba samo aktivirati neku Mobile Broadband tarifu, a u paketu je i Vodafone Mo-bile Connect USB modem. Vip ljetna promocija pravi je izbor za korisnike koji èle ovoga ljeta pristupati, primjerice, svojim e-mailovima ili prosurfati Inter-netom u hladu, na plaì. Daleko od uti~nica, ureda i zatvorenih prostora. ASUS Eee PC teì samo 92 dkg, nije ve}i od rokovnika, pa ga je zbog prakti~nih dimen-zija lako smjestiti u ruksak ili ènsku torbu.

Vipnet je nedavno uveo i novi podatkovni tarifni mo-del, Mobile Broadband Flat, koji najzahtjevnijim kori-snicima omogu}uje mobilni pristup Internetu po cijeni mjese~ne naknade od 391 kn, a uklju~uje 10 GB poda-taka. Cijena svih dodatno prenesenih podataka iznosi svega 0,04 kune po megabajtu. ■

Vipnet poslovnim korisnicima nudi inovativna i jednostavna rje{enja mobilnog broadbanda, vrhunsku kvalitetu mreè, stalnu podr{ku i mogu}nost isprobavanja poslovnih proizvoda i usluga prije kupnje.

Za bezbri`no ljeto i jednostavniju poslovnu komunika-ciju Vipnet svojim korisnicima nudi uslugu Moj ured koja objedinjuje nekoliko razli~itih usluga za uspje{no poslovanje, od beì~nog pristupa Internetu do povolj-nih razgovora tijekom cijelog ljeta.

U okviru te ponude su i nove poslovne tarife usmje-rene potrebama i èljama poslovnih korisnika i to ve} od 50 kuna mjese~no, uz besplatne razgovore unutar tvrtke i VPN pogodnosti. Osim Business 50 tarife, tu su i Business 100 te Business 200 tarife, uz minimalnu mjese~nu potro{nju od 50 odnosno 200 kuna. U pro-motivnom razdoblju do 31. kolovoza, korisnici ostva-ruju i posebnu pogodnost, do 12 mjeseci bez mjese~ne naknade na Opciji Vip 0, a time i pozive unutar Vip mreè za 0 kuna po minuti. Tako|er, odabirom bilo koje govorne pretplatni~ke tarife ostvaruju i posebnu pogodnost u podatkovnoj ponudi i to do 12 mjeseci bez mjese~ne naknade na Mobile Broadband ili BlackBerry tarifnim modelima.

Za jednostavniji i lak{i izbor komunikacijskih rje{enja, Vipnet je osmislio ponudu „Probaj i odlu~i“ koja svim poslovnim korisnicima omogu}uje da tijekom 15 dana u svakodnevnom poslovanju isprobaju Vodafone Mo-bile Connect i BlackBerry rje{enja bez naknade i oba-veza, a tek se onda odlu~e na kupnju.

Rje{enje za sezonske djelatnikeBusiness Flat tarifa idealna je za poduzetnike koji èle jednostavan uvid u tro{kove i dugoro~no smanjenje tro{kova poslovanja. Uz mjese~nu naknadu od 400 kuna ova tarifa nudi sve pozive unutar Hrvatske za 0 kuna po minuti uz naknadu za uspostavu poziva od 0,25 kuna, dok su pozivi unutar VPN mreè potpuno besplatni.

Imaju}i na umu potrebe poduzetnika koji tijekom ljetne sezone imaju dodatne sezonske djelatnike, pa tako i mobilne linije umreène u VPN, Vipnet nudi i posebnu sezonsku uslugu koja omogu}uje stavljanje mobilne linije u mirovanje onda kada korisnicima nije potrebna. Svi poslovni korisnici koji u promotivnom razdoblju do 15. kolovoza potpi{u ugovor na 24 mjese-ca i aktiviraju jednu od novih poslovnih tarifa ili Busi-ness Flat tarifu, mogu aktivirati i ovu ponudu.

Za jednostavniji i lak{i izbor komunikacijskih rje{enja, Vipnet je osmislio ponudu „Pro-baj i odlu~i“ koja svim poslovnim korisnicima omogu}uje da tijekom 15 dana u svakodnev-nom poslovanju ispro-baju Vodafone Mobile Connect i BlackBerry rje{enja bez naknade i obaveza, a tek se onda odlu~e na kupnju.


Mobilno poslovanje


Gospodarska vozila

Gospodarska vozilaKada se zbroji, svako deseto vozilo prodano pro{le godine bilo je lako komercijalno. Trend rasta prodaje takvih vozila vjerojatno }e se nastaviti i ove godine, {to pokazuje da se na{i gospodarstvenici sve vi{e odlu~uju na obnovu voznog parka.

Ono {to je posljednjih mjeseci obiljeìlo ve}inu raz-govora o automobilima je strjelovit rast cijena goriva koji utje~e na svaki aspekt autoindustrije, pa tako i na onaj okrenut segmentu gospodarstva. Prema poda-tcima Europskog udruènja proizvo|a~a automobila (ACEA), broj novoregistriranih automobila u Europi nastavlja svoj pad i u svibnju, {to se moè zahvali-ti psiholo{kom efektu upravo tog rasta cijena goriva u svijetu. Brojka od 1.334.081 registriranog vozila u svibnju, manja je za 112.202 registrirana vozila u od-nosu na isti mjesec pro{le godine. Mnogi proizvo|a~i okre}u se tako razvijanju alternativnih pogona, pa iz Renaulta stiù najave o elektri~nim automobilima do 2011. godine. Stru~njaci iz te francuske tvornice auto-mobila predvi|aju da }e do 2020. na cestama svaki peti automobil voziti na struju. Prve verzije, najavljuju iz Renaulta, pogonjene strujom bit }e Kangoo i Megane. Sli~no najavljuju i iz Mercedesa, a glasine kaù da bi se njihova A i B klasa, pogonjena baterijama ameri~ke tvrtke Tesla, koja je prije nekoliko mjeseci predstavila svog Roadstera na struju, trebale u prodaji pojaviti ve} 2010. godine! [to se Hrvatske ti~e, prema podatcima agencije Pro-mocija Plus, u prvih je pet mjeseci ove godine registri-rano 39.879 novih automobila. U odnosu na travanj, u svibnju je registrirano 6,5 posto manje vozila, {to se tuma~i kao direktan utjecaj Auto showa. Uz to, jo{ su dva mogu}a faktora rasta trì{ta u prvih pet mjeseci - porast registracija rent-a-car vozila i brojne komer-cijalne akcije koje su se zgusnule od sredine oùjka – ve} tradicionalnog po~etka prave prodaje u Hrvatskoj. Prema podatcima za prvih pet mjeseci, u vrhu ljestvi-ce prodaje po markama nema promjena. Prvo mjesto i dalje drì Opel (5449 vozila ili 13,7 posto trì{ta), zatim Renault (3778 vozila ili 9,5 posto), Volkswagen (3391 ili 8,5 posto), Peugeot (2922 ili 7,3 posto) i [koda (2907 ili 7,3 posto). Poredak za svibanj nije identi~an. Drugu je poziciju od Renaulta preuzeo VW, a [koda ~etvrto od Peugeota. Najve}i su dobitnici prvih pet mjeseci, u usporedbi s lanjskim podatcima, Ford (1193 automobila vi{e), Suzuki (840 vi{e), [koda (646 vi{e), Mazda (498 vi{e) i Hyundai (434 vi{e). Opel Astra i dalje je najprodavaniji model, a slijede Renault Clio, Opel Corsa, [koda Fabia i Octavia te Ford Focus.

Citroën vode}i me|u lakim gospodarskim vozilimaIako broj novih osobnih automobila znatno raste, broj lakih dostavnih vozila u prvih pet mjeseci pao je za 1,8 posto (4087 ove godine u odnosu na lanjskih 4163), a uspore|uju li se podatci samo za svibanj, pad je gotovo sedam posto. Vode}i u ovom segmentu je Citroën koji sa 655 vozila drì 16 posto trì{ta. Slijede VW (630 ili 15,4 posto), Renault (564 ili 13,8 posto) i Peugeot (458 ili 11,2 posto). Me|u modelima najpopularniji su Ci-troën Jumper i VW Caddy, a slijede Renault Master, Iveco Daily i Citroën Berlingo.

Plin na{ svagda{njiTro{kovi vo`nje na plin upola su manji od vo`nje teku}im gorivom, tako da se ugradnja ure|aja za plin vrlo brzo ispla}uje. To su prepoznali mnogi hrva-tski gra|ani, ali i tvrtke te ih se sve vi{e odlu~uje na ugradnju ovog, za sad jo{ uvijek alternativnog gori-va. Iako podatci za ovu godinu jo{ nisu dostupni, sta-tistike potvr|uju stalni rast ugradnje. Tako je Centar za vozila Hrvatske u 2006. godini izdao 10.492 atesta za automobile s ugra|enim plinskim instalacijama. Usporedbe radi, samo godinu dana ranije, tj. 2005., izdano ih je 3463. U Ministarstvu za{tite okoli{a, pro-stornog ure|enja i graditeljstva predvi|aju da }e broj motornih vozila na ukapljeni plin do 2010. godine biti upeterostru~en i da }e ih u Hrvatskoj biti 150.000. No, ako cijena goriva bude pratila najave nekih svjetskih analiti~ara, poput predsjednika ruske kompanije Gaz-prom, koji tvrdi da }e barel nafte sa sada{njih 140 dola-ra dogodine, a mo`da i ranije do}i do 250, broj plinifi-ciranih vozila mogao bi se bitno pove}ati. Dana{nje se procjene za Hrvatsku kre}u oko brojke od 30.000 au-tomobila s plinskim pogonom, s 90 postaja za punjenje ukapljenog naftnog plina (UNP).

Gospodarstvenici obnavljaju vozni parkProdaja lakih komercijalnih vozila pro{le je godine zato bila rekordna. Trì{te LKV-a, dakle, prati kretanja na trì{tu osobnih vozila. Kad ih se zbroji, svako deseto vozilo prodano pro{le godine bilo je lako komercijalno. Trend rasta vjerojatno }e se nastaviti, {to pokazuje da se na{i gospodarstvenici (mali, srednji i veliki - svi oni u svom poslovanju koriste laka komercijalna vozila) sve vi{e odlu~uju na obnovu voznog parka. Novo vo-zilo zna~i kratkoro~ni tro{ak, ali zbog manje potro{nje dugoro~no donosi koristi u poslovanju.

[to se Hrvatske ti~e, prema podatcima agen-cije Promocija Plus, u prvih je pet mjeseci ove godine registrirano 39.879 novih automobi-la. U odnosu na travanj, u svibnju je registrirano 6,5 posto manje vozila, {to se tuma~i kao direk-tan utjecaj Auto showa.

Pripremio: Ante Veki}

novi ili rabljeni - vje~ita dilema

Odabrati novo ili rabljeno vozilo pitanje je staro koliko i trì{te automobila. Pra-vog odgovora nema, ali je va`no da sva-tko za sebe odvagne ono {to èli od vo-zila i koliko je u njega spreman uloìti. Osnovna je razlika izme|u to dvoje gubitak vrijednosti. Novi auto gubi na vrijednosti ~im se ‘izveze iz salona’, a ve} nakon prve godine izgubi gotovo 20% svoje po~etne cijene. Do pete ili

{este godine moè se spustiti ~ak i do polovice pla}enog iznosa. Ukoliko se u to vrijeme po~nu pojavljivati i razlozi za skupe popravke, onda moète shvatiti koliko je investicija u novo vozilo za vas zapravo bila neisplativa. Rabljena vozila, s dru-ge strane, ~esto tro{e vi{e od novog, dolaze s ve}im rizikom pada na tehni~kom pregledu, a njegova pode{enja znaju biti lo{ija od optimalnih. Razliku u vo`nji ne treba spominjati. Puno je ugodnije voziti nov automobil i koristiti sve tehnolo{ke novotarije koje su u njega ugra|ene.

��

Gospodarska vozila

Iako je jedan od osnovnih kriterija za svrstavanje nekog vozila u kategoriju lakih komercijalnih ~injenica da se njima moè upravljati voza~kom dozvolom B ka-tegorije (svatko tko je ovla{ten za upravljanje automo-bilom, ovla{ten je i za vo`nju kombija nosivosti do 3,5 tona), i kod njih postoje podjele na klase, kao i kod au-tomobila. Kao i kod automobila, mnogi nose druk~iju masku, no ostalim su rje{enjima, podvozjem i dijelovi-ma identi~ni nekim drugim proizvodima koji se pro-daju na trì{tu. Proizvode ih renomirani proizvo|a~i automobila iz Europe (japanski i korejski proizvo|a~i, osim u tragovima, nisu prisutni u ovom segmentu vo-zila kod nas), koji ujedno i drè najzna~ajnije pozicije na trì{tu. Ono }e idu}ih godina sigurno biti pod utje-cajem propisa o ~isto}i ispu{nih plinova, koji stiù iz EU, te ograni~avaju koli~inu {etnih plinova u ispuhu svakog pojedina~nog vozila. Stoga ve}ina novih lakih komercijalnih vozila ima motore koji zadovoljavaju Euro4 normu.

TOP Malih lakih komercijalnih vozila[iroj javnosti najpoznatija “podvrsta” lakih komer-cijalnih vozila, koriste ih prije svega mali obrtnici koji svakodnevno moraju obavljati poslove po gradu. Di-menzijama samo malo ve}i od obiteljskih automobila, u pravilu ih je bez problema mogu}e parkirati u gra-dovima. Mnogi od njih nude produène izvedbe koje omogu}avaju lak{i prijevoz ve}ih koli~ina tereta.

VW Caddy

Caddy je jedan od najpoznatijih ‘dostavnjaka’ na na{em trì{tu. Dolazi sa {irokom paletom od sedam motora, od kojih je najslabiji benzinac 1,4 litre, a najsna`niji dizela{ koji razvija ~ak 140 konja.

Citroën Berlingo

Jedno od mnogih lakih komercijalnih vozila iz game francuskog proizvo|a~a. Kao i svi automobili PSA, prije svega je udoban, a najve}a mu je prednost kulti-virani 1,6-litreni HDi motor. Na slici je nova genera-cija koja }e tijekom 2008. sti}i na trì{ta u Europi.

Peugeot PartnerDuìna od 4,�� metara, utovarni volumen �,� m� i ko-risno optere}enje do ��0 kg ~ine ovog Francuza izvr-snim gradskim poslovnim suradnikom. Korisna dulji-na utovara od 1,� metara moè se pove}ati na � metra. Novost su i tri mjesta za putnike naprijed, {to prije nije bilo mogu}e u segmentu malih LKV-a.

Opel ComboCombo u seriji ima ABS, a na trì{tu je ve} dulje vrije-me. Ovjes mu je solidan, ali vrlo tvrd. Naravno, kao i kod svih Opela, cijena mu je prednost pred konku-rencijom. U ponudi su tri motora, dva dizela{a i jedan benzinac, koji zadovoljavaju Euro 4 normu.

Renault Kangoo ExpressKangoo Express jedan je od zna~ajnijih noviteta u kla-si. Dizajn mu je ja~a strana, a u ponudi su ~etiri motora - tri dizela{a obujma 1,5 i jedan benzinac obujma 1,2 litre, kojeg je zbog premalog okretnog momenta bolje izbjegavati. Nastao je na platformi Scenica. TOP 5 Srednjih lakih komercijalnih vozilaSrednja klasa lakih komercijalnih vozila, koja su ujed-no i naj~e{}a na na{em trì{tu.imaju relativno veliku nosivost, u odnosu na koju su im dimenzije dovoljno “razumne” da njihovim voza~ima omogu}avaju nor-malno manevriranje po gradu u uvjetima gu`ve i ne-dostatka parkinga. Iako neki nude benzinske motore, dizela{i su naj~e{}i izbor.

Fiat ScudoFiat Scudo nudi dobru iskoristivost prostora za tran-sport, kojemu se lako pristupa putem velikih kliznih vrata. Jedna od prednosti mu je i visoka nosivost te kultivirani JTD motor. Udobnost mu je jedna od pre-dnosti, dok su mu minusi nepreglednost i skučena kabina.

VW TransporterTransporter ima povijest dugu 60 godina, nedavno je proslavio {est desetlje}a postojanja u raznim oblici-ma. Jo{ uvijek je jedno od najtraènijih vozila me|u lakim komercijalnim, a za to je zaslu`na i {iroka paleta motora. Osim toga, ESP je dio serijske opreme, {to je rijetko.

Citroën Jumpy

Jumpy dijeli mane i vrline s istim proizvodima koji su ozna~eni kao Fiatovi i Peugeotovi. Nudi se s ~etiri motora, od kojih je benzinac jedan, a dizela{a su tri, najsna`niji razvija 320 Nm okretnog momenta, {to omogu}uje brzu i pravodobnu dostavu tereta.

Ford TransitMoè biti u ovoj ili u kategoriji iznad, te s prednjim ili sa stra`njim pogonom, ovisno o tome {to kupac èli.

Srednja klasa lakih ko-mercijalnih vozila, koja su ujedno i naj~e{}a na na{em trì{tu imaju re-lativno veliku nosivost,

u odnosu na koju su im dimenzije dovoljno

“razumne” da njihovim voza~ima omogu}avaju normalno manevriranje

po gradu u uvjetima gu`ve i nedostatka

parkinga.

www.mirakul.hr 41

Gospodarska vozila

40

Gospodarska vozila

Na raspolaganju su ~etiri motora, svi dizela{i, od kojih najsna`niji obujma 3,2 litre razvija 470 Nm okretnog momenta. Posebnost su i Sportvan sportske izvedbe.

Peugeot Expert Expert dijeli kvalitete svih Peugeota - stil, prakti~nost, dinami~nost i inovativnost. Expert je dostupan u dvjema osnovnim namjenama, dostavnoj Furgon i putni~koj. Dostavna verzija moè zaprimiti do � m� te 1200 kg tereta. Pneumatski stra`nji ovjes omogu}ava mu smanjivanje visine, {to }e posebno dobro do}i oni-ma koji moraju ulaziti u podzemne garaè.

TOP 5 Velikih lakih komercijalnih vozilaSposobni su za teè zadatke zbog svoje ve}e nosivo-sti, ali i ~injenice da su neki od njih konstruirani po shemi {asije na koju se montira karoserija. To ih ~ini pogodnim i za radne izvedbe pa ih se stoga moè vidje-ti i kao kamione raznih namjena, odnosno kao vozila s nadogradnjama koje mogu sluìti raznim granama gospodarstva. Naravno, mogu se na}i i u putni~kim izvedbama.

VW CrafterCrafter je Volkswagen razvio u suradnji s Daimlerom, a ESP je dio serijske opreme. Osim dizajna, razlike u odnosu na Daimlerovu izvedbu ovog vozila su moto-

ri (Volkswagen koristi svoje). Kako je rije~ o skupljim dostavlja~ima, u ponudi je mno{tvo luksuznih opcija.

Fiat Ducato

Fiat Ducato jedan nudi se s tri kultivirana, sna`na i {te-dljiva turbodizela{a i u velikom broju verzija. Jo{ jedna od prednosti su mu i dugi servisni intervali. Minus je {to je ESP doplata, kao i ~injenica da motori nemaju filtre ~estica ~a|i.

Citroën JumperFrancuski ‘skaka~’ jedan je od dizajnerski najatrak-tivnijih kombija u ponudi svih proizvo|a~a. Dizajn

Udobnost i fleksibilnost uz novi Caddy MaxiTvrtka Remix, ovla{teni Volkswagen trgovac, svoju je paletu gospodarskih vozila ove godine upotpunila jo{ jednim atraktivnim modelom, Caddy Maxi. Radi se o modelu koji je na trì{tu dostupan kao kombi ili furgon. Velik odabir motora i razli~ite opreme ~ine ga partnerom krojenim po mje-ri. Svojim prostranim konceptom unutra{njosti i velikim prtlja`nim pro-storom, Caddy Maxi nudi brojne mogu}nosti odlaganja u putni~koj kabini. Duìna utovarnog prostora iznosi �2 cm te se sa svim sjedalima moè bez problema i fleksibilno pove}ati na 1�2 cm, s pet sjedala i na ponosnih

22� cm. Volumen utovarnog prostora iznosi �.��0 l, korisne nosivosti do �� kg, ovisno o modelu. Caddy Maxi nudi brojne mogu}nosti za najrazli~itije zahtjeve: u putni~koj kabini moè se, na primjer, odvojeno preklopiti ili prema naprijed sklopiti pojedina~no sjedalo klupe s tri sjedala u prvom redu, kako bi se omogu}io udoban ulazak i izlazak iz vozila. Klupa od dva sjedala u drugom redu s lako}om se moè preklo-piti ili u potpunosti izvaditi. Stoga, zahvaljuju}i upravo fleksibilnom konceptu unutra{njosti, putnici mogu na svakom mjestu uìvati najve}i stupanj prostranosti. Kako bi se svaki posao obavio besprijekorno, opremljen je prakti~nim pretincima za odlaganje, velikim stra`njim podiz-nim vratima i mnogim drugim pametnim idejama.

Zahvaljuju}i suvremenom voznom postroju, Caddy Maxi svojim uravnoteènim pona{anjem u vo`nji odu{evljava u svakoj situaciji. êtiri disk ko~nice, sustav protiv blokiranja kota~a (ABS), ASR i MSR jam~e pri svakom vremenu ~vrst i stabilan poloàj. Maksimalnu sigurnost putnicima pruà dodatni ESP+ sustav pomo}i pri ko~enju i integrirana stabilizacija prikolice u kombinaciji s elektronskom blokadom diferen-cijala (EDS). Dodajmo jo{ da Caddy Maxi nudi tri sna`na motora, koji odu{evljavaju svojom visokom ekonomi~nosti. Svaki od njih savr{eno je harmoniziran sa suvremenim voznim postrojem za posebno stabilno pona{anje u vo`nji, ~ak i s prikolicom.

Na trì{tu su dostupne sljede}e varijante motora: 1.�-l-TDI motor sa �� kW (10� KS), 2,0-l-TDI motor sa 10� kW (140 KS) i 1,�-l Otto motor sa �� kW (102 KS).

Sve informacije za spomenuti model potraìte u Volkswagen centrima Remix, u Osijeku u ulici Sv. L. B. Mandi}a 22, tel. 0�1/22�-400, te u \akovu, A. Star~evi}a 24�, tel. 0�1/�22-002.

Velika laka komercijal-na vozila sposobna su

za teè zadatke zbog svoje ve}e nosivosti, ali

i ~injenice da su neka od njih konstruirana po shemi {asije na koju se

montira karoserija.

postaje sve va`niji i kod dostavnih vozila, {to Jumper (koji se moè kupiti s tri moderna turbodizelska moto-ra), vrlo zorno dokazuje na cesti.

Renault MasterMaster ima jednu od najboljih iskoristivosti prostora od svih lakih komercijalnih vozila. Osim toga, dostu-pan je u mnogo verzija, a tu su {tedljivi i sna`ni moto-ri. Servisni intervali kra}i od konkurencije jedan su mu od nedostataka, kao i buka u kabini tijekom vo`nje.

Peugeot BoxerBoxer ima dug interval izmjene ulja od ~ak 45.000 ki-lometara, {to u svakom slu~aju {tedi novac njegovim vlasnicima. Nudi se s tri turbodizelska motora koji razvijaju 250, 320 i 400 Nm okretnog momenta. Iako zadovoljavaju Euro 4, ne dolaze s filtrom ~estica ~a|i.

Leasing i dalje poèljan na~in financiranjaIako su doma}e leasing kompanije, prema podatcima Hanfe, u pro{loj godini ostvarile gubitak od 65,36 milijuna kuna, upravo je leasing jo{ uvijek jedan od najpopularnijih oblika financiranja kupnje vozila me|u gospodarstvenicima. Osnovna je zna~ajka leasinga vo-zila, podsjetimo, da njihovu profitabilnost i rentabil-nost ne odre|uje vlasni{tvo ve} ekonomsko kori{tenje, {to omogu}uje korisniku leasinga da kori{tenjem vozi-la najprije kumulira prihode, a tek onda plati tro{kove leasinga.

Postoje dvije vrste leasinga, a svaka ima svoje predno-sti:

FINANCIJSKI LEASING• pravni vlasnik objekta leasinga je davatelj leasinga,

a ekonomski vlasnik je korisnik leasinga• leasing ugovor mogu}e je sklopiti na rok do najvi{e

60 mjeseci • prilikom isporuke objekta leasinga, Korisniku lea-

singa ispostavlja se ra~un (R1) za objekt leasinga i tro{kove leasinga, na koje se obra~unava PDV. Cjelokupni iznos PDV-a pla}a se odmah, a postoji mogu}nost financiranja PDV-a

• korisnik leasinga kao tro{kove evidentira amorti-zaciju i tro{kove vezane uz leasing ugovor (kamate, jednokratnu naknadu)

• korisnik leasinga po potpisu ugovora upla}uje u~e{}e, PDV i jednokratnu naknadu te ovisno o modelu PDV

• korisnik leasinga upla}uje rate sukladno planu ot-plate

• kod leasinga vozila korisnik leasinga pla}a sam obvezno osiguranje i tro{kove registracije, ugovara kasko osiguranje za cijelo vrijeme trajanja ugovora, a upla}uje odmah za prvu godinu

• prijenos vlasni{tva vr{i se automatski nakon otpla-te zadnje rate

OPERATIVNI LEASING• pravni i ekonomski vlasnik objekta leasinga je naj-

modavac• leasing ugovor mogu}e je sklopiti na rok do najvi{e

60 mjeseci• PDV se pla}a postupno, svaki mjesec uz ratu• osnovica za obra~un tro{kova leasinga je neto vrije-

dnost predmeta najma bez PDV-a• rate ulaze u tro{ak poslovanja (70 % za osobna i

100 % za gospodarska vozila i opremu) • nakon potpisa ugovora najmoprimac pla}a akonta-

ciju/jam~evinu i jednokratnu naknadu • kasko osiguranje ugovara se za cijelo vrijeme

trajanja najma. Pla}anje se moè: a) uklju~iti u mjese~nu najamninu b) platiti odjednom za godinu dana

Iako su doma}e leasing kompanije, prema podatcima Hanfe, u pro{loj godini ostva-rile gubitak od 65,36 milijuna kuna, upravo je leasing jo{ uvijek jedan od najpopular-nijih oblika financiranja kupnje vozila me|u gospodarstvenicima.

www.s-leasing.hr

AKCIJE do

30. 09. 2008.

- osobna i komercijalna

vozila

- strojevi i oprema

Poželite više

Ne zaustavljajte se na dobrom - poželite najbolje! S-Leasing vam omogu uje, uz individualni pristup, stru ne savjete te brz i moderan na in povoljnog financiranja, ostvarenje svih poslovnih i osobnih potreba. Obratite nam se s povjerenjem i saznajte sve o našim ponudama financiranja vozila, opreme, strojeva i plovila putem e-maila [email protected] te u poslovnicama S-Leasinga i Erste banke.

Zagreb, tel. 01 6311 700 • Osijek, tel. 031 210 807 • Varaždin, tel. 042 200 651 • Pula, tel. 052 522 550 • Pore , tel. 052 434 145 Rijeka, tel. 051 323 082 • Zadar, tel. 023 301 570 • Split, tel. 021 323 939 • Dubrovnik, tel. 020 333 424.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

S-leasing_BlondLady.ai 6/20/08 1:29:10 PM

Peugeotov dostavni trio

Ponudu motora sa~injava 1,6e benzinski motor od 66kw - 90ks, 1,6 Hdi diesel motor od 55kw - 75 ks i 1,6 Hdi diesel motor od 66kw - 90 ks, koji dolaze uz iznimno bogat paket osnovne opreme. Kako bi otkrili kompletnu ponudu boja i ostale dodatne opreme, po-sjetite salon tvrtke Automobili Lozi} d.o.o., Kapelska 102a u Osijeku.

Peugeot Expert fourgonExpert je vozilo stvoreno za profesionalke i proesio-nalce, kao i za va{ posao u kojem }ete ga svekodnev-no koristiti. Ovo vozilo nudi {irok izbor mogu}nosti od kojih su 3 volumena, 2 nosivosti i 2 motora, kao i kvalitete koje sa~injava stil, prakti~nost, dinami~nost i inovativnost. Svaki model dostupan je u dvije duìne (4,80 m i 5,13 m) i dvije visine (1.94 m i 2,27 m sa standardnim ovjesom, odnosno 1,90 m i 2,20 m sa zra~nim ovjesom), kao i 5, 6, ili 7 m3 korisnog volu-mena, te nosivost od 1000 ili 1200 kg. Zahvaljuju}i zra~nom ovjesu ovo je najniì utovarni prag u klasi. Uz iznimno pona{anje na cesti Expert vas predstavlja u najboljem svjetlu. U ponudi ovog vozila dolaze dva mo-tora od kojih su 1,6 Hdi 90 ks uz potro{nju mje{ovite vo`nje od 7,2 - 7,5 litara i 2,0 Hdi 120 ks uz poto{nju mje{ovite vo`nje od 7,2 – 7,6 litara. Ovi motori nude visoku ekonomi~nost i idealnu kombinaciju vo`nje gradskim rutama i dugih putovanja na otvorenoj ce-sti. Svakodnevnu udobnost ovog vozila ~ini funkcio-nalna unutra{njost koju ~ine krovni pretinci, pretinac za rukavice, podloga za pisanje, upravlja~ s mogu}im pode{avanjem visine i dubine, kao i osnovna oprema uz koju dolazi servo upravlja~, ABS ko~nice + AFU, centralno zaklju~avanje, automatsko zaklju~avanje u vo`nji, zra~ni jastuk za voza~a, elektri~no podizanje prednjih stakala, akusti~ki paket, uti~nica 12V u te-retnom prostoru, tonirana stakla i desna bo~na limena klizna vrata. ■

Bipper nudi nosivost od 610 kilograma {to ga ~ini kompaktnijim od drugih lakih dostavnih vozila, Partner fourgon ne{to je ve}i, s mjestom za tri putnika na prednjem sjedalu, dok }e Expert fourgon zadovoljiti profesionalce kojima je potrebno ekonomi~no i svestrano vozilo.

42

Bipper, Partner i Expert novi su aduti Peugeotove po-nude u segmentu lakih gospodarskih vozila. Sva tri odu{evljavaju svojom fleksibilno{}u, inovativno{}u, prakti~no{}u, ali prije svega ekonomi~no{}u, {to }e go-spodarstvenici kojima je prijevoz tereta jedna od sasta-vnih komponenata poslovanja itekako znati cijeniti.

Peugeot BipperBipper je prilago|en urbanom prostoru, nudi pregr{t prostora, a isti~e se sa svojom duìnom od 3,864m i {irinom od 2,019m koja dobro koristi na uskim gra-dskim ulicama i kratkim parkirnim mjestima. Lakoj upravljivosti dodatno pridonosi i krug okretanja od svega 9,95m. Zapremina tovarnog prostora ovog vo-zila je 2,5-2,8 m3 i uz nosivost od 610 kg ~ini ga kom-paktnijim od drugih lakih dostavnih vozila. Prostor za prijevoz tereta pravilnog je oblika, glatkih podnica, duìne je 1,523m, visine 1,205m i {irine 1,046m, {to olak{ava prijevoz te{kih i glomaznih predmeta. Bipper je u ponudi s 1,4e benzinskim motorom od 75ks, ~ija je potro{nja u mje{ovitoj vo`nji 6,9 litara, i 1,4 Hdi diesel motorom od 70ks, ~ija potro{nja u mje{ovitoj vo`nji iznosi samo 4,5 litre.

Peugeot Partner fourgonNovi Partner ima maksimalni utovarni kapacitet, koji }e biti nova referenca u segmentu malih dostavnih vozila. Duga~ak je 4,38 m, utovarnog volumena od 3,3 m3, a korisno optere}enje moè iznositi i do 850 kg. Korisna duljina utovara od 1,8 m moè se pove}ati na 3 m, zahvaljuju}i novom inovativnom Multi-Flex suvoza~evom sjedalu koje donosi 400 litara dodat-nog utovarnog prostora. Tri putnika mogu sjediti na-prijed, {to prije nije bilo mogu}e u segmentu malih kombija. Zahvaljuju}i pogonskoj grupi, novi Partner ima pobolj{an akusti~ki komfor, u kombinaciji s ergo-nomskom voza~kom pozicijom i izvrsnom vidljivo{}u.

Sponzorirani ~lanak

Zahvaljuju}i pogonskoj grupi, novi Partner ima

pobolj{an akusti~ki komfor, u kombina-ciji s ergonomskom

voza~kom pozicijom i izvrsnom vidljivo{}u.

Bipper Partner Expert

Multimedija

Pripremio: Ante Veki}

Kako }e izgledati digitalni dom budu}nosti te{ko je i zamisliti

zbog brzine kojom se stvari razvijaju, no jedno je sigurno: za

desetak godina bit }e nezamislivo `ivjeti bez opti~kog kabla

koji dolazi do na{ega doma, ali koji se i provla~i kroz svaku

prostoriju na{ega digitalnog doma na jednak na~in kao {to je

to danas sa strujom.

4�

Multimedija

Multimedijalni ure|aji polako, ali sigurno po~inju ispunjavati svaki kutak na{ih domova i ureda. Na neke od njih ve} smo toliko navikli, pa nam je te{ko zamisli-ti ìvot bez, primjerice, mobitela ili digitalnog fotoapa-rata. No, u ve}ini stambenih i uredskih prostora oltar jo{ uvijek predstavlja upravo televizor. Zato }emo ovaj pregled multimedijalnih ure|aja zapo~eti dvobojem dviju tehnologija koje istiskuju katodnu cijev i donose tanke ekrane u na{u svakodnevicu.

Plazma ili LCDPlazma uvijek daje 20% do 30% vi{e kvadratnih cen-timetara povr{ine od LCD televizora za otprilike istu cijenu, no to vrijedi samo do odre|ene granice jer ukoliko trebate manji televizor za, primjerice, spava}u sobu ili kuhinju, LCD }e ostati jedini izbor budu}i da se plazme ne proizvode u dimenzijama manjim od 30-ak in~a. No to je samo jedan od parametara. Kva-liteta je slike prema ve}ini videofila za nijansu bolja kod plazma televizora u odnosu na LCD s pozadin-skim osvjetljenjem. Razlog je prikaz crne boje koja je kod LCD televizora prije tamno siva nego doista crna, {to za posljedicu ima ne{to lo{iji prikaz detalja u sje-ni i osje}aj manje dubine kod gledanja. Dakle, ukoliko planirate televizor kao ku}no kino, plazma je na~elno bolji odabir, mada kvaliteta varira od proizvo|a~a do proizvo|a~a, kao i cijena.

Jedan od parametara je i vijek trajanja. Tu je LCD u svakom pogledu bolji od plazma televizora i na~elno se kre}e negdje oko 60.000 sati gledanja prije nego slika “izblijedi” do polovice svoje vrijednosti, barem tako kaù proizvo|a~i. Jedna od karakteristika je jo{ i stvaranje otiska, efekt koji se doga|a kada je jedna te ista slika stalno prikazana na ekranu te nakon duèg vremena ta slika ostaje na ekranu kao “duh”. Na ovu su pojavu LCD televizori imuni. Plazma jo{ ima nekih problema u podru~jima s niskim tlakom kao {to su velike visine, pa ako ìvite negdje visoko u plani-nama, izbjegavajte plazmu jer kaù da proizvodi vrlo specifi~an i neugodan zvuk prilikom rada u takvim uvjetima. Ako ba{ morate imati plazmu na vrhu neke planine, potraìte specijalne modele za koje tvrde da eliminiraju upravo taj efekt. Ukoliko planirate koristiti svoj TV kao ekran za videoigrice, LCD je bolji izbor zbog otpornosti na stati~nu sliku. LCD tro{i manje struje od plazme. Plazma ima bolji prikaz boja. LCD ima manju refleksiju, dok plazma ima {iri kut iz kojeg je slika vidljiva. Trenutno postoji vi{e modela LCD te-levizora koji podràvaju puni signal visoke razlu~ivosti HD od 1080p.

Digitalni fotoaparati: ne dajte se impresionirati mega-pikselimaUnato~ poplavi kamera s deset ili vi{e megapiksela, ~injenica je da }e ve}ini 6 megapiksela biti sasvim do-voljna kvaliteta fotografija, a o{trina fotografije ionako vi{e ovisi o va{oj spretnosti s fotoaparatom nego od broja piksela koje koristi sam fotoaparat za zapisivanje fotografije. Broj megapiksela ne}e puno utjecati niti na rezultate ispisa fotografija jer je za standardnu veli~inu ispisa, ali i s obzirom na rezoluciju samog pisa~a, 6 me-gapiksela i vi{e nego dovoljno. Jedino u ~emu }e vam broj piksela donekle pomo}i jest zadràvanje jednake kvalitete kod izrezivanja, “cropanja” fotografije.

Iako su SLR fotoaparati u samom vrhu kvalitete, dobro razmislite treba li vam tako skup fotoaparat. Ve}ina kompaktnih fotoaparata danas posjeduje karakteri-stike vrlo bliske onima SLR, ali uz puno manju cijenu. Razlika izme|u jednih i drugih smanjuje se kako kom-paktni fotoaparati ugra|uju funkcije SLR fotoaparata, ali i SLR fotoaparati preuzimaju neke funkcije kom-paktnih. Pa iako je kori{tenje namjenskih objektiva uvijek bolje od onih vi{enamjenskih, dobro razmislite treba li vam to uistinu. Ultrakompaktni digitalni fo-toaparati ipak se ne mogu mjeriti po kvaliteti, ali neke od funkcija razveselit }e svoje vlasnike. Ne{to tako napravio je Sonyjev Smile Shooter, koji ne samo da prepoznaje lica, nego prepoznaje trenutak u kojem se lice nasmije i tada napravi fotografiju.

Zum i zumiranje prakti~na su stvar i trebalo bi obra-titi pa`nju na raspon u kojem se kre}e. Neki standardi su oko 10x pove}anje opti~kog zuma koji je uglavnom

Trenutno postoji vi{e modela LCD televizora

koji podràvaju puni si-gnal visoke razlu~ivosti

HD od 1080p.

www.mirakul.hr 4�

Multimedija

4�

Multimedija

Multimedijalna interaktivna rje{enja

Tvrtka Echo d.o.o. specijalizirana je za multimedijalna interaktivna rje{enja i ne-davno je za jedan od svojih proizvoda dobila “Vidi e-novation priznanje” u kate-goriji posebnih priznanja za visoku izvrsnost i inovativnost u 200�. godini, i to za proizvod FLIP-HIM (Napredni interaktivni-info panel).

Napredni interaktivni info panel FLIP-HIM zapravo je univerzalno korisni~ko su~elje za interakciju ~ovjeka s najrazli~itijim ure|ajima: ra~unalima, strojevima, automatima i sli~no, s naglaskom na multimedijalne ure|aje sa zaslonima, uglav-

nom velikog formata, nagla{ava Franjo Vragolovi}, direktor tvr-tke Echo, isti~u}i prednosti tog inovativnog proizvoda u odno-su na postoje}a rje{enja.

FLIP-HIM objedinio je proizvo-de i tehnologiju koja ima po-sebne osobine kao {to je, primjerice, vi{ekorisni~ki rad, {to omogu}ava istovremeno kori{tenje od strane dvaju i vi{e korisnika, ili jedan korisnik

moè upotrebljavati obje ruke (na slici). Ovakve i sli~ne osobine, kaè Vragolo-vi}, multimedijalnim interaktivnim rje{enjima daju posebnu dimenziju te otvaraju mogu}nost realizacije potpuno novih proizvoda i usluga u razli~itim podru~jima ljudske djelatnosti: javnom prijevozu putnika, javnoj upravi, turizmu, trgovini, marketingu i interaktivnom ogla{avanju, ugostiteljstvu...

Interaktivno ogla{avanjeNa primjeru interaktivnog ogla{avanja objasnit }emo va`nost gore spomenutih posebnih osobina: interaktivna multimedija velikog formata, vi{ekorisni~ki rad... Za razliku od standardnog digitalnog ogla{avanja, multimedijalno interaktivno ogla{avanje ima tu prednost {to se njime sam korisnik uklju~uje u ‘proces prije-nosa marketin{ke poruke’, ~ime se ostvaruje prisniji i ‘dublji’, odnosno dugotraj-niji kontakt s ciljnim objektom (samim korisnikom), {to }e svakako rezultirati odre|enom dodanom vrijednosti. Dakle, dinami~na multimedijalna i interaktivna reklama velikog formata zasigurno ima daleko ve}u vrijednost nego stati~na nein-teraktivna (pasivna) reklama.

i jedini parametar jer digitalni zum ne radi ni{ta vi{e od pove}anja same fotografije pri ~emu se gube detalji. Ukoliko èlite napraviti portret bez da se unosite osobi u lice i time dobijete puno prirodniji izraz lica, zum }e vam jako dobro do}i. Neki kompakti idu tako daleko da imaju pove}anje od ~ak 20x kao, na primjer, Olym-pusov SP-570 UZ, ~ija je cijena negdje oko 3.500 kn. No i za tisu}u kuna manje dobit }ete Olympus SP 550 sa “samo” 18x opti~kim zumom.

IPTV i Digitalni domGodi{nji odmori ne traju dugo, a nakon povratka prvo {to }emo napraviti je da na na{oj plazmi ili na LCD-u pogledamo fotografije i filmove koje smo snimili na godi{njem odmoru. Nema ~ekanja na razvijanje filmo-va, samo USB kabel i sve je spremno za gledanje. Pravo digitalno doba, no prave stvari tek dolaze u vrlo bliskoj budu}nosti. Sigurno ste ~uli za IPTV ili internetsku televiziju. Mo`da ste ju malo i pomije{ali s digitalnom televizijom i onim famoznim digitalnim signalom za koji su neki ve} dobili vau~ere za kupovinu DVB-T prijemnika. Iako su i jedna i druga digitalne, potpu-no se razlikuju. Dok je DVB-T u zapravo i dalje samo pasivni televizijski signal, samo u digitalnom obliku, IPTV je ne{to puno vi{e od televizije. IPTV je osim televizije i na~in komunikacije, potpuno druga~ija i interaktivna televizija. Pa iako je za sada na samom po~etku i nudi ju isklju~ivo HT pod nazivom MaxTV, koji osim samog gledanja televizije nudi mogu}nost snimanja programa i video na zahtjev ili digitalnu vi-deoteku, sam princip IPTV-a nudi puno vi{e pa je za o~ekivati da }e konkurencija napraviti svoje i natjerati druge da ponude sve {to IPTV moè pruìti.

U nekom na{em budu}em digitalnom domu tako }emo mo}i te na{e fotografije nakon priklju~ivanja na TV jednostavno podijeliti s obitelji i prijateljima upravo preko servisa koji }e biti omogu}eni unutar neke od IPTV ponuda na{eg budu}eg operatora. Imat }emo mogu}nost napraviti svoj osobni kanal s na{im sadràjima ili }emo s prijateljima napraviti zajedni~ki

program koji }emo gledati s drugima, ali u isto vrije-me i raspravljati o tome {to gledamo na zaslonu na{eg TV-a. Na{ IPTV vrlo }e dobro znati tko smo mi i pri-lagodit }e program prema na{im èljama, ba{ kao {to to sad ~ini Google koji prati {to najvi{e gledamo i {to nas zanima, kako bi znao {to }e nam ponuditi. Ukoliko odlu~imo ne{to naru~iti izvana i na IPTV prijamniku upi{emo, recimo, pizza, na{ }e IPTV znati koja je nama najblià pizzeria ili nekoliko njih. Ponudit }e nam da odaberemo {to èlimo i samo kliknemo na “Naru~i”, a budu}i da je IPTV vezan uz telefonsku liniju, nije te{ko znati osnovne podatke o vlasniku pa je isto tako i vrlo lako automatizirati ovakve narud`be.

No nije IPTV samo stroj za kupovinu, ona }e u budu}nosti biti sve interaktivnija. Ukoliko priklju~ite kameru na svoj IPTV prijamnik, mo}i }ete vrlo jed-nostavno vidjeti i biti vi|eni na drugoj strani. Starije i bolesne osobe nenavikle na komunikaciju Internetom mo}i }e kontaktirati svojega lije~nika, a lije~nik }e mo}i i vidjeti svojeg pacijenata i dati mu brz savjet ili pomo}i na neki drugi na~in. No to je samo mali dio digitalnog doma pod imenom IPTV. Osim IPTV-a u na{em budu}em domu sve }e biti digitalno i poveza-no, a komunikacija }e biti puno jednostavnija kada se svi oblici spoje u jedan i kad postane sasvim svejedno poku{ava li nas netko obavijestiti preko elektronske

po{te, preko mobitela ili preko fiksnog telefona, na{ ku}ni telekomunikacijski sustav sam }e znati kamo treba uputiti poziv i treba li poziv na mobitel mo`da snimiti i poslati na mail ili mail treba preusmjeriti u govornom obliku na fiksni telefon. Prema na{em gla-su na{ digitalni dom znat }e osnovne komande, ali i tko izdaje komande. Na{ digitalni dom vidjet }e i ~uti pomo}u paketnih IP kamera te znati jesmo li mi u njemu ili nismo pa ako se ne{to ~udno doga|a, znat }e da nas mora kontaktirati. No ne}e digitalni dom samo nadgledati, on }e se brinuti i o potro{nji energije i o na{oj udobnosti. Ako mislite da je to neka daleka budu}nost, mo`da }ete biti razo~arani, jer to je, zapra-vo, sada{njost, samo {to jo{ nije postala masovna. Kako }e izgledati digitalni dom budu}nosti te{ko je i zami-sliti zbog brzine kojom se stvari razvijaju, no jedno je sigurno: za desetak godina bit }e nezamislivo ìvjeti bez opti~kog kabla koji dolazi do na{eg doma, ali koji se provla~i kroz svaku prostoriju na{ega digitalnog doma na jednak na~in kao {to je to danas sa strujom.

IPTV je osim televizije i na~in komunikacije, potpuno druga~ija i interaktivna televizija.

www.mirakul.hr �1

Multimedija

�0

Multimedija

Elektronika za po domaUkoliko ste ljubitelj tehnolo{kih novotarija, a niste sigurni koja bi trebala biti sljede}a na popisu va{ih investicija, za vas smo napravili kratak pregled gadgeta uz koje }ete se osje}ati potpuno digitalizirano i trendy. Pripremite se i na ljubomorne poglede geek susjeda.

Apple iPhone 3GRevolucionarni mobitel koji je i vi{e od mobitela. Uskoro se pojavljuje na na{em trì{tu.

Display: �.� in~a osjetljiv na dodir Rezolucija: 4�0x�20 pikselaInput metoda : dodir Disk: �GB i 1�GB GPS Assisted-GPS Kamera 2.0 megapiksela Baterija u razgovoru do � satiDimenzije: 11�.�mm x �2.1mm x 12.� mmTeìna: 1�� grama

Nokia 5610 XpressMusicMobis, www.mobis.hrOvo je ure|aj inovativnog dizajna s neobi~nim rasporedom tipaka te je osmi{ljen kao {to i nosi naziv - kao zamjena za MP� player. Sam dizajn ure|aja vrlo je ergonomski izveden, a nalaze se i dodatne dvije tipke koje sluè upravo za navi-gaciju mp� playera (slide tastatura) te se nalazi i nekoliko bo~nih tipaka za kontroliranje ostalih funkcija telefona.

Display: 240x�20 piksela u 1� mil. boja, Kamera: �.2 Mpx + prednja kamera za poziveBluetooth20 MB ugra|ene memorije + memorijska kartica do 4 GB memorijeSlider tipka za trenutni pristup music playeru i radijuFM radio + RD

CANON IXUS 80IS CARAMELKSU, www.ksu.hrAluminijsko ku}i{te�.0 megapiksela �x opti~ki zoom s opti~kim stabilizatorom slike Motion Detection Technology Face Detection Technology Redukcija crvenih o~iju DIGIC III procesor i iSAPS 2.�” PureColor LCD II 1� programa za fotografiranje

Mirai BOSSIZ, www.bossiz.hrInFocus Play Big IN�2Tehnologija: DLP DarkChip2 Rezolucija: ��4x4�0 Jakost svjetla: �00 ANSI lumena Kontrast: 2000:1 Trajanje lampe: �000 sati Dimenzije: ��0x120x��0 mm Teìna: 4,2 Kg

LOBOX DM 701 DVD linijaBOSSIZ, www.bossiz.hr2 X 2�WDolby digitalUSBScartDigitalni tunerîta~ SD kartice

BlackBerry 8800Ekran: ��K boja, �20 x 240 piksela Radna memorija 1� MB SRAM Interna memorija: �4 MB Flash Memorija Memorijska kartica: microSD Melodije zvona: polifone, MP� Vibracija: da Dimenzije: 114 x �� x 14 mm Teìna: 1�4 g

TV LCD Sharp LC42X20EKonikom, www.konikom.hr• dijagonala 42” (10� cm)• rezolucija 1�20x10�0 (FULL HD),• vrijeme odziva: 4ms, • dinam. kontrast: 10000:1• kontrast 2000:1• svjetlina: 4�0 cd/m2• Digitalni DVB-T tuner• Ultra-thin dizajn • De-Juddering tehnologija,• � x HDMI, 2 x Scart, YUV, S-Video, AV-ulaz, VGA, RS-2�2C, audioizlazCijena: 10.��,00 kn* Ure|aj se moè nabaviti preko web shopa Konikoma uz �% popusta te besplatnu dostavu

Kamera Panasonic VDR-D160EG9SKonikom, www.konikom.hr+ LOPTA ZA PLA@U + LUFTI]• �0× opti~ki zoom• �0-1000× digitalni zoom• snimanje fotografija VGA rezolucije• 2.�” {iroki LCD• multiformat DVD-RAM, DVD-R, DVD-RW• format snimanja MPEG2• utor za SD memory card• AV out, S-Video out• stereo zoom mikrofon• Dolby digital • minimalno osvjetljenje 2 luxa• medij: �cm DVD• teìna 4�0g Cijena:1.��,00 kn * Ure|aj se moè nabaviti preko web shopa Konikoma uz �% popusta te besplatnu dostavu

Panasonic Viera TH-42PY800Ekran, www.ekran-avc.hrTehnologija: Plazma Diagonala: 42 in~aDimenzije: ��.� x 10�4 x �� mm Teìna: 2� kg Omjer kontrasta 1000000:1

Panasonic Viera TX 37 LZD800Ekran, www.ekran-avc.hrTehnologija: LCD Diagonala: �� in~a Dimenzije: �� x ��1 x 2�� mm Teìna: 2�.� kg Omjer kontrasta 10000:1

U Men’s Pointu odijelo ~ini mu{karca

Od poslovnog stila za va`ne prigode...Za one koji preferiraju ~isti poslovni stil tamna su odijela imperativ. Ovisno o dobi i èljenom imageu, mla|e osobe mogu izabrati i strukirano odijelo, dok je za srednju i stariju generaciju prikladniji klasi~ni kroj. Kako nam se pribliàva najtopliji dio ljeta, prednost, pa ~ak i me|u poslovnim ljudima, sve vi{e dobiva lak{a odje}a, svjetlijih boja, poru~uju iz Men’s Pointa. Uko-liko ste pobornik poslovnoga stila, u Men’s Pointu se tako moète odjenuti u modele koje potpisuju Mura, Pierre Cardin, Bugatti, Benvenuto, Stones...

...do svakodnevnog casual odijevanjaCijela jedna etaà Men’s Pointa posve}ena je casual stilu odijevanja koji se nosi tijekom cijeloga dana, namijenjena aktivnom mu{karcu. Tako je ondje mogu}e prona}i ko{ulje i hla~e od lana, koje su, osim {to odaju sportsku eleganciju, zbog svojih svojstava i prozra~nosti idealna kombinacija za ove vru}e ljetne dane.

Za posebne prigode – posebna odje}aUz velik izbor kravata, ko{ulja, sakoa te ostale odje}e za poslovnoga ~ovjeka, Men’s Point posebno isti~e odje}u za posebne prigode. Tako je ondje mogu}e odje-nuti se za neke od najsve~anijih prigoda, primjerice vjen~anje. Osim odje}e, Men’s Point nudi mu{karcima {irok izbor cipela marke Bugatti. Rije~ je o klasi~nim modelima koji pristaju uz odijela iz kolekcija, a mogu}e ih je uskladiti s kombinacijama za koje ste se ve} odlu~ili. Kvaliteta odje}e, velik raspon veli~ina, od najmanjih do najve}ih, duga~ak popis poznatih i kva-litetnih brandova, ugodan ambijent, iskusno i stru~no osoblje, te ~injenica da se radi o prodavaonici specija-liziranoj ba{ za mu{karce, ~ini Men’s Point najboljim mjestom na kojemu se mu{karac moè odjenuti lijepo, moderno i udobno.

U Men’s Pointu otvorili su vrata prodavaonice skrojene upravo po mjeri poslovnoga ~ovjeka. Rije~ je o ekskluzivnoj trgovini namijenjenoj isklju~ivo mu{karcima, smje{tenoj na uglu Ulice Hrvatske Republike i @upanijske ulice.

�2

Isprobavanje odje}e u prenatrpanim du}anima mu{karcima ponekad predstavlja toliki problem da od kupovine odustanu ve} i prije nego {to pro|u kroz vrata trgovine. To se prije svega odnosi na zaposlene mu{karce, koji se ~esto nemaju vremena ‘gu`vati’ u malim prodavaonicama i hodati od trgovine do trgo-vine u potrazi za savr{enom kombinacijom za vaàn sastanak. Sve to prepoznali su u Men’s Pointu i otvo-rili vrata prodavaonice skrojene upravo po mjeri po-slovnoga ~ovjeka. Rije~ je o ekskluzivnoj trgovini ukupne povr{ine 200 kvadratnih metara namijenjenoj isklju~ivo mu{karcima, smje{tenoj na uglu Ulice Hr-vatske Republike i @upanijske ulice u kojoj je mogu}e prona}i svu odje}u za poslovnoga mu{karca te tako|er i odje}u za posebne prigode.

U prodavaonicama Lantea grupe 20. lipnja

po~ela su sezonska sniženja od 30%.

Sponzorirani ~lanak


Sponzorirani ~lanak


Remen Koko: 1��,00knKošulja Casa Moda : 2��,00 knKravata Matis: 1��,00kn

Majica Nino Marini: 1��,00kn Majica Bugatti: 41�,00knHla~e In Meyer: ��,00

Torba Bugatti: ��,00knKravata Ban: 24�,00kn Kravata Lanosilk: 1��,00kn

Majica Bugatti: 41�,00knJeans Hla~e: 4��,00

Odijelo Stones: 11��,00knKravata Matis: 1��,00knKošulja Eterna: 21�,00knCipele Bugatti: ��,00kn

Poslovni kalendar

seminari

17.-18.07.2008. Refreshing seminar Mjesto: Restoran Stari Puntijar, Gra~anska cesta 65, ZagrebOrganizator: Centar za strate{ko upravljanje d.o.o., Strojarska 12, ZagrebPredava~i: ing. Wolfgang Leitner, dr.sc. Nenad Injac, mr,sc. Zdenko AdelsbergeInformacije: +385 1 63 10 080

21.07.2008. upravljanje projektnim ciklusom Mjesto: Var{avska 8, Zagreb Organizator: Verlag Dashöfer d.o.o. za izdava~ku djelatnost, Trnjanska cesta 45/1, ZagrebPredava~: Mirna Gabor, dipl. ing.Informacije: +385 1 46 55 107

18.08.-10.09.2008.intenzivni te~aj engleskog jezika za odrasle Mjesto: Maksimirska 18, ZagrebOrganizator: ALITER, {kola engleskog jezika Informacije: +385 1 23 18 200, 38 63 362 www.aliter.hr, e-mail: [email protected]

08.-09.09.2008. selekcijski intervjuMjesto: Creativa d.o.o., Maksimirska 79a/I, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predava~: mr. sc. Jadranka Dela~ HrupeljInformacije: + 385 1 46 62 464, e-mail: [email protected]

13.09.2008. upravljanje ljudskim potencijalima u praksi – poslo-vanje u skladu sa zakonskim propisima Mjesto: ZagrebOrganizator: Educa international d.o.o.Predava~i: prof. Miljen Ver{i}, dipl. oec. Mirta [kaljacInformacije: + 385 1 36 30 040, www.educa-international.hr, e-mail: [email protected]

22.-23.09.2008. Upravljanje konfliktimaMjesto: Predavaonica Mercuri Internacionala,Poslovna zgrada Ellabo, Kamenarka 24/II, Zagreb Organizator: Mercuri International Bussines SchoolPredava~: Danijel Klai}Informacije: +385 1 66 11 198, e-mail: [email protected]

13.–17.10.2008. Certificirani program trening trenera „Professional tq trainer“Mjesto: HalPet poslovna komunikacija, Florijana Andra{eca 18/1, ZagrebOrganizator: LPC Akademija, HalPet poslovna komunikacija, Florijana Andra{eca 18/1, ZagrebInformacije: + 385 1 30 95 222, e-mail; [email protected], www.lpcacademy.com

Dogaðanja

srpanjtri stolje}a umjetnostiMjesto: Galerija likovnih umjetnosti, Europska avenija 9, Osijek Informacije: +385 31 251 280

�4

issn: 1846-3371€¦ · tema broja europski fondovi i programi posebni prilozi karti~arstvo...

Documents